EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.3.2018.

COM(2018) 86 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2018) 48 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak
i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

Otporna infrastruktura temelj je energetske unije. Prošle godine s radom su započeli važni projekti međusobnog povezivanja, a regionalna suradnja znatno je ojačana.

U tom je kontekstu Europski energetski program za oporavak (EEPR) imao ključnu ulogu u financiranju glavne infrastrukture od zajedničkog interesa, u cilju integracije tržišta elektične energije i plina i poboljšavanja sigurnosti opskrbe.

I. NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA

Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) i danas su jednako važne kao i 2009. kada je EEPR uspostavljen.

U ovom se izvješću za svaki dio EEPR-a iznosi napredak postignut u provedbi projekata i Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEEF). Nadovezuje se na izvješće doneseno 2016. 1 te obuhvaća provedbu projekata u razdoblju od 31. kolovoza 2016. do 30. lipnja 2017. i plaćanja izvršena tijekom tog razdoblja.

II. SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA

Do kraja lipnja 2017. od ukupno 59 projekata 37 ih je završeno, a ukupan iznos od 2 279 701 215 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 159 202 466 EUR) isplaćen je korisnicima.

Situacija u području infrastrukture za električnu energiju i plin je sljedeća: pet projekata dobro napreduje, dok se o jednome trenutačno raspravlja. Većina je projekata završena, a predlagatelji će podnijeti konačne zahtjeve za plaćanje do kraja ove godine.

Nositelji integracije u mrežu energije dobivene iz vjetra na moru postigli su znatan napredak, dok su nositelji jedinog preostalog projekta hvatanja i skladištenja ugljika odlučili obustaviti financijsku potporu projektu.

Komisija je odlučila i dalje pružati financijsku potporu ulagateljima sve dok je jasno da postoji mogućnost konačne odluke o ulaganju.

1.    Infrastruktura za plin i električnu energiju

Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u tri glavna područja djelovanja.

Dodijeljen je ukupan iznos od 2 267 574 462 EUR, od čega je do 30. lipnja 2017. korisnicima isplaćeno 1 483 712 280 EUR. Plaćanja su podložna čvrstoj predanosti korisnika da projekt provedu konačnom odlukom o ulaganju.

1.1. Dosadašnji napredak

Od ukupno 44 infrastrukturna projekta do sada je završeno 35, četiri su u tijeku i o jednom se raspravlja.

U sektoru električne energije završeno je 10 projekata od ukupno njih 12. Dva preostala projekta dobro napreduju te se očekuje da će se završiti do kraja 2017.

U plinskom sektoru završeno je 25 projekata od ukupno njih 32; dva napreduju prema planu, o jednome se trenutačno raspravlja, a četiri su zaustavljena. Svi projekti protoka u suprotnom smjeru i projekti interkonekcija u središnjoj i istočnoj Europi završeni su, osim projekta protoka u suprotnom smjeru u Rumunjskoj koji je Komisija zaustavila u rujnu 2014.

U odnosu na izvješće iz 2016. o provedbi EEPR-a postignut je znatan napredak u projektima infrastrukture za električnu energiju i plin. 

Na primjer, pojačanje francuske plinske mreže na osi Afrika-Španjolska-Francuska napreduje prema planu. Projektom će se razviti plinska mreža u Francuskoj kako bi se pojačala os Afrika-Španjolska-Francuska (Saint-martin de Crau-Saint Avit i Lacal-Lussagnet). Projektom će se povećati sigurnost opskrbe i tržišno natjecanje u regiji. Sredstva iz EEPR-a osigurala su razvoj projekta posebno na istočnoj osi poticanjem korisnika da donesu odluku o ulaganju.

Interkonekcija Bugarske i Rumunjske uspješno je provedena krajem 2016. Dovršetak ovog projekta omogućuje bolju integraciju plinskog tržišta u regiji i povećava sigurnost opskrbe za Bugarsku, a isto tako pruža potporu otvaranju južnoga plinskog koridora.

Projekt infrastrukture za električnu energiju Halle/Saale – Schweinfurt povezuje sjeveroistočni dio Njemačke s jugoistočnim, čime se olakšava prijenos električne energije iz obnovljivih izvora proizvedene na području sjeverne Njemačke i Sjevernog mora u ostatak njemačke mreže. Interkonekcijski vod završen je krajem rujna 2017.

Projekt Nordbalt 1 sastojao se od izgradnje interkonekcije švedsko-litavskih sustava za prijenos električne energije s pomoću podmorskog voda istosmjerne struje visokog napona (ISVN) kapaciteta 700 MW. Projektom se namjerava dodatno smanjiti izoliranost baltičkih država na unutarnjem energetskom tržištu. Svi su radovi završeni.

Do sada je predviđeno da bi, od pet projekata u tijeku, tri trebala biti završena 2017., jedan 2018., dok se o jednom projektu raspravlja.

2. Projekti za energiju vjetra na moru

2.1. Dosadašnji napredak

Potprogram za energiju vjetra na moru sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljenih u dvije glavne vrste aktivnosti:

·opsežna ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih konstrukcija na moru (šest projekata) i

·razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene vjetrom (tri projekta).

Četiri od navedenih devet projekata zaključena su, a dva su prijevremeno zaustavljena. Za projekte je uplaćeno 255 744 668 EUR (nakon odbitka naloga za povrat). Tri su preostala projekta u tijeku.

2.2. Dosadašnji napredak po sektorima

2.2.1. Napredak s inovativnim turbinama i strukturama na moru

Za projekt Aberdeen Offshore Wind Farm u srpnju 2016. donesena je pozitivna konačna odluka o ulaganju. Poteškoće povezane s dobivanjem dozvola za more i kopno uzrokovale su kašnjenje projekta i sada se procjenjuje da će radovi početi u četvrtom tromjesečju 2017. (puštanje u rad planira se sredinom 2019.).

Projekt Noordsee Oost Offshore Wind Farm uspješno je završen u svibnju 2016.

Za projekt Global Tech I nije pronađen suulagatelj. Komisija je stoga u travnju 2015. potvrdila zaustavljanje projekta retroaktivno od 1. siječnja 2014.

2.2.2. Napredak u integraciji mreže energije vjetra

Jedan projekt, HVDC Hub, zaustavljen je.

Provedba preostala dva projekta, Kriegers Flak i Cobra Cable, općenito je napredovala u skladu s očekivanjima. Europska komisija odobrila je u rujnu 2015. izmjenu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za novo tehničko rješenje za Kriegers Flak. Korisnici 50Hertz i Energinet.dk donijeli su konačnu odluku o izgradnji.

Raspisani natječaj EU-a za glavnu opremu za infrastrukturu uskoro će biti završen. Prema planu, korisnici su dodijelili gotovo sve ugovore i izgradnja je u tijeku. Postupak dobivanja dozvole za Njemačku i Dansku napreduje kako je predviđeno. Interkonekcijski vod na moru za rješenje kombinirane mreže Kriegers Flak trebao bi biti pušten u rad do kraja 2018.

Nakon konačne odluke o ulaganju donesene u prosincu 2015., projekt Cobra Cable napreduje u skladu s očekivanjima, uz izuzetak dva područja – proizvodnje i ispitivanja pretvarača i kabela. Stoga će biti potrebno produljenje ugovora u trajanju od 12 mjeseci kako bi se aktivnosti okončale i konkretni rezultati isporučili tijekom trajanja ugovora. Za 2018. planirana je izgradnja i ispitivanje interkonekcijskog voda kako bi bio pušten u rad 2019. U tijeku je studija visoke razine radi utvrđivanja i opisa važnih pitanja povezanih s izgradnjom koja treba uzeti u obzir kako bi ISVN poveznica bila pripremljena za budući rad unutar višeterminalske mreže.

3. Hvatanje i skladištenje ugljika

Potprogram EEPR-a sastojao se od šest projekata s financijskom potporom od milijardu EUR s ciljem obuhvaćanja cjelokupnog procesa hvatanja, prijevoza i skladištenja ugljika.

Jedan je projekt čiji je rezultat operativno pilot-postrojenje za hvatanje, prijevoz i skladištenje završen. Tri su projekta prijevremeno zaustavljena zbog odluke nositelja projekta da ne izvrši ulaganje, jedan je zaključen prije završetka, a ROAD je bio posljednji preostali projekt. Za projekte je isplaćeno 424 040 501 EUR.

Napredak projekata hvatanja i skladištenja ugljika

Komisija i nositelji projekta ROAD u studenome 2016. postigli su dogovor o produljenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava do 31. prosinca 2019. nakon napretka u razgovorima o dodatnim izvorima financiranja, restrukturiranju projekta i promjeni lokacije skladišta zbog smanjenja troškova. Međutim, u lipnju 2017. nositelji su projekta obavijestili Komisiju da su njihovi partneri u zajedničkom pothvatu Engie i Uniper odlučili zaustaviti financijsku potporu projektu te su kasnije potvrdili da povlače zahtjev za sklapanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Stoga je sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u postupku otkazivanja. Ipak, priprema se novi projekt pod vodstvom Luke Rotterdam koji bi, ako bude uspješan, mogao iskoristiti druge fondove Zajednice.

III. EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEEF)

Iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) u prosincu 2010. izdvojeno je 146,3 milijuna EUR za financijski instrument za financiranje projekata održive energije 2 . Iznos od 125 milijuna EUR iskorišten je kao doprinos EU-a Europskom fondu za energetsku učinkovitost (EEEF), pokrenutom u srpnju 2011., koji sada iznosi ukupno 265 milijuna EUR 3 , uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s osiguranim sredstvima u visini od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti jačanja osviještenosti.

U okviru EEEF-a obuhvaćena su namjenska financiranja projekata (dužnički i vlasnički instrumenti) u područjima energetske učinkovitosti, obnovljive energije i čistoga gradskog prijevoza. Korisnici su lokalna ili regionalna javna tijela ili privatni subjekti koji djeluju u njihovo ime.

Dosadašnji napredak

Portfelju Fonda dodana je nova transakcija 2016. Ore Valley Housing Association (OVHA) postigla je financijsko zaključenje s EEEF-om za projekt vrijedan 4,6 milijuna GBP. Novcem će se financirati razvoj lokacija za vjetroturbine u Fifeu u Škotskoj, kao i inovativni program financiranja zamjene 200 sustava grijanja u domovima OVHA-e. Ovo je bila prva EEEF-ova transakcija u zajednici unutar Ujedinjene Kraljevine i rezultat je četverogodišnje suradnje između EEEF-a i OVHA-e.

Od svojega osnivanja do 31. prosinca 2016. EEEF je potpisao ugovore za 11 projekata u vrijednosti od 121 milijuna EUR, kojima je generirano 224 milijuna EUR konačnih ulaganja.

Na temelju ocjene projekta EEEF-a i okvira izvješćivanja o uštedama ekvivalenta CO2 i primarne energije, od kraja 2016. njegovim su ulaganjima postignute uštede od gotovo 249 000 tona CO2 i 308 802 MWh primarne energije 4 .

Instrument za tehničku pomoć Europske komisije

Nisu dodijeljena dodatna sredstva za financiranje aktivnosti razvoja projekata 2016.

Ukupno, Instrumentom za tehničku pomoć koji financira Komisija potpomognuto je strukturiranje 16 projekata u ukupnom dodijeljenom iznosu od 16 milijuna EUR (od 20 milijuna EUR ukupnih sredstava). Razlozi za nedodjeljivanje sredstava mogu se objasniti nizom čimbenika. Prvo, projekti utvrđeni u okviru faze nadogradnje Fonda bili su u naprednijoj/zrelijoj fazi te stoga njima nije bila potrebna tehnička pomoć. Nadalje, u okviru Instrumenta za tehničku pomoć ispostavilo se da financiranje projekata energetske učinkovitosti podliježe mnogim izazovima, kao što su npr. niža razina pripremljenosti zahtjeva od prvotno procijenjene pri osnutku EEEF-a (nekoliko zaprimljenih zahtjeva za tehničku pomoć bilo je spremno za podnošenje), promjene u projektima zbog političkih promjena u vladama ili potrebne prilagodbe nakon prvog skupa studija izvedivosti.

Instrument za tehničku pomoć EEEF-a

Europski fond za energetsku učinkovitost u studenome 2016. pokrenuo je novi instrument za tehničku pomoć. Nadovezujući se na Instrument za tehničku pomoć Europske komisije kojim upravlja EEEF, Fond je uspostavio novo sredstvo za potporu ambicioznim javnim korisnicima s unovčivim projektima ulaganja u održivu energiju. Takvi projekti moraju se odnositi na sektor energetske učinkovitosti, inicijative malog opsega povezane s obnovljivom energijom i/ili javnim prijevozom. EEEF pruža potporu korisnicima – regijama, gradskim vijećima, sveučilištima, javnim bolnicama i drugim javnim tijelima u 28 država članica EU-a – dodjelom savjetodavnih usluga za planirana ulaganja, na primjer provedbe studija izvedivosti, energetskih pregleda, pravnih usluga i analize gospodarske održivosti. Instrument za tehničku pomoć EEEF-a dobio je financijska sredstva iz instrumenta ELENA u okviru programa Obzor 2020. Europske unije.

Glavni zaključci i izgledi

EEEF je postupno ostvario dobre rezultate u pogledu unosnih ulaganja te će aktivno tražiti dodatne više ulagatelje kako bi se još više iskoristio doprinos EU-a.

Sredstva za 2017. usmjerena su na 17 projekata ukupne vrijednosti 337 milijuna EUR, od kojih je predviđeni udio EEEF-a 142 milijuna. EEEF će i dalje pokušavati proširiti zemljopisno područje koje pokriva ako to uvjeti projekta i uvjeti na tržištu budu dopuštali.

IV. Opći zaključci

EEPR je ostvario dobre rezultate. Završena je većina projekata, posebno u pogledu infrastrukture za plin i električnu energiju. Stroga kontrola koju provodi Europska komisija u provedbi i nadzoru projekta pridonijela je povećavanju učinkovitosti instrumenta.

Usprkos tome što su se projekti za energiju vjetra na moru činili složenijima nego što se očekivalo, tijekom petogodišnjeg razdoblja nositelji i graditelji uspjeli su pronaći rješenja i stečeno je tehnološko znanje.

Iako financijska potpora EEPR-a nije bila dovoljna da potakne tvrtke da realiziraju demonstracijske projekte za hvatanje i skladištenje ugljika na komercijalnoj razini, Komisija i dalja smatra da je hvatanje i skladištenje ugljika važno za dekarbonizaciju. Očekuje se da budući napori uloženi u demonstracijsko hvatanje i skladištenje ugljika u Europi budu usmjereni na industrije s velikom potrošnjom energije i s visokim emisijama ugljika.

Iz EEEF-a se investiralo u nekoliko projekata energetske učinkovitosti; fond će i dalje širiti svoj portfelj pružajući financijska rješenja i stvarajući dobit za pokrivanje administrativnih troškova, dividendi dionika i povrata troškova uspostave. Europski fond za energetsku učinkovitost služi i kao uzor za inovativne financijske instrumente kad je riječ o ulaganjima u isplative i razrađene projekte održive energije (s razdobljima otplate do 18 godina) koji mogu privući privatni kapital te služi kao primjer isplativosti takvih ulaganja i postiže vjerodostojne rezultate.

(1)

Izvješće iz 2016. doneseno 28. studenoga 2016., COM(2016) 743 final.

(2)

     Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike.

(3)

     Uz Europsku komisiju, u Fond su uložili i: Europska investicijska banka 75 milijuna EUR, Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) 60 milijuna EUR i Investment Manager Deutsche Bank (DB) 5 milijuna EUR.

(4)

Kumulativne uštede primarne energije prikazane su samo za tehnologije energetske učinkovitosti i čistoga gradskog prijevoza; obuhvaćaju obračune od financijskog zaključenja do dospijeća zajma utemeljene na procjenama za projekte u izgradnji i one koji su u radu kraće od godinu dana te na stvarnim podacima za projekte koji su u radu duže od godinu dana. Uštede se odnose na ukupno ulaganje u projekt (tj. na ulaganja EEEF-a i na druga ulaganja).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.3.2018.

COM(2018) 86 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2018) 48 final}