EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.10.2018.

COM(2018) 705 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o aktivnostima Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a u 2017.

1.Svrha i opseg izvješća

U skladu s Uredbom br. 258/2014 1 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije kako je izmijenjena Uredbom 2017/827 2 , Komisija izrađuje godišnje izvješće o aktivnostima korisnika programa.

Cilj je tog Unijina programa poboljšati uvjete za učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta potporom transparentnom i neovisnom razvoju međunarodnih visokokvalitetnih standarda financijskog izvještavanja i revizijskih standarda.

U skladu s time ovo izvješće obuhvaća aktivnosti Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) i Odbora za nadzor javnog interesa (PIOB) u 2017. Navedeni su međutim i određeni događaji iz 2018. kada se to smatralo korisnim za potrebe ovog izvješća.

2.Zaklada za MSFI

2.1.Pregled aktivnosti u području MSFI-ja

1.1.1.Izrada standarda

Pregled IASB-ovih aktivnosti izrade standarda , uključujući i rad Odbora za tumačenje (IFRIC), i aktualni postupci odobravanja navedeni su u Dodatku 1. ovom izvješću.

1.1.2.Istraživački projekti

Nakon savjetovanja provedenog 2015., planom rada IASB-a za razdoblje od 2017. do 2021. nastoje se poboljšati i poduprijeti postojeći standardi, promicati bolja komunikacija i poduprijeti provedba. U okviru projekta „Bolja komunikacija” IASB je 2017. objavio dokument za raspravu, nacrt za javnu raspravu i izjavu o praksama, kojima se namjerava unaprijediti relevantnost objavljivanja informacija s naglaskom na značajnosti. Istraživački projekti „Diskontna stopa” i „Plaćanje temeljeno na dionicama” dovršeni su bez znatnih izmjena postojećih standarda. U skladu sa zahtjevom iz svojeg Priručnika o propisanom postupku IASB je započeo i preispitivanje nakon provedbe MSFI-ja 13 Mjerenje fer vrijednosti koji se primjenjuje od 1. siječnja 2013., kako bi se razmotrila pitanja provedbe i daljnjih mjera.

Osim toga, objavljeno je pet nacrta za javnu raspravu koji se odnose na izmjene užeg područja primjene. Financijskim sredstvima Europske unije financira se i projekt pravodobnog ažuriranja taksonomije MSFI-ja koja je osnova za Europski jedinstveni elektronički format.

1.1.3.Revidirani koncepcijski okvir

IASB je u ožujku 2018. objavio revidirani koncepcijski okvir za financijsko izvještavanje koji zasad nije obuhvaćen postupkom odobravanja koji se odnosi samo na MSFI-jeve i tumačenja. Revidirani koncepcijski okvir nadopunjuje postojeće standarde, a izrađen je radi lakšeg razumijevanja i tumačenja MSFI-jeva. U revidiranom okviru objašnjeno je da bi dostavljene informacije trebale pomoći korisnicima pri ocjenjivanju upravina upravljanja gospodarskim resursima određenog subjekta. U njemu se navodi i da je opreznost, koja se definira kao oprezno prosuđivanje u uvjetima neizvjesnosti, potpora točnosti financijskog izvještavanja, ali da ne smije prouzročiti pogrešno prikazivanje koje proizlazi iz asimetričnog postupanja s imovinom i obvezama.

Revidirani okvir ne upućuje na pojam „pouzdanost”; u njemu je navedeno da bi trebalo pronaći ravnotežu između „relevantnosti” i „vjernog prikazivanja”. Definicija imovine i obveza dosljedno je izmijenjena u pogledu vjerojatnosti budućih očekivanih gospodarskih koristi. Time bi se mogao proširiti opseg gospodarskih transakcija iz financijskih izvještaja uz uvjet ravnoteže između relevantnosti i neizvjesnosti.

2.2.Opća načela na temelju kojih su razvijeni novi standardi

1.1.4.Opća načela

IASB-ovi zahtjevi propisanog postupka navedeni su u Priručniku o propisanom postupku. Njegovu primjenu u praksi prati odbor upravitelja – Odbor za nadzor propisanog postupka. Glavna načela uključuju:

•transparentnost: tehnički sastanci otvoreni su za javnost, zapisnici sa sastanaka i tehnička dokumentacija koju IASB razmatra objavljuju se na web-mjestu Zaklade ( https://www.ifrs.org/ )

•potpuno i pošteno savjetovanje: za svaki je prijedlog obvezno održati najmanje jedan javni sastanak i jedno javno savjetovanje. U skladu s načelom „poštuj ili objasni” Odbor treba razmotriti i dodatne oblike savjetovanja, kao što je objavljivanje dokumenata za raspravu, osnivanje savjetodavnih skupina, organiziranje javnih rasprava i rad na terenu. IASB javno objavljuje očitovanja koja zaprimi.

•odgovornost: Odbor treba analizirati učinke svojih novih zahtjeva, uključujući prednosti za financijsko izvještavanje u smislu usporedivosti, relevantnosti i korisnosti te troškova za subjekte koji sastavljaju financijske izvještaje i korisnike. Uz nove standarde objavljuje se „Osnova za zaključke” u kojoj se obrazlažu odluke i navode odgovori na očitovanja primljena tijekom javnih savjetovanja.

U studenome 2017. Odbor za nadzor propisanog postupka odlučio je revidirati Priručnik o propisanom postupku; završetak revizije očekuje se do 2020. Revizija uključuje razmatranje promjena postupka analize učinka nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za MSFI.

Zaklada za MSFI naručila je 2017. vanjsku studiju o predodžbi dionika o Zakladi. U rezultatima su visoko ocijenjene njezina neovisnost i transparentnost, no različita su mišljenja o ravnoteži između spremnosti na reagiranje i opsežnosti propisanog postupka.

1.1.5.Propisani postupak, analiza učinka i posebna razmatranja poslovnih modela, posljedice za gospodarske transakcije, složenost, kratkoročnost i volatilnost

MSFI 17 Ugovori o osiguranju glavni je standard objavljen u 2017. Taj je standard proizišao iz dokumenta za raspravu iz 2007. nakon dvaju nacrta za javnu raspravu objavljenih u 2010. i 2013. IASB je proveo i četiri kruga testiranja. Zadnja vanjska revizija provedena u 2016. okupila je 12 sudionika iz djelatnosti osiguranja kako bi se utvrdili problemi tumačenja i operativne poteškoće koje nastaju zbog šest posebnih zahtjeva iz standarda.

U veljači 2017. Nadzorni odbor naglasio je da nove standarde treba potkrijepiti utemeljenom analizom učinaka. Analiza učinaka MSFI-ja 17 objavljena je u svibnju 2017. zajedno s konačnom verzijom standarda. Europska komisija pozdravlja tu publikaciju, ali i smatra da bi bilo dobro analizu učinaka sustavno uključiti u IASB-ov postupak izrade standarda i time utjecati na ishod standarda umjesto objavljivanja analize učinaka ad hoc na kraju postupka izrade standarda. U analizi učinaka naglašeno je da bi se zahtjevima za primjenu aktualnih pretpostavki i pravodobno priznavanje očekivanih gubitaka povećala transparentnost, dok bi opcije koje MSFI 17 omogućuje osiguravateljima omogućile izvještavanje o imovini i obvezama u skladu s njihovim poslovnim modelom. Smatra se da će dosljedna primjena postojećeg načina mjerenja imovine i obveza ublažiti zabrinutost zbog kratkoročnosti i volatilnosti. U analizi učinaka navodi se da će troškovi usklađivanja vjerojatno biti značajni, ali znatno različiti po zemljama, što je odraz raznolikosti ranijih nacionalnih praksi, uključujući i to je li postojećim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima predviđena primjena fer vrijednosti ili tekućih cijena. Kad je riječ o složenosti, pojednostavnjeni pristup odobren je za kratkoročne ugovore kako bi se omogućilo lakše poslovanje. U analizi učinaka razmatran je i odnos MSFI-ja 17 i regulatornog okvira Solventnost II. Zaključeno je i da bi se dodatnim zahtjevima MSFI-ja 17 o izvještavanju o uspješnosti od osiguravatelja vjerojatno zahtijevao razvoj dodatnih sustava. Kad je riječ o učinku na tržišta osiguranja, u analizi učinaka zaključeno je da bi se poboljšanom transparentnošću mogle pružiti bolje informacije i izravno pridonijeti promjenama određivanja cijena ili dizajna proizvoda, ali nije utvrđen nikakav izravni učinak.

Publikacija je općenito govoreći znatno pridonijela poboljšanju IASB-ova propisanog postupka. Analiza učinaka standarda na tržišta osiguranja ipak se još uvelike temelji na pretpostavci da su računovodstveni standardi neutralni i da „ne utječu na inherentnu gospodarsku stvarnost poslovnog subjekta”. Štoviše, analiza učinaka na tržište osiguranja nije kvantitativna, nego je kvalitativna. Stoga stvarni učinak na gospodarske transakcije u EU-u možda nije sasvim jasan.

Europska komisija dostavila je 2017. Nadzornom odboru dokument za raspravu o općenitom poboljšanju IASB-ove metodologije procjene učinaka. Nastavak dijaloga o poboljšanju procjene učinaka uključen je u plan rada Nadzornog odbora za 2018.

2.3.Upravljanje, integritet i odgovornost

1.1.6.Pregled

Zakladom za MSFI upravlja odbor od 22 3 upravitelja koji su kolektivno odgovorni za opći nadzor i imenovanja u IASB-u. Upravitelji su se sastali tri puta u 2017. Upravitelji se imenuju u skladu s geografskim podrijetlom i uz prethodno odobrenje Nadzornog odbora, koji je veza s tijelima javne vlasti. Europska komisija članica je Nadzornog odbora. Nadzorni odbor sastao se jedanput u 2017. IASB ima 14 članova koje imenuju upravitelji u skladu s uvjetima uravnotežene geografske zastupljenosti. Članovi IASB-a imenuju se na mandat od pet godina, koji se može jedanput obnoviti. IASB je odgovoran za izradu standarda. Tijekom 2017. održao je 11 sastanaka. Upravitelji imenuju i 14 članova Odbora za tumačenje MSFI-ja (IFRIC), čija je zadaća tumačenje primjene MSFI-ja i izrada smjernica o pitanjima financijskog izvještavanja. Osim toga, Savjetodavno vijeće za MSFI je i forum na kojem mogu sudjelovati organizacije i fizičke osobe. Njegove članove imenuju upravitelji, a Odbor se s njima savjetuje o odlukama koje se odnose na veće projekte.

1.1.7.Pravila o transparentnosti

Sastanci Odbora i Odbora za tumačenje otvoreni su za javnost, dnevni red se objavljuje i sastanci se prenose na internetu.

Ne vodi se službena evidencija o sastancima članova Zaklade za MSFI s dionicima izvan okvira Priručnika o propisanom postupku.

1.1.8.Zastupljenost dionika

Svakih pet godina upravitelji Zaklade za MSFI provode „Reviziju strukture i učinkovitosti”, popraćenu javnim savjetovanjem. Zadnje je pokrenuto u 2015. Tijekom savjetovanja traži se povratna informacija o geografskoj zastupljenosti upravitelja. Neki dionici, među kojima i Europska komisija, kazali su da bi članstvo upravitelja trebalo biti u skladu s preuzetom obvezom donošenja MSFI-ja i relativnim udjelom u financiranju Zaklade. Međutim, upravitelji su ponovno potvrdili da članovi Odbora upravitelja i IASB-a trebaju predstavljati svjetska tržišta kapitala te da se na članstvo trebaju primjenjivati uvjeti uravnotežene geografske zastupljenosti kako bi se održala jednaka zastupljenost Azije i  Oceanije, Europe i Amerike.

Stoga je geografska zastupljenost upravitelja tek neznatno izmijenjena u prosincu 2016. spajanjem kategorija Sjeverna Amerika i Južna Amerika u jednu kategoriju „Sjeverna i Južna Amerika” i povećanjem broja upravitelja bez geografskog ključa s dva na tri. Osim toga, broj članova Odbora smanjen je sa 16 na 14.

Na dan 31. prosinca 2017. u Savjetodavnom vijeću za MSFI bilo je 49 članova iz 43 organizacije. Europska komisija sudjeluje kao promatrač.

Na sastanku održanom u studenome 2017. Odbor upravitelja produljio je Michelu Pradi mandat predsjednika Upravitelja za najviše jednu godinu i u tijeku je imenovanje njegova nasljednika. Bez produljenja bi mandat g. Prade bio završio 31. prosinca 2017.

1.1.9.Odgovornost prema Europskom parlamentu

U skladu s Uredbom (EU) 2017/827 4 Europskom parlamentu potrebno je predočiti cjelovit pregled razvoja MSFI-ja. Godišnja razmjena stajališta između Odbora ECON Europskog parlamenta i g. HOOGERVORSTA, predsjednika IASB-a i g. PRADE, predsjednika upravitelja Zaklade za MSFI, održana je 26. siječnja 2017. Odbor ECON održao je 19. i 20. ožujka 2018. i godišnju razmjenu stajališta tijekom koje se raspravljalo o pitanju sudjelovanja IASB-a u izvještavanju o porezima po državama. Hans Hoogervorst kazao je da će IASB zatražiti mišljenje Nadzornog odbora.

1.1.10.Sprječavanje sukoba interesa

Upravitelji Zaklade za MSFI imenuju se na trogodišnji mandat koji se može jedanput obnoviti i moraju se posvetiti djelovanju u javnom interesu. Na zahtjev Nadzornog odbora radi se na politici o sukobu interesa kako bi se spriječilo da upravitelj i član Nadzornog odbora dolaze iz iste organizacije.

Samo tri člana IASB-a mogu biti povremeni članovi. Prema statutu Zaklade za MSFI, punopravni članovi Odbora moraju prekinuti sve radne odnose i veze koji bi mogli utjecati na njihovu neovisnost. Nisu dopuštena ni upućivanja radnika od poslodavca ni prava na reintegraciju s bivšim poslodavcem.

1.1.11.Pregled financiranja

Zaklada za MSFI primila je u 2017. 4,6 milijuna EUR bespovratnih sredstava od Europske unije, što je 16,5 % ukupnog iznosa primljenih financijskih sredstava. Taj je iznos uključen u Višegodišnji financijski okviri i može se revidirati svake godine.

Iako je u 2017. zabilježen porast doprinosa od dionika za 4,2 %., nakon obračuna učinka fluktuacije valuta u konačnici su bili manji za 2 %. Konkretno, smanjen je doprinos Saudijske Arabije (–100 %), Nigerije (–100 %), Brazila (–34 %) i Sjedinjenih Američkih Država (–25 %). Posljedično, iako članovi iz Sjeverne i Južne Amerike čine 27 % članstva upravitelja, Sjeverna i Južna Amerika uplaćuju samo 6 % od ukupnih doprinosa.

Zaklada za MSFI prijavila je neto dobit od 8,7 milijuna GBP. Na dan 31. prosinca 2017. ukupni zadržani višak iznosio je 31,5 milijuna GBP. Glavni doprinositelji Zakladi navedeni su u Dodatku 2.

3.EFRAG

3.1.Pregled aktivnosti EFRAG-a

1.1.12.Savjetovanje o odobravanju i procjena učinka

EFRAG savjetuje Europsku komisiju o tome jesu li novi ili revidirani MSFI-ji u skladu s europskim interesima u međunarodnom postupku izrade standarda. Ti bi interesi trebali uključivati pojam „opreznost”, zahtjev o „istinitom i točnom prikazu” i pojam europskog javnog dobra. Procjena učinka sada je znatan dio EFRAG-ova rada na odobravanju pri donošenju zaključka o tome je li neki standard povoljan za europsko javno dobro.

Kad je riječ o savjetovanju o odobravanju MSFI-ja 16 Najmovi u 2017., EFRAG je u okviru svojeg proširenog mandata koji se odnosi na javno dobro proveo svoju prvu temeljitu analizu učinka (učinak na gospodarstvo i ponašanje) potkrijepljenu opsežnom procjenom makroekonomskog učinka. To je poslužilo kao osnova za daljnje jačanje EFRAG-ova kapaciteta za procjenu učinaka. EFRAG je dovršio i svoj savjet o odobravanju primjene MSFI-ja 9 Financijski instrumenti s MSFI-jem 4 Ugovori o osiguranju (izmjene MSFI-ja 4). Zbog rizika od nenamjernih negativnih posljedica za europsku konkurentnost Komisija je predložila europski „dodatak” kojim se proširuje mogućnost da se odgodi primjena MSFI-ja 9 na financijske konglomerate koja ne zadovoljavaju IASB-ov kriterij prevlasti.

U listopadu 2017. Europska komisija zatražila je od EFRAG-a i savjet o odobravanju MSFI-ja 17 Ugovori o osiguranju, do kraja 2018. Nakon savjetovanja s Odborom za računovodstvenu regulativu (ARC) Komisija je u svojem zahtjevu utvrdila nekoliko posebnih pitanja, uključujući europsko javno dobro, koje EFRAG treba analizirati. Konkretno, zatražena je procjena potencijalnih učinaka na financijsku stabilnost, konkurentnost i europsko tržište osiguranja. EFRAG je u 2017. započeo raditi na tom savjetu, ali će glavninu posla obaviti tijekom 2018.

Detaljna studija slučaja o predviđenom učinku MSFI-ja 17 na uzorak europskih grupacija za osiguranje važan je element analize učinaka. Drugi elementi analize učinaka uključuju detaljnu komunikaciju s korisnicima; ispitivanje postojećih trendova u djelatnosti osiguranja i pojednostavnjena studija slučaja bili su usmjereni na manje i srednje osiguravatelje koji nisu sudjelovali u detaljnoj studiji slučaja. EFRAG namjerava objaviti nacrt savjeta o odobravanju do javnog savjetovanja u rujnu 2018.

Tijekom 2017. EFRAG je sudjelovao u savjetodavnom postupku IASB-a i objavio je očitovanja nakon javnog savjetovanja o svim prijedlozima IASB-a (nacrti za javnu raspravu i dokumenti za raspravu).

1.1.13.Drugi zahtjevi za tehničku pomoć

Nakon rezolucije Europskog parlamenta o MSFI-ju 9 Komisija je u svibnju 2017. od EFRAG-a zatražila tehnički savjet o zahtjevima MSFI-ja 9 Financijski instrumenti koji se odnose na računovodstvo vlasničkih instrumenata iz perspektive dugoročnog ulaganja.

U prvoj je fazi od EFRAG-a zatraženo da prikupi kvantitativne podatke o aktualnoj razini vlasničkih instrumenata koje drže dugoročni ulagači, o njihovoj računovodstvenoj klasifikaciji i potencijalnom učinku novih zahtjeva na njihovo ponašanje kako bi se procijenilo bi li zahtjevi mogli negativno utjecati na dugoročna ulaganja.

U drugoj je fazi od EFRAG-a zatraženo da analizira potencijalne alternative zahtjevima MSFI-ja 9 o zabrani ponovnog mjerenja vlasničkih instrumenata koji se mjere prema fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. EFRAG je u srpnju 2017. pokrenuo javno savjetovanje radi prikupljanja kvantitativnih podataka i zatražio je od europskog akademskog tima pregled akademske literature. EFRAG je u siječnju 2018. objavio izvješće o prvoj fazi tog projekta.

1.1.14.Istraživačke aktivnosti

Teme EFRAG-ova istraživačkog rada odabrane su u skladu s rezultatima javnog savjetovanja iz 2015. Javno savjetovanje omogućilo je uvid u istraživačke prioritete europskih institucija, tijela i agencija. EFRAG će u drugom tromjesečju 2018. započeti novo savjetovanje o istraživačkom programu. EFRAG se snažno zalaže za istraživanja koja se temelje na dokazima. EFRAG je u okviru svojih istraživačkih aktivnosti u 2017. objavio studiju „Dinamično upravljanje rizicima – Kako banke upravljaju rizikom kamatne stope?” (Dynamic Risk Management - How do banks manage interest rate risk?) i dokument za raspravu „Test umanjenja vrijednosti goodwilla: Može li se poboljšati?” (Goodwill Impairment Test: Can it be improved?)

EFRAG provodi projekte i u sljedećim područjima: transakcije osim razmjene jednake vrijednosti; računovodstvo hibridnih mirovinskih planova i implikacije aktualnih kamatnih stopa.

3.2.Upravljanje, transparentnost i javna odgovornost

1.1.15.Reforma upravljanja na temelju preporuke iz Maystadtova izvješća

Reformom upravljanja EFRAG-a koja se počela provoditi 31. listopada 2014. unaprijeđene su njegova legitimnost i reprezentativnost i uspostavljen je koherentniji postupak sudjelovanja EU-a u IASB-ovu postupku izrade standarda. Reforma upravljanja dovršena je u srpnju 2016. kada je Opća skupština EFRAG-a službeno imenovala Jean-Paula Gauzèsa, bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu, predsjednikom Odbora EFRAG-a, nakon što su Europski parlament i Vijeće odobrili Komisijin prijedlog njegova imenovanja.

Europska nadzorna tijela i ESB odabrali su status službenih promatrača s pravom sudjelovanja u raspravama Odbora EFRAG-a. Njihov se doprinos pomno razmatra pri formiranju EFRAG-ovih stajališta i znatno su pridonijeli EFRAG-ovoj analizi učinaka, osobito u području financijske stabilnosti.

EFRAG je sve zaključke u 2017. donio konsenzusom, bez potrebe za glasovanjem. U 2017. izvršena je prva rotacija članova Odbora EFRAG-a i imenovani su novi članovi Odbora. U duhu Maystadtova izvješća uvedeno je mjesto promatrača za europske organizacije koje predstavljaju privatne ulagače („krajnji korisnici”).

Odbor EFRAG-a pod nadzorom Opće skupštine EFRAG-a jedanput godišnje preispituje učinkovitost i djelotvornost svojih članova. Preispitivanjem provedenim u 2017. obuhvaćena su pitanja strateške, upravljačke i operativne prirode. Pokazalo se da su nove upravljačke strukture uglavnom dobro funkcionirale, što je pridonijelo kredibilitetu organizacije. Doneseno je nekoliko preporuka za daljnje poboljšanje učinkovitosti EFRAG-ovih aktivnosti u budućnosti.

EFRAG potpuno transparentno objavljuje godišnje izvješće o preispitivanju svojeg upravljanja, financijske strukture i glavnih aktivnosti u predmetnoj godini. Godišnje izvješće o preispitivanju u 2017. 5 objavljeno je 21. ožujka 2018.

Unutarnjim pravilima EFRAG-a utvrđeni su zahtjevi o sukobu interesa, a Odbor EFRAG-a ima politiku o sukobu interesa za članove Odbora koja je objavljena na web-mjestu EFRAG-a. Cilj je politike osigurati vjerodostojnost EFRAG-a kao organizacije koja radi u europskom javnom interesu. Tom se politikom žele izbjeći situacije u kojima nastaju sukobi interesa ili se stvara predodžba sukoba interesa, što bi moglo rezultirati odlukama ili radnjama koje nisu u najboljem interesu europske javnosti u cjelini ili stvoriti predodžbu o neprimjerenom djelovanju EFRAG-a. Članovi Odbora EFRAG-a i osoblje EFRAG-a potpisuju godišnje izjave.

Konačno, nezavisna revizija o vidljivosti i učinkovitosti EFRAG-a provedena je u drugoj polovini 2017. U izvješću objavljenom u ožujku 2018. navedeno je aktualno stajalište o dobrim stranama organizacije i područjima za poboljšanje. Općenito je u izvješću potvrđena visoka kvaliteta EFRAG-ova rada, ali je naznačeno da je vidljivost jedno od područja u kojima su potrebna poboljšanja te da je potrebno njegovo sudjelovanje u široj raspravi o korporativnom izvještavanju. Provedba komunikacijske strategije EFRAG-a i komunikacijski tim pod vodstvom predsjednika Odbora EFRAG-a pridonijet će daljnjem napretku u pogledu vidljivosti i kredibiliteta EFRAG-a.

1.1.16.Pravila o transparentnosti

EFRAG je od svojeg osnutka i nakon spomenute reforme uspostavio transparentan javni propisani postupak koji se s vremenom dodatno razvijao. Tim propisanim postupkom svim europskim institucijama, tijelima i agencijama omogućeno je da EFRAG-u dostave svoje mišljenje i jamči se da EFRAG pri utvrđivanju svojih stajališta uzima u obzir različite europske računovodstvene i ekonomske modele i stajališta, što je nužno kako bi se osiguralo da MSFI odgovaraju potrebama Europe.

Na primjer, u okviru svojeg propisanog postupka EFRAG je (1.) objavio nacrte stajališta za javno savjetovanje; (2.) proveo testiranja na terenu i druge analize učinaka; (3.) organizirao informativne kampanje (neke su bile posebno usmjerene na korisnike financijskih izvještaja) i (4.) proveo posebne ankete.

EFRAG je pridonio i izradi standarda na temelju dokaza time što je izradio kvantitativne studije koje su osnova za rasprave 6  o EFRAG-ovim očitovanjima i savjetovanju o odobravanju. Kvantitativne studije postupno postaju sve važniji dio EFRAG-ova istraživačkog rada.

Sastanci Odbora EFRAG-a, tehničke stručne skupine EFRAG-a (EFRAG TEG) i EFRAG-ova savjetodavnog foruma stručnjaka za izradu standarda (EFRAG CFSS) sada su otvoreni za javnost, a dnevni red i sažeci sastanaka objavljuju se na web-mjestu EFRAG-a. Nadalje, popratni dokumenti za sastanke Odbora EFRAG-a i od siječnja 2017. za sastanke EFRAG TEG-a i EFRAG CFSS-a, javno su dostupni. Od ožujka 2018. ti javni sastanci prenose se na internetu i time se dionicima omogućuje praćenje rasprava ne samo u stvarnom vremenu već i nakon što su sastanci održani. U raspravama EFRAG TEG-a koriste se stajališta EFRAG CFSS-a i EFRAG-ovih specijaliziranih radnih skupina.

1.1.17.Zastupanje Odbora i javna odgovornost EFRAG-ove upravljačke strukture

Povratne informacije od EFRAG-ove skupine korisnika iznimno su važne za rad EFRAG-a. Geografska i profesionalna raznolikost članova skupine korisnika, Odbora EFRAG-a i EFRAG TEG-a jamstvo je da će EFRAG na odgovarajući način uzeti u obzir sva različita stajališta.

Međutim, iako su ukupni rezultati tih mjera bili izrazito pozitivni, i dalje je dvojben kapacitet za prikupljanje stajališta svih dionika u Europi. EFRAG će ispitati kako bi mogao proaktivnije prikupljati povratne informacije od dionika koji su manjoj mjeri uključeni u rad EFRAG-a, ali na koje njegov rad utječe, ili od skupina dionika izvan EFRAG-ova neposrednog područja djelovanja.

1.1.18.Sudjelovanje Europskog parlamenta i Vijeća u ranoj fazi

EFRAG je unaprijedio svoj odnos s Europskim parlamentom i posebice sa stalnim timom za MSFI Odbora ECON Europskog parlamenta kojim predsjeda zastupnik Theodor Stolojan. Na sastancima Europski parlament komentira aktivnosti EFRAG-a, informira se o njegovim glavnim aktivnostima u svim fazama postupka izrade standarda.

U ožujku 2017. održan je sastanak tima za MSFI i EFRAG-a na kojem se razgovaralo o EFRAG-ovim savjetima o odobravanju MSFI-ja 16 Najmovi i skorom EFRAG-ovu postupku savjetovanja o odobravanju MSFI-ja 17 Ugovori o osiguranju. EFRAG je govorio i o dijelu svojeg rada koji se odnosi na zastupanje europskih stajališta u raspravama na međunarodnoj razini. EFRAG je pozvan i na sastanak s timom za MSFI koji je održan u listopadu 2017. i na kojem ga je informirao o aktualnostima postupka savjetovanja o odobravanju MSFI-ja 17 Ugovori o osiguranju; provedba Stolojanova izvješća i rad nakon odobrenja MSFI-ja 9 Financijski instrumenti. Na tim je sastancima EFRAG timu za MSFI postavio pitanje o tome kako može pridonijeti ranijem sudjelovanju Europskog parlamenta u EFRAG-ovu savjetovanja o odobravanju MSFI-ja 17.

Osim toga, Europska komisija pozivala je EFRAG na sastanke Odbora za računovodstvenu regulativu (ARC) na kojima sudjeluju predstavnici država članica i na svakom je sastanku govorio o postupcima odobravanja u tijeku i o drugim temama. Zahvaljujući tome, Odbor za računovodstvenu regulativu izravno je razmjenjivao stajališta s EFRAG-om još u ranoj fazi. Odbor za računovodstvenu regulativu raspravljao je o Komisijinim prijedlozima zahtjeva za savjetovanje o odobravanju kako bi se zajamčilo da se obrade sva pitanja relevantna državama članicama.

Zahvaljujući sudjelovanju Europskog parlamenta i Odbora za računovodstvenu regulativu u ranoj fazi EFRAG je relevantna pitanja uvrstio u svoj nacrt očitovanja odnosno nacrt savjeta o odobravanju za javno savjetovanje.

1.1.19.Diversifikacija i ravnoteža financijske strukture EFRAG-a

EFRAG je organizacija koja se financira javnim i privatnim sredstvima, koja radi u interesu europske javnosti. Prema svojem pravnom obliku, EFRAG je belgijska međunarodna neprofitna organizacija (AISBL). EFRAG okuplja osam europskih organizacija dionika i devet nacionalnih organizacija.

Kako bi dodatno ojačao svoju financijsku strukturu i proširio članstvo, EFRAG je u ožujku 2017. objavio poziv na iskaz interesa. Instituto de Contabilidad y Auditoria de Cuentas (ICAC) – španjolsko nacionalno tijelo za izradu standarda – pridružio se EFRAG-u kao nacionalna organizacija u listopadu 2017. kako bi produbio EFRAG-ovu vezu sa španjolskom zajednicom za financijskog izvještavanja. EFRAG će i dalje raditi na proširenju članstva i široj geografskoj zastupljenosti.

Osim novčanih sredstava, EFRAG dobiva i doprinose u naravi od članova EFRAG TEG-a, Odbora EFRAG-a, radnih i i savjetodavnih skupina, kao i doprinose u obliku besplatnih upućivanja članova.

Pregled novčanih doprinosa organizacija članica naveden je u Dodatku 3.

4.Odbor za nadzor javnog interesa (PIOB)

4.1.Pregled aktivnosti

PIOB je odgovoran za nadzor izrade standarda o reviziji, etici i edukaciji za računovođe. Relevantni su standardi Međunarodni revizijski standardi (MRevS), Međunarodni standardi etike za računovođe i Međunarodni standardi računovodstvene edukacije (MOS). Struktura izrade standarda uvedena je nakon gubitka povjerenja u tržišta kapitala zbog afere Enron i propasti poduzeća Arthur Andersen. Osobito su važni Međunarodni revizijski standardi (MRevS), kojima se izravno ili neizravno koristi većina ovlaštenih revizora.

Općenita je zadaća PIOB-a osigurati izradu tih standarda u javnom interesu. Komisija je imenovala dva od 10 članova PIOB-a.

PIOB odobrava imenovanja članova odbora za izradu standarda, odobrava njihove strategije i planove rada, nadzire izradu standarda i provjerava jesu li svi elementi spomenuti u javnim savjetovanjima propisno uzeti u obzir. PIOB prema potrebi preporučuje korake koje je potrebno poduzeti da se osigura učinkovitost standarda u odnosu na javni interes.

PIOB je u 2017. redovito komunicirao s odborima za izradu standarda koji su pod njegovim nadzorom (Odbor za međunarodne revizijske standarde i standarde izražavanja uvjerenja (IAASB), Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) i Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA)), njihovim trima savjetodavnim skupinama, savjetodavnom skupinom za usklađenost, odborom za imenovanja i vodstvom IFAC-a.

PIOB je u 2017. proveo dvije informativne kampanje. Prva je održana 9. veljače u New Delhiju u Indiji, u Institutu ovlaštenih računovođa Indije (ICAI), pod nazivom „Globalni nadzor revizije: pomirenje različitih predodžbi” (Global Audit Oversight: Reconciling the Perception Gap). Druga je bila rasprava o utjecaju tehnologije na reviziju, organizirana u Madridu 30. lipnja. PIOB je zajedno s nadzornom skupinom pridonio i razvoju okvira javnog interesa kojim se želi pronaći bolji mehanizam za procjenu zaštite javnog interesa u postupku izrade standarda.

4.2.Upravljanje i odgovornost

Članove PIOB-a imenuje nadzorna skupina koja je u konačnici odgovorna za ukupne upravljačke aranžmane u području međunarodnih revizijskih standarda, standarda izražavanja uvjerenja, standarda etike računovođa i standarda računovodstvene edukacije. Nadzorna skupina, koje je Europska komisija član, nadzire djelovanje PIOB-a u javnom interesu, s posebnim naglaskom na PIOB-ov nadzor postupka izrade standarda.

Nadzorna skupina pokrenula je 9. studenoga 2017. javno savjetovanje „Jačanje upravljanja i nadzora odbora za izradu međunarodnih standarda u području revizije u javnom interesu” 7 . Nadzorna skupina primila je 179 odgovora i 31. svibnja 2018. objavila je sažetak povratnih informacija na web-mjestu IOSCO-a 8 , koje potvrđuju znatnu potporu dionika reformi radi povećanja odgovornosti i transparentnosti pri izradi standarda u području revizije. Sve skupine dionika iskazuju potporu okviru javnog interesa koji je ugrađen u postupak izrade standarda. Na temelju povratnih informacija i daljnjih informativnih aktivnosti nadzorna skupina namjerava do kraja 2018. objaviti bijelu knjigu o budućoj upravljačkoj strukturi. Jedan od glavnih elemenata te bijele knjige bit će okvir javnog interesa koji je izrađen u suradnji s PIOB-om.

Bijela će knjiga sadržavati i pitanja o sastavu i ulozi PIOB-a u budućem modelu upravljanja. Ispitanici općenito podupiru snažan i neovisan nadzor i predloženo je da se PIOB-u povjere dodatne zadaće (npr. odobravanje strateških planova).

4.3.Razvoj događaja u području diversifikacije financiranja tijekom 2017.

Financiranje PIOB-a osmišljeno je tako da se očuva njegova stvarna ili prividna neovisnost. Kako bi se ostvario cilj zaštite javnog interesa, odgovarajuća diversifikacija financijskih izvora ne samo da bi omogućila očuvanje kontinuiteta, već bi i zajamčila neovisnost PIOB-a. Važnost diversifikacije financiranja već je prepoznata pri reformi Međunarodne federacije računovođa (IFAC) iz 2003., koja je označila početak postojećeg sustava izrade standarda, uključujući PIOB.

Od njegova osnivanja 2005. do 2010., kada se počeo provoditi program financiranja Zajednice uspostavljen Odlukom 716/2009/EZ, PIOB se financirao isključivo sredstvima IFAC-a, osim nekih doprinosa Španjolske u naravi (sjedište PIOB-a nalazi se u Madridu).

Sredstva IFAC-a u određenoj godini maksimalni su zajamčeni doprinos koji je na raspolaganju PIOB-u bez daljnjeg utjecaja IFAC-a. Doprinosi koji nisu primljeni od IFAC-a zamjenjuju, a time i smanjuju doprinose IFAC-a u određenoj godini. U idealnom slučaju, udio financijskih sredstava od IFAC-a u ukupnim godišnjim rashodima PIOB-a trebao bi biti manji od polovine ukupnih financijskih sredstava.

Doprinos EU-a u razdoblju 2010.–2016. bio je poticaj za doprinose drugih potencijalnih donatora. Prihodi PIOB-a u 2016. iznosili su 1 563 565 EUR. Doprinos IFAC-a iznosio je 914 758 EUR, što je 58,50 % ukupnog iznosa.

Doprinos EU-a u 2017. iznosio je 325 000 EUR, što je 20,37 % ukupnog iznosa. Doprinos IFAC-a iznosio je 1 059 807 EUR, što je 66,45 % ukupnog iznosa. Pregled novčanih doprinosa organizacija članica navedena je u Dodatku 4.

Člankom 9. stavkom 5. Uredbe propisano je da će Komisija, ako financijska sredstva IFAC-a u određenoj godini dosegnu više od dvije trećine ukupnog godišnjeg financiranja PIOB-a, predložiti da se njezin godišnji doprinos za tu godinu ograniči na najviše 300 000 EUR. U 2017. to nije bio slučaj (kao ni u razdoblju 2014.–2016.). Budući da nije dosegnut kritični prag financiranja PIOB-a propisan Uredbom (66,66 %), Komisija ne mora preispitivati svoj doprinos PIOB-u u 2017.

5.Zaključak

U 2017. program financiranja Unije i dalje je u potpunosti relevantan u kontekstu napora koje EU ulaže u uspostavu Unije tržišta kapitala i zaštitu financijske stabilnosti. Tri korisnika (EFRAG, Zaklada za MSFI i PIOB) ostvarila su svoje misije u smislu zaštite europskog javnog interesa i imala su važnu ulogu u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Međutim, iako su sveukupni rezultati tih mjera bili pozitivni u smislu modaliteta provedbe, nameće se zaključak da se dosta toga može unaprijediti. Komisija će u 2018. surađivati s korisnicima kako bi se zajamčili (još) viši standardi transparentnosti, osobito u pogledu uvođenja obveznih registara transparentnosti za sastanke s vanjskim dionicima.

Kad je riječ o EFRAG-u, Komisija cijeni opsežnu analizu učinaka koja je bila osnova za EFRAG-ovo savjetovanje o odobravanju novih ili revidiranih MSFI-ja. Komisija potiče EFRAG da nastavi razvijati svoje kapacitete u tom području kako bi se zajamčilo da odobreni MSFI-ji odgovaraju Europi.

Kada je riječ o Zakladi za MSFI, Komisija je kao član Nadzornog odbora započela dijalog s upraviteljima i IASB-om radi poboljšanja metodologije za analizu učinaka, osobito u smislu opsega, pravodobnosti i metode. To će posebice uključivati praćenje revizije Priručnika o propisanom postupku za MSFI na kojoj rade upravitelji, čiji se završetak očekuje do 2020. Osim toga, u okviru „Revizije strukture i učinkovitosti” koju su upravitelji proveli u 2015., potvrđeno je da je važnost tržišta kapitala glavni kriterij za zastupljenost dionika u Odboru upravitelja. Upravitelji preuzimaju odgovornost za financiranje Zaklade 9 koje se temelji na dobrovoljnim doprinosima zemalja, a obično se izračunava kao postotak ukupnog bruto domaćeg proizvoda na temelju najnovijih podataka Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, pregled doprinosa u 2017. odraz je rastućeg nerazmjera između zastupljenosti u Odboru upravitelja i financijskih doprinosa iz „njihovih” zemalja. Komisija stoga smatra da je potrebno preispitati adekvatnost i primjerenost aranžmana s upraviteljima, kako je predviđeno planom rada Nadzornog odbora u 2018. radi praćenja napora koje poduzimaju zemlje koje zasad ne uplaćuju očekivane doprinose.

PIOB ima središnju ulogu u razvoju okvira javnog interesa koji bi trebao biti ugrađen u cijeli postupak izrade standarda u području revizije. U nadolazećim godinama sastav i uloga PIOB-a vjerojatno će se mijenjati u skladu s reformom koju će pokrenuti Nadzorni odbor. Međutim, neovisni nadzor neizbježno će biti jedna od ključnih značajki svakog budućeg modela. Osim toga, u međuvremenu bi trebalo nastaviti raditi na diversifikaciji financiranja PIOB-a.

Dodatak 1. – Sažetak aktivnosti u području MSFI-ja u 2017.

Dodatak 2. – Pregled financiranja Zaklade za MSFI u 2017.

Izvor: Zaklada za MSFI

Dodatak 3. – Pregled financiranja EFRAG-a u 2017.

Izvor: EFRAG

Dodatak 4.

Diversifikacija proračuna PIOB-a

PIOB je u 2012. prikupljao sredstva u bliskoj suradnji s MG-om i IFAC-om. Stoga je PIOB u 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. ostvario diversificirano financiranje i iz drugih izvora osim od IFAC-a. PIOB je u 2017. primio doprinose u iznosu od 1 594 839 EUR od sljedećih organizacija:

·Međunarodna federacija računovođa: 1 059 807 EUR

·Europska komisija: 325 000 EUR

·Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO): 100 00 EUR

·Vijeće za financijsko izvještavanje: 40 000 EUR

·Tijelo za odgovornost iz Abu Dhabija: 35 000 EUR

·Banka za međunarodne namire: 35 000 EUR

·Prihod od kamata: 29 EUR

Doprinosi u 2017.

(1)

SL, L 105, 8.4.2014., str. 1.

(2)

SL, L 129, 19.5.2017., str. 24.

(3)

Na dan 1. siječnja 2018.

(4)

Uvodna izjava (7).

(5)

  http://www.efrag.org/About/AnnualReports

(6)

Na primjer, o dokumentu tajništva EFRAG-a o MSFI-ju 16 „Kvantitativne procjene računovodstvenih učinaka” i kvantitativnoj studiji „Što zaista znamo o goodwillu i umanjenju vrijednosti?” i EFRAG-ovu izvješću o rezultatima prve faze istraživačkog projekta o vlasničkim instrumentima: umanjenje vrijednosti i ponovno mjerenje.

(7)

https://www.iosco.org/

(8)

https://www.iosco.org/about/monitoring_group/pdf/2018-05-31-Monitoring-Group-Summary-of-Feedback.pdf

(9)

Članak 13. točka (a) Statuta Zaklade za MSFI