EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.6.2018.

COM(2018) 470 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Petnaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije

I. UVOD

Ovo je petnaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, koje obuhvaća promjene u dvama glavnim stupovima: suzbijanju terorizma, organiziranog kriminala i infrastrukture kojom se oni podupiru te jačanju zajedničke obrane i stvaranju otpornosti na te prijetnje.

Nakon napada bojnim otrovom u Salisburyju Europsko vijeće 1 izjavilo je u ožujku 2018. da „Europska unija mora poboljšati svoju otpornost na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne rizike („KBRN rizici”), među ostalim putem uže suradnje Europske unije i njezinih država članica, kao i s NATO-om.” Pozvalo je Komisiju i Visokog predstavnika da nastave s radom na tom području i izvijeste o napretku do sastanka Europskog vijeća u lipnju 2018. Ovo izvješće o napretku dio je odgovora na taj poziv, uz Zajedničku komunikaciju 2 „Jačanje otpornosti i povećanje sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje” i Zajedničko izvješće 3 o provedbi Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018. U njemu se analiziraju i predstavljaju sljedeći koraci u provedbi Akcijskog plana iz listopada 2017. 4 za poboljšanje spremnosti s obzirom na rizike za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost. Kao dio mjera sigurnosne unije za poboljšanje zaštite i otpornosti protiv terorizma taj Akcijski plan temeljio se na preventivnom pristupu uz pretpostavku da prijetnje kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim tvarima nisu vrlo izgledne, ali u slučaju napada podrazumijevaju rizik od ozbiljnih i dugotrajnih posljedica. U međuvremenu napad u Salisburyju te sve veća zabrinutost zbog zanimanja terorista za te tvari i njihove sposobnosti da ih upotrijebe u EU-u i izvan njega 5 ukazuju na to da je prijetnja od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala stvarna. Zbog toga je još važnija hitna potpuna provedba Akcijskog plana s ponovnim naglaskom na kemijskim prijetnjama.

Osim toga, u ovom izvješću daje se pregled trenutačnog stanja u pogledu uklanjanja terorističkog sadržaja na internetu nakon Preporuke Komisije iz ožujka 2018. 6 te daljnjih koraka Komisije u pogledu sprečavanja radikalizacije nakon završnog izvješća stručne skupine na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije. Napad u Liègeu 29. svibnja 2018. još je jednom istaknuo važnost suzbijanja radikalizacije jer je, prema belgijskim vlastima, počinitelj bio u kontaktu s radikaliziranim osobama. U ovom se izvješću utvrđuje i niz mjera za poboljšanje sigurnosti putnika u željezničkom prometu. Naposljetku, u njemu se analizira provedba drugih prioritetnih dosjea, posebice interoperabilnosti informacijskih sustava, za što postoje dva prijedloga o izmjenama koje je Komisija donijela uz ovo Izvješće i kojima će se omogućiti dogovor suzakonodavaca do kraja godine. U ovom se izvješću daje i pregled provedbe Direktive o evidenciji podataka o putnicima nakon roka za njezinu provedbu 25. svibnja 2018., mjera za poboljšanje kibersigurnosti i borbu protiv financiranja terorizma te nedavnih zbivanja s obzirom na vanjsku dimenziju sigurnosti.

U Komisijinim prijedlozima za višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani” 7 također se uzima u obzir da su za nove sigurnosne prijetnje potrebni novi odgovori te se naglašava da je sama sigurnost prekogranične i višesektorske prirode zbog čega je potreban odlučan i usklađen odgovor EU-a. Komisija predlaže da se sredstva za unutarnju sigurnost množe s faktorom 1,8 u odnosu na trenutačno razdoblje 2014.–2020. Elementi kojima se uzimaju u obzir novi sigurnosni izazovi navedeni su u različitim sektorskim zakonodavnim prijedlozima koji su dio višegodišnjeg financijskog okvira.

II. POBOLJŠANA SPREMNOST S OBZIROM NA RIZIKE ZA KEMIJSKU, BIOLOŠKU, RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST

1.Napredak u provedbi Akcijskog plana

Kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) prijetnje sigurnosti složene su i mogu brzo postati ozbiljne, kao što se vidi iz napada bojnim otrovom u Salisburyju. Terorističke organizacije ne upotrebljavaju KBRN agense u Europi, ali postoje pouzdane naznake da bi možda mogle planirati nabavu KBRN materijala ili oružja te da razvijaju znanje i kapacitet za njihovu uporabu. Akcijski plan iz listopada 2017. za poboljšanu spremnost s obzirom na rizike za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost bio je odgovor na te prijetnje i usmjeren je na udruživanje znanja i resursa na razini EU-a kako bi se unaprijedila operativna spremnost diljem Unije. Ostvaren je vidljiv napredak u provedbi Akcijskog plana te su poduzete mjere u brojnim područjima kako bi se postigla njegova četiri cilja: smanjiti pristupačnost KBRN materijala, osigurati bolju spremnost i odgovor na incidente povezane s KBRN sigurnošću, izgraditi snažnije unutarnje i vanjske veze s ključnim regionalnim i međunarodnim partnerima EU-a kad je riječ o KBRN sigurnosti i produbiti znanje o KBRN rizicima.

Prvo, u okviru nastojanja da se smanji dostupnost KBRN materijala Unija pojačava mjere carinskih tijela radi sprečavanja nezakonitog ulaska KBRN materijala. Sustavi informiranja o teretu nužni su za jačanje praćenja i kontrola međunarodnih lanaca opskrbe u skladu s procjenom rizika. Komisija stoga nastoji znatno poboljšati sustav analize ranih informacija o teretu i carinski sustav za upravljanje rizikom preoblikovanjem postojećih slabo povezanih nacionalnih sustava u integrirani opsežni IT sustav. Novi sustav temeljit će se na zajedničkom repozitoriju podataka o trgovini koji može primati kvalitetnije informacije o teretu u stvarnom vremenu. Njime će se međusobno povezati sustavi za procjenu rizika nacionalnih carinskih tijela. Novi sustav bit će povezan s tisućama dodatnih strana uključenih u međunarodnu logistiku kao što su špediteri, pružatelji logističkih usluga ili poštanski operatori u svim vrstama prometa koji će u sustav slati vrijedne podatke o teretu koji danas nisu dostupni. Sustavom se želi obuhvatiti sve carinske rizike, uključujući prijetnje KBRN materijalima.

Drugo, kad je riječ o jačanju spremnosti i otpornosti, države članice poboljšavaju svoje kapacitete za otkrivanje KBRN materijala kako bi pomogle spriječiti KBRN napade. Na inicijativu Komisije konzorcij nacionalnih stručnjaka proveo je analizu nedostataka opreme za otkrivanje za otprilike 70 različitih KBRN scenarija. Zahvaljujući izvješću o analizi nedostataka koje im je poslano na raspravu, države članice mogle su usmjeriti buduće istraživačke potrebe, donijeti utemeljene odluke o strategijama otkrivanja i poduzeti operativne mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka. Analiza je također jasno pokazala da su potrebni tehnički standardi za opremu za otkrivanje na razini EU-a. Na temelju rezultata analize i u okviru Savjetodavne skupine za KBRN 8 uspostavljene Akcijskim planom Komisija će raditi na normizaciji opreme za otkrivanje KBRN materijala na razini EU-a. Osim toga, države članice trebale bi sastaviti popis zaliha osnovnih medicinskih protumjera, laboratorija, kapaciteta za pružanje liječničke pomoći i drugih usluga. Komisija će surađivati s državama članicama u redovitom evidentiranju dostupnosti tih zaliha diljem EU-a kako bi ih se u slučaju KBRN napada moglo lakše i brže upotrijebiti. Priprema za posljedice KBRN napada te upravljanje njima zahtijevaju jaču suradnju i koordinaciju među državama članicama, uključujući tijela civilne zaštite. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu može imati ključnu ulogu u tom procesu kojim se nastoje ojačati zajednički kapaciteti Europe za pripremu i odgovor.

Treće, u Akcijskom planu u području KBRN-a naglašava se potreba za bliskom suradnjom s glavnim međunarodnim partnerima i organizacijama. Komisija će u suradnji s Ministarstvom energetike SAD-a 28. i 29. lipnja 2018. organizirati radionicu EU-a i SAD-a o sigurnosti radioaktivnih izvora. Komisija ujedno poboljšava institucijske i zajedničke kapacitete u području KBRN-a u partnerskim zemljama europskog susjedstva. Osim toga, Unija poduzima konkretne korake za razvoj bliskije suradnje s NATO-om u području KBRN-a, među ostalim civilne pripravnosti. Predstavnici EU-a sudjelovali su kao promatrači na radionici NATO-a o civilno-vojnoj suradnji u slučaju odgovora na teroristički KBRN napad velikih razmjera. Nadalje, EU i NATO razmatraju pokretanje zajedničkog modula osposobljavanja za osvješćivanje donositelja odluka o KBRN-u. Nadalje, EU bi trebao istražiti mjere za očuvanje poštovanja međunarodnih pravila i standarda protiv upotrebe kemijskog oružja, uključujući moguće uvođenje posebnog režima sankcija EU-a za kemijsko oružje. U pogledu prometa Komisija i države članice surađuju s međunarodnim partnerima kako bi ojačale spremnost EU-ova sustava sigurnosti zračnog prometa za borbu protiv KBRN prijetnji. Na temelju tog rada izrađen je popis mjera za uklanjanje KBRN prijetnji u zračnom prometu.

Četvrto, za djelotvoran odgovor na KBRN rizike potrebno je stručno znanje na svim razinama, zbog čega je nužno ubrzati udruživanje i dijeljenje znanja. Primjer najbolje prakse je srednjoeuropski KBRN-E 9 centar za izobrazbu koji je 2016. u Budimpešti osnovalo osam država članica. 10 Njegov je cilj u okviru izobrazbe i vježbi podijeliti, povećati i produbiti znanje, iskustvo i vještine za KBRN-E osoba koje prve dolaze na mjesto događaja. Osim toga, Komisija je pozitivno ocijenila prijedlog projekta za jačanje te suradnje osnivanjem mobilne jedinice za hitnu intervenciju u slučaju KBRN-E / „prljave bombe” koja bi se na zahtjev mogla rasporediti u slučaju KBRN-E incidenta. Dobar primjer područja u kojem treba stvoriti zajedničke kapacitete jest forenzika. Prikupljanje dokaza i njihova obrada u kontaminiranom području vrlo su zahtjevni i za njih su potrebne specijalizirane ustanove. Zajednički istraživački centar Komisije s pomoću kapaciteta nuklearne forenzike radi na inicijativama u tom području s ciljem dijeljenja specijaliziranog znanja o povezanim kapacitetima. Na temelju rezultata prethodno spomenute analize nedostataka Komisija surađuje i sa Savjetodavnom skupinom za KBRN kako bi utvrdila područja za udruživanje kapaciteta za otkrivanje.

Peto, znanje o KBRN rizicima može se djelotvorno dijeliti u okviru izobrazbi i vježbi. U okviru projekta eNotice koji je financirao EU uspostavljena je baza podataka 11 s više od 200 relevantnih inicijativa za izobrazbu koja pruža pregled mogućnosti izobrazbe diljem Unije. Države članice potiče se da maksimalno iskoriste dostupne mogućnosti izobrazbe u pogledu KBRN-a. Nadalje, Komisija je potpuno iskoristila Europski centar za izobrazbu u području nuklearne sigurnosti te je pokrenula sveobuhvatnu kampanju za izobrazbu carinskih stručnjaka EU-a koji rade sa sofisticiranom opremom za otkrivanje radijacije i nuklearnom opremom na vanjskim granicama, u lukama i zračnim lukama. Komisija je pozitivno ocijenila prijedlog projekta za razvoj usklađenog plana izobrazbe u području KBRN-a za osobe koje prve dolaze na mjesto događaja i medicinsko osoblje. Kad je riječ o praktičnim vježbama, početkom 2018. Komisija je diljem EU-a u zdravstvenom sektoru te sektoru civilne zaštite i sigurnosti organizirala simulacijsku vježbu Chimera radi testiranja prekogranične spremnosti i planiranja odgovora na temelju fiktivnog scenarija koji je uključivao namjerno širenje zarazne bolesti. Ta vježba diljem EU-a pridonijela je izgradnji međusektorskih kapaciteta te poboljšanju interoperabilnosti i koordinacije između zdravstvenog sektora i sektora civilne zaštite i sigurnosti na razini EU-a i država članica. Budući da KBRN napad može imati dalekosežne posljedice na operatore iz privatnog sektora, razmjena stručnog znanja proširena je i na privatni sektor. U okviru projekta pod vodstvom industrije 12 čiji je cilj bilo podizanje razine osviještenosti sigurnosnog osoblja ponajprije u sektoru zračnog prometa izrađen je alat za e-učenje koji pruža važne informacije osobama u kontaktu s KBRN materijalima i agensima.

2.Pojačane mjere protiv kemijskih prijetnji

U terorističkoj propagandi sve se više ističe potencijalna upotreba kemikalija u terorističkim napadima. To povećava zabrinutost koja se pojavila u vezi s razotkrivenim terorističkim planom u srpnju 2017. u Australiji i nedavnom upotrebom kemikalija u kazalištu. Komisija stoga ubrzava daljnje mjere u pogledu kemijskih prijetnji u sklopu općeg okvira Akcijskog plana u području KBRN-a, nadovezujući se na napredak s obzirom na analizu nedostataka kapaciteta za otkrivanje i razmjenu najboljih praksi unutar Savjetodavne skupine za KBRN sigurnost.

Tijekom povjerljivog sastanka sa stručnjacima iz država članica u ožujku 2018. utvrđen je niz hitnih prioriteta za daljnju suradnju u borbi protiv kemijskih prijetnji. Na temelju toga Komisija će surađivati s državama članicama kako bi do kraja 2018. dovršila sljedeće korake:

·Izrada zajedničkog popisa kemijskih tvari koje su posebna prijetnja kao osnove za daljnje operativne mjere kojima bi se smanjila njihova dostupnost i povećali kapaciteti za njihovo otkrivanje. To će se provesti u okviru posebne stručne skupine za otkrivanje kemijskih prijetnji osnovane u svibnju 2018., na temelju aktualnih istraživanja u državama članicama te u Zajedničkom istraživačkom centru Komisije.

·Uspostava dijaloga s privatnim subjektima u lancu opskrbe radi suradnje na mjerama kako bi se uklonile ozbiljnije i rastuće prijetnje kemikalijama koje se mogu upotrijebiti kao prekursori. Tim se radom nadograđuju koraci 13 poduzeti na razini EU-a radi ograničavanja pristupa prekursorima eksploziva, a već je održana i prva razmjena mišljenja u okviru Stalnog odbora za prekursore.

·Poboljšanje otkrivanja kemijskih prijetnji ubrzanim preispitivanjem scenarija prijetnji i analiziranjem postojećih metoda otkrivanja kako bi se za države članice izradile operativne smjernice za jačanje njihovih kapaciteta otkrivanja. U tom cilju osnovana je prethodno spomenuta stručna skupina za rješavanje kemijskih prijetnji u nastajanju. Rad te skupine dugoročno može biti osnova za normizaciju opreme za otkrivanje.

·Podizanje razine osviještenosti osoba koje prve dolaze na mjesto događaja, posebice osoblja tijela kaznenog progona i osoblja civilne zaštite kako bi mogli prepoznati rane znakove kemijskog napada i primjereno reagirati.

III.    BORBA PROTIV RADIKALIZACIJE

1.Suzbijanje terorističkog sadržaja na internetu

Suzbijanje terorističkog sadržaja na internetu ostaje važno pitanje u sprečavanju radikalizacije. Nakon donošenja Preporuke Komisije od 1. ožujka 2018. 14 o suzbijanju nezakonitog sadržaja na internetu pokrenut je postupak izvješćivanja u skladu s tom preporukom da bi se pratilo kako industrija i države članice te glavni partneri poput Europola smanjuju dostupnost terorističkog sadržaja na internetu.

Prvi zaključci tog postupka izvješćivanja na temelju dogovorenih pokazatelja određenih u okviru internetskog foruma EU-a, koje je obuhvatilo ukupno 13 trgovačkih društava i uključilo najveće društvene mreže 15 , 20 država članica i Europol, ukazuju na određen napredak u pogledu transparentnosti, s obzirom na to da je više podataka dobiveno od više trgovačkih društava, uključujući društva koja prije nisu bila uključena u internetski forum EU-a.

Osim toga, više trgovačkih društava donosi proaktivne mjere za otkrivanje terorističkog sadržaja te se uklanjanju veće količine tog sadržaja. Oni koji su razvili automatske alate za otkrivanje terorističkog sadržaja (uključujući prethodno uklonjenog sadržaja) uspjeli su ubrzati uklanjanje terorističkog sadržaja sa svojih platforma uz istodobno utvrđivanje i uklanjanje velikih količina arhiviranog materijala. Baza podataka o „hashtagovima”, alat koji je uspostavio konzorcij trgovačkih društava radi olakšavanja suradnje kako bi se spriječilo širenje terorističkog sadržaja na platformama, nastavlja povećavati broj članova i količinu terorističkog sadržaja pohranjenog u bazi. Trenutno je s bazom podataka povezano 13 trgovačkih društava, a ona uključuje 80 000 „hashtagova” za slike i 8 000 „hashtagova” za videozapise. Neka su društva prvi put dostavila povratne informacije o učinku baze podataka o „hashtagovima” u pogledu uklonjenog sadržaja, no te informacije trebaju biti opsežnije i detaljnije te ih se treba sustavnije prikupljati na platformama.

Prijave neprihvatljivog internetskog sadržaja koje šalju države članice i dalje su važan dio odgovora. Sve više država članica prijavljuje teroristički sadržaj internetskim poduzećima, a Europolova jedinica za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja i dalje traži načine kako poboljšati prijave EU-a, posebice u pogledu koordinacije i pojednostavnjenja postupka. Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja pokrenula je 8 103 odluke o prijavi u četvrtom tromjesečju 2017., od čega je 89 % uklonjeno. U prvom tromjesečju 2018. pokrenuto je 5 708 odluka o prijavi većem broju manjih i manje poznatih trgovačkih društava, od kojih je 61 % bilo uspješno. Trgovačka društva koja dugoročno surađuju s jedinicama za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja i dalje stabilno uklanjanju taj sadržaj: u većini slučajeva uspješno ga je uklonjeno od 90 % do 100 %. Zabilježena brzina kojom trgovačka društva odgovaraju na prijave razlikuje se među platformama od manje od jednog sata do nekoliko dana. Mala i velika trgovačka društva moraju dodatno poboljšati brzinu odgovora kako bi primjereno uzela u obzir Preporuku o uklanjanju terorističkih sadržaja u roku od sat vremena od prijave.

Još nisu uspostavljeni potpuno sustavni mehanizmi za povratne informacije iako su države članice primile potvrde i neke potvrde o poduzimanju mjera od nekoliko trgovačkih društava. Samo jedno trgovačko društvo pruža cjelokupne informacije o potvrdi, vremenu i mjerama. Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja uvela je 2016. aplikaciju za upravljanje prijavama neprihvatljivog internetskog sadržaja kako bi poboljšala suradnju i koordinaciju tijela kaznenog progona i trgovačkih društava. Do sad su s platformom povezane tri države članice, a ostale su iskazale interes.

Komisija je pokrenula procjenu učinka da utvrdi je li trenutačni pristup dovoljan ili su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo brzo i proaktivno otkrivanje i uklanjanje nezakonitih sadržaja na internetu, uključujući moguće zakonodavne mjere kao dopunu postojećem regulatornom okviru. Izvješćivanje u skladu s preporukom uključit će se u tu procjenu.

Jedinica Europola za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja vodila je višenacionalna koordinirana nastojanja za praćenje propagande Daesha u koja je bilo uključeno šest država članica te Sjedinjenje Američke Države i Kanada. Ta zajednička nastojanja, koja su rezultat dvogodišnjeg rada 29 zemalja, uvelike su naštetila propagandnim aktivnostima i infrastrukturi Daesha, a zaplijenjene su i velike količine digitalnih dokaza.

2. Daljnje mjere stručne skupine na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije

Istodobno se uz suzbijanje terorističkog sadržaja na internetu nastavlja rad na razini EU-a radi potpore sprečavanju radikalizacije u državama članicama i njihovim lokalnim zajednicama. Stručna skupina na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije, osnovana 16 u srpnju 2017. kako bi izdala preporuke za poboljšanje koordinacije i suradnje svih relevantnih dionika, predstavila je 18. svibnja 2018. završno izvješće 17 . Ono uključuje niz preporuka za konkretne mjere za rješavanje problema u prioritetnim područjima kao što su radikalizacija u zatvorima (uključujući praćenje nakon puštanja i upravljanje kaznama), komunikacija i propaganda na internetu, višesektorska suradnja na lokalnoj razini, obrazovanje i socijalna uključenost, potpora skupinama kojima je potrebna posebna pozornost (posebice u pogledu radikalizacije mladih i djece povratnika) te vanjska dimenzija. Prepoznajući dodanu vrijednost i postignuća inicijativa EU-a poput Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), Europske mreže za strateško komuniciranje (ESCN) i internetskog foruma EU-a, u tom se izvješću poziva na jačanje tih inicijativa i njihovu međusobnu koordinaciju te na istodobno bliskije povezivanje svih uključenih dionika, među ostalim osoba na terenu, oblikovatelja politika i istraživača. U izvješću se naglašava koliko je važno da mjere na razini EU-a budu prilagođenije potrebama država članica.

Komisija pozdravlja završno izvješće jer se u njemu utvrđuju područja u kojima su u državama članicama i na razini EU-a potrebne hitne mjere. Konkretno, Komisija će pratiti provedbu preporuke za uspostavu mehanizma suradnje EU-a kako bi se države članice još više angažirale u suzbijanju radikalizacije. Taj mehanizam suradnje EU-a sastojat će se od novog upravljačkog odbora koji čine države članice te koordinacijske i potporne strukture za borbu protiv radikalizacije koju treba uspostaviti Komisija. 

Komisija će poduzeti hitne korake kako bi se nadovezala na preporuke stručne skupine:

·Prvo, donošenjem odluke o uspostavi upravljačkog odbora koji čine države članice (uz koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma i Europsku službu za vanjsko djelovanje kao promatrače) kako bi se osiguralo da su mjere EU-a u tom području prilagođenije potrebama i prioritetima politike u državama članicama te dalo država članicama mogućnost da se više uključe u određivanje strateške orijentacije. Prvi sastanak tog odbora predviđen je najkasnije u studenome 2018.

·Drugo, uspostavom pojačane koordinacijske i potporne strukture u Komisiji u skladu s ograničenim resursima koji su trenutačno dostupni. Doprinosi država članica u izgradnji potrebnog stručnog znanja bili bi osobito važni za postizanje ciljeva iz završnog izvješća. U tu svrhu Komisija poziva države članice da predstave prijedloge za upućivanja bez troškova u koordinacijsku i potpornu strukturu. Ta struktura i upravljački odbor činit će mehanizam suradnje EU-a za suzbijanje radikalizacije.

·Treće, sazivanjem sastanka mreže oblikovatelja nacionalnih politika prevencija prije listopada 2018. kako bi se olakšale daljnje razmjene među državama članicama i raspravilo o konkretnim daljnjim mjerama.

Komisija prima na znanje preporuku stručne skupine za procjenu i evaluaciju mehanizma suradnje EU-a za suzbijanje radikalizacije tijekom 2019. te će nastojati predstaviti rezultate te evaluacije do prosinca 2019., uzimajući u obzir da se do tada predložene mjere možda još neće potpuno provesti.

U području obrazovanja Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport donijelo je 22. svibnja 2018. preporuku 18 o promicanju zajedničkih vrijednosti u školama radi stvaranja jačeg osjećaja pripadnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini kako je predložila Komisija 19 . U toj se preporuci pozivaju države članice da poduzmu daljnje korake za jačanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u školama.

IV. KONKRETNE KRATKOROČNE MJERE ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Prometna čvorišta te željeznice i vlakovi predstavljaju visokorizični cilj jer je ta infrastruktura po prirodi otvorena 20 . Trenutačno europskim vlakovima dnevno putuje 26 milijuna putnika, a očekuje se da će se do 2050. putovanje željeznicom povećati za otprilike 80 %. Zaštita korisnika željeznice, željezničkih radnika i infrastrukture od sve ozbiljnijih sigurnosnih prijetnji važan je i stalan izazov. Europski željeznički promet mora ostati siguran i zaštićen.

Europa treba moderan sustav sigurnosti željezničkog prometa koji se temelji na procjeni rizika i koji omogućuje brz i razmjeran odgovor na nove prijetnje uz očuvanje dostupnosti željezničkih usluga. Kako bi se omogućila viša razina sigurnosti, europske željeznice ostale dostupne i otvorene putnicima te spriječile nepotrebne prepreke unutarnjem tržištu, države članice trebale bi unaprijediti razmjenu informacija i podići razinu osviještenosti, spremnosti i kapaciteta za odgovor na terorističke napade. Mjere koje su pojedine države članice uvele bez prethodne koordinacije mogu dovesti do prepreka i troškova u pogledu duljeg vremena putovanja, otkazivanja i preopterećenog pristupa željezničkim čvorištima.

Potrebne su jednakovrijedne prekogranične razine sigurnosti za putnike u željezničkom prometu EU-a bez obzira na prijevoznike. Djelovanjem na razini EU-a za prekograničnu koordinaciju svih uključenih aktera može se pridonijeti dosljednoj zaštiti diljem EU-a.

Komisija stoga predlaže poduzimanje niza konkretnih kratkoročnih mjera za poboljšanje sigurnosti putnika u željezničkom prometu u EU-u (vidjeti Prilog I.). Te se mjere nadovezuju na paket mjera za borbu protiv terorizma donesen 18. listopada 2017. u kojem su najavljene mjere za bolju zaštitu javnih prostora 21 i na posebne studije koje ukazuju na to da bi trebalo poduzeti mjere za poboljšanje otpornosti u pogledu sigurnosti željeznica EU-a, posebice za međunarodne usluge. 22 Tim se mjerama uzimaju u obzir i rezultati procjene rizika koju su proveli Komisija, države članice i EU INTCEN.

Utvrđene mjere su na razini EU-a i na nacionalnoj razini radi poboljšanja sigurnosti željezničkog prometa. Na razini EU-a Komisija predlaže uspostavu Platforme za sigurnost putnika u željezničkom prometu u EU-u kako bi se stvorilo djelotvorno okruženje pogodno za suradnju i predložile preporuke kojima bi se državama članicama pomoglo pri učinkovitoj koordinaciji mjera za sigurnost željezničkog prometa. Platforma će pružati potporu u prikupljanju i razmjeni važnih informacija o sigurnosti željezničkog prometa, optimizaciji zaštite prekograničnih željezničkih usluga i osmišljavanju koordinacijskog mehanizma kako bi se izbjegle jednostrane odluke na nacionalnoj razini. Osim toga, pomoći će državama članicama i dionicima iz željezničkog sektora da zajednički procijene nove prijetnje i incidente povezane sa sigurnošću te da primjereno i usklađeno odgovore na njih. Komisija će u bliskoj suradnji s državama članicama, Europskom službom za vanjsko djelovanje i relevantnim agencijama razviti zajedničku metodologiju za procjenu rizika za sigurnosne rizike u željezničkom prometu na razini EU-a.

Predložene mjere ispitat će se u praksi. Komisija će odrediti godišnje aktivnosti i ispitati učinkovitost tog mehanizma u različitim scenarijima. To bi se moglo povezati s postojećim vježbama pod pokroviteljstvom EU-a koje provode željezničke policijske snage. Komisija će izvijestiti o provedbi tih mjera te može razmotriti sve primjerene korake u skladu s načelima bolje regulative kako bi poboljšala mjere ili uklonila utvrđene nedostatke.

V. PROVEDBA DRUGIH PRIORITETNIH DOSJEA U PODRUČJU SIGURNOSTI

1.Prema interoperabilnosti informacijskih sustava

U okviru svojeg djelovanja u cilju izgradnje snažnijih i pametnijih informacijskih sustava za sigurnost te upravljanje granicama i migracijama hitan i glavni prioritet EU-a jest ukloniti nedostatke u području upravljanja informacijama EU-a i njihove razmjene. Za to su najvažniji prijedlozi Komisije iz prosinca 2017. 23 o interoperabilnosti informacijskih sustava koje Europski parlament i Vijeće još razmatraju. Tri su se institucije u Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a složile da žele zajednički postići dogovor o prijedlozima do kraja 2018. Zato je u skladu s prethodnim najavama 24  Komisija uz ovo izvješće predstavila dva izmijenjena prijedloga o interoperabilnosti u koja su uključene potrebne izmjene prijedloga o interoperabilnosti iz prosinca 2017. u vezi s onim pravnim instrumentima o kojima se tada još pregovaralo. Komisija poziva suzakonodavce da uključe izmijenjene prijedloge u svoje tekuće razmatranje prijedloga o interoperabilnosti kako bi se bez odgode moglo započeti s trijalogom.

Izmijenjenim prijedlozima uzima se u obzir nedavni napredak Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zakonodavnih prijedloga o informacijskim sustavima EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama. Suzakonodavci su 25. travnja 2018. postigli konačni politički dogovor o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 25 kojim će se omogućiti provođenje prethodnih provjera radi suzbijanja nezakonitih migracija te sigurnosnih provjera osoba koje putuju bez vize u EU. Suzakonodavci su 12. lipnja 2018. postigli politički dogovor i o tri zakonodavna prijedloga 26 o jačanju Schengenskog informacijskog sustava, koji je najčešće upotrebljavani sustav u razmjeni informacija u području upravljanja granicama i sigurnosti u Europi. Tako će se zahvaljujući boljim mogućnostima sustava za borbu protiv terorizma i prekograničnog kriminala, upravljanje granicama i migracijama te učinkovitiju razmjenu informacija među državama članicama povećati sigurnost europskih građana. Nadalje, suzakonodavci su 24. svibnja 2018. ujedno postigli politički dogovor o zakonodavnom prijedlogu 27 o jačanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA). Zbog većih ovlasti Agencija će moći razviti i uvesti tehnička rješenja kako bi relevantni informacijski sustavi postali interoperabilni. Na temelju postignutog dogovora o tim trima inicijativama te napretka u raspravama o zakonodavnom prijedlogu 28 o proširenju Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije na državljane trećih zemalja Komisija je mogla predstaviti prethodno spomenute izmijenjene prijedloge o interoperabilnosti kojima se potrebne izmjene u vezi s tim pravnim instrumentima uključuju u prijedloge o interoperabilnosti iz prosinca 2017.

Budući da rasprave o zakonodavnom prijedlogu iz svibnja 2016. 29 o proširivanju Eurodaca nisu završene, izmijenjeni prijedlozi o interoperabilnosti ne obuhvaćaju izmjene koje se odnose na Eurodac, bazu podataka EU-a za azil i nezakonite migracije. Sadašnja arhitektura postojećeg sustava Eurodac tehnički je neprikladna za uključivanje u interoperabilnost informacijskih sustava jer se u njemu pohranjuju samo biometrijski podaci i referentni broj, ali ne i ostali osobni podaci (npr. ime(na), dob, datum rođenja) kojima bi se omogućilo otkrivanje višestrukih identiteta povezanih s istim skupom biometrijskih podataka. Zakonodavnim prijedlogom iz svibnja 2016. nastoji se proširiti svrha Eurodaca na identifikaciju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba koje su nezakonito ušle u EU. Konkretno, njime se predviđa pohrana osobnih podataka kao što su ime(na), dob, datum rođenja, državljanstvo i osobnih isprava. Ti su podaci o identitetu nužni kako bi se osiguralo da će Eurodac moći pridonijeti ciljevima interoperabilnosti te da će njegov tehnički okvir biti funkcionalan. Zbog toga je još važnije da suzakonodavci hitno postignu dogovor o zakonodavnom prijedlogu. Bez dogovora o zakonodavnom prijedlogu o proširivanju Eurodaca, podaci o državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osobama koje su nezakonito ušle u EU nisu se mogli uključiti u okvir za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a. Nakon što suzakonodavci postignu dogovor o zakonodavnom prijedlogu o proširivanju Eurodaca ili ostvare dovoljan napredak, Komisija će u roku od dva tjedna predstaviti povezane izmjene prijedloga o interoperabilnosti.

Komisija je 16. svibnja 2018. iznijela zakonodavni prijedlog 30 o jačanju viznog informacijskog sustava (VIS) kako bi bolje odgovorila na nove sigurnosne i migracijske izazove te poboljšala upravljanje vanjskim granicama EU-a. Iako je postojeći vizni informacijski sustav već obuhvaćen prijedlozima o interoperabilnosti iz prosinca 2017., zakonodavnim prijedlogom iz svibnja 2018. o jačanju viznog informacijskog sustava sustavu bi se omogućila potpuna upotreba predloženih interoperabilnih rješenja. Prijedlogom se predviđaju bolje provjere u bazama podataka radi sprečavanja migracijskih i sigurnosnih rizika pri izdavanju viza te veći kapaciteti za suzbijanje kriminala, čime će se pridonijeti jačanju sigurnosti i uklanjanju nedostatka informacija.

2.Provedba Direktive o evidenciji podataka o putnicima

Direktiva o evidenciji podataka o putnicima (PNR) 31 od ključne je važnosti za zajednički odgovor Unije na prijetnje terorizma i organiziranog kriminala. Rok država članica za provedbu te direktive istekao je 25. svibnja 2018. Četrnaest država članica 7. lipnja 2018. obavijestilo je Komisiju o mjerama koje su donijele za prenošenje te direktive. 32 Preostalih trinaest država članica još nije priopćilo nacionalne mjere za prenošenje 33 . U devet država članica potrebni zakonodavni akti upućeni su u parlament na donošenje, a u jednoj državi članici već su doneseni akti primarnog zakonodavstva za provedbu te direktive, ali ne i akti sekundarnog zakonodavstva za potpuno prenošenje. Od država članica koje još nisu obavijestile Komisiju o prenošenju pet ih na snazi ima zakone kojima im se omogućuje prikupljanje podataka iz PNR-a u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Međutim, još su potrebne izmjene njihova zakonodavnog okvira radi potpune usklađenosti s tom direktivom.

Osim obavješćivanja o nacionalnim mjerama za prenošenje u skladu s člankom 18. Direktivom o evidenciji podataka o putnicima predviđaju se posebne obavijesti o njezinoj primjeni na letove unutar EU-a (članak 2.), uspostava odjela za informacije o putnicima (članak 4.) i popis nadležnih tijela koja su ovlaštena za traženje ili primanje podataka iz PNR-a od odjela za informacije o putnicima (članak 7.). Svih dvadeset i sedam država članica 34 poslalo je Komisiji popis svojih nadležnih tijela koja su ovlaštena za traženje ili primanje podataka ili rezultata obrade tih podataka, kako je previđeno člankom 7. stavkom 3. Direktive o evidenciji podataka o putnicima. Devetnaest država članica obavijestilo je Komisiju o namjeri da primjenjuju tu direktivu na letove unutar EU-a u skladu s člankom 2. stavkom 1., a dvadeset i jedna država članica obavijestila je o uspostavi odjela za informacije o putnicima u skladu s člankom 4. stavkom 5.

Osim što su poduzele korake za prenošenje te direktive u nacionalno pravo i dovršetak potrebnih institucijskih aranžmana, države članice napredovale su u uspostavi tehničkih rješenja potrebnih za pohranu, obradu i analizu podataka iz PNR-a. Dvadeset i četiri države članice već imaju tehničko rješenje za PNR, a preostale tri u različitim su fazama uvođenja potrebne infrastrukture. Povezivanje sa zračnim prijevoznicima radi omogućivanja prijenosa podataka iz PNR-a odjelima za informacije o putnicima daleko je odmaknulo u dvanaest država članica, a u još jedanaest barem jedan zračni prijevoznik već prenosi podatke iz PNR-a odjelima za informacije o putnicima u stvarnom vremenu.

Komisija stoga općenito smatra da je u posljednje dvije godine postignut znatan napredak u provedbi Direktive o evidenciji podatka o putnicima. Međutim, s obzirom na veliku važnost tog instrumenta za zajednički odgovor EU-a na terorizam i teška kaznena djela, Komisija će iskoristiti sve dostupne mjere za izvršenje prava EU-a, uključujući prema potrebi postupke zbog povrede. Nedovoljno prenošenje otežava cjelokupnu djelotvornost EU-ova mehanizma PNR-a, smanjuje pravnu sigurnost za zračne prijevoznike zbog odgode stvaranja jedinstvenog režima za pružanje podataka iz PNR-a na razini EU-a te sprečava djelotvornu zaštitu osobnih podataka diljem EU-a. Komisija će nastaviti podupirati sve države članice u radu na dovršetku razvoja njihovih sustava PNR-a, među ostalim olakšavanjem razmjene informacija i najboljih praksi nakon roka za provedbu. U tom kontekstu 7. lipnja 2018. održan je prvi sastanak s državama članicama kako bi se raspravilo o pitanjima povezanima s primjenom Direktive o evidenciji podataka o putnicima.

3.Kibersigurnost i kiberprijetnje

Komisija u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje nastavlja provoditi mjere utvrđene u Zajedničkoj komunikaciji iz rujna 2017. 35 „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a”.

Sve države članice EU-a morale su do 9. svibnja 2018. prenijeti Direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u nacionalno pravo. To je prvi pravno obvezujući skup pravila o kibersigurnosti kojim se uspostavlja visoka zajednička razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava diljem EU-a.

Pod koordinacijom Agencije EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) 6. i 7. lipnja 2018. održana je 5. paneuropska vježba u području kibersigurnosti „Cyber Europe” 2018. 36 Vježba je organizirana za timove za IT sigurnost, kontinuitet poslovanja i upravljanje krizama iz država članica EU-a i EFTA-e, a u njoj je sudjelovalo više od 1000 sudionika. Scenarij se odnosio na zračni promet, a potencijalno su bili uključeni tijela civilnog zrakoplovstva, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, društva koja upravljaju zračnim lukama i zrakoplovni prijevoznici s mogućim učincima u ostalim sektorima.

Izloženost građana dezinformacijama velikih razmjera, uključujući obmanjujuće ili potpuno lažne informacije, još je jedna vrsta ozbiljne kiberprijetnje i velik izazov za Europu. U Komunikaciji od 26. travnja 2018. „Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup” 37 Komisija je predstavila akcijski plan i alate za samoregulaciju kako bi suzbila širenje i utjecaj dezinformacija na internetu u Europi te zaštitila europske vrijednosti i demokratske sustave. Konkretne predstavljene mjere uključuju paneuropski kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za internetske platforme i oglašivače, potporu neovisnoj mreži provjeravatelja podataka i niz mjera za poticanje kvalitetnog novinarstva i promicanje medijske pismenosti. Prvi sastanak foruma o dezinformiranju s više dionika održan je 29. svibnja 2018. te je postignut dogovor o ambicioznom planu kako bi se osiguralo donošenje kodeksa 17. srpnja 2018.

Internetska organizacija za dodjeljivanje naziva i brojeva (ICANN) ima važnu ulogu u potpori ciljevima javne politike Sustava naziva domena. Komisija podsjeća 38 da bi ICANN trebao ubrzati rad na potpunoj usklađenosti s Općom uredbom o zaštiti podataka nakon trenutačne reforme usluge WHOIS te istodobno zadržati model usluge WHOIS koji će i dalje imati bitne funkcije u javnom interesu, od kaznenog progona do kibersigurnosti i zaštite prava intelektualnog vlasništva. Imajući to na umu, Komisija nastavlja olakšavati raspravu ICANN-a i Europskog odbora za zaštitu podataka 39 radi uspostave novog modela koji ispunjava oba cilja. U tom kontekstu Komisija poziva ICANN da preuzme odgovornost za rješavanje svojih otvorenih pitanja. Odbor ICANN-a donio je 17. svibnja 2018. privremenu specifikaciju za registracijske podatke za generičke vršne domene (gTLD) koja se primjenjuje od 25. svibnja 2018. kako bi se osigurala usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka. Iako ta privremena specifikacija ostavlja otvorenim niz pitanja, uključujući u pogledu pristupa podacima iz sustava WHOIS u opravdane svrhe, kao što su primjerice istrage tijela kaznenog progona, odbor ICANN-a namjerava i dalje predano raditi sa zajednicom radi razvoja i provedbe sveobuhvatnog i trajnog rješenja 40 . Europski odbor za zaštitu podataka potpisao je 27. svibnja 2018. izjavu kojom priznaje rad ICANN-a na osiguravanju usklađenosti sustava WHOIS s Općom uredbom o zaštiti podataka, ali će se i dalje pratiti napredak ICANN-a kako bi se osiguralo da se pravni zahtjevi propisno uzimaju u obzir 41 . S obzirom na to da nepostojanje sveobuhvatnog modela za uslugu WHOIS tijelima kaznenog progona može ozbiljno otežati istrage kaznenih djela, uključujući kiberkriminalitet, Komisija će pomno pratiti da ICANN pravodobno osmisli primjereni model kojim se omogućuje pristup podacima iz sustava WHOIS u opravdane svrhe.

4.Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma

Budući da kriminalci i teroristi djeluju u različitim državama članicama te u razdoblju od nekoliko sati mogu prenijeti financijska sredstva s jednog bankovnog računa na drugi kako bi pripremili djelovanje ili prebacili i oprali zaradu ostvarenu kaznenim djelom, borba protiv pranja novca i financiranja terorizma važan je dio rada na učinkovitoj sigurnosnoj uniji. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo direktivu kojom se postrožuju pravila EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Takozvanom Petom direktivom o sprečavanju pranja novca povećat će se transparentnost u pogledu vlasništva trgovačkih društava i trustova kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma u okviru netransparentnih struktura. Njome će se unaprijediti rad financijsko-obavještajnih jedinica boljim pristupom informacijama putem centraliziranih registara informacija o bankovnim računima. Osim toga, suzbijat će se rizici za financiranje terorizma povezani s korištenjem virtualnih valuta i kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima. Naposljetku, tom će se direktivom osigurati visoka razina zaštitnih mjera za financijske transakcije s visokorizičnim trećim zemljama.

Europski parlament i Vijeće postigli su 30. svibnja 2018. politički dogovor o zakonodavnom prijedlogu 42 direktive o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava kojim će se uskladiti kaznena djela pranja novca.

U kontekstu Akcijskog plana 43 za jačanje borbe protiv financiranja terorizma Vijeće je u veljači 2016. pozvalo Komisiju da razmotri jesu li potrebna odgovarajuća ograničenja gotovinskih plaćanja koja prelaze određene pragove. Nakon toga Komisija se neformalno savjetovala s državama članicama, naručila studiju od vanjskog ugovornog suradnika te provela javno savjetovanje od ožujka do svibnja 2017. Komisija je uz to izvješće o napretku u uspostavi sigurnosne unije objavila Izvješće o ograničenjima gotovinskih plaćanja. Na temelju rezultata zaključeno je da ograničenja gotovinskih plaćanja ne bi znatno spriječila financiranje terorizma, ali bi ta ograničenja mogla biti korisna u borbi protiv pranja novca. Komisija u ovom trenutku neće poduzimati daljnje zakonodavne mjere u tom pogledu.

5.Vanjska dimenzija

Malo i lako oružje te nezakonito vatreno oružje nastavljaju pridonositi nestabilnosti i nasilju u Europskoj uniji, njezinu neposrednom susjedstvu i šire. Komisija i Visoki predstavnik stoga Vijeću predlažu reviziju strategije o malom i lakom oružju iz 2005. kako bi se u obzir uzeli novi kontekst sigurnosti, inicijative EU-a i zbivanja u području kontrole konvencionalnog oružja do kojih je došlo od 2005.: stupanje na snagu Ugovora o trgovini oružjem, sklapanje Protokola UN-a o vatrenom oružju, revizija zakonodavstva EU-a o vatrenom oružju, aktivnosti sa susjednim zemljama u okviru Akcijskog plana Komisije iz 2015. 44 i rad u kontekstu ciklusa politike EU-a. Tom ažuriranom strategijom nastoji se usmjeriti zajedničko i koordinirano europsko djelovanje kako bi se teroriste, kriminalce i ostale neovlaštene osobe spriječilo da nezakonito nabave vatreno oružje, malo i lako oružje te streljivo za njih. Strategijom se podupiru strože međunarodne norme i norme na razini EU-a, poboljšane kontrole i sljedivost vatrenog oružja, malog i lakog oružja te streljiva tijekom njihova životnog ciklusa.

Ministri nadležni za sigurnost iz članica skupine G7 sastali su se 23. i 24. travnja 2018. u Torontu kako bi raspravljali o suradnji skupine G7 u području sigurnosti, uključujući zajedničko djelovanje protiv novih terorističkih prijetnji. Ministri su se u svojim obvezama iz Toronta 45 usredotočili na zaštitu javnih prostora, spremnost s obzirom na KBRN rizike i suzbijanje terorističkog sadržaja na internetu, poboljšanje kibersigurnosti te borbu protiv trgovanja ljudima. Na zajedničkom sastanku ministara nadležnih za sigurnost i ministara vanjskih poslova prihvaćene su zajedničke obveze u pogledu postupanja sa stranim terorističkim borcima i s njima povezanim putnicima 46 te obrane demokracije i uklanjanja stranih prijetnji 47 .

Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo odluku kojom se u okviru operacije EUNAVFOR MED Sophia dopušta pilot-projekt jedinice za informacije o kaznenim djelima (CIC). Ta će jedinica biti smještena na brodu na kojem je sjedište snaga operacije Sophia i koji služi kao središte operacije, na kojem svi relevantni akteri mogu surađivati kako bi olakšali primanje, prikupljanje i pravodobnu dvostranu razmjenu informacija za analitičku i drugu operativnu uporabu između operacije EUNAVFOR MED Sophia, nadležnih agencija za pravosuđe i unutarnje poslove te tijela kaznenog progona država članica u pogledu pitanja povezanih s mandatom operacije, odnosno krijumčarenja, trgovanja ljudima, nezakonite trgovine oružjem, nezakonitog izvoza nafte i zaštite snaga operacije.

Sastanak na vrhu u Sofiji s čelnicima zemalja zapadnog Balkana održan je 17. svibnja 2018. Na njemu je potvrđena europska perspektiva regije te je utvrđen niz konkretnih mjera za jačanje suradnje, posebice u području sigurnosti i vladavine prava, u skladu s vodećom inicijativom u području sigurnosti i migracija iz strategije za zapadni Balkan 48 .

Bugarsko predsjedništvo Vijeća u Sofiji je 22. i 23. svibnja 2018. organiziralo sastanak ministara EU-a i SAD-a za pravosuđe i unutarnje poslove. EU i SAD raspravljali su o radu na borbi protiv terorizma, uz naglasak na učinkovitoj razmjeni informacija, sprečavanju radikalizacije, upotrebi interneta u terorističke svrhe i spremnosti u pogledu KBRN prijetnji, posebice s obzirom na nove kemijske prijetnje sigurnosti zračnog prometa i javnim prostorima.

U Bruxellesu je 25. svibnja 2018. na visokoj razini održan prvi Dijalog EU-a i UN-a o borbi protiv terorizma. EU i UN raspravljali su o suradnji u sprečavanju i suzbijanju terorizma u okviru tematskih i geografskih prioriteta, uz naglasak na stranim terorističkim borcima i žrtvama terorizma.

Osoblje EU-a i NATO-a održalo je 29. svibnja 2018. u Bruxellesu prvi Dijalog o borbi protiv terorizma u okviru tekuće provedbe zajedničke deklaracije iz 2016. Razgovaralo se o problematici vraćanja ili premještanja stranih terorističkih boraca i izgradnji kapaciteta za borbu protiv terorizma u Iraku, Afganistanu, Bosni i Hercegovini i Tunisu.

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove donijelo je 4. lipnja 2018. osam odluka kojima se Komisiji odobrava otvaranje pregovora za sporazume između EU-a i Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa i Turske o razmjeni osobnih podataka između Europola i nadležnih tijela tih zemalja za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma.

Nakon što je Kanada krajem svibnja 2018. donijela odluku o pregovaračkom mandatu za revidirani sporazum o evidenciji podataka o putnicima između EU-a i Kanade, Komisija i Kanada odmah su poduzele korake za započinjanje službenih pregovora u tu svrhu, a otvaranje pregovora zakazano je za 20. lipnja 2018.

VI. ZAKLJUČAK

U ovom se izvješću daje prikaz stalnog napretka prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji, potpore državama članicama u borbi protiv terorizma, teških kaznenih djela i kiberprijetnji te doprinosa visokoj razini sigurnosti građana. Komisija poziva suzakonodavce na brz dogovor o svim zakonodavnim prijedlozima o kojima se trenutačno raspravlja, a koji su namijenjeni daljnjem poboljšanju sigurnosti građana, u skladu sa zajedničkom deklaracijom o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2018.–2019.

Komisija će nastaviti prioritetno raditi na tome, među ostalim i s obzirom na neformalni sastanak šefova država ili vlada o unutarnjoj sigurnosti u Salzburgu 20. rujna 2018. u okviru programa čelnika.

(1)

      http://www.consilium.europa.eu/media/33457/22-euco-final-conclusions-en.pdf .

(2)

     JOIN(2018) 16 final (12.6.2018.).

(3)

     JOIN(2018) 14 final (12.6.2018.).

(4)

     COM(2017) 610 final (18.10.2017.).

(5)

     Europol, Terrorism Situation and Trend report (TE-SAT) 2017 (Izvješće o stanju i trendovima u pogledu terorizma (TE SAT) 2017.), str. 16., dostupno na: www.europol.europa.eu/sites/default/files/documents/tesat2017.pdf . Vidjeti i izjave glavnog direktora Organizacije za zabranu kemijskog oružja: www.globaltimes.cn/content/1044644.shtml .

(6)

     C(2018) 1177 final (1.3.2018.).

(7)

     COM(2018) 321 final (2.5.2018.).

(8)

     Kako bi se olakšala suradnja država članica, Komisija je osnovala novu Savjetodavnu skupinu za KBRN sigurnost koju čine nacionalni koordinatori za KBRN sigurnost. Koordinatori djeluju kao kontaktne točke za KBRN za Komisiju u svakoj državi članici. Skupina, koja se prvi put sastala u siječnju 2018., ponovno će se sastati u srpnju 2018. kako bi raspravljala o razvojima KBRN politike na razini EU-a i koordinirala aktivnosti koje provode države članice.

(9)

     KBRN-E je pokrata za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale te eksplozive.

(10)

     Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovačka i Slovenija.

(11)

      https://www.h2020-enotice.eu/static/roster.html .

(12)

     Projekt je nazvan „E-obukom protiv KBRN terorizma: razvoj internetske obuke u području KBRN-a” (referentna oznaka HOME/2013/ISEC/AG/CBRN/4000005269) i financiran je u okviru Programa za sprečavanje i borbu protiv kriminala.

(13)

     U okviru rada na sigurnosnoj uniji za sužavanje prostora u kojem djeluju teroristi i kriminalci Komisija je poduzela odlučne mjere kako bi smanjila pristup prekursorima eksploziva koji se mogu zlouporabiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade. U listopadu 2017. Komisija je na temelju postojećih pravila predstavila Preporuku o hitnim koracima za sprečavanje zlouporabe prekursora eksploziva (Preporuka C(2017) 6950 final od 18.10.2017.). Na temelju toga Komisija je u travnju 2018. donijela prijedlog o reviziji i jačanju postojeće Uredbe 98/2013 o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva (COM(2018) 209 final od 17.4.2018.). Za više detalja vidjeti Četrnaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2018) 211 final od 17.4.2018.).

(14)

     Kako je navedeno u Četrnaestom izvješću o napretku u uspostavi sigurnosne unije (COM(2018) 211 final od 17.4.2018.).

(15)

     Od 33 trgovačka društva s kojima je kontaktirala Komisija.

(16)

  http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3552&NewSearch=1&NewSearch=1 .

(17)

      http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3552 .

(18)

     Preporuka Vijeća o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8015-2018-INIT/hr/pdf .

(19)

     Trinaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, (COM(2018) 46 final od 24.1.2018.).

(20)

     Jedanaesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 608 final od 18.10.2017.).

(21)

     COM(2017) 612 final (18.10.2017.).

(22)

     Steer Davies i Gleave, Studija o mogućnostima u pogledu sigurnosti europskih usluga željezničkog prijevoza vlakovima velike brzine i međunarodnih željezničkih usluga provedena na zahtjev službi Komisije, prosinac 2016.: http://europa.eu/!mM86yp .

(23)

     COM(2017) 793 final i COM(2017) 794 final (12.12.2017.).

(24)

     Vidjeti Četrnaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2018) 211 final od 17.4.2018.). Zakonodavnim prijedlozima o interoperabilnosti informacijskih sustava iz prosinca 2017. već su obuhvaćene potrebne izmjene pravnih instrumenata Zakonika o schengenskim granicama, budućeg sustava ulaska/izlaska i viznog informacijskog sustava. Njima nisu obuhvaćene potrebne izmjene drugih instrumenata (uredbe o europskom sustavu za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, Eurodacu, Schengenskom informacijskom sustavu, Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima) o kojima se pregovaralo u Europskom parlamentu i Vijeću kad su predstavljeni prijedlozi o interoperabilnosti.

(25)

     COM(2016) 731 final (16.11.2016.).

(26)

     COM(2016) 881 final, 882 final i 883 final (21.12.2016.).

(27)

     COM(2017) 352 final (29.6.2017.).

(28)

     COM(2017) 344 final (29.6.2017.).

(29)

     COM(2016) 272 final, (4.5.2016.).

(30)

     COM(2018) 302 final (16.5.2018.).

(31)

     Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela, SL L 119, 4.5.2016., str. 132.–149.

(32)

     Belgija, Estonija, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina. Informacije o nacionalnim mjerama za prenošenje koje su dostavile države članice javno su dostupne na Eurlexu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/NIM/?uri=CELEX:32016L0681 .

(33)

     Danska ne sudjeluje u Direktivi o evidenciji podataka o putnicima.

(34)

     Danska ne sudjeluje u Direktivi o evidenciji podataka o putnicima.

(35)

     JOIN(2017) 450 final (13.9.2017.).

(36)

     Za više informacija vidjeti: http://www.cyber-europe.eu/ .

(37)

     COM(2018) 236 final (26.4.2018.).

(38)

     U Četrnaestom izvješću o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2018) 211 final od 17.4.2018.) Komisija je izvijestila o razvoju situacije u pogledu usluge WHOIS, posebice s obzirom na primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka od 25. svibnja 2018.

(39)

     Zamjena za Radnu skupinu osnovanu na temelju članka 29.

(40)

     Odbor ICANN-a potvrdio je taj pristup u dopisu Komisiji od 23. svibnja 2018.:   https://www.icann.org/resources/pages/correspondence .

(41)

https://edpb.europa.eu/news/news/2018/european-data-protection-board-endorsed-statement-wp29-icannwhois_sv .

(42)

     COM(2016) 826 final (21.12.2016.).

(43)

     COM(2016) 50 (2.2.2016.).

(44)

     COM(2015) 624 final (2.12.2015.).

(45)

      https://g7.gc.ca/en/g7-presidency/themes/building-peaceful-secure-world/g7-ministerial-meeting/chairs-statement-security-ministers-meeting/g7-security-ministers-commitments-paper/ .

(46)

      https://g7.gc.ca/en/g7-presidency/themes/building-peaceful-secure-world/g7-ministerial-meeting/managing-foreign-terrorist-fighters-associated-travellers/ .

(47)

      https://g7.gc.ca/en/g7-presidency/themes/building-peaceful-secure-world/g7-ministerial-meeting/defending-democracy-addressing-foreign-threats/ .

(48)

     COM(2018) 65 final (6.2.2018.). To uključuje: povećanje zajedničkih napora u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije, unapređenje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala u prioritetnim područjima kao što su trgovina vatrenim oružjem i drogama, krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima te obnovljeni akcijski plan o suradnji u borbi protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.6.2018.

COM(2018) 470 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Petnaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije

DALJNJE MJERE ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

I.Mjere Europske komisije

1. Do kraja 2018. Komisija će uspostaviti Platformu za sigurnost putnika u željezničkom prometu u EU-u. Ta će platforma prikupljati relevantne informacije o sigurnosti u željezničkom prometu i pružati državama članicama smjernice za dobru praksu. Procjenjivat će prijetnje i incidente povezane sa sigurnošću te predlagati primjeren odgovor. Platforma će se sastojati od stručnjaka iz država članica te će olakšavati razmjenu informacija i znanja na europskoj i nacionalnoj razini.

2. Do kraja 2018. Komisija će donijeti zajedničku metodologiju za procjenu sigurnosnih rizika u željezničkom prometu na razini EU-a te će je redovito ažurirati. Na temelju početne procjene sigurnosnih rizika u željezničkom sektoru koju je 2017. provela stručna skupina Komisije, Komisija će pripremiti redovitu procjenu i razmjenu informacija u vezi s međunarodnim željezničkim uslugama.

3. Do kraja 2019. Komisija će donijeti tehničke smjernice na temelju rada Platforme za sigurnost putnika u željezničkom prometu u EU-u. Prema potrebi Komisija će podupirati tehnički rad te platforme u obliku dokumenata s tehničkim smjernicama. Ciljana područja djelovanja su: (a) informacije koje se trebaju pružiti putnicima u slučaju sigurnosnog incidenta, (b) sigurnosna tehnologija i dizajnerska rješenja prilagođena posebnostima željezničkog sektora i (c) postupci nadzora nad osobljem i odgovarajuće osposobljavanje u području sigurnosti.

II.Mjere država članica

4. Do kraja 2018. države članice pozivaju se da imenuju nacionalnu kontaktnu točku za sigurnost u željezničkom prometu za sva poduzeća koja posluju na državnom području pojedinačne države članice. Kao jasna službena poveznica za suradnju tijela kaznenog progona i željezničkih prijevoznika, upravitelja kolodvora i infrastrukture, nacionalne kontaktne točke pridonijet će tome da se u sigurnosnim mjerama uzme u obzir posebnost željezničkog sektora.

5. Do kraja 2018. države članice pozivaju se da uvedu mehanizam na nacionalnoj razini za razmjenu relevantnih informacija o sigurnosti u željezničkom prometu unutar zemlje i s drugim državama članicama preko Platforme za sigurnost putnika u željezničkom prometu u EU-u. U tu svrhu Komisija poziva države članice da poduzmu potrebne korake za neposrednu razmjenu relevantnih informacija o sigurnosti u željezničkom prometu među različitim nacionalnim tijelima, dionicima iz željezničkog sektora i drugim državama članicama.

6. Do prve polovine 2019. države članice pozivaju se da donesu program za upravljanje sigurnošću u željezničkom prometu na nacionalnoj razini, u kojem će se utvrditi odgovornosti te uključiti zaštitne mjere i mjere ublažavanja na temelju analize i procjene rizika. Sigurnosne mjere trebale bi se moći prilagoditi promjenama u utvrđenim nacionalnim razinama opasnosti.

7. Do kraja 2019. države članice pozivaju se da od željezničkih prijevoznika te upravitelja infrastrukture i kolodvora zatraže donošenje plana upravljanja sigurnošću na razini poduzeća, na temelju analize i procjene rizika te razmjerno nacionalnim razinama prijetnji.