52018BP0404

Language
- My EUR-Lex
- Sign in
- Register
- My recent searches (0)

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018BP0404 - EN

Document 52018BP0404

Help

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))

SL C 345, 16.10.2020, p. 221–233 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

16.10.2020

Službeni list Europske unije

C 345/221

P8_TA(2018)0404

Opći proračun Europske unije za 2019. – svi dijelovi

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))

(2020/C 345/35)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (3),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (4) (Uredba o VFO-u),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019. (7),

—	uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 21. lipnja 2018. (COM(2018)0600),

—	uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2018. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2018. (11737/2018 – C8-0410/2018),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019. (8),

—	uzimajući u obzir pismo izmjene br. 1/2019 (COM(2018)0709) nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.,

—	uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0313/2018),

Dio III.

Opći pregled

naglašava da čitanje proračuna za 2019. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni velikom većinom u navedenim rezolucijama od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama i od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog; podsjeća da su u središtu tih prioriteta: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, rješavanje temeljnih uzroka izbjegličkih i migracijskih tokova te upravljanje tim tokovima, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na održivu energiju te stavljanje posebnog naglaska na mlade;

ističe da su Uniji, uoči povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebna financijska sredstva kako bi odgovorila na očekivanja građana te kako bi se učinkovito mogla nositi s brojnim prethodno navedenim prioritetima i izazovima s kojima se suočava i poboljšati svakodnevni život svojih građana;

ističe da građani Europe očekuju da Unija uloži sve napore u jamčenje gospodarskog rasta i potakne otvaranje radnih mjesta podjednako u svim svojim regijama; podsjeća da su za ispunjenje tih očekivanja potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije, digitalizaciju, obrazovanje, infrastrukturu i mala i srednja poduzeća te poticanje zapošljavanja, posebno mladih u Europi; izražava negodovanje zbog toga što Vijeće ponovno predlaže smanjenja proračuna upravo onih programa koji su osmišljeni za postizanje veće konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva Unije; nadalje ističe da za mnoge od tih programa, kao što je primjerice Obzor 2020., postoji prevelika potražnja, što znači da se sredstva loše iskorištavaju i da se mnogi izvrsni projekti ne financiraju; također naglašava činjenicu da programi kao što su Erasmus+, Obzor 2020. i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) jasno pokazuju prednosti suradnje diljem Unije i pomažu u stvaranju osjećaja europske pripadnosti; stoga donosi odluku o znatnom jačanju programa Erasmus+ i programa koji pridonose rastu i otvaranju radnih mjesta, uključujući Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i COSME;

ponavlja svoju predanost ispunjenju obveza koje je preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), odnosno tome da se učinak smanjenja u proračunu za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe povezanih s EFSU-om u okviru godišnjeg proračunskog postupka svede na najmanju moguću mjeru; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnoga godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;

naglašava da je stopa nezaposlenosti mladih u određenim državama članicama i dalje neprihvatljivo visoka, posebno u gospodarski nerazvijenijim regijama, te da posebno zabrinjava situacija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dugotrajno nezaposlenih osoba; ističe da siromaštvo te socijalna i ekonomska isključenost najviše prijete mladima; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija; ističe da se to povećanje ni u kojem slučaju ne bi trebalo smatrati koncentriranjem sredstava dodijeljenih Inicijativi za zapošljavanje mladih na početku razdoblja, koje je prihvaćeno u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja te poziva države članice da povećaju razinu apsorpcije sredstava i stvaraju kvalitetnija radna mjesta za mlade;

podsjeća na potrebu snažne borbe protiv siromaštva;

podsjeća na to da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu Unije i konvergenciji država članica i regija; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe koji su dio temeljne politike Unije;

naglašava se da fondovi u okviru kohezijske politike ne bi smjeli izravno ili neizravno podupirati premještanje kako je utvrđeno u članku 2. stavku 61. točki (a) Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014; potiče upravljačka tijela država članica da osiguraju da se doprinosi u okviru fondova ne odobravaju korisnicima koji su proveli premještanje unutar pet godina prije podnošenja zahtjeva za doprinos; te da osiguraju da korisnici koji provedu preseljenje unutar pet godina od primanja doprinosa u cijelosti vrate sve doprinose;

izražava žaljenje zbog činjenice da će prema trenutačnim procjenama samo 19,3 % proračuna Unije za razdoblje 2014. – 2020. biti namijenjeno klimatskim mjerama, što znači da neće biti ostvarena ciljna vrijednost od 20 %, što je cilj koji je postavljen prije Pariškog sporazuma o klimi; shvaća da su uzrok toga prije svega kašnjenja programa u okviru kohezijske politike i ruralnog razvoja; potiče države članice, koje upravljaju njima, da ubrzaju provedbu s naglaskom na potrošnji u području klime kako bi nadoknadile manje iznose dodijeljene tijekom prvih godina VFO-a; poziva Komisiju da izradi akcijski plan u okviru programa koji bi mogli u velikoj mjeri pridonijeti ostvarenju ciljne vrijednosti povezane s potrošnjom u području klime; poziva i na snažnu godišnju konsolidaciju kako bi se postigao napredak prema ostvarenju cilja uključivanja klimatskih pitanja, s konkretnim i usklađenim zaštitnim mjerama kojima se jamči da su proračunske odluke u vezi s klimatskim promjenama u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i koje, u slučaju nepostizanja ciljeva, uključuju sveobuhvatno izvješćivanje za pokretanje inicijativa;

10.

ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijskih i izbjegličkih izazova i da bi se takve mjere trebale nastaviti i povećati u onolikoj mjeri i onoliko dugo koliko to bude potrebno; poziva Komisiju da aktivno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente radi pružanja pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva u području migracija, s posebnim naglaskom na slučaj otočnih regija koje spadaju u područje primjene članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; odlučuje ojačati Fond za azil, migracije i integraciju kako bi u potpunosti zadovoljio potrebe Unije u području migracija, a prije svega pružio podršku državama članicama pri poboljšanju uvjeta prihvata, integracijskih mjera i praksi namijenjenih tražiteljima azila i migrantima te povećanju solidarnosti i dijeljenja odgovornosti među državama članicama te pravednih i učinkovitih strategija povratka; još jednom primjećuje da gornja granica u okviru naslova 3. nije primjerena za pružanje odgovarajućih sredstava unutarnjoj dimenziji tih prioriteta, kao ni drugim prioritetnim programima, primjerice u području kulture, sigurnosti hrane, sigurnosti, pravde, građanstva i kulture; smatra da se u okviru područja pod izravnim upravljanjem Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) treba pružiti daljnja potpora lokalnim tijelima koja su spremna poduprijeti program Unije za preseljenje;

11.

ustraje na tome da bi se u svjetlu nedavnih zabrinjavajućih zbivanja u području sigurnosti diljem Unije u naslovu 3. također trebala obratiti posebna pozornost tomu da se sredstva namijene mjerama koje vode jačanju sigurnosti građana Unije; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kao što su Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust) i novi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;

12.

ponavlja da dio rješenja za migracijske i izbjegličke izazove kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za unutarnje i vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene u europskom susjedstvu i Africi; mišljenja je da bi Unija trebala osigurati optimalno korištenje financijskim sredstvima u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima da bi se njima na podjednak način nosilo sa svim vanjskim izazovima;

13.

prima na znanje izazove s kojima se suočavaju neke države članice zbog velikog priljeva migranata i tražitelja azila; izražava žaljenje što su svi napori se uspostavi pravedan i humani sustav raspodjele migranata na razini Unije do sada bili neuspješni;

14.

izražava žaljenje zbog toga što Parlament nije na odgovarajući način sudjelovao u raspravama o produljenju trajanja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative ne smiju financirati na štetu postojećih vanjskih projekata Unije; podsjeća na svoju podršku nastavku Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te istodobno tvrdi da bi, s obzirom na tešku situaciju u okviru naslova 4. koja se odnosi na odgovaranje na vanjske izazove, uključujući migracije, proračunom Unije trebalo pridonijeti financiranju druge tranše u istom omjeru kao i za prvu, tj. 1 milijardu EUR, dok bi države članice za njezino financiranje trebale pridonijeti 2 milijarde EUR;

15.

podsjeća na važnost Turske kao susjedne zemlje, uključujući za regionalnu stabilnost, te ističe potrebu da Turska poštuje međunarodno pravo u regiji i da ponovno krene smjerom reformi kojim se jamči dobrobit njezinih građana i potpuno poštovanje svih njihovih prava;

16.

vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koja je predložilo Vijeće u nacrtu proračuna za 2019. godinu u okviru svih naslova, uz ograničene iznimke u okviru naslova 4. i podnaslova 1.b; odbija prihvatiti predložena smanjenja za programe s najvećom europskom dodanom vrijednosti, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koja su već pogođena preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni većinu smanjenja u području vanjskih politika; naglašava da logika na kojoj se temelje smanjenja koja je predložilo Vijeće nije potkrijepljena stvarnim brojkama provedbe te da se tom logikom ne uzimaju u obzir različiti provedbeni obrasci određenih programa;

17.

zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene ili nepostojeće razlike do gornjih granica u okviru nekih naslova za 2019., potrebno primijeniti sva sredstva u pogledu fleksibilnosti, dostupna na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće dijeliti taj pristup i da će se lako postići dogovor u okviru postupka mirenja, čime bi se Uniji dala prilika da se iskaže i učinkovito odgovori na predstojeće izazove, posebice s obzirom na to da će ovogodišnje mirenje biti posljednje prije europskih izbora u svibnju 2019.;

18.

utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2019. u visini od 166 340 415 936 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 149 349 039 470 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 721 061 034 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za 2019. godinu;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

19.

odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 794 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koja čine nešto više od polovine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja u suprotnosti s iznesenim političkim prioritetima Vijeća; nadalje izražava zabrinutost zbog toga što bi mogla ograničiti provedbu programa koji imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta, što bi moglo imati negativan učinak na gospodarstvo;

20.

u tom kontekstu upućuje na programe kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe te vodeće svemirske programe, kao što je Copernicus, koji imaju veoma izraženu europsku dodanu vrijednost; izražava žaljenje zbog znatnih rezova Vijeća u zajedničkom strateškom okviru za istraživanje i inovacije, s izrazito negativnim utjecajem na Obzor 2020., a osobito izražava žaljenje zbog rezova u relevantnim proračunskim linijama kao što su Jačanje istraživanja budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju i Jačanje europske istraživačke infrastrukture; ujedno napominje da mnogi od tih programa znatno pridonose borbi protiv klimatskih promjena i smatra da je taj doprinos potrebno povećati; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;

21.

podsjeća na to da je Erasmus+ i dalje iznimno cijenjen i popularan program kojim se promiče mobilnost mladih u svrhu učenja i strukovno osposobljavanje, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji nadaleko premašuje iznos raspoloživih sredstava i ujedno naglašava da pomaže njegovati snažan osjećaj europskog identiteta i podržava mlade da sudjeluju u europskoj demokraciji; duboko žali što je nacrt proračuna programa Erasmus+ za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta te ne premašuje programirane iznose u okviru aktualnoga VFO-a; smatra da je stoga ključno jačanje tematskih područja obrazovanja i osposobljavanja i mladih u okviru programa Erasmus+, kao nastavak jačanja Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru podnaslova 1.b;

22.

žali što je Komisija, nakon objave prvog izvješća EU-a o borbi protiv korupcije 3. veljače 2014., odbila nastaviti praksu godišnjih izvješća, već je umjesto toga antikorupcijske politike uključila u Europski ekonomski semestar; napominje da izvješća za pojedine zemlje u kontekstu ekonomskog semestra ne sadržavaju jasan opis trenutačnog stanja niti preporuke o antikorupcijskim mjerama za sve države članice; još jednom apelira na Komisiju da Parlamentu dostavi drugo izvješće EU-a o borbi protiv korupcije te da u tom smislu antikorupcijske napore ne mjeri samo u okviru ekonomskog gubitka, već i da analizira štetne učinke korupcije na temeljna prava građana Unije;

23.

podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;

24.

ponovno naglašava činjenicu da su MSP-ovi ključan dio gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta diljem Unije; smatra da je potrebno stvoriti povoljno poslovno okruženje za MSP-ove, kao i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova te podržati kooperativna poduzeća sa socijalnim, solidarnim i etičnim praksama; međutim, s velikom zabrinutošću primjećuje rezove Vijeća za Instrument za MSP-ove koji šalju kontradiktorne signale poduzećima Unije; smatra da proračun Unije i pristup financiranju iz tog proračuna te novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća mogu biti ključan alat u povećanju konkurentnosti i inovativnosti MSP-ova i jačanju poduzetničkog duha u Uniji; u tom pogledu podsjeća na programe COSME i Obzor 2020.;

25.

stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja, koji se odnose na borbu protiv klimatskih promjena te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (uključujući Marie Curie, vodeći položaj u svemiru, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME, Instrument za povezivanje Europe i EaSI povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna za 2019. i iznosa prije preraspodjele za EFSU;

26.

stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a iznad iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. za 566 773 112 EUR (ne računajući vraćanje na razinu otprije EFSU-a, naknadu za prijedlog o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati unutar dostupne razlike do gornje granice i daljnjom mobilizacijom ukupne razlike do gornje granice za obveze;

27.

pozdravlja predanost provedbi obnovljenog programa obrane Unije, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane; izražava svoju namjeru da posveti posebnu pozornost načinu na koji Komisija provodi dogovore koji se temelje na Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i Europskim snagama solidarnosti, kako je navedeno u pismu izmjene koje je Komisija objavila 16. listopada 2018.;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

28.

pozdravlja smanjenje stope nezaposlenosti mladih na razini Unije s 14,8 % (od 1. listopada 2018.), ali izražava žaljenje što je u određenim državama članicama ta razina i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće nova financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanje odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2019.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative u 2019. iznose 580 milijuna EUR; smatra da je to povećanje dodatak iznosu za Inicijativu za zapošljavanje mladih koji je trenutačno obuhvaćen programom za razdoblje 2014. – 2020.;

29.

poziva države članice da zajamče ubrzanje provedbe programa kohezijske politike kako bi se nadoknadila kašnjenja; napominje da će, iako Vijeće nije dovelo u pitanje odobrena sredstva za plaćanja koja je predložila Komisija, Parlament pažljivo ispitati ažuriranu prognozu Komisije kako bi prilagodio iznos tih sredstava stvarnim potrebama radi izbjegavanja kašnjenja u plaćanjima na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a;

30.

sa žaljenjem naglašava da katastrofe obično pogode one koji imaju manje mogućnosti da se zaštite, bilo da su to pojedinci ili države; napominje da bi reakcija na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebala biti što brža kako bi šteta bila minimalna i kako bi se moglo spasiti ljude i imovinu; naglašava potrebu za dodatnim povećanjem sredstava, osobito u proračunskim linijama povezanima sa sprečavanjem katastrofa i pripravnošću u Uniji, uzimajući osobito u obzir požare u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu (koji su rezultirali tragičnim gubitkom ljudskih života), koji imaju dramatičan i značajan učinak na ljude;

31.

u skladu s postignutim dogovorom o reviziji Programa potpore strukturnim reformama (SRSP), slaže se s prijenosom 40 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 17,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja iz podnaslova 1.b u naslov 2.;

Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi

32.

podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje odobrenih sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2019.;

33.

primjećuje smanjenja Vijeća u iznosu od 310 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (-0,52 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.) i - 328,13 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (-0,57 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.), no smatra da bi pismo izmjene koje sastavlja Komisija trebalo ostati temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća razine nacrta proračuna za 2019., u iščekivanju ispitivanja tog pisma izmjene u okviru postupka mirenja;

34.

odlučuje povećati iznos sredstava za hitnu potporu posebice za svinjsko meso s obzirom na afričku svinjsku kugu kako bi se smanjio negativan utjecaj na poljoprivrednike i zaposlenike u regijama koje su najviše zahvaćene tom bolesti; odlučuje izraziti svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru u Uniji povećanjem odobrenih sredstava za voće i povrće radi rješavanja pitanja učinaka krize na taj sektor te učinaka ruskog embarga, kao i za mjere kojima se rješava pitanje učinaka bakterije xylella fastidiosa i nestabilnosti cijena maslinova ulja;

35.

ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija Unije u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane koje pomažu Uniji i državama članicama da donose informirane, znanstveno utemeljene odluke o zaštiti i poboljšanju okoliša i javnog zdravlja, jačajući pritom suradnju među državama članicama kako bi se riješili problemi građana Unije;

36.

odlučuje predložiti povećanje od 20 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) u cilju promicanja inovacija u sektoru poljoprivrede i šumarstva te jamčenja profitabilnosti i održivosti tih sredstava za život u budućnosti;

37.

odlučuje, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i svojim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 15,6 milijuna EUR iznad razine predviđene u nacrtu proračuna za 2019.; nadalje, podsjeća da se Unija obvezala da će zaustaviti i preokrenuti smanjenje bioraznolikosti te naglašava da to povećanje također doprinosi zaštiti bioraznolikosti;

38.

u svjetlu uspješnog zaključenja pregovora o reviziji Programa potpore strukturnim reformama odlučuje osloboditi sredstva iz pričuve koju je Vijeće uvelo na iznose prenesene iz podnaslova 1.b;

39.

ukazuje na učinke ekstremne suše koja je posljednjih mjeseci pogodila države članice, prouzročivši znatne gubitke u poljoprivredi i ugrozivši velik broj poduzeća i u tom smislu naglašava potrebu za jamčenjem potpornih mjera s ciljem pomaganja najgore pogođenim poljoprivrednicima;

40.

odlučuje da će iskoristiti maksimalna odobrena sredstava za programe POSEI predviđena u relevantnoj Uredbi (9), ističući važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača, te naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija;

41.

Stoga povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 154,1 milijun EUR, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, ostavljajući razliku do gornje granice u iznosu od 190,8 milijuna EUR ispod gornje granice za obveze u naslovu 2.;

42.

ističe činjenicu da bi stalne neravnoteže u lancu opskrbe hranom, u kojemu je položaj primarnih proizvođača znatno lošiji od onoga drugih aktera, trebale potaknuti Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje transparentnosti cijena i marži u lancu opskrbe hranom kako bi se zajamčila pravedna cijena proizvodnje i osigurao veći dohodak malih i srednjih poljoprivrednika;

43.

usmjerava pozornost na razne opasnosti za brojne šumske ekosustave, kao što su, među ostalim, širenje invazivnih stranih vrsta i nametnika (npr. borova nematoda i drugih) te šumski požari; smatra da dovoljna financijska sredstva treba dodijeliti za programe i mjere podrške zajednici, evaluaciju ekološkog i biljnog zdravlja šuma te njihovu obnovu, uključujući ponovno pošumljavanje; napominje da su ti resursi izuzetno važni i hitno neophodni za neke države članice, osobito Portugal, Grčku i Španjolsku, nakon niza požara koji su poharali te teritorije;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

44.

ponavlja svoje dugoročno uvjerenje da se pokazalo da je gornja granica u okviru naslova 3. uvelike nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije ključnih izazova povezanih s unutarnjom sigurnošću i sigurnošću građana s jedne te izbjeglicama i migrantima s druge strane;

45.

očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila tih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. I u nadolazećim godinama te stoga smatra da su potrebna dodatna sredstva u području izbjeglica i migracija, i s obzirom na sve buduće, nepredvidljive potrebe u tim područjima; stoga ojačava Fond za azil, migracije i integraciju u pogledu pružanja podrške legalnoj imigraciji u Uniju, promicanja učinkovite integracije državljana trećih zemalja i poboljšanja pravednih i učinkovitih strategija povratka, prije svega radi pružanja podrške državama članicama u poboljšanju integracijskih mjera koje se odnose na izbjeglice i migrante, posebice djecu i maloljetnike bez pratnje;

46.

pozdravlja povećanje iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Fond za azil, migracije i integraciju radi financiranja novog zakonodavstva Dublin II. (pod pretpostavkom da će biti doneseno do kraja 2018.) i odbija odluku Vijeća o prijenosu odgovarajućih odobrenih sredstava u pričuvu;

47.

ističe da rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti mora ostati među prioritetima Unije te ističe ulogu Fonda za unutarnju sigurnost kao ključnog financijskog instrumenta za potporu državama članicama u području sigurnosti, pa i u borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminala; stoga odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava za Fond za unutarnju sigurnost, ujedno i kako bi ojačao podršku upravljanju granicama te pružio pomoć žrtvama terorističkih činova;

48.

ističe ključnu ulogu koju agencije Unije imaju u području pravosuđa i unutarnjih poslova s obzirom na poboljšanje suradnje među državama članicama s ciljem rješavanja pitanja koja zabrinjavaju građane Unije; odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava i broj osoblja za agencije Europol, CEPOL, eu-LISA, Eurojust i EPPO;

49.

u tom kontekstu ustraje u tome da bi Ured europskog javnog tužitelja trebalo adekvatno financirati i zaposliti odgovarajući broj zaposlenika; napominje da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR; ističe da su ta odobrena sredstva namijenjena za pokrivanje rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i ostalih administrativnih i operativnih rashoda; izražava žaljenje što je osigurano samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti EPPO-u; stoga odlučuje da će povećanje broja zaposlenika predviđeno za 2020. prebaciti na početak te da će platni razred za mjesto glavnog tužitelja i europskih tužitelja uskladiti s platnim razredima uprave OLAF-a i Europola;

50.

žali zbog proizvoljnih rezova Vijeća u iznosu od više od 35 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa i javnog zdravlja, unatoč odličnoj stopi izvršenja tih programa i već sada nedovoljnoj razini financiranja zbog koje mnogi visokokvalitetni projekti ostaju bez sredstava; vraća sve proračunske linije barem na iznose navedene u nacrtu proračuna i predlaže dodatna povećanja relevantnih proračunskih linija;

51.

ističe vrijednost programa Kreativna Europa u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora Unije te ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura, između ostalog kako bi se riješilo pitanje niskih stopa uspješnosti; ujedno povećava iznos odobrenih sredstava za multimedijska djelovanja i jačanje financijskog kapaciteta MSP-ova u europskim kulturnim i kreativnim sektorima;

52.

podsjeća na svoju potporu programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; odlučuje povećati iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za instrumente koji se bave nediskriminacijom i jednakošću općenito, prije svega za program Daphne, s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja te osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTQI+;

53.

podsjeća da se projekti povezani s kulturom i obrazovanjem podupiru u nizu programa i instrumenata Unije, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020., potiče Komisiju da poboljša sinergije među programima kako bi ostvarila učinkovitu potrošnju; naročito poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među raznim programima Unije, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, EaSI, Kreativna Europa te COSME, EFSU i europski strukturni i investicijski fondovi, za potporu više projekata u području kulturne i kreativne industrije;

54.

povećava sredstva u naslovu 3. za 127,75 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 4. – Globalna Europa

55.

naglašava da je zbog složenih geopolitičkih izazova s kojima se Unija suočava hitno potrebna njezina snažnija vanjska prisutnost; ponovno naglašava da vanjsko djelovanje Unije može biti vjerodostojno samo ako se temelji na dostatnim financijskim sredstvima; podsjeća na to da potrebe za financiranjem znatno premašuju trenutačnu vrijednost u okviru naslova 4. i poziva na jamčenje odgovarajućeg manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza;

56.

podsjeća da provedba ciljeva održivog razvoja mora obuhvatiti sve unutarnje i vanjske politike Unije, a poseban naglasak trebalo bi staviti na osiguravanje dovoljno kvalitetne hrane i čiste vode te izgradnju dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda u cilju postizanja ciljeva održivog razvoja br. 2. i 6.; nadalje, skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje za smanjenje energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama u regijama koje nisu priključene na mrežu;

57.

u tom pogledu potvrđuje, u skladu sa svojim stajalištem izraženim u prethodno navedenoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018., da bi za financiranje druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj trebalo zadržati trenutačni omjer doprinosâ za Instrument za izbjeglice u Turskoj koji proizlaze iz proračuna Unije (1 milijarda EUR) i od država članica (2 milijarde EUR); stoga odlučuje smanjiti doprinose iz proračuna Unije s 1,45 milijardi EUR na 450 milijuna EUR; smatra da bi razliku umjesto toga trebalo financirati bilateralnim doprinosima država članica;

58.

smatra da je promicanje mira, sigurnosti i pravde u zemljama u razvoju presudno kako bi se riješili glavni uzroci migracije i povezani humanitarni izazovi u južnom susjedstvu, primjerice u Libiji; ističe važnost pružanja podrške dobrom upravljanju, demokraciji, vladavini prava i dinamičnom civilnom društvu kako bi se dugoročno i djelotvorno suzbilo siromaštvo i odgovorilo na izazove klimatskih promjena u zemljama u razvoju; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Instrument za razvoj i suradnju te Europski instrument za susjedstvo koji se odnosi na južno susjedstvo u različitim tematskim područjima kako bi se u tome ujedno odrazio znatan stres s kojim će se Europski instrument za susjedstvo i dalje suočavati tijekom 2019. godine;

59.

podsjeća na to da se Unija u svojoj vanjskoj politici obvezala na sveobuhvatnu zaštitu i promicanje prava djeteta, djevojčica i žena te osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama; naglašava da je važno u vanjskim odnosima Europske unije primjenjivati smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta u Europskoj uniji, akcijski plan EU-a za ravnopravnost spolova i europsku politiku za zaštitu osoba s invaliditetom; u tom smislu smatra primjerenim 10 % sredstava koja su na raspolaganju u okviru humanitarne pomoći namijeniti za pristup obrazovanju u kriznim područjima;

60.

naglašava stratešku važnost pružanja dostatnog financiranja za zapadni Balkan radi učvršćenja puta tih zemalja prema pristupanju EU-u; ne razumije prijedlog Vijeća o smanjenju dodijeljenih sredstava za političke reforme jer su one okosnica svih demokratskih preobrazbi; naglašava potrebu za odgovarajućom financijskom potporom akcijskom planu za razdoblje 2018. – 2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan i slijedom toga odlučuje povećati dodijeljena sredstva za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za tu regiju;

61.

naglašava da je situacija u zemljama Istočnog partnerstva i dalje znatan izazov za Uniju; uvjeren je u važnost osiguravanja dostatnih sredstava za potporu reformama u zemljama u našem susjedstvu, za doprinos postizanju stabilnosti i za podupiranje mira te poboljšanje svakodnevnog života građana tih zemalja;

62.

poziva na snažnu potporu Unije Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), u skladu s Rezolucijom od 8. veljače 2018. (10), s obzirom na pogoršanje stanja na terenu i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu svoj godišnji doprinos toj agenciji; navodi da je predloženo povećanje namijenjeno isključivo agenciji UNRWA kako bi se nadoknadio odgovarajući gubitak;

63.

uvjeren je u potencijal međuljudskih kontakata i mobilnosti mladih kao jedne od ključnih strategija za poboljšanje učinka vanjskog djelovanja Unije i njezine vidljivosti u javnosti partnerskih zemalja; stoga je odlučio povećati iznos doprinosa iz Instrumenta za razvoj i suradnju, Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći i Instrumenta za partnerstvo u okviru programa Erasmus+;

64.

u skladu s načelom uvjetovanja, podupire smanjenje iznosa dodijeljenog Turskoj u svim proračunskim linijama s obzirom na njezino stalno nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava; istodobno smatra da je nužno dalje jačati izravnu potporu civilnom društvu, kao i međuljudske kontakte;

65.

smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

66.

prima na znanje umjereno povećanje sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) koje je predložila Komisija i primjećuje da je proračun ZVSP-a i dalje pod velikim pritiskom, između ostalog zbog povećanja broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija, a taj bi se problem mogao pogoršati u 2019.; vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koje je predložilo Vijeće za druge mjere i operacije za upravljanje krizama, što bi uzrokovalo smanjenje fleksibilnosti u rješavanju neočekivanih kriza;

67.

kao rezultat toga, odlučuje poništiti gotovo sva smanjenja Vijeća i ojačati naslov 4. za 425,4 milijuna EUR više od iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), istodobno smanjujući proračunske linije koje se odnose na Instrument za izbjeglice u Turskoj i Tursku te ne vraćajući smanjenja Vijeća s ukupnom vrijednošću od -1,24 milijarde EUR, što dovodi do neto razlike od - 819,1 milijuna EUR u odnosu na iznos naveden u nacrtu proračuna za 2019. u naslovu 4.;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

68.

smatra da su smanjenja Vijeća neopravdana te da se u njima ne odražavaju stvarne potrebe; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za 2019. za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova od 1. do 4.;

Decentralizirane agencije

69.

u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi sva dodatna smanjenja koja predlaže Vijeće ugrozila pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućila da ispune zadaće koje su im dodijeljene; s posebnim nezadovoljstvom ističe proizvoljno smanjenje od samo 10 000 EUR za CEPOL i poziva Vijeće da podijeli s Parlamentom sve detalje o tome zašto smatra da su ti rezovi potrebni i razumni;

70.

napominje da se financiranjem agencija iz naknada opterećenje za proračun Unije smanjuje za 1 milijardu EUR godišnje; naglašava se da bi javne zadaće poput onih u području zdravlja, zaštite okoliša ili sigurnosti i pravde trebale uvijek ostati unutar proračuna Unije; smatra, međutim, da bi Komisija trebala nastaviti rješavati pitanje sukoba interesa koji bi mogli nastati u agencijama koje se financiraju iz naknada te poduzeti odgovarajuće mjere za izbjegavanje takvih sukoba;

71.

podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; smatra da su u tom kontekstu potrebna dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za europski GNSS (GSA) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER); napominje osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad i ističe da je za to tijelo potrebno mobilizirati nova sredstva; vraća na prvotnu razinu znatna smanjenja Vijeća u području odobrenih sredstava za europska nadzorna tijela, istodobno stavljajući dio njihovih odobrenih sredstava u pričuvu dok se ne vidi napredak u reviziji europskih nadzornih tijela;

72.

u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za agencije Europol, eu-LISA, CEPOL, EUROJUST, EPPO i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

73.

očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019., a vjerojatno i eskalirati te naglašava da će buduće potrebe Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u pogledu operativnih resursa i osoblja biti potrebno pažljivo pratiti, a možda i ažurirati za proračun za 2019.; traži od Komisije da što prije dostavi pregled proračunskih potreba za proračun za 2019. za predložene reforme tih agencija;

74.

naglašava potrebu za odgovarajućom razinom odobrenih financijskih sredstava za agencije s dodatnim novim zadaćama;

75.

ponavlja svoje stajalište da je uspješno ostvarena ciljna vrijednost smanjenja broja osoblja za 5 %; izražava svoju namjeru da uključi zajedničku izjavu svih institucija u kojoj se potvrđuje kraj te jednokratne mjere; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva;

76.

podsjeća da je međuinstitucijska radna skupina za resurse decentraliziranih agencija 2 zaključila svoj rad donošenjem preporuka o iskustvu stečenom na temelju pristupa za postizanje cilja smanjenja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, ocjenjivanja agencija, razmjene službi, ocjenjivanja agencija s više lokacija i modela za agencije koje se financiraju iz naknada; pozdravlja prihvaćanje tih preporuka od strane institucija; izražava svoju namjeru da nastavi provjeravati rad Komisije u pogledu provođenja tih preporuka u budućnosti;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

77.

ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, odlučuje donijeti uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta;

78.

pozdravlja pokretanje inicijative Discover EU, kojom se Europljanima u dobi od 18 godina osigurava 15 000 karata za InterRail 2018., kao i prijedlog Komisije za dodjelu 700 milijuna EUR u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što je u skladu s ambicijama Unije za promicanje mobilnosti u obrazovanju, aktivnog građanstva, socijalne uključenosti i solidarnosti među svim mladima; odlučuje nastaviti s tim važnim pripremnim djelovanjem 2019. i odlučan je da će to djelovanje nastaviti i 2020.;

Posebni instrumenti

79.

podsjeća na korisnost posebnih instrumenata za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti i ukupne razlike za obveze u proračunu za 2019. kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije; također podsjeća na važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi (EAR) i Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF);

Plaćanja

80.

ponavlja svoju zabrinutost da je, unatoč nedavnoj nadoknadi, nedovoljno izvršenje plaćanja u prethodnim trima godinama dosegnulo najnižu zabilježenu razinu, osobito u podnaslovu 1.b; izražava žaljenje zbog toga što se takvim kašnjenjima sprječava da građani pravovremeno iskoriste sav potencijal prioriteta i projekata Unije; upućuje na činjenicu da je u nacrtu proračuna za 2019. zbog toga ostala razlika bez presedana do gornje granice u iznosu od 19,3 milijarde EUR ispod gornje granice za plaćanja; povećava odobrena sredstva za plaćanja u linijama koje su izmijenjene u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

81.

zadržava nepromijenjen ukupni iznos svojeg proračuna za 2019. u visini od 1 999 144 000 EUR, u skladu sa svojom navedenom rezolucijom o procjeni svojih prihoda i rashoda koja je 19. travnja 2018. usvojena na plenarnoj sjednici; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

82.

napominje da razina projekcije proračuna za 2019. iznosi 18,53 %, što je manje od udjela postignutog 2018. (18,85 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u više od petnaest godina;

83.

napominje da će zbog izbora za Europski parlament 2019. rashodi porasti u određenim područjima, posebno u pogledu zastupnika koji ne budu ponovno izabrani i njihovih asistenata, dok će se uštede, doduše manjeg opsega, ostvariti u drugim područjima, kao posljedica manjeg opsega parlamentarnih aktivnosti u izbornoj godini;

84.

pozdravlja činjenicu da će proračun za 2019. sadržavati dodatne obroke za veća ulaganja koja su započeta 2016. radi znatnog poboljšanja sigurnosti Parlamenta; ističe da ti projekti obuhvaćaju različita područja, uglavnom povezana sa zgradama odnosno povećanjem sigurnosti na ulazu, za opremu i osoblje, kao što je projekt iPACS, ali i poboljšanjima u pogledu kibersigurnosti i komunikacijske sigurnosti;

85.

prima na znanje odluku Predsjedništva da uzme u obzir dvije opcije za zgradu Paul Henri Spaak (PHS): renovaciju ili ponovnu izgradnju; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da proračunskom tijelu, uz sve tehničke specifikacije, dostave i detaljan proračun za svaku od tih opcija;

86.

smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2019. za 59 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem i kojim se plan godišnjeg smanjenja broja radnih mjesta u Parlamentu nastavlja do 2019.;

87.

smatra da je u svojoj Rezoluciji o politici integriteta Komisije od 18. travnja 2018. Parlament izrazio zabrinutost u pogledu postupaka imenovanja za svoje više dužnosnike te ponavlja svoj poziv Komisiji da do kraja 2018. preispita svoj administrativni postupak za imenovanje viših dužnosnika u cilju potpunog osiguranja odabira najboljih kandidata u okviru najveće transparentnosti i jednakih mogućnosti;

88.

napominje odluku Općeg suda od 25. rujna 2018. kojom se potvrđuje odluka Parlamenta o odbijanju omogućivanja pristupa dokumentima koji se odnose na dnevnice, putne troškove i naknade za parlamentarnu pomoć zastupnika u Parlamentu (Presuda u predmetima od T-639/15 do T-666/15 Maria Psara i dr. protiv Europskog parlamenta i T-94/16 Gavin Sheridan protiv Europskog parlamenta); podsjeća Predsjedništvo da se na plenarnoj sjednici pozvalo na više transparentnosti i na hitnu potrebu za revizijom naknade za opće troškove; u tom pogledu pozdravlja osnivanje ad hoc radne skupine za definiranje i objavu pravila koja se odnose na korištenje naknade za opće troškove; međutim, izražava žaljenje što se na temelju izvješća njegove radne skupine Predsjedništvo moglo dogovoriti samo o neiscrpnom popisu prihvatljivih troškova i o tome da svaki zastupnik u Europskom parlamentu mora imati zaseban bankovni račun namijenjen za sredstva primljena u okviru naknade za opće troškove; ponovno poziva Predsjedništvo da uvede sljedeće dodatne promjene u pogledu naknade za opće troškove:

—	zastupnici moraju čuvati sve račune povezane s naknadom za opće troškove;

—	zastupnici moraju na kraju svojeg mandata vratiti sav neiskorišteni dio naknade za opće troškove;

89.

podsjeća na članak 62. Odluke Predsjedništva od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. o provedbenim mjerama za Statut zastupnika Europskog parlamenta u kojem se navodi da su plaćeni iznosi, uključujući naknadu za opće izdatke, rezervirani isključivo za financiranje aktivnosti povezanih s izvršavanjem mandata zastupnika i ne mogu se koristiti za pokrivanje osobnih troškova ili za financiranje bespovratnih sredstava ili donacija političke naravi te da zastupnici Parlamentu moraju vratiti sve neiskorištene iznose; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo Europskog parlamenta da osiguraju potpunu provedbu tih odredbi i usklađenost s njima;

90.

podsjeća da je 23. listopada 1997. u svojoj rezoluciji o općem proračunu za 1998. Parlament pozvao svoje Predsjedništvo da od Revizorskog suda zatraži istragu dobrovoljnog mirovinskog sustava Parlamenta, zbog čega je Revizorski sud 16. lipnja 1999. objavio svoje mišljenje br. 5/99 „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; sada poziva Predsjedništvo da od Revizorskog suda hitno zatražiti izradu još jednog takvog mišljenja o mirovinskom sustavu i fondu 2019. godine;

91.

podsjeća na to da je glavni tajnik u svojoj napomeni Predsjedništvu od 8. ožujka 2018. naveo da će povezanost mirovinskog fonda s dobrovoljnim mirovinskim sustavom zastupnika iscrpiti njegov kapital znatno prije ispunjenja mirovinskih obveza, a moguće već i do 2024. godine; stoga poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da, uz potpuno poštovanje Statuta zastupnika, hitno izrade jasan plan za mirovinski sustav Parlamenta, preuzimajući obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika odmah nakon izbora 2019. godine;

92.

traži dodatnu potporu Unije parlamentarnoj dimenziji WTO-a, posebice većom financijskom i kadrovskom potporom odgovornom tajništvu;

93.

poziva na proširenje Europskog znanstvenog medijskog centra, usvojenog u proračunu za 2018., i na suradnju s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi uspostave programa osposobljavanja za mlade novinare, posebno u odnosu na nova znanstvena i tehnološka dostignuća i vijesti temeljene na činjenicama koje su prošle stručnu reviziju;

94.

u svrhu provedbe preporuka iz Rezolucije Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u Uniji, zahtijeva daljnju potporu za pokrivanje troškova vanjskih stručnjaka potrebnih za proširenje vanjske revizije koja se provodi u savjetodavnom odboru za rješavanje optužbi o uznemiravanju povezanih sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje se podnose Savjetodavnom odboru za zaposlenike; u istu svrhu zahtijeva i dodatnu potporu za pokrivanje troškova dodatnog osoblja koje je kompetentno za bavljenje slučajevima uznemiravanja u Parlamentu i koje će se biti dio posebnog osoblja iz medicinske, psihološke i pravne struke te iz područja upravljanja ljudskim resursima i s posebnim stručnim znanjem iz tog područja;

95.

podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije (11), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva na izradu plana za jedinstveno sjedište i smanjenje iznosa u predmetnim proračunskim linijama;

96.

potiče glavnog tajnika da osmisli detaljan sustav u kojem bi Parlament, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor više dijelili administrativne funkcije i usluge;

Dio IV. – Sud

97.

zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za 2019. za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja, a koje su ključne za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;

98.

vraća u prvobitno stanje 16 radnih mjesta i povezana smanjenja odobrenih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. koja predlaže Komisija s ciljem sprječavanja uskih grla koja bi mogla imati štetan učinak na produktivnost sudova u kontekstu novih aktivnosti Suda i stalnog rasta radnog opterećenja; smatra da bi trebalo odobriti otvorenje 16 novih stalnih radnih mjesta za pružanje usluga podrške, što je Sud prvotno predložio, a Komisija odbila;

Dio V. – Revizorski sud

99.

zadržava iznose iz nacrta proračuna za 2019. za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

100.

zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

101.

povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora;

Dio VII. – Odbor regija

102.

zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

103.

povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;

Dio VIII. – Europski ombudsman

104.

zadržava nepromijenjenu ukupnu vrijednost Ombudsmanova proračuna za 2019., kako je Komisija preporučila u nacrtu proračuna za 2019.;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

105.

odlučuje ne vratiti nacrt proračuna za 2019. u proračunskoj liniji koju je smanjilo Vijeće zbog velikog povećanja ukupnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

106.

zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

107.

povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD);

108.

ponavlja potporu Parlamenta Kapacitetu za stratešku komunikaciju te ju povećava kako bi Unija mogla pružiti snažniji usklađeni odgovor na izazove dezinformiranja;

109.

vraća 28 radnih mjesta i vraća na prvobitno stanje povezana odobrena sredstva koja ja Vijeće smanjilo te otvara dodatnih 5 radnih mjesta što čini umjereno povećanje osoblja opravdano znatnim novim nadležnostima ESVD-a, posebno u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, a to se u prvom redu odnosi na osnivanje nove delegacije Unije u Londonu i novog odjela u sjedištu, te donošenjem brojnih inicijativa u području sigurnosti i obrane proteklih mjeseci;

o o

110.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0089.

(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0182.

(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0311.

(9) Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0042.

(11) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.

Top