52018IP0187

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018IP0187 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018IP0187

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja (2017/2191(INI))

SL C 390, 18.11.2019, p. 128–140 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

18.11.2019

Službeni list Europske unije

C 390/128

P8_TA(2018)0187

Godišnje izvješće o politici tržišnog natjecanja

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja (2017/2191(INI))

(2019/C 390/19)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 39., 42., 101. do 109. i 174.,

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 31. svibnja 2017. o politici tržišnog natjecanja za 2016. (COM(2017)0285) i radni dokument službi Komisije objavljen istog datuma kao popratni dokument (SWD(2017)0175),

—	uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (1),

—	uzimajući u obzir bijelu knjigu od 9. srpnja 2014. naslovljenu „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u EU-u” (COM(2014)0449),

—

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (2),

—	uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitije provođenje pravila i osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (COM(2017)0142),

—	uzimajući u obzir Obavijest Komisije od 19. srpnja 2016. o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2014. o sporazumima o suradnji EU-a o provedbi politike tržišnog natjecanja i daljnjim koracima (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a (7) te svoja rezolucije o toj temi iz prethodnih godina,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2017. o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama (8),

—	uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, odluke, rezolucije, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016.,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (9),

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0049/2018),

pozdravlja Izvješće Komisije od 31. svibnja 2017. o politici tržišnog natjecanja za 2016., koje pokazuje da su u poštenom konkurentnom okruženju ulaganja i inovacije ključ europske budućnosti;

čvrsto podržava neovisnost Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u njihovoj misiji osmišljavanja i učinkovite provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju na korist svih građana EU-a i poduzeća koja djeluju u Uniji;

pozdravlja i dodatno potiče napore Komisije koja, uz strukturirani dijalog s povjerenicom za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, održava redoviti kontakt sa zastupnicima u nadležnom odboru Parlamenta i njegovoj radnoj skupini za tržišno natjecanje; uvjeren je da je godišnje izvješće Komisije o politici tržišnog natjecanja ključno u pogledu demokratske kontrole te pozdravlja povratne informacije Komisije na sve posebne zahtjeve koje je iznio Parlament;

poziva Komisiju da osigura redovito informiranje i razmjene s Europskim parlamentom o pripremi i provedbi zakonodavstva EU-a, međunarodnih sporazuma i drugih neobvezujućih propisa u području politike tržišnog natjecanja u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom između Komisije i Parlamenta; napominje da se navedeno ne provodi na zadovoljavajući način, na primjer u pregovorima o sporazumu između EU-a i Kanade o razmjeni informacija u postupcima tržišnog natjecanja; poziva Vijeće da što je prije moguće ratificira sporazum između EU-a i Kanade; namjerava u nadležnom odboru promicati redovite razmjene gledišta s Europskom mrežom za tržišno natjecanje (ECN) i nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

poziva Komisiju da prati provedbu zakonodavstva povezanog s dovršetkom jedinstvenog tržišta, na primjer u energetskom sektoru (uključujući potrošnju iz vlastite proizvodnje) i prometnom sektoru, na digitalnom tržištu i u području maloprodajnih financijskih usluga, u cilju poboljšanja provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju i postizanja njihove ujednačene primjene u državama članicama;

napominje da državne potpore mogu biti neophodan instrument za osiguravanje potrebne infrastrukture i opskrbe u energetskom i prometnom sektoru, posebice u Europi, u kojoj je u tijeku prelazak na čišće i klimatski prihvatljivije sustave energetske opskrbe i prijevoza;

napominje da državne potpore mogu biti nužne da bi se zajamčilo pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, uključujući energetiku, prijevoz i telekomunikacije; naglašava da je intervencija države često najbolji instrument politike za osiguranje usluga ključnih za pružanje podrške izoliranim, udaljenim ili perifernim regijama i otocima u Uniji;

smatra da je važno zajamčiti tržišno natjecanje kojim se osigurava mogućnost prekograničnih preuzimanja na unutarnjem europskom tržištu financijskih usluga, uključujući sektor osiguranja;

naglašava da je povezanost perifernih regija i otoka ključna za održavanje i razvoj prihvatljivih razina ekonomske i socijalne inicijative održavanjem vitalnih poslovnih veza;

10.

ističe da je pristup gotovini iz bankomata neophodna javna usluga koja se mora osigurati bez bilo kakvih diskriminirajućih, protutržišnih ili nepoštenih praksi te da stoga povezani troškovi ne smiju biti previsoki;

11.

pozdravlja napore koje je Glavna uprava za tržišno natjecanje uložila tijekom 2016. kako bi se nastavila povećavati stabilnost i uravnoteženost radne snage; nadalje, pozdravlja poboljšanja u upravljanju ljudskim resursima u Glavnoj upravi za tržišno natjecanje te činjenicu da je fluktuacija osoblja pala na najnižu razinu otkako postoje mjerenja (s 13,9 % 2015. na 10,8 % 2016. (10)); poziva Komisiju da u Glavnu upravu za tržišno natjecanje preusmjeri dostatne financijske i ljudske resurse te da osigura stabilna financijska sredstva za modernizaciju elektroničkih i informatičkih alata uprave kako bi se ona mogla nositi sa sve većim radnim opterećenjem i tehnološkim napretkom; ponovno poziva da se odjeli koji sastavljaju smjernice strogo odvoje od odjela odgovornih za njihovu primjenu;

12.

pozdravlja napredak koji je Glavna uprava za tržišno natjecanje ostvarila u području jednakih mogućnosti, uključujući zastupljenost žena od 36 % na razini srednjeg menadžmenta;

13.

ponovno ističe da zbog korupcije u javnoj nabavi dolazi do ozbiljnog tržišnog narušavanja europske konkurentnosti; ponavlja da je javna nabava jedna od državnih aktivnosti koje su najpodložnije korupciji; ističe da je u nekim državama članicama rizik od korupcije veći u javnoj nabavi koju financira Unija nego u javnoj nabavi koja se financira iz nacionalnih izvora; poziva Komisiju da nastavi raditi na sprečavanju zlouporabe sredstava EU-a i da potiče odgovornost u javnoj nabavi; također pozdravlja osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja;

14.

svjestan je da se pravilima EU-a ne utvrđuje ciljano trajanje protumonopolskih istraga, što znači da se odluke ponekad donose prekasno, nakon što su konkurenti bili primorani napustiti tržište;

15.

poziva Komisiju da donese indikativne smjernice za skraćivanje trajanja protumonopolskih istraga i postupaka u slučaju zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu kako bi se spriječila neizvjesnost i prekomjerno opterećenje za poduzeća te oblikovalo tržišno okruženje koje je na korist potrošača; upozorava da bi fleksibilniji vremenski okviri trebali biti dopušteni samo u složenim slučajevima u kojima se istrage moraju proširiti na druga poduzeća;

16.

naglašava da bi indikativno trajanje moglo pomoći tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja da učinkovitije upotrebljavaju svoje resurse, iako brzinu istraga treba uskladiti s potrebom da se na odgovarajući način zaštiti pravo na obranu te kvaliteta istraga; napominje da bi Komisija i dionici radi ubrzanja velikih protumonopolskih istraga mogli u većoj mjeri primjenjivati pojednostavljene postupke u protumonopolskim slučajevima i poboljšati pristup relevantnim dokumentima;

17.

prima na znanje da se većina odluka o pitanjima borbe protiv monopola donosi na nacionalnoj razini; stoga poziva Komisiju da, vodeći računa o načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti te uz potporu Europske mreže za tržišno natjecanje, prati globalnu dosljednost i neovisnost politike tržišnog natjecanja i njezinu provedbu na unutarnjem tržištu; naglašava da je neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje izuzetno važna i stoga pozdravlja prijedlog Komisije o inicijativi ECN+, usmjeren na jačanje kapaciteta nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje kako bi se osigurala učinkovitija provedba prava tržišnog natjecanja EU-a;

18.

smatra da bi Komisija trebala provjeriti da su nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje dostatno opremljena u smislu financijskih, ljudskih i tehničkih resursa kako bi svoj posao mogla obavljati potpuno neovisno te da je izbor ili imenovanje njihovih direktora i višeg rukovodstva transparentan i bez političkog utjecaja; naglašava da je neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u proračunskom smislu, od ključne važnosti da bi se zajamčila učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja EU-a; poziva države članice da se pobrinu da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje objavljuju godišnja izvješća sa statističkim podacima i obrazloženim sažetkom svojih aktivnosti te traži da Komisija o tim ključnim temama podnosi godišnje izvješće Parlamentu; smatra da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje moraju imati uspostavljene postupke kojima se jamči da njihovo osoblje i direktori tijekom razumnog razdoblja nakon napuštanja svojeg radnog mjesta neće prihvaćati poslove koji bi mogli dovesti do sukoba interesa u odnosu na određeni predmet u koji su bili uključeni dok su radili u nacionalnom tijelu nadležnom za tržišno natjecanje; ističe važnost Europske mreže za tržišno natjecanje, koja predstavlja platformu za redovitu razmjenu informacija između Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje kako bi se osigurala učinkovita i dosljedna primjena pravila tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da vodi računa o mišljenju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje;

19.

smatra da bi među poduzećima, osobito među MSP-ovima, moglo bilo korisno provesti studiju o poznavanju i razumijevanju prava EU-a o tržišnom natjecanju i pravila o državnim potporama radi bolje provedbe prava EU-a o tržišnom natjecanju i istodobno radi prikupljanja korisnih smjernica;

20.

smatra da privremene mjere mogu, pogotovo u digitalnom gospodarstvu, predstavljati važno sredstvo kojim se tržišno natjecanje može zaštiti od ozbiljne i nepopravljive štete zbog eventualnih povreda tijekom istrage; poziva Komisiju da razmotri dostupne mogućnosti za ubrzanje postupaka pred tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u pogledu primjene članaka 101. i 102. UFEU-a ili za jednostavnije donošenje privremenih mjera; poziva Komisiju da o tome provede studiju te da Europskom parlamentu i Vijeću predstavi njezine rezultate i, ako je potrebno, zakonodavni prijedlog;

21.

poziva Komisiju da s obzirom na moguću reformu Uredbe o koncentracijama detaljno provjeri vodi li se u postojećim postupcima ocjenjivanja dovoljno računa o uvjetima na digitalnim tržištima; smatra da bi možda trebalo prilagoditi kriterije za ocjenu koncentracija u digitalnom gospodarstvu; osim toga, ističe da bi neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje trebala biti zajamčena ne samo kod primjene članaka 101. i 102. UFEU-a, nego i kod provedbe europskih propisa o kontroli koncentracija; stoga naglašava da su u tom području potrebna ujednačena pravila na razini Unije;

22.

pozdravlja stalne napore koje Komisija ulaže kako bi se pojasnili različiti aspekti definicije državne potpore, kako je vidljivo iz Obavijest Komisije o pojmu državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, što je važan sastavni element inicijative o modernizaciji državnih potpora; osobito napominje napore koji se ulažu u pojašnjenje pojmova „poduzeće” i „gospodarska djelatnost”; međutim, napominje da je i dalje teško, osobito u području socijalnih pitanja, odrediti jasnu razliku između gospodarskih i negospodarskih aktivnosti; nadalje, ističe da je ispravno tumačenje Ugovora zadaća Suda Europske unije;

23.

ponavlja da je pošteno tržišno natjecanje u području poreza važno za integritet unutarnjeg tržišta i da bi svi tržišni igrači, uključujući digitalna poduzeća, trebali pošteno plaćati svoj dio poreza ondje gdje ostvaruju dobit i natjecati se pod jednakim uvjetima; pozdravlja Komisijine temeljite istrage u tom području i ističe da je borba protiv porezne prijevare i agresivnog poreznog planiranja potrebna kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu i osnažili zdravi javni proračuni; naglašava da se pravila o državnim potporama primjenjuju i na oslobođenje od poreza te da je ključno ukloniti štetne prakse kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su selektivne porezne olakšice; poziva države članice da Komisiji osiguraju pristup svim relevantnim informacijama koje razmjenjuju nacionalna porezna tijela kako bi se procijenila usklađenost njihovih odluka o porezima i poreznih dogovora s pravilima tržišnog natjecanja Unije;

24.

izražava zabrinutost zbog činjenice da tijela nadležna za tržišno natjecanje nisu poduzela mjere protiv retroaktivnog ukidanja programa potpora za obnovljivu energiju; ističe da je to nepoduzimanje mjera dodatno narušilo tržišno natjecanje jer su međunarodni ulagači uspjeli dobiti pravnu zaštitu, dok lokalni nisu; poziva Komisiju da istraži narušavajuće učinke postojećih plaćanja za korištenje kapaciteta i moratorija na plaćanje za nuklearnu energiju na tržištima električne energije;

25.

poziva da se smjernice o državnim potporama u području oporezivanja revidiraju kako bi se obuhvatili slučajevi nepoštenog tržišnog natjecanja, koji nadilaze odluke o porezima i transfernim cijenama;

26.

ističe da porezne politike i propisi trebaju biti jednostavni i transparentni;

27.

snažno pozdravlja odluku Komisije protiv nezakonitih poreznih olakšica odobrenih Amazonu i njezine prethodne povijesne odluke o nezakonitim selektivnim poreznim pogodnostima te naglašava da je neophodno osigurati brzi povrat nezakonitih potpora; napominje da je Luksemburg najavio da se namjerava žaliti protiv odluke u slučaju Amazon, što je učinila i Irska u slučaju Applea; poziva Komisiju da nastavi pratiti stanje u svim državama članicama i da djeluje protiv svih nezakonitih državnih potpora u usporedivim slučajevima radi jamčenja jednakog postupanja i ponovnog uspostavljanja jednakih uvjeta na tržištu;

28.

ističe potrebu za oporezivanjem digitalnih poduzeća na temelju njihove stvarne djelatnosti u državama članicama obuhvaćanjem prometa ostvarenog putem digitalnih platformi, čime bi se spriječio konkurentski nepovoljniji položaj poduzeća koja svoje poslovanje vode uz trajnu fizičku prisutnost;

29.

smatra da porezno planiranje može otežati pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu jer nove sudionike te male i srednje poduzetnike koji posluju u samo jednoj zemlji stavlja u nepovoljniji položaj od multinacionalnih korporacija koje mogu premještati dobit ili se služiti drugim oblicima agresivnog poreznog planiranja s pomoću raznih odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima; sa zabrinutošću napominje da zahvaljujući tim manjim poreznim obvezama multinacionalne korporacije ostvaruju veću dobit nakon oporezivanja, čime na jedinstvenom tržištu stvaraju nejednake uvjete u odnosu na svoje konkurente koji se ne mogu služiti agresivnim poreznim planiranjem i koji se oporezuju u istom mjestu u kojem ostvaruju dobit;

30.

traži od Komisije da započne pregovore sa svim državama i teritorijima koji imaju dobar pristup zajedničkom tržištu, ali u kojima nedostaje stvarna kontrola državnih potpora, u cilju borbe protiv nepoštenog tržišnog natjecanja u području poreza;

31.

svjestan je da je za sanaciju banaka koje su važne u određenoj regiji moguće koristiti javna sredstva; poziva Komisiju da objasni pod kojim je to uvjetima moguće, posebice s obzirom na pravila EU-a o državnim potporama i sanaciji vlastitim sredstvima; smatra da je postojeći pravni okvir nejasan i poziva Komisiju da ga poboljša;

32.

podsjeća da bi, u skladu s Direktivom o sustavima osiguranja depozita, sustave osiguranja depozita radi sprječavanja bankrota kreditne institucije trebalo upotrebljavati u sklopu jasno definiranog okvira i da bi se pri tome u svakom slučaju trebala poštovati pravila o državnim potporama;

33.

poziva Komisiju da svake godine ocijeni jesu li i dalje ispunjeni zahtjevi za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a u financijskom sektoru;

34.

smatra da se nakon financijske krize koncentracija u bankarskom sektoru povećala te da su u nekim slučajevima europska i nacionalna nadzorna tijela to poticala; poziva Komisiju da prati tu pojavu i da na europskoj razini provede studiju za svaku državu članicu kako bi se istražio utjecaj te pojave na tržišno natjecanje;

35.

pozdravlja činjenicu da se povjerenica Vestager tijekom strukturiranog dijaloga s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku 21. studenoga 2017. obvezala da će analizirati moguća narušavanja tržišnog natjecanja koja proizlaze iz ESB-ova programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora te pružiti kvalitativan odgovor na njih; u tom kontekstu naglašava da je koncept selektivnosti u dodjeli državnih potpora osnovni kriterij koji se mora temeljito istražiti; nadalje, u tom pogledu ističe članak 4. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji sadrži takozvano načelo lojalnosti;

36.

poziva Komisiju da pomno prati aktivnosti u sektoru bankarskog poslovanja s građanima i u sektoru financijskih usluga u pogledu bilo kakvog kršenja protumonopolskih pravila i kartelskog djelovanja te da u provedbi protumonopolskih pravila EU-a tijesno surađuje s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

37.

smatra da je prioritet zajamčiti da se u slučaju budućih bankarskih kriza pravila o državnim potporama strogo i nepristrano poštuju tako da porezni obveznici budu zaštićeni od preuzimanja tereta spašavanja banaka;

38.

podupire zaključke istrage Komisije u sektoru e-trgovine o tome da prekogranična e-trgovina može doprinijeti daljnjoj integraciji jedinstvenog tržišta, predstavljati konkurentnu prednost za poduzeća i povećati izbor potrošača, no da mjere uskraćivanja pristupa na temelju lokacije u tom pogledu predstavljaju značajnu prepreku; ponavlja da bi to u određenim okolnostima moglo biti u suprotnosti s člankom 101.; pozdravlja obvezu Komisije da se usmjeri na provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju koja su se uspostavila ili proširila kao posljedica pojave i sve veće važnosti digitalnog gospodarstva; također pozdravlja cilj Komisije da proširi dijalog s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje kako bi se osigurala dosljedna primjena pravila EU-a o tržišnom natjecanju na prakse povezane s e-trgovinom;

39.

poziva glavnog europskog pregovarača za Brexit da u suradnji s povjerenicom Vestager što prije započne poštenu i transparentnu raspravu o budućnosti odnosa između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u pogledu tržišnog natjecanja;

40.

smatra da Brexit ne bi smio ugroziti tekuće istrage (11) o mogućim kršenjima prava EU-a o tržišnom natjecanju od strane Ujedinjene Kraljevine ili poduzeća sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini te da bi svaka konačna odluka koju Komisija donese nakon 29. ožujka 2019. i dalje trebala biti obvezujuća;

41.

prima na znanje Komisijinu obavijest o utvrđenim činjenicama i njezin preliminarni zaključak o tome da je Google zloupotrijebio svoj dominantni tržišni položaj tražilice i dao nezakonitu prednost jednom svom drugom proizvodu – svojoj usluzi za usporedbu cijena; poziva Komisiju da se pobrine da Google zaista te bez odlaganja provede pravni lijek kako bi se spriječila daljnja zlouporaba dominantnog položaja; naglašava da Komisija treba provesti detaljnu analizu i pratiti kako bi prijedlog Googlea funkcionirao u praksi u cilju ponovne uspostave ravnopravnih uvjeta potrebnih za razvoj konkurentnosti i inovacija; napominje da se bez potpunog strukturnog odvajanja općih i specijaliziranih usluga pretraživanja tog poduzeća pristupom koji se temelji na dražbi možda neće osigurati jednako postupanje; poziva Komisiju i glavnog izvršnog direktora Googlea da prisustvuju zajedničkom javnom saslušanju Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača; smatra da bi sva poduzeća, među ostalim u digitalnom sektoru, trebala tijesno surađivati s Parlamentom, uključujući prisustvovanjem na javnim saslušanjima;

42.

poziva Komisiju da poduzme ambicioznije korake kako bi uklonila nezakonite prepreke tržišnom natjecanju na internetu i osigurala nesmetano kupovanje putem interneta za potrošače u Uniji koji kupuju od prodavača u drugoj državi članici, ali i da pritom ne stvori nove prepreke zbog postojećih razlika u potrošačkom pravu;

43.

poziva Komisiju da savjesno provodi i što je prije moguće zaključi sve ostale neriješene protumonopolske istrage, poput predmeta Android i AdSense, te istrage u sektoru pretraživanja putovanja i lokalnog pretraživanja, u kojima Google navodno zlorabi svoj dominantni položaj na štetu postojećih i potencijalnih konkurenata, kojima je onemogućen ulazak i razvoj u tom području; naglašava da bi Komisija trebala biti dobro pripremljena i opremljena za prvi slučaj velike količine podataka, što podrazumijeva oko 5.2 terabita podataka; u tom pogledu naglašava da se korištenje osobnih podataka u velikim tehnološkim poduzećima provodi u dosad nezabilježenim razmjerima i da potrošači često nisu svjesni ili obaviješteni o tome u kojoj se mjeri njihovi podaci koriste, primjerice za profiliranje ili ciljano oglašavanje; smatra da digitalna poduzeća predstavljaju poseban izazov za porezna tijela i tijela nadležna za tržišno natjecanje, osobito kada je riječ o algoritmima, umjetnoj inteligenciji ili vrijednosti podataka; potiče Komisiju da razvije instrumente politika i provedbe za suočavanje s pojavom digitalnih gospodarstava te da osigura da ima na raspolaganju cijeli tim interno zaposlenih visokotehnoloških inženjera i stručnjaka za napredne tehnologije dostupnih za praćenje i rješavanje slučajeva narušavanja tržišnog natjecanja u području digitalnog gospodarstva;

44.

ističe važnost istraga u tijeku u farmaceutskom sektoru s obzirom na sve više dokaza o narušavanju tržišta u tom području, uključujući količinska ograničenja, manipuliranje cijenama i prepreke dostupnosti generičkih lijekova;

45.

pozdravlja informativni članak Komisije od 6. listopada 2017., u kojem potvrđuje provođenje nenajavljenih inspekcija o pristupu konkurentnih pružatelja usluga informacijama o bankovnim računima; poziva Komisiju da bude oprezna u pogledu tog pitanja, posebice kada stupe na snagu regulatorni tehnički standardi za strogu autentifikaciju klijenata i sigurnu komunikaciju;

46.

pozdravlja istragu Komisije o kartelu proizvođača kamiona i zaključke te istrage;

47.

traži od Komisije da pojasni pravila o državnim potporama za europske i neeuropske zračne prijevoznike radi uspostave jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za njihove operacije usmjerene na europska i neeuropska tržišta; smatra da bi u određenim scenarijima potpora za restrukturiranje mogla predstavljati narušavanje tržišta; smatra da se ista pravila o tržišnom natjecanju trebaju primjenjivati na sve zračne prijevoznike kada lete u Uniju ili iz Unije te na nacionalne i niskotarifne prijevoznike, uzimajući pritom u obzir položaj prijevoznika čije operacije nemaju znatan utjecaj na tržište; napominje da je Komisija odobrila Lufthansinu kupnju LGW-a, društva kćeri Air Berlina, pod uvjetom ispunjavanja određenih obveza kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da prati stanje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te da suzbije sve prakse koje narušavaju tržišno natjecanje u zrakoplovnoj industriji kojima se ugrožava zakonodavstvo u području zaštite potrošača;

48.

traži od Komisije da istraži hegemoniju niskotarifnih zračnih prijevoznika na raznim zračnim linijama u Europi te cjenovne modele za te linije; napominje da se takav položaj često postiže agresivnim ili čak predatorskim ponašanjem na tržištu, čime se s tržišta uklanja konkurencija i zbog čega na kraju veće cijene i troškove snose potrošači;

49.

zahtijeva da Komisija pažljivo ocijeni sve nagodbe o spajanju zračnih prijevoznika u skladu s postupkom EU-a o kontroli koncentracije poduzeća, uključujući njihov učinak na tržišno natjecanje i moguću štetu za potrošače, prije svega zbog viših cijena i ograničenja za izravan pristup odredištima;

50.

potiče Komisiju da dovrši provedbu jedinstvenog europskog željezničkog prostora, da osigura potpunu transparentnost novčanih tokova između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika te da provjeri ima li svaka država članica snažno i neovisno nacionalno regulatorno tijelo za suzbijanje monopola;

51.

zabrinut je zbog učinaka zajedničkog vlasništva velikih institucijskih ulagatelja kojima se narušava tržišno natjecanje; smatra da činjenica da ti ulagatelji drže znatan dio udjela izravnih konkurenata u istom sektoru, kao što su primjerice zrakoplovne kompanije, stvara kvazioligopol i ima negativne učinke na potrošače i gospodarstvo u cjelini zbog ograničavanja tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za rješavanje mogućih učinaka zajedničkog vlasništva kojima se narušava tržišno natjecanje; nadalje, poziva Komisiju da istraži zajedničko vlasništvo i sastavi izvješće, koje će predstaviti Parlamentu, o učincima zajedničkog vlasništva na europska tržišta, posebice na cijene i inovacije;

52.

pozdravlja reviziju Uredbe (EZ) br. 868/2004 radi zaštite poštenog tržišnog natjecanja, osiguranja uzajamnosti i ukidanja nepoštenih praksi, uključujući navodne državne potpore koje se dodjeljuju zračnim prijevoznicima iz određenih trećih zemalja te radi rješavanja regulatornih pitanja, uključujući uvjete rada, i pitanja zaštite okoliša; slaže se s Komisijom da bi najbolji način da se to ostvari bilo usvajanje novog sveobuhvatnog pravnog instrumenta za rješavanje tržišnih poremećaja u međunarodnom prometu, poticanje uključenosti Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) u pitanja tržišnog natjecanja zračnih prijevoznika na regionalnoj razini te pošteno tržišno natjecanje koje se temelji na sporazumima o pružanju usluga zračnog prijevoza; smatra da je transparentnost klauzule o poštenom tržišnom natjecanju ključan element za jamčenje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja; smatra da bi se tom uredbom ili drugim odgovarajućim zakonodavnim instrumentima trebalo spriječiti protutržišno ponašanje u distribuciji karata, kao što su dodatne naknade ili ograničen pristup informacijama koje određeni zračni prijevoznici primjenjuju kada se ne koriste njihovi sustavi rezervacija;

53.

ponavlja da zrakoplovstvo predstavlja vitalan doprinos povezanosti EU-a, i među državama članicama i s trećim zemljama, da ima ključnu ulogu u integraciji i konkurentnosti EU-a te da daje ključan doprinos gospodarskom rastu i zapošljavanju; napominje da opća povezanost EU-a u velikoj mjeri ovisi o uslugama zračnog prijevoza koje pružaju zračni prijevoznici iz Unije;

54.

pozdravlja Komisijino pojednostavljenje pravila za javna ulaganja u luke i zračne luke, kulturu i najudaljenije regije; naglašava da se uzimajući u obzir potrebu povezanosti najudaljenijih i rubnih regija te u skladu s trenutačnim smjernicama Komisije svako financiranje zračnih luka iz proračuna EU-a ili Europske investicijske banke treba temeljiti na pozitivnoj analizi troškova i koristi te srednjoročnoj do dugoročnoj operativnoj i ekonomskoj održivosti kako bi se izbjeglo financiranje napuštenih zračnih luka u Europi;

55.

naglašava da je važno zaštititi transparentnost i neutralnost informacija o letovima, osigurati jednake tržišne uvjete za sve i konačno zaštititi sposobnost europskih potrošača da donose informirane odluke; stoga poziva Komisiju da se pridržava tih načela prilikom revidiranja Kodeksa poslovanja računalnih sustava rezervacija i Uredbe o uslugama zračnog prijevoza;

56.

poziva Komisiju da osigura pošteno tržišno natjecanje u prometnom sektoru kako bi se dovršilo jedinstveno tržište, vodeći po potrebi računa o javnom interesu i ekološkim aspektima te čuvajući povezanost otočnih i rubnih regija; poziva Komisiju da prati slučajeve mreža javnih luka i zračnih luka kojima se upravlja monopolom;

57.

naglašava da je za učinkovitu provedbu načela prava tržišnog natjecanja u doba globalizacije nužna međunarodna suradnja; u tom kontekstu pozdravlja stalni angažman Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u multilateralnim forumima kao što su Međunarodna mreža za tržišno natjecanje, Odbor za tržišno natjecanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD); traži od Komisije da u međunarodne trgovinske i investicijske sporazume uključi poglavlja o tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da nastavi promicati konvergenciju instrumenata i praksi politike tržišnog natjecanja, uključujući putem bilateralne suradnje s trećim zemljama, po uzoru na sporazum o suradnji druge generacije iz 2013. između EU-a i Švicarske; pozdravlja početak dijaloga između Komisije i Kine o nadzoru državnih potpora i pomno prati usvajanje sustava revizije poštenog tržišnog natjecanja u Kini, osmišljenog kako bi se osiguralo da državne mjere nemaju negativan utjecaj na ulazak na tržište i izlazak s njega te na slobodno kretanje robe; ponavlja svoj zahtjev povjerenici Vestager da uistinu zajamči da Komisija obavješćuje i redovito pruža ažurirane informacije nadležnom odboru Parlamenta o svojim vanjskim aktivnostima u području politike tržišnog natjecanja;

58.

naglašava da funkcioniranje tržišnog natjecanja na europskom jedinstvenom tržištu prije svega donosi koristi za potrošače; smatra da stroga i nepristrana provedba politike tržišnog natjecanja može znatno doprinijeti ključnim političkim prioritetima kao što su bolje povezano i poštenije unutarnje tržište, povezano jedinstveno digitalno tržište te integrirana i klimatski prihvatljiva energetska unija; ponavlja da tradicionalni tržišni modeli politike tržišnog natjecanja možda neće uvijek biti prikladni za digitalno tržište, kao što su poslovni modeli koji se temelje na platformama i višestrana tržišta;

59.

ističe da bi se jedinstvenim skupom pravila za izračun osnovice poreza na dobit mogla ukloniti nepoštena porezna konkurencija, kao što je sklapanje poreznih sporazuma između određenih multinacionalnih poduzeća i država članica; svjestan je pregovora koji su u tijeku o konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB);

60.

svjestan je važnosti povoljnog regulatornog okvira za zračne luke kako bi se privukla i mobilizirala privatna ulaganja; smatra da bi Komisijina ocjena Direktive o naknadama zračnih luka, zajedno s učinkovitim savjetovanjem sa zračnim prijevoznicima/zračnim lukama, trebala pomoći da se razjasni jesu li postojeće odredbe učinkovit alat za promicanje tržišnog natjecanja i daljnji razvoj interesa europskih potrošača ili je pak potrebna reforma;

61.

pozdravlja činjenicu da je španjolska vlada spremna otvoriti sporazum o zračnom prometu između Španjolske i Rusije, čime bi se dopustili izravni letovi između Barcelone i Tokija;

62.

poziva Komisiju da ispita bilateralne sporazume o zračnom prometu između država članica i trećih zemalja kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje;

63.

poziva Komisiju da razmotri i riješi moguće posljedice Brexita na tržišno natjecanje u zračnom prometu, a posebice ako bi to utjecalo na članstvo Ujedinjene Kraljevine u Sporazumu o Europskom zajedničkom zračnom prostoru (ECAA), što bi za posljedicu imalo ograničavanje pristupa svim odredištima u Europskoj uniji i obratno;

64.

smatra da osiguravanje jednakih uvjeta za poduzeća na unutarnjem tržištu ovisi i o naporima da se odlučno suzbija socijalni damping;

65.

poziva Komisiju na daljnje rješavanje dugoročnih učinaka prekinutih rasprava o budućem zakonodavstvu u okviru strategije zrakoplovstva EU-a;

66.

pozdravlja Komisijinu početnu procjenu učinka i javno savjetovanje o lancu opskrbe hranom; ističe da je Europski parlament već pozvao Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da reagiraju na zabrinutost uzrokovanu kumulativnim učinkom, s jedne strane, brze koncentracije sektora distribucije na nacionalnoj razini i, s druge strane, razvoja savezništava velikih distributera na europskoj i međunarodnoj razini, kako na početku lanca opskrbe hranom tako i na distributere i potrošače; smatra da su te strukturne promjene razlog za zabrinutost u pogledu mogućih strateških savezništva, smanjenja tržišnog natjecanja i smanjenog manevarskog prostora za ulaganja u inovacije u lancu opskrbe hranom, ispravnog funkcioniranja organizacija proizvođača, posebice malih poljoprivrednika, i izbora prilagođenih sorti prema poljoprivredno-ekološkim uvjetima; poziva Komisiju da uvede obvezujući regulatorni okvir u cijeloj Uniji radi borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koje štete poljoprivrednicima;

67.

pozdravlja temeljitu istragu Komisije o spajanju Monsanta i Bayera; ozbiljno je zabrinut zbog činjenice da će, u slučaju da spajanje Monstanta i Bayera bude odobreno, tri poduzeća (Chem China-Syngenta, Du Pont-Dow i Bayer-Monsanto) posjedovati i prodavati do 60 % patentiranog sjemena na svijetu i 64 % pesticida i herbicida na svijetu; ističe da će ta razina koncentracije nedvojbeno dovesti do porasta cijena, povećanja tehnološke i ekonomske ovisnosti poljoprivrednika o nekoliko globalno integriranih platformi po načelu „sve na jednom mjestu”, dovesti do ograničene raznovrsnosti sjemena i ponovnog usmjeravanja inovacijske aktivnosti dalje od usvajanja proizvodnog modela kojim se poštuje okoliš i bioraznolikost te konačno do manje inovacija zbog smanjenog tržišnog natjecanja; stoga traži od Komisije da prilikom ispitivanja razine koncentracije i učinka koje to spajanje ima na tržišno natjecanje na raznim zahvaćenim tržištima pažljivo razmotri činjenicu da se u tom sektoru istovremeno odvija nekoliko spajanja;

68.

iskreno je zabrinut zbog činjenice da je Komisija odobrila spajanje Bayera i Monsanta jer se unatoč predloženoj prodaji Bayerove imovine spajanjem povećava već izrazito visoka koncentracija u sektoru poljoprivrednog poslovanja i zapravo ometa prijelaz s poljoprivrede koja se oslanja na kemikalije prema istinski održivoj poljoprivredi; poziva da se pravo tržišnog natjecanja preispita kako bi se u budućnosti takva spajanja mogla učinkovito zaustaviti; stoga snažno potiče Komisiju da ocijeni bi li spajanja u poljoprivrednom sektoru mogla dovesti do „znatnih prepreka učinkovitom tržišnom natjecanju” i to ne primjenom testa ograničenog opsega koji se usredotočuje samo na učinke spajanja na cijene, rezultate i inovacije, već ocjenom ukupnog socijalnog troška tih spajanja, uzimajući u obzir njihov širi učinak na zaštitu okoliša i međunarodne obveze o bioraznolikosti u skladu s člankom 11. UFEU-a;

69.

smatra da se trgovinske subvencije i povlastice, kao što su GSP i GSP+, koje se daju državama koje nisu članice EU-a radi promicanja ljudskih i radnih prava, a koje su se pokazale neophodnima u promicanju konkurentnosti EU-a na međunarodnoj sceni, moraju na prikladan način pratiti i primjenjivati vodeći posebno računa o učinku na industriju EU-a; stoga poziva Komisiju da obustavi bespovratna sredstva ili povlastice ako ih zemlje koje nisu članice EU-a zloupotrebljavaju;

70.

podsjeća da Komisija od lipnja 2014. ispituje porezni tretman Luksemburga prema McDonald'su te da je u prosincu 2015. donijela odluku o pokretanju službenog istražnog postupka, no da dosad nije donesena konačna odluka; poziva Komisiju da uloži sve moguće napore kako bi u tom predmetu uskoro donijela konačnu odluku;

71.

poziva Komisiju da redovito ocjenjuje učinkovitost zaštite prava intelektualnog vlasništva u državama članicama, što je ključan element dobrih politika tržišnog natjecanja; naglašava da je zaštita žigova ključna za identifikaciju i prepoznavanje proizvoda na tržištu; te da je za proizvođače vrlo teško, možda i nemoguće, ući na nova tržišta bez žigova i mogućnosti da ljudi razlikuju njihove proizvode; nadalje, smatra da se usmjeravanjem tržišnog natjecanja na cijene proizvođačima s malim tržišnim udjelima otežava jačanje tržišnog položaja; naglašava stoga da se uklanjanjem žigova ili ograničenjima u njihovoj upotrebi stvara znatna prepreka za ulazak na tržište te ugrožava bitan aspekt slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja u Uniji;

72.

snažno podržava izjavu Komisije, koja u Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016. navodi da „budući da poduzeća postaju globalna, globalnima moraju postati i tijela za provedbu”; smatra da su globalna pravila o tržišnom natjecanju, transparentnost i najviši stupanj koordinacije između tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u pogledu razmjene informacija tijekom postupaka tržišnog natjecanja, preduvjeti za razvoj pravedne trgovine na svjetskoj razini; podsjeća da je borba protiv nepoštenih poslovnih praksi, uključujući s pomoću politike tržišnog natjecanja, nužna da bi se zajamčili jednaki uvjeti na svjetskoj razini na korist potrošača, radnika i poduzeća te da je to jedan od prioriteta trgovinske strategije Unije; naglašava da se u Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije navodi da Unija mora poduzeti mjere za ponovnu uspostavu ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja te poziva Komisiju da u tom pogledu predloži konkretne politike;

73.

poziva da se instrumenti trgovinske zaštite moderniziraju kako bi bili snažniji, brži i učinkovitiji; pozdravlja novu metodu izračuna antidampinških pristojbi na temelju procjene poremećaja na tržištima trećih zemalja, kojom se mora zajamčiti najmanje ista razina učinkovitosti kao i prethodnim antidampinškim mjerama uz potpuno poštovanje naših obveza u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća da je važno pratiti da se ta metoda uistinu provodi; nadalje, naglašava posebnu važnost antisubvencijskog instrumenta u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini te u uspostavljanju jednakih uvjeta kao za pravila EU-a o državnim potporama;

74.

ustraje u tome da uzajamnost mora biti jedno od ključnih načela trgovinske politike Unije kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za europska poduzeća, posebno u pogledu javne nabave; naglašava da se naporima za ostvarenje boljeg pristupa stranim tržištima javne nabave ne smije ugroziti razvoj pravila EU-a u pogledu socijalnih i ekoloških kriterija; naglašava koliko je za Uniju važno da postoji međunarodni instrument o javnoj nabavi kojim se uvodi potreban reciprocitet u slučajevima kada trgovinski partneri ograniče pristup svojim tržištima javne nabave; podsjeća na koristi izravnih stranih ulaganja i smatra da bi se prijedlogom Komisije o provjeri stranih ulaganja trebalo omogućiti više uzajamnosti u pogledu pristupa tržištu;

75.

traži od Komisije da u pregovorima i trgovini posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima kako bi im se osigurao bolji pristup tržištima i razvila njihova konkurentnost; u tom je pogledu svjestan napora koje Komisija ulaže u suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja u medijski istaknutim slučajevima, no ističe da je osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u slučaju malih i srednjih poduzeća također iznimno važno;

76.

naglašava da trgovinska politika i trgovinski sporazumi EU-a mogu pomoći u borbi protiv korupcije;

77.

podsjeća da su za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja važne učinkovite i usklađene europske carinske provjere;

78.

poziva Komisiju da dodatno objasni kako se u okviru aktualne politike tržišnog natjecanja može pristupiti rješavanju nepoštenih trgovinskih praksi;

79.

stoga pozdravlja Komisijin prijedlog o Europskoj mreži za tržišno natjecanje (ECN+), uključujući važnost odvraćajućih kazni u području politike tržišnog natjecanja; nadalje, ističe da bi, u slučaju da tijelo od kojeg se traži da provede odluku o nametanju novčanih kazni to odbije, takvo obijanje uvijek moralo biti obrazloženo te da bi trebalo uspostaviti sustav preko kojega bi se mogući sporovi između tijela u tim slučajevima mogli rješavati;

80.

prima na znanje istragu o sektoru e-trgovine i konačno izvješće u kojem se potvrđuje da u sektoru e-trgovine postoje neke poslovne prakse koje negativno utječu na pošteno tržišno natjecanje i potrošačima ograničavaju izbor; u kontekstu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta smatra da bi ta istraga trebala biti dio širih nastojanja Komisije da politiku tržišnog natjecanja u potpunosti primjeni na trgovce na malo koji posluju putem interneta;

81.

podržava namjeru Komisije da provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju usmjeri na rasprostranjene poslovne prakse koje su se pojavile ili razvile uslijed rasta e-trgovine i naglašava da Komisija mora uložiti još više napora u osiguranje dosljedne primjene pravila EU-a o tržišnom natjecanju u svim državama članicama, među ostalim u pogledu poslovnih praksi povezanih s e-trgovinom; ističe da, s obzirom na to da između velikih trgovaca na malo koji posluju putem interneta i njihovih dobavljača postoji asimetričan odnos, Komisija i tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali bi aktivno provoditi pravila o tržišnom natjecanju jer dobavljači, a posebno MSP-ovi, nemaju uvijek pristup pravnoj zaštiti po prihvatljivim cijenama;

82.

poziva da se ojača sloboda izbora za potrošače na jedinstvenom digitalnom tržištu; smatra da je pravo na prenosivost podataka koje je ugrađeno u Opću uredbu o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679) dobar pristup za jačanje prava potrošača i tržišnog natjecanja;

83.

smatra da učinkovita politika tržišnog natjecanja može dopuniti regulatorne inicijative u području jedinstvenog digitalnog tržišta te da bi se, kad poticaj za regulatorno djelovanje dolazi prije svega kao odgovor na tržišno ponašanje nekih aktera, šteta mogla rješavati mjerama tržišnog natjecanja radi suzbijanja praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, a da se pritom ne sprječava one koji se žele natjecati na tržištu;

84.

zabrinut je zbog toga što se proizvođači sve više služe ugovornim ograničenjima za internetsku prodaju, što je potvrdila istraga u sektoru e-trgovine, te poziva Komisiju da dodatno preispita takve klauzule kako bi zajamčila da se njima ne stvaraju neopravdana ograničenja za tržišno natjecanje; istovremeno traži od Komisije da u svjetlu tih promjena preispita smjernice o vertikalnim ograničenjima i Uredbu Komisije (EU) br. 330/2010;

85.

prima na znanje mišljenje nezavisnog odvjetnika Wahla od 26. srpnja 2017. u predmetu C-230/16 Coty Germany GmbH protiv Parfümerie Akzente GmbH da se ograničenja ugovora o distribuciji na internetskim prodajnim mjestima ne bi smjela smatrati teškim ograničenjima tržišnog natjecanja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 330/2010;

86.

ističe da je za postizanje ciljeva politike EU-a o tržišnom natjecanju ključan pristup pravosuđu, koji može podrazumijevati i dostupnost kolektivne pravne zaštite; ističe da nedostatak takvih mogućnosti slabi tržišno natjecanje, funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potrošačka prava;

87.

podsjeća da u cilju učinkovite borbe protiv praksi kojima se narušava tržišno natjecanje države članice moraju usvojiti ekonomsku politiku usklađenu s načelima otvorenog tržišnog gospodarstva utemeljenog na poštenom tržišnom natjecanju jer isključivo protekcionističke mjere štete funkcioniranju jedinstvenog tržišta; ističe da se svi aspekti nepoštenog tržišnog natjecanja moraju ukloniti, uključujući neregistrirani rad i zaobilaženje pravila o upućivanju radnika, pri čemu se ne smije dovesti u pitanje sloboda kretanja radne snage, jedna od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta;

88.

smatra veoma važnim savjetovanje koje je Komisija provela o mogućim poboljšanjima kontrole koncentracije poduzeća u Uniji; vjeruje da se osobito u digitalnom sektoru mora osigurati da se koncentracijama ne ograničava natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a; stoga ponovo poziva Komisiju da detaljno ispita uzimaju li se u postojećim postupcima ocjenjivanja u dovoljnoj mjeri u obzir okolnosti na digitalnim tržištima i internacionalizacija tržišta; nadalje, poziva Komisiju da pri procjeni tržišne moći u obzir uzme ulogu pristupa podacima i informacijama, bilo da se radi o tome da se podacima o koncentraciji i informacijama o klijentima tijekom koncentracije narušava tržišno natjecanje, te do koje mjere pristup poduzeća ekskluzivnim analitičkim metodama i patentima isključuje konkurenciju; ponovno upućuje zahtjev Komisiji da objasni kako određuje minimalni broj subjekata na tržištu koji je potreban za pošteno tržišno natjecanje i kako zadržava mogućnost ulaska novih poduzeća, posebno novoosnovanih (start-up) poduzeća, na vrlo koncentrirana tržišta;

89.

poziva države članice da zajamče ispravnu provedbu pravila EU-a o javnoj nabavi kako bi se suzbilo narušavanje tržišnog natjecanja, uključujući društvenim i ekološkim kriterijima te kriterijima zaštite potrošača ovisno o slučaju, i da u postupcima tijela javne uprave promiču dobre prakse; smatra da će se razvojem elektroničkih postupaka javne nabave MSP-ovima olakšati pristup javnoj nabavi, povećati transparentnost i osigurati učinkovitija kontrola kršenja pravila tržišnog natjecanja; nadalje, poziva Komisiju da promiče prilike za pristup tržištu za MSP-ove s pomoću manjih ugovora, kada je to u skladu s ključnim ciljevima javne nabave, te da pažljivo prati provedbu pravila u pogledu centralizacije kupnje na tržištima javne nabave;

90.

pozdravlja činjenicu da su u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta donesena pravila o prenosivosti unaprijed plaćenih usluga, kojima će se unaprijediti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i osigurati veća prava potrošača;

91.

vjeruje da bi kriteriji za pristupanje sustavu selektivne distribucije ili franšiznoj mreži trebali biti transparentni kako bi se zajamčilo da se tim kriterijima ne krši politika tržišnog natjecanja i slobodno funkcioniranje jedinstvenog tržišta; ističe da takvi kriteriji moraju biti objektivni, kvalitativni, nediskriminirajući i da se njima ne smije prelaziti ono što je strogo potrebno; poziva Komisiju da poduzme mjere da se ta transparentnost zajamči;

92.

uviđa da postoji povećani rizik od tajnog dogovaranja među konkurentima, između ostalog, zbog softvera za praćenje cijena; smatra da do usklađenog djelovanja može doći usprkos činjenici da su kontakti među konkurentima slabiji od propisanog postojećim standardima, ili čak automatizirani, jer algoritmi međusobno komuniciraju bez obzira na smjer kretanja jednog ili više sudionika na tržištu; traži od Komisije da bude na oprezu zbog takvih novih izazova za slobodno tržišno natjecanje;

93.

pozdravlja napore koje je Komisija uložila u povezivanje s međunarodnim partnerima i multilateralnim forumima u području politike tržišnog natjecanja; smatra da je međunarodna suradnja još važnija kada poduzeća koja podliježu provedbi mjera djeluju u više jurisdikcija;

94.

smatra da će proširenje mreže sporazuma o slobodnoj trgovini, u koje je uključena Europska unija pogodovati provedbi zakona o tržišnom natjecanju u svijetu; potiče Komisiju da stoga traži daljnje mogućnosti za trgovinske sporazume te da u svaki takav budući sporazum uključi čvrsta protumonopolska pravila i pravila o državnim potporama;

95.

smatra da se u politici tržišnog natjecanja u obzir mora uzeti posebna priroda sektora poljoprivrede; podsjeća da se člankom 42. UFEU-a poljoprivrednom sektoru dodjeljuje poseban status kada je riječ o provedbi zakonodavstva o tržišnom natjecanju, što je potvrđeno tijekom posljednje reforme zajedničke poljoprivredne politike, tako što mu se odobrava niz odstupanja i izuzeća iz odredbi članka 101. UFEU-a; napominje da je cilj ZPP-a osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva koje se stalno suočava s gospodarskim i klimatskim rizicima; podsjeća da se politikom tržišnog natjecanja uglavnom brane interesi potrošača i da se u dovoljnoj mjeri u obzir ne uzimaju specifični interesi poljoprivrednih proizvođača i poteškoće s kojima se suočavaju; ističe da se u okviru politike tržišnog natjecanja moraju braniti interesi poljoprivrednih proizvođača na isti način kao i interesi potrošača tako da se osiguraju pošteni uvjeti tržišnog natjecanja i pristupa unutarnjem tržištu radi poticanja ulaganja i inovacija, zapošljavanja, održivosti poljoprivrednih gospodarstava te uravnoteženog razvoja ruralnih područja u Uniji te poticanja transparentnosti za sve sudionike na tržištu;

96.

ustraje u tome da se pojam „poštene cijene” ne bi trebao smatrati najnižom mogućom cijenom za potrošača, već bi to trebala biti razumna cijena koja svim stranama u lancu opskrbe hranom omogućuje poštene prihode;

97.

smatra da su kolektivne mjere organizacija proizvođača i njihovih udruženja, uključujući planiranje proizvodnje te pregovore o prodaji i ugovornim uvjetima, potrebne za postizanje ciljeva ZPP-a koji su utvrđeni u članku 39. UFEU-a te bi stoga trebale biti izuzete iz primjene članka 101. UFEU-a kad se te zajedničke mjere zaista i provode, čime bi se doprinijelo poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednika; napominje da se odstupanja na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) ne upotrebljavaju u cijelosti te da zbog nedovoljne jasnoće tih odstupanja, poteškoća u njihovoj provedbi i neujednačene provedbe od strane nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje poljoprivrednicima i njihovim organizacijama nije osigurana dovoljna pravna sigurnost; pozdravlja činjenicu da će se Uredbom (EU) 2017/2393 (12) pojednostaviti pravila o kolektivnoj organizaciji poljoprivrednika te će se pojasniti uloga i ovlasti organizacija proizvođača koje se bave gospodarskim aktivnostima u pogledu prava tržišnog natjecanja kako bi se ojačala njihova pregovaračka moć i pritom poštovala načela utvrđena u članku 39. UFEU-a;

98.

pozdravlja činjenicu da bi „mliječni paket” iz 2012. trebao biti produljen u okviru Uredbe (EU) 2017/2393 s obzirom na pozitivna izvješća o njegovoj provedbi (13) i njegov doprinos jačanju položaja proizvođača mlijeka u lancu opskrbe hranom; no, poziva Komisiju da provede procjenu učinka kako bi se utvrdilo bi li područje primjene odredbi koje se odnose na pregovore o ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda trebalo proširiti tako da obuhvati i ostale poljoprivredne sektore s obzirom na to da bi poljoprivrednici i organizacije proizvođača imali više slobode u planiranju proizvodnje, pravo na kolektivno pregovaranje i pregovaranje o uvjetima prodaje i ugovornim uvjetima kojima se jasno određuju cijene i količina;

99.

poziva da se, pod uvjetom da su ispunjena načela nužnosti i proporcionalnosti, uvede brzo automatsko izuzeće od članka 101. UFEU-a, kako bi se međustrukovnim poljoprivrednim organizacijama omogućilo da ispune zadaće koje su im povjerene Uredbom o jedinstvenom ZOT-u radi ostvarivanja ciljeva iz članka 39. UFEU-a;

100.

predlaže da se odredbe iz Uredbe o jedinstvenom ZOT-u kojima se omogućuje donošenje mjera za reguliranje ponude sireva sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 150.), šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 172.) i vina (članak 167.) prošire na proizvode s oznakom kvalitete kako bi se ponuda mogla bolje uskladi s potražnjom;

101.

pozdravlja činjenicu da se Uredbom (EU) 2017/2393 uvode postupci kojima skupina poljoprivrednika može od Komisije tražiti neobvezujuće mišljenje o usklađenosti određenog kolektivnog djelovanja s općim odstupanjem od pravila o tržišnom natjecanju na temelju članka 209. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u; ipak, poziva Komisiju da u svjetlu preporuke Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda pojasni područje primjene općeg odstupanja za poljoprivredu kako bi se odstupanje utvrdilo na način da neprimjena članka 101. UFEU-a, kad je to predviđeno, bude provediva i ostvariva;

102.

naglašava da u razdobljima ozbiljnih tržišnih neravnoteža, kad je sektor poljoprivrede u opasnosti i svi građani pogođeni mogućim poremećajima u opskrbi osnovnim namirnicama, tržišno orijentiran ZPP mora poljoprivrednicima pružiti potporu i omogućiti dodatna, vremenski ograničena i u potpunosti opravdana izuzeća od pravila tržišnog natjecanja; pozdravlja činjenicu da će zbog posljedica promjena na temelju uredbe (EU) 2017/2393 biti jednostavnije aktivirati odredbe članka 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, koje dopuštaju takva privremena odstupanja od prava tržišnog natjecanja;

103.

poziva na daljnji razvoj europskog instrumenta za praćenje cijena prehrambenih proizvoda kako bi se s pomoću boljih podataka koji su u većoj mjeri raščlanjeni poboljšalo otkrivanje kriza u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; u tom pogledu ističe da je u definiranje i prikupljanje podataka potrebno uključiti organizacije poljoprivrednika;

104.

ističe činjenicu da je Komisija svjesna da su poljoprivredni proizvođači najmanje koncentrirana razina u lancu opskrbe hranom, dok su njihovi dobavljači i kupci često više i bolje koncentrirani, što dovodi do neuravnoteženog odnosa te do negativnih i nepoštenih praksi, koje provode neki veliki distribucijski lanci, prerađivači i prodavači u maloprodaji, a koje se ne mogu ukloniti samo u okviru politike tržišnog natjecanja te je zato potrebna usklađenost s ostalim politikama; stoga poziva Komisiju da jasnije definira „dominantan položaj” i zloupotrebu takvog položaja uzimajući u obzir stupanj koncentracije i pregovaračku snagu sektora proizvodnje, prerade i maloprodaje; nadalje, napominje da se uredbom (EU) 2017/2393 uvode određene odredbe o pravu na pisane ugovore i pregovore o ugovornim uvjetima za bolju raspodjelu vrijednosti duž opskrbnog lanca kako bi se pomoglo u smirivanju odnosa među dionicima, suzbijanju nepoštenih trgovinskih praksi, pomaganju poljoprivrednicima da brže reagiraju na tržišne signale, poboljšanju izvješćivanja o cijenama i prijenosa cijena te boljoj prilagodbi ponude u odnosu na potražnju; povrh toga, poziva Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da zajamče da je roba pravilno klasificirana i da je za nju određena ispravna cijena te da se prate i obvezujućim mjerama suzbijaju i kažnjavaju zloupotrebe i nepoštene trgovinske prakse koje utječu na poljoprivrednike; smatra da bi trebalo proučiti postojeće nacionalne programe kako bi se utvrdilo koje najbolje prakse treba primjenjivati;

105.

svjestan je da se pravo tržišnog natjecanja do sada nije primjenjivalo za suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi u prehrambenom lancu ni na europskoj ni na nacionalnoj razini; napominje da su u tom pogledu provedena posebna nacionalna pravila, ali se nisu pokazala potpuno učinkovita u rješavanju udomaćenog problema nepoštenih trgovinskih praksi i neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom; poziva Komisiju da bez odgode objavi i odobri najavljeni zakonodavni prijedlog EU-a o nepoštenim trgovinskim praksama, omogući usklađeni pravni okvir kojim će se proizvođači i poljoprivrednici bolje zaštititi od nepoštenih trgovinskih praksi te osigura daljnju konsolidaciju unutarnjeg tržišta;

106.

podsjeća da je Parlament već pozvao Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da stvarno odgovore na zabrinutost prouzročenu kumulativnim učinkom koji brza koncentracija distribucijskog sektora na nacionalnoj razini i stvaranje savezništava među velikim distributerima na europskoj i međunarodnoj razini imaju na početak lanca opskrbe hranom te na distributere i potrošače; smatra da ta strukturna promjena povećava zabrinutost zbog mogućih strateških savezništava, niže razine tržišnog natjecanja i smanjenog manevarskog prostora za ulaganja u inovacije unutar lanca opskrbe hranom;

107.

poziva države članice i institucije EU-a da im prioritet bude jačanje jedinstvenog tržišta nakon Brexita tako što će se pobrinuti za potpuno poštovanje zakonodavstva EU-a u području tržišnog natjecanja i odstupanja od njega te ostalih standarda kako bi se zajamčila pravna sigurnost i jednaki uvjeti među državama članicama;

108.

napominje da je pojedinačna gornja granica za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru 2013. bila udvostručena (sa 7 500 EUR na 15 000 EUR) radi suočavanja sa sve češćim klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim krizama; ističe da je istodobno nacionalna gornja granica de minimis potpora tek malo prilagođena (s 0,75 % na 1 % vrijednosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje), čime je smanjen manevarski prostor država da pomognu poljoprivrednim gospodarstvima u teškoćama; stoga traži da se nacionalna gornja granica de minimis potpora poveća na 1,25 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje kako bi se ublažio težak gospodarski položaj poljoprivrednika; napominje da bi usklađena pravila o de minimis potporama trebala poslužiti za poboljšanje položaja poljoprivrednika bez ponovnog vraćanja poljoprivredne politike u nacionalne okvire;

109.

naglašava važnost sredstava namijenjenih za omogućivanje pristupa širokopojasnim mrežama velike brzine kako bi se održao korak s tehnološkim napretkom i poticalo tržišno natjecanje, osobito u ruralnim i udaljenim područjima;

110.

naglašava da bi otvaranje tržišta EU-a vrlo konkurentnim trgovačkim partnerima i velikim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda za koje vrijede različiti standardi moglo predstavljati opasnost za najosjetljivije poljoprivredne sektore u Uniji; poziva Komisiju da u potpunosti vodi računa o učinku mogućih tržišnih poremećaja koje bi trgovinski sporazumi s trećim zemljama mogli prouzročiti za poljoprivredne proizvođače u Europi s obzirom na osjetljivu financijsku situaciju u kojoj se nalaze i ključnu ulogu koju imaju u našem društvu;

111.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim i, po potrebi, regionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje.

(1) SL L 187, 26.6.2014., str. 1.

(2) SL L 156, 20.6.2017., str. 1.

(3) SL C 262, 19.7.2016., str. 1.

(4) SL C 93, 24.3.2017., str. 71.

(5) SL C 35, 31.1.2018., str. 71.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0434.

(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.

(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0428.

(9) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10) https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/aar-comp-2016_en_0.pdf

(11) Primjerice, temeljita istraga Komisije o mogućem programu državne potpore povezanom s izuzećem za financiranje grupacija u kontekstu pravila Ujedinjene Kraljevine o kontroliranom inozemnom društvu (SA.44896).

(12) Uredba (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal (SL L 350, 29.12.2017., str. 15).

(13) Izvješća o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi „mliječnog paketa” (COM(2016)0724 i COM(2014)0354).

Top

Choose the experimental features you want to try