Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AR0617

Mišljenje Europskog odbora regija – Preispitivanje mehanizma Unije za civilnu zaštitu

COR 2018/00617

SL C 361, 5.10.2018, p. 37–45 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

5.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 361/37

Mišljenje Europskog odbora regija – Preispitivanje mehanizma Unije za civilnu zaštitu

(2018/C 361/07)

Izvjestitelj:

Adam BANASZAK (PL/ECR), potpredsjednik Skupštine Kujavsko-pomeranskog vojvodstva

Referentni dokumenti:

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o mehanizmu unije za civilnu zaštitu

COM(2017) 772 final/2

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija – Jačanje upravljanja katastrofama u EU-u: rescEU Solidarnost uz odgovornost

COM(2017) 773 final

I.   PREPORUKE ZA AMANDMANE

Članak 1. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Odluka br. 1313/2013/EU mijenja se kako slijedi:

Odluka br. 1313/2013/EU mijenja se kako slijedi:

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):

 

„(e)

povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama.”

 

„(e)

povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama.”

(b)

stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

 

„(a)

napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile svoje procjene rizika, procjenu svoje sposobnosti za upravljanje rizikom i sažetak svojih planova za upravljanje katastrofama, kako je navedeno u članku 6.”;

 

„(a)

napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile svoje procjene rizika, procjenu svoje sposobnosti za upravljanje rizikom i sažetak svojih planova za upravljanje katastrofama, kako je navedeno u članku 6.”;

 

(c)

nakon stavka 2. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„4.     Mehanizam Unije prevenciji daje ključnu ulogu u zaštiti od katastrofa promicanjem daljnjih mjera osobito u slučaju rizika od potresa.”

Članak 1. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

u članku 5. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

U članku 5. stavku 1.

 

(a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavati razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama koje imaju zajedničke rizike;”

 

„(a)

poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavati razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama kao i između lokalnih i regionalnih vlasti koje imaju zajedničke rizike;”

 

(b)

stavku 1. nakon točke (f) dodaje se sljedeća točka:

„(g)

razraditi smjernice i kriterije djelovanja za seizmičku adaptaciju stambenih građevina i infrastrukture do 31. prosinca 2018.”

 

(c)

stavku 1. točka (h) mijenja se kako slijedi:

„(h)

promicati uporabu različitih fondova Unije kako bi se podržala održiva prevencija katastrofa uz obraćanje posebne pažnje na rizike od potresa, te poticale države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja”;

Obrazloženje

U mnogim slučajevima lokalne ili regionalne vlasti znaju više o rizicima od katastrofa nego nacionalna tijela.

Potrebno je uspostaviti suvremeni i ujednačeni okvir tehničkih normi koji bi zajedno s Eurokodovima definirao klasifikaciju osjetljivosti na potrese i kriterije prednosti. Tim bi se smjernicama povezalo jačanje otpornosti postojećih građevina na potrese s poboljšanjem energetske učinkovitosti.

Članak 1. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

(a)

točke (a), (b) i (d) zamjenjuju se sljedećim:

 

„(a)

izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga;

 

„(a)

izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini u savjetovanju s relevantnim lokalnim i regionalnim vlastima te u skladu s Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa . Odabrane informacije iz procjena rizika, koje su od ključne važnosti za ispravno funkcioniranje Mehanizma, trebale bi se dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga;

 

(b)

izraditi i usavršiti svoje planove upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini na temelju procjena rizika iz točke (a) i uzimajući u obzir procjenu svojih sposobnosti za upravljanje rizikom iz točke (c) i prikaz rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c);”

 

(b)

izraditi i usavršiti svoje planove upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini na temelju procjena rizika iz točke (a) i uzimajući u obzir procjenu svojih sposobnosti za upravljanje rizikom iz točke (c) i prikaz rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c);”

 

 

„(d)

sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u istorazinskim ocjenama procjene sposobnosti za upravljanje rizicima i organizirati testiranja otpornosti na stres za rješavanje kriznih situacija .”

(b)

dodaju se sljedeći drugi i treći podstavak:

(b)

dodaju se sljedeći drugi i treći podstavak:

 

„Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. Unija bi trebala primjereno uzeti u obzir napredak koji su države članice ostvarile u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe kao dio bilo kojeg budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.”

 

„Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti, kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori, unutar granica utvrđenih u članku 346. stavku 1. točki (a) UFEU-a u pogledu davanja informacija o osnovnim interesima njihove sigurnosti te im pruža orijentacijski okvir za pripremu takvih planova. Unija bi trebala primjereno uzeti u obzir napredak koji su države članice ostvarile u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe kao dio bilo kojeg budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.”

 

„Komisija može uspostaviti i posebne mehanizme savjetovanja za jačanje odgovarajućeg planiranja i koordinacije prevencije i pripravnosti među državama članicama koje su izložene sličnim vrstama katastrofa.”

 

„Komisija može uspostaviti i posebne mehanizme savjetovanja za jačanje odgovarajućeg planiranja i koordinacije prevencije i pripravnosti među državama članicama , također i na regionalnoj i lokalnoj razini, koje su izložene sličnim vrstama katastrofa.”

Obrazloženje:

Važno je da se procjena rizika ne priprema odozgo prema dolje, odnosno da se ne zaobilaze lokalne i regionalne vlasti. Podnacionalne vlasti mogu raspolagati s više informacija o rizicima na određenom području te je njihove predstavnike potrebno aktivno uključiti u pripremu procjena rizika.

Članak 1. stavak 4.a – dodati novu točku

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

—

Članak 8.a mijenja se kako slijedi:

Komisija izvršava sljedeće aktivnosti vezane uz pripravnost:

(a)

upravlja ERCC-om u koordinaciji s postojećim relevantnim nacionalnim te lokalnim i regionalnim tijelima;

Obrazloženje:

Od ključne je važnosti osigurati da se upravljanje ERCC-om koordinira s relevantnim nacionalnim i regionalnim tijelima kako bi se spriječila upotreba paralelnih struktura ili nejasni postupci raspoređivanja na europskoj razini.

Članak 1. stavak 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

7.   Kapaciteti za odgovor koje države članice stave na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a , osim ako se države članice suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća .

7.   Kapaciteti za odgovor koje države članice stave na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu dostupni su , na temelju odluke države članice koja raspoređuje kapacitete, za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a.

Obrazloženje:

Budući da nije razvidno u kojoj je konkretnoj situaciji potrebna pomoć, ni iz perspektive države članice koja raspoređuje kapacitete kao ni iz perspektive države članice koja je zatražila pomoć, država članica koja raspoređuje kapacitete i država članica koja je zatražila pomoć trebaju odlučivati o tome hoće li doista biti intervencije.

Članak 1. stavak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

9.

u članku 13. naslov i prva rečenica stavka 1. zamjenjuju se sljedećim:

9.

u članku 13. naslov i prva rečenica stavka 1. zamjenjuju se sljedećim:

 

„Mreža znanja Unije u području civilne zaštite

 

„Mreža znanja Unije u području civilne zaštite

 

1.   Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

 

1.   Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika, ustanova , kao i organizacija volonterskog sektora i sektora zajednice u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

 

Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:”

 

Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:”

Obrazloženje:

Volonterski sektor i sektor zajednice mogu igrati važnu ulogu u jačanju otpornosti nakon katastrofe, međutim njihova se uloga često podcjenjuje.

Članak 1. stavak 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

10.

u članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

10.

u članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

 

„1.   Kada katastrofa izbije unutar Unije ili postoji neposredna opasnost od njezina izbijanja, pogođena država članica može uputiti zahtjev za pomoć putem ERCC-a. Zahtjev mora biti što je moguće precizniji. Zahtjev za pomoć istječe nakon najviše 90 dana, osim ako su ERCC-u dostavljeni novi elementi koji opravdavaju potrebu za trajnom ili dodatnom pomoći.”

 

„1.   Kada katastrofa izbije unutar Unije ili postoji neposredna opasnost od njezina izbijanja, pogođena država članica može uputiti zahtjev za pomoć putem ERCC-a. Zahtjev mora biti što je moguće precizniji i uključivati najmanje sljedeće informacije:

 

 

a)

vrstu teške katastrofe,

b)

područje pogođeno katastrofom kao i područja koja su potencijalno ugrožena katastrofom,

c)

vrijeme te financijske i materijalne resurse potrebne za otklanjanje posljedica neminovne ili stvarne katastrofe.

 

 

Zahtjev za pomoć istječe nakon najviše 90 dana, osim ako su ERCC-u dostavljeni novi elementi koji opravdavaju potrebu za trajnom ili dodatnom pomoći.”

Obrazloženje:

Točnije informacije iz država članica u slučaju velike katastrofe omogućile bi djelotvornije, ciljanije i troškovno učinkovitije djelovanje u okviru Mehanizma, pored omogućavanja bržeg postizanja željenih ciljeva, što je od velike važnosti prilikom odgovaranja na katastrofe.

Članak 1. stavak 11.a – nova točka

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

—

(11)

U članku 16. stavak 3.b zamjenjuje se sljedećim:

trenutačno davanje preporuka, kada je moguće u suradnji s pogođenom zemljom i, po potrebi, regionalnim i lokalnim kontaktnim točkama, utemeljenih na potrebama na terenu i eventualnih relevantnih prethodno izrađenih planova, pozivajući države članice da rasporede posebne kapacitete te olakšavajući koordinaciju zatražene pomoći;

Obrazloženje

Izravan kontakt s regionalnim i lokalnim kontaktnim točkama mogao bi pozitivno utjecati na skraćivanje vremena potrebnog za davanje preporuka i na stupanj detaljnosti informacija. To se posebice odnosi na katastrofe velikih razmjera tijekom kojih je sposobnost nacionalnih tijela vlasti za brzi odgovor ograničena.

Članak 1. stavak 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(14)

Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(14)

Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. točka (j) zamjenjuje se sljedećim:

„(j)

uspostava sustava rescEU, upravljanje njime i njegovo održavanje u skladu s člankom 12.;”

(a)

stavak 1. točka (j) zamjenjuje se sljedećim:

„j)

uspostava sustava rescEU, upravljanje njime i njegovo održavanje u skladu s člankom 12.;”

„[…]

 

 

(b)

dodaju se točke (n) i (o):

„(n)

pružanje podrške savjetovanju i radionicama za lokalne i regionalne vlasti i druge relevantne organizacije, koje su usmjerene na povezivanje politika i programa s financijskim instrumentima čija bi provedba pomogla u sprečavanju i ograničavanju posljedica meteoroloških pojava i katastrofa.

o)

podržavanje testova otpornosti i procesa certifikacije kapaciteta za odgovor koje države članice stavljaju na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.”

[…]

Obrazloženje

Sprečavanje katastrofa povezuje se s manjim troškovima od oporavka od katastrofa. Stoga je opravdano povezati mjere koje bi dovele do ulaganja koja bi izravno ili neizravno smanjila rizik od katastrofa ili pomogla smanjiti njihove posljedice.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

 slaže se da su nedavne dalekosežne katastrofe pokazale ograničenja Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; međutim, naglašava da, premda Mehanizam treba reformirati, postizanje otpornosti na katastrofe i dalje treba ostati glavni cilj. Katastrofe su sve učestalije i intenzivnije, a budemo li se bavili samo odgovorom na njih nećemo riješiti suštinu problema. Na razini Europske unije, načelo otpornosti na katastrofe i bolje rekonstrukcije (eng. building back better) mora se uključiti u sve politike EU-a i fondove. Ponavlja da također načelo otpornosti na katastrofe mora biti temelj investicijskih politika EU-a tako da javna sredstva pomažu zajednicama da postanu otpornije na negativne učinke katastrofa i da životi građana ne budu ugroženi (1);

2.

 napominje da rezultati ankete Eurobarometra provedene u svibnju 2017. ukazuju na to da javnost podržava ideju EU-a koji (kroz svoju ulogu civilne zaštite) pomaže uskladiti načine na koje države članice odgovaraju na katastrofe;

3.

 napominje da Komisijin prijedlog i Komunikacija predstavljaju korak Komisije prema daljnjem pojednostavljenju i racionalizaciji zakonodavstva;

4.

 slaže se sa zaključkom Komisije da klimatske promjene povećavaju opasnost od prirodnih katastrofa; stoga poziva institucije EU-a da osiguraju da mjere koje se na razini EU-a poduzimaju u pogledu klime budu usmjerenije na uklanjanje rizika od katastrofa i izgradnju Europe otpornije na katastrofe, i to usvajanjem lokaliziranog i višerazinskog pristupa koji vode lokalni dionici;

5.

 primjećuje da je Komisijin prijedlog u velikoj mjeri usmjeren na pružanje odgovora i da su za aktivaciju Mehanizma u znatnom broju slučajeva odgovorne cikličke katastrofe. Potrebno je stoga izvršiti pritisak na države članice kako bi poduzele odgovarajuće preventivne mjere u pogledu očuvanja dostatnih nacionalnih kapaciteta;

6.

 ističe važnost usklađivanja prijedloga Komisije s Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa kako bi se osiguralo zajedničko djelovanje, povećala potpora jačanju kapaciteta i izbjeglo dupliciranje, posebice u vezi s razvojem nacionalnih i lokalnih strategija za smanjenje rizika od katastrofa;

7.

 napominje da je poboljšanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu sastavni dio aktivnosti usmjerenih na uklanjanje posljedica klimatskih promjena. Ističe potrebu za većim sinergijama između mreža koje se bave klimatskim promjenama i onih koje se bave otpornošću na katastrofe, kao i potrebu za jačim sinergijama između Globalnog pakta gradonačelnika za klimu i energiju i kampanje Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa namijenjene povećanju otpornosti gradova (eng. Making Cities Resilient);

Uloga lokalnih i regionalnih vlasti

8.

 slaže se da, u svjetlu trendova prisutnih na području katastrofa (povezanih s vremenom i s unutarnjom sigurnošću) treba ojačati civilnu zaštitu; međutim, ističe da se to najbolje može postići jačanjem teritorijalnog pristupa i pristupa pod vodstvom zajednice. Djelovanje na razini EU-a mora se usmjeriti na usklađivanje i podržavanje djelovanja država članica i njihovih lokalnih i regionalnih vlast. Ističe da je djelovanje lokalnih zajednica najbrži i najučinkovitiji način ograničavanja štete koju prouzrokuju katastrofe;

9.

 poziva Komisiju i države članice da lokalne i regionalne vlasti uključe i u pregled planiranih ulaganja u sve relevantne programe i u raspravu o mogućim promjenama;

10.

 ističe da odredbe o procjeni rizika i planiranju upravljanja rizikom, poput onih na koje obvezuje zakonodavstvo o civilnoj zaštiti ili Direktiva EU-a o poplavama, treba izraditi u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima. Napominje da u mnogim slučajevima lokalne i regionalne razine vlasti znaju više o riziku od nacionalne vlade. Poziva na uspostavu kodeksa ponašanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih nadležnih tijela u pripremama takvih planova. Također ističe potrebu razmjenjivanja najboljih praksi među lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima vlasti;

11.

 ponavlja (2) da treba izraditi okvir za planove upravljanja rizikom koji će države članice moći koristiti kao smjernicu. Time bi se olakšala usporedivost njihovih sadržaja; napominje da bi okvir EU-a bio u skladu s načelom supsidijarnosti. Naglašava da lokalnim i regionalnim vlastima treba omogućiti samostalno sastavljanje planova upravljanja rizikom, pri čemu bi okvir EU-a za pružanje smjernica bio koristan;

12.

 preporuča da Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije (ERCC) upravlja Europska komisija u suradnji s nacionalnim i regionalnim vlastima država koje sudjeluju u Mehanizmu Unije;

13.

 ističe potrebu uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti te volonterskog sektora i sektora zajednice u novouspostavljenu Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite;

14.

 poziva Komisiju da, u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, izradi strategiju pripravnosti za katastrofe koja bi obuhvaćala program obuke i vježbi, kao i druge elemente, kao što su poziv za podnošenje prijedloga u pogledu Mehanizma Unije, program razmjene stručnjaka i izrada scenarija rizika;

15.

 napominje da bi regionalne i lokalne dionike trebalo na odgovarajući način obavijestiti o Mehanizmu Unije kako bi se poboljšalo upravljanje rizikom, ne samo na prekograničnoj razini već i među europskim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima;

16.

 ističe važnost nacionalnih i podnacionalnih informativnih kampanja kojima se šire informacije o Mehanizmu Unije te lokalnim i regionalnim rizicima utvrđenima u relevantnim dokumentima o procjeni lokalnih i regionalnih rizika. Ponovno ističe da je važno takve informativne kampanje usmjeriti i na škole;

17.

 podržava poziv za stvaranje novog programa Erasmus za civilnu zaštitu u skladu s pravilima i načelima Uredbe (EU) br. 1288/2013o uspostavi programa „Erasmus+” (3). Taj novi program Erasmus trebao bi uključivati međunarodnu dimenziju i biti otvoren ne samo za nacionalne, već i za regionalne i lokalne predstavnike;

Mogućnosti financiranja

18.

 poziva Komisiju, Vijeće i Parlament da ulože više napora u jačanje koherentnosti s drugim instrumentima EU-a namijenjenima upravljanju rizikom od katastrofa i njegovom sprječavanju. To bi trebalo uraditi ne samo uspostavljanjem poveznice između Mehanizma Unije i kohezijske politike, politika ruralnog razvoja, zdravstva i istraživanja te poticanjem uključivanja tih aktivnosti u politike okoliša, već i razmatranjem načina na koje se te poveznice mogu ojačati u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira i pravila za upotrebu financijskih sredstava;

19.

 prima na znanje činjenicu da Komisija razmatra ex ante uvjete za upotrebu planova za procjenu rizika i upravljanje rizikom u razdoblju nakon 2020., kako u okviru kohezijske politike tako i u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ističe da ex ante uvjeti, utemeljeni na procjeni rizika i upravljanje rizikom, neće pomoći u postizanju otpornosti na katastrofe. Otpornost na katastrofe treba postaviti kao jedan od kriterija u pravilima za upotrebu financijskih sredstava, kao nešto što treba ispuniti svaki projekt financiran sredstvima EU-a;

20.

 pozdravlja ciljeve poput šire dostupnosti znanstvenih spoznaja i većeg oslanjanja na rezultate znanstvenog istraživanja u poduzimanju i izvršavanju preventivnih mjera. Ističe da je važno surađivati s privatnim sektorom kako bi se ostvarila politika otvorenih podataka i osiguralo da se radi trgovinskih interesa ne zanemaruju javna sigurnost i dobrobit;

21.

 ističe da zajednice treba potaknuti da isplaniraju kako da same sebi pomognu budući da na pomoć izvana često treba dugo čekati. Stoga poziva EU da se u svom djelovanju usmjeri na pružanje pomoći u vidu tehničke obuke kako bi ojačao sposobnost zajednica za samopomoć i bolje ih pripremio za prvobitnu reakciju i ograničavanje katastrofe. Ciljana obuka i obrazovanje osoblja iz sektora javne sigurnosti, poput vođa zajednice, socijalnih i zdravstvenih radnika, službi spašavanja te vatrogasnih službi, može ograničiti katastrofu i smanjiti broj smrtnih slučajeva tijekom krize i nakon nje (4);

22.

 ponavlja važnost privatnog sektora za postizanje otpornosti na katastrofe i omogućavanje učinkovitog i pravovremenog oporavka od njih. Primjerice, privatno osiguranje ključni je element u odvraćanju od riskantnog ponašanja, promicanju svijesti o riziku i lakšem oporavku nakon katastrofe (5);

Namjenska pričuva sredstava EU-a: rescEU

23.

 uzima na znanje prijedlog za uspostavu zasebne namjenske pričuve sredstava (rescEU) kojom bi se dopunili nacionalni kapaciteti za odgovor država članica i ojačala zajednička sposobnost odgovaranja na katastrofe. U skladu s prijedlogom Komisije, sustav rescEU će postati najvažniji instrument za odgovor na krize u budućnosti, posebice za prekograničnu provedbu. Međutim, žali zbog toga što prijedlog Komisije ne prati procjena učinka, zbog čega Komisija nije uspjela pružiti alternativne mogućnosti. Kako bi se osiguralo poštivanje načela supsidijarnosti, svrhu i zadaću instrumenta rescEU potrebno je ispuniti na način kojim se glavna odgovornost zadržava na razini države članice uz istodobno olakšavanje povećanja interakcije među pogođenim državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima. Za brz i djelotvoran odgovor od ključnog su značaja osposobljene i opremljene lokalne jedinice kao i uloga volonterskih skupina na lokalnoj razini. Države članice trebaju osigurati odgovarajuću potporu za javne jedinice za odgovor na hitne situacije. Međutim, ističe da se i dalje treba usredotočiti na izgradnju otpornosti na katastrofe kako bi se uklonio rizik od katastrofa i smanjila šteta koju one uzrokuju.

24.

 pozdravlja pojednostavljenje postojećeg sustava postignutog uvođenjem jedinstvene stope sufinanciranja (75 %) za prilagodbu, popravak, prijevoz i operativne troškove koji se odnose na sredstva koja su dio Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu; također pozdravlja odluku da se financijsko opterećenje zemalja sudionica smanji povećanjem prihvatljivih troškova i povećanjem stope sufinanciranja na 75 %, ističući pritom da nova pričuva mora podupirati države članice u izgradnji vlastitog potencijala na području spašavanja, a ne ih osloboditi te obveze;

25.

 primjećuje da predložena struktura pričuve rescEU uključuje resurse koji su već u dovoljnom opsegu dodijeljeni dobrovoljnim udruženim kapacitetima; stoga podupire zadržavanje mogućnosti da Komisija, u dogovoru s državama članicama, preustroji udružena sredstva rescEU kako bi ih u potpunosti prilagodila utvrđenim nedostacima u pogledu kapaciteta;

26.

 predlaže da javne institucije iz država članica i subjekti iz privatnog sektora u sustavu rescEU sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi;

Supsidijarnost i proporcionalnost

27.

 naglašava da je civilna zaštita jedno od područja u kojima EU potiče, usklađuje i nadopunjava mjere država članica. S druge strane, naglašava da se Komisija mora osigurati da se nova pričuva koristi za koordiniranje, podržavanje i dopunjavanje mjera država članica, a ne za osiguravanje vlastitih sredstava i novih kompetencija za EU. Ističe da bi jedan od načina za osiguranje učinkovitijeg odgovora na katastrofe, koji bi bio u skladu s načelom supsidijarnosti, bilo usmjeravanje na potporu i pomaganje jačanja sposobnosti lokalnih zajednica za odgovor na katastrofe;

Bruxelles, 16. svibnja 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1)  COR 02646/2014; CDR 5035/2016.

(2)  CDR 740/2012.

(3)  2017/0309(COD) (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

(4)  CDR 02646/2014.

(5)  CDR 05035/2016; CDR 02646/2014.

Top