This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018AP0244
P8_TA(2018)0244 Clearing obligation, reporting requirements and risk-mitigation techniques for OTC derivatives, and trade repositories ***I Amendments adopted by the European Parliament on 12 June 2018 on the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) No 648/2012 as regards the clearing obligation, the suspension of the clearing obligation, the reporting requirements, the risk-mitigation techniques for OTC derivatives contracts not cleared by a central counterparty, the registration and supervision of trade repositories and the requirements for trade repositories (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)) 1 1 Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) No 648/2012 as regards the clearing obligation, the suspension of the clearing obligation, the reporting requirements, the risk-mitigation techniques for OTC derivatives contracts not cleared by a central counterparty, the registration and supervision of trade repositories and the requirements for trade repositories
P8_TA(2018)0244 Obveza poravnanja, zahtjevi za izvješćivanje, tehnike smanjenja rizika za OTC izvedenice i trgovinski repozitoriji ***I Amandmani koje je donio Europski parlament 12. lipnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)) 1 1 Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije
P8_TA(2018)0244 Obveza poravnanja, zahtjevi za izvješćivanje, tehnike smanjenja rizika za OTC izvedenice i trgovinski repozitoriji ***I Amandmani koje je donio Europski parlament 12. lipnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)) 1 1 Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije
SL C 28, 27.1.2020, p. 126–148
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
27.1.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 28/126 |
P8_TA(2018)0244
Obveza poravnanja, zahtjevi za izvješćivanje, tehnike smanjenja rizika za OTC izvedenice i trgovinski repozitoriji ***I
Amandmani koje je donio Europski parlament 12. lipnja 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)) (1)
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2020/C 28/16)
Amandman 1
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA (*1)
na Prijedlog Komisije
(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0181/2018).
(*1) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) objavljena je u Službenom listu Europske unije 27. srpnja 2012., a stupila je na snagu 16. kolovoza 2012. Zahtjevi sadržani u toj Uredbi, primjerice središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama, zahtjevi za iznos nadoknade, tehnike smanjenja operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, obveza izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama, zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i zahtjevi za trgovinske repozitorije pridonose smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenicama te smanjenjem kreditnog rizika druge ugovorne strane i operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama. |
(2) |
Pojednostavnjenje određenih područja obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 648/2012 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu su s Programom Europske komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito su usmjereni na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja, ne dovodeći u pitanje sveobuhvatan cilj očuvanja financijske stabilnosti i smanjenja sistemskih rizika . |
(3) |
Učinkoviti i otporni poslijetrgovinski sustavi i tržišta kolaterala ključni su elementi funkcionalne unije tržišta kapitala te produbljuju napore u pogledu pružanja potpore ulaganjima, rastu i radnim mjestima u skladu s političkim prioritetima Komisije. |
(4) |
Komisija je tijekom 2015. i 2016. provela dva javna savjetovanja o primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je informacije o primjeni te Uredbe primila i od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”), Europskog odbora za sistemske rizike („ESRB”) i Europskog sustava središnjih banaka („ESCB”). Na temelju tih javnih savjetovanja moglo se pretpostaviti da dionici podržavaju ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012 te da nisu nužne njezine bitne izmjene. Komisija je 23. studenoga 2016. donijela izvješće o preispitivanju u skladu s člankom 85. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako sve odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 još uvijek nisu u cijelosti primjenjive, pa stoga još nije moguća njezina sveobuhvatna evaluacija, u izvješću su utvrđena područja u kojima je potrebno ciljano djelovati kako bi se osiguralo razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva Uredbe (EU) br. 648/2012. |
(5) |
Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi obuhvatiti sve financijske druge ugovorne strane koje bi mogle predstavljati važan sistemski rizik za financijski sustav. Stoga bi trebalo izmijeniti definiciju financijskih drugih ugovornih strana. |
(6) |
Određene financijske druge ugovorne strane imaju obujam poslovanja na tržištima OTC izvedenica koji je premalen da bi predstavljao bitan sistemski rizik za financijski sustav i da bi središnje poravnanje bilo ekonomski isplativo. Te druge ugovorne strane, koje se često naziva malim financijskim drugim ugovornim stranama , trebalo bi izuzeti od obveze poravnanja, ali bi one i dalje podlijegale zahtjevu za razmjenu kolaterala radi ublažavanja eventualnog sistemskog rizika. Ako mala financijska druga ugovorna strana premaši prag poravnanja za najmanje jednu vrstu OTC izvedenica, to bi trebalo pokrenuti obvezu poravnanja za sve vrste OTC izvedenica s obzirom na međusobnu povezanost financijskih drugih strana i mogući nastanak sistemskog rizika za financijski sustav kad se ti ugovori o izvedenicama ne bi poravnavali posredstvom središnje druge ugovorne strane. |
(7) |
Nefinancijske druge ugovorne strane nisu toliko međusobno povezane kao financijske druge ugovorne strane. One često posluju samo jednom vrstom OTC izvedenice. Njihovo poslovanje stoga predstavlja manji sistemski rizik za financijski sustav nego poslovanje financijskih drugih ugovornih strana. Stoga bi trebalo suziti područje primjene obveze poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane, tako da te nefinancijske druge ugovorne strane podliježu obvezi poravnanja samo u odnosu na vrstu imovine ili vrstu imovine koja premašuje prag poravnanja ▌. |
(7a) |
Budući da financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane predstavljaju različite rizike, potrebno je razviti dva različita praga poravnanja. Kako bi se u obzir uzela kretanja na financijskim tržištima, te bi pragove trebalo redovito ažurirati. |
(8) |
Zahtjev za poravnanje određenih ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prije nego što obveza poravnanja počne proizvoditi učinke stvara pravnu nesigurnost i operativne komplikacije, a donosi samo ograničene koristi. Konkretno, taj zahtjev drugim ugovornim stranama koje sklapaju te ugovore stvara dodatne troškove i opterećenje, a može utjecati i na neometano funkcioniranje tržišta bez znatnog poboljšanja jedinstvene i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 ili uspostave podjednakih konkurentskih uvjeta za sudionike na tržištu. Stoga bi taj zahtjev trebalo ukloniti. |
(9) |
Druge ugovorne strane s ograničenim obujmom poslovanja na tržištima OTC izvedenica suočavaju se s otežanim pristupom središnjem poravnanju, bilo kao klijent člana sustava poravnanja ili preko dogovora o neizravnom poravnanju. Prema tome, zahtjev kojim se od članova sustava poravnanja traži da olakšaju usluge neizravnog poravnanja pod razumnim komercijalnim uvjetima nije učinkovit. Stoga bi od članova sustava poravnanja i klijenata članova sustava poravnanja koji usluge poravnanja pružaju izravno drugim ugovornim stranama ili neizravno, tako što svojim klijentima omogućuju da te usluge pružaju drugim ugovornim stranama, trebalo izričito zatražiti da te usluge pružaju po pravednim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima. |
(10) |
U određenim bi situacijama trebalo biti moguće obustaviti obvezu poravnanja. Prvo, tu bi obustavu trebalo omogućiti ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određena vrsta OTC izvedenica podliježe obvezi poravnanja. To je primjerice slučaj kada vrsta OTC izvedenice postane neprikladna za obvezno središnje poravnanje ili ako je jedan od tih kriterija bitno izmijenjen u odnosu na određenu vrstu OTC izvedenice. Obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i kada središnja druga ugovorna strana prestane nuditi uslugu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane, a druga središnja druga ugovorna strana ne može je dovoljno brzo zamijeniti i preuzeti te usluge poravnanja. Na kraju, obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i ako se ona smatra nužnom radi izbjegavanja ozbiljne ugroze financijske stabilnosti u Uniji. |
(11) |
Pokazalo se da je izvješćivanje o povijesnim transakcijama otežano zbog nepostojanja određenih izvještajnih podataka koje nije trebalo navoditi prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 648/2012, a koji su sada obvezni. To je uzrokovalo visoku stopu pogrešaka pri izvješćivanju i lošu kvalitetu dostavljenih podataka, uz znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja o tim transakcijama. Stoga postoji velika vjerojatnost da će ti povijesni podaci ostati neiskorišteni. Štoviše, do početka roka za izvješćivanje o povijesnim transakcijama velik će broj tih transakcija isteći, a s njima i odgovarajuće izloženosti i rizici. Kako bi se ispravila ta situacija, trebalo bi ukloniti zahtjev za izvješćivanje o povijesnim transakcijama. |
(12) |
Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio sveukupnih transakcija OTC izvedenicama, a koriste se prvenstveno za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Zbog toga te transakcije ne povećavaju znatno sistemski rizik i međusobnu povezanost, a obveza izvješćivanja o tim transakcijama nameće znatne troškove i opterećenje nefinancijskim drugim ugovornim stranama. Stoga bi sve transakcije između povezanih društava unutar grupe u kojima je najmanje jedna druga ugovorna strana nefinancijska druga ugovorna strana trebalo izuzeti od obveze izvješćivanja, bez obzira na mjesto u kojem nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan . |
(13) |
Zahtjev za izvješćivanje o ugovorima o izvedenicama kojima se trguje na burzi („ETD-ovi”) drugim ugovornim stranama nameće znatno opterećenje zbog velikog obujma ETD-ova koji se sklapaju svakog dana. Cilj Komisijinog javnog savjetovanja o provjeri primjerenosti nadzornog izvješćivanja, koje je objavljeno 1. prosinca 2017., jest prikupiti dokaze o troškovima usklađenosti s postojećim zahtjevima za nadzorno izvješćivanje na razini Unije, kao i o dosljednosti, koherentnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i dodanoj vrijednosti tih zahtjeva za EU. Tim se savjetovanjem nadležnim tijelima pruža prilika za sveobuhvatnu procjenu izvješćivanja o izvedenicama kojima se trguje na burzi, uz sve postojeće i buduće sustave regulatornog izvješćivanja, omogućuje im se da uzmu u obzir novo okruženje izvješćivanja nakon provedbe Uredbe (EU) br. 600/2014▌ (5) te se pruža mogućnost podnošenja prijedloga za učinkovito smanjenje opterećenja koje se nameće sudionicima na tržištu koji moraju izvješćivati o svojim transakcijama koje se odnose na ETD-ove. Komisija bi te zaključke trebala uzeti u obzir kako bi predložila buduće izmjene zahtjeva o izvješćivanju na temelju članka 9. stavka 1. u pogledu izvješćivanja o ETD-ovima . |
(14) |
Kako bi se smanjilo opterećenje za male nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja , financijska druga ugovorna strana trebala bi biti isključivo zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o jedinstvenom skupu podataka o ugovorima o OTC izvedenicama sklopljenim s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja ne podliježe obvezi poravnanja ▌te bi trebala osigurati i točnost dostavljenih podataka. Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima podatke potrebne za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi dostaviti podatke u vezi s transakcijama OTC izvedenicama za koje se ne može razumno očekivati da ih financijska druga ugovorna strana posjeduje. Međutim, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi imati mogućnost da odluči sama podnijeti izvješće o svojim ugovorima o OTC izvedenicama. U tom slučaju nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi o tome obavijestiti financijsku drugu ugovornu stranu te biti zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o tim podacima i jamčenje njihove točnosti. |
(15) |
Trebalo bi odrediti i odgovornost za izvješćivanje o ostalim ugovorima o izvedenicama. Stoga bi trebalo odrediti da je društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire („UCITS”) zaduženo i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj UCITS sklopio te bi trebalo osigurati i točnost dostavljenih podataka. Na sličan bi način upravitelj alternativnog investicijskog fonda („AIF”) trebao biti zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje u ime tog AIF-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj AIF sklopio te bi trebao osigurati i točnost dostavljenih podataka. |
(16) |
Kako bi se pri primjeni tehnika smanjenja rizika u cijeloj Uniji izbjegle neusklađenosti, nadzorna tijela trebala bi prije njihove primjene odobriti postupke upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnoj, točnoj i primjereno odvojenoj razmjeni kolaterala drugih ugovornih strana ili svaku njihovu znatnu izmjenu. |
(16a) |
Kako bi se izbjegla regulatorna odstupanja na međunarodnoj razini i imajući na umu specifičnu prirodu trgovanja takvim izvedenicama, obvezna razmjena varijacijskih iznosa nadoknade za fizički namirene terminske ugovore o izvedenicama koji se odnose na valute i za fizički namirene ugovore o razmjeni izvedenica koji se odnose na valute trebala bi se primjenjivati samo na transakcije između drugih ugovornih strana koje su najviše sistemske, tj. kreditnih institucija i investicijskih društava. |
(16b) |
Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja, kao što je kompresija portfelja, mogu dovesti do smanjenja sistemskog rizika. Smanjenjem rizika u postojećim portfeljima izvedenica bez mijenjanja sveukupne tržišne pozicije portfelja, takve usluge mogu smanjiti izloženost drugih ugovornih strana i rizik drugih ugovornih strana povezan s gomilanjem preostalih bruto pozicija. „Kompresija portfelja”definirana je u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 te je izuzeta iz obveze trgovanja Unije koja je utvrđena člankom 28. Uredbe (EU) br. 600/2014. Kako bi se ova Uredba gdje je to potrebno uskladila s Uredbom (EU) br. 600/2014, Komisija bi, uzimajući u obzir razlike između tih dviju Uredbi i potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja, u suradnji s ESMA-om i ESRB-om trebala procijeniti za koje bi se usluge smanjenja rizika nakon trgovanja moglo odobriti izuzeće od obveze poravnanja. |
(17) |
Kako bi se povećala transparentnost i predvidivost inicijalnog iznosa nadoknade, a središnjim drugim ugovornim stranama onemogućilo da svoje modele inicijalnog iznosa nadoknade izmijene tako da bi mogli imati procikličke učinke, središnje druge ugovorne strane trebale bi svojim članovima sustava poravnanja osigurati alate kojima će moći simulirati njihove zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade i iscrpni pregled modela inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koriste. To je u skladu s međunarodnim standardima koje su objavili Odbor za platne i tržišne infrastrukture i odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno s okvirom za objavljivanje objavljenim u prosincu 2012. (6) i standardima za javnu objavu kvantitativnih podataka za središnje druge ugovorne strane objavljenima 2015. (7), koji su važni za točno razumijevanje rizika i troškova povezanih sa bilo kakvim sudjelovanjem članova sustava poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani te poboljšanje transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana prema sudionicima na tržištu. |
(18) |
Još uvijek nije sigurno u kojoj je mjeri imovina na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima za klijente zaštićena od insolventnosti. Stoga nije jasno u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću prenijeti pozicije klijenata ako član sustava poravnanja prestane ispunjavati svoje obveze niti u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću klijentima izravno isplatiti prihode od likvidacije. Kako bi se poticalo obavljanje poravnanja i poboljšao mu se pristup, trebalo bi pojasniti pravila o zaštićenosti te imovine i pozicija od insolventnosti. |
(19) |
Kazne koje ESMA može izreći trgovinskim repozitorijima pod svojim izravnim nadzorom trebale bi biti dovoljno učinkovite, razmjerne i odvraćajuće da osiguraju učinkovitost nadzornih ovlasti ESMA-e i povećaju transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica. Pokazalo se da iznosi kazni prvotno utvrđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012 nemaju dovoljan učinak odvraćanja s obzirom na aktualni promet trgovinskih repozitorija, što bi moglo umanjiti učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti utvrđenih u toj Uredbi u odnosu na trgovinske repozitorije. Stoga bi trebalo povećati gornju granicu osnovnih iznosa kazni. |
(20) |
Nadležna tijela treće zemlje trebala bi imati pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima Unije ako ta treća zemlja ispunjava određene uvjete kojima se jamči obrada tih podataka te osigurava zakonski izvršivu obvezu kojom se tijelima Unije osigurava izravan pristup podacima dostavljenima u trgovinske repozitorije u toj trećoj zemlji. |
(21) |
Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (8) omogućuje se pojednostavnjeni postupak registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili i transakcije financiranja vrijednosnim papirima. Sličan bi pojednostavnjeni postupak registracije trebalo uvesti i za registriranje trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili ugovore o izvedenicama. |
(22) |
Zbog nedovoljne kvalitete i transparentnosti podatka koje proizvode trgovinski repozitoriji, subjektima kojima je odobren pristup tim podacima teško je te podatke iskoristiti za praćenje tržišta izvedenica, a regulatori i nadzorna tijela ne mogu pravodobno utvrditi rizike za financijsku stabilnost. Kako bi se poboljšala kvaliteta podataka i transparentnost, a zahtjevi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uskladili s onima iz Uredbe (EU) br. 2015/2365 i Uredbe (EU) br. 600/2014, potrebno je dodatno uskladiti pravila i zahtjeve o izvješćivanju, a posebno standarde za podatke, metode i mehanizme izvješćivanja, kao i postupke koje bi trgovinski repozitoriji trebali primjenjivati za provjeru cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka te za usklađivanje podataka s drugim trgovinskim repozitorijima. Osim toga, trgovinski repozitoriji trebali bi drugim ugovornim stranama na njihov zahtjev omogućiti pristup svim podacima dostavljenima u njihovo ime kako bi se tim drugim ugovornim stranama omogućila provjera točnosti tih podataka. |
(22a) |
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećalo uparivanje transakcija, ESMA bi trebala uvesti zajednički standard Unije za izvješćivanje trgovinskim repozitorijima. Budući da središnje druge ugovorne strane i ostale financijske druge ugovorne strane preuzimaju delegirane dužnosti izvješćivanja, jedinstvenim formatom povećala bi se učinkovitost za sve sudionike. |
(23) |
Uredbom (EU) br. 648/2012 uspostavljeno je konkurentno okruženje za usluge koje pružaju trgovinski repozitoriji. Stoga bi drugim ugovornim stranama trebalo omogućiti odabir trgovinskog repozitorija kojem žele dostavljati izvješća, a ako to žele, i promjenu trgovinskog repozitorija. Kako bi se ta promjena olakšala i osigurala stalna dostupnost podataka bez udvostručavanja, trgovinski repozitoriji trebali bi uspostaviti primjerene postupke za uredan prijenos dostavljenih podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži subjekt koji podliježe obvezi izvješćivanja. |
(24) |
Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuje se da se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave sve dok središnje druge ugovorne strane ne razviju primjereno tehničko rješenje za prijenos negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade. Budući da dosad još nije razvijeno prihvatljivo rješenje kojim bi se mirovinskim sustavima omogućilo središnje poravnanje, primjenu tog privremenog odstupanja trebalo bi za vrlo veliku većinu mirovinskih sustava produljiti za dodatne dvije godine. Međutim, središnje poravnanje trebalo bi ostati konačni cilj s obzirom na činjenicu da trenutačna regulatorna i tržišna kretanja omogućuju sudionicima na tržištu da unutar tog roka izrade odgovarajuća tehnička rješenja. Komisija bi uz pomoć ESMA-e, EBA-e, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i ESRB-a trebala pratiti napredak središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i mirovinskih sustava pri izradi održivih rješenja kojima bi se omogućilo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju, i o tome izraditi izvješće. To bi izvješće trebalo obuhvatiti i rješenja i povezane troškove mirovinskih sustava, uzimajući u obzir regulatorna i tržišna kretanja kao što su promjene vrste financijske druge ugovorne strane koja podliježe obvezi poravnanja. ▌Komisiju bi trebalo ovlastiti da to odstupanje produlji za dodatnih godinu dana ako smatra da su se dionici dogovorili oko rješenja i da je potrebno dodatno vrijeme za njegovu primjenu . |
(24a) |
Mali mirovinski sustavi, uz one koje su klasificirani kao male financijske druge ugovorne strane, ne predstavljaju isti rizik kao veći mirovinski sustavi te im je primjereno dopustiti dulje trajanje izuzeća od obveze poravnanja. Za takve bi mirovinske sustave Komisija trebala produljiti trajanje izuzeća od te obveze na tri godine. Ako na kraju tog razdoblja Komisija smatra da su mali mirovinski sustavi uložili potrebne napore za razvoj primjerenih tehničkih rješenja za sudjelovanje u središnjem poravnanju i da je učinak središnjeg poravnanja ugovora o izvedenicama na mirovine umirovljenika i dalje nepovoljan, Komisija bi trebala moći produljiti razdoblje odstupanja za dodatne dvije godine. Nakon isteka izuzeća mali mirovinski sustavi trebali bi podlijegati ovoj Uredbi na isti način kao i svi drugi subjekti obuhvaćeni njezinim područjem primjene. S obzirom na manji obujam ugovora o izvedenicama koje sklapaju mali mirovinski sustavi, može se očekivati da neće premašiti pragove koji aktiviraju obvezu poravnanja. Kao posljedica toga većina malih mirovinskih sustava čak i nakon isteka izuzeća ne bi podlijegala obvezi poravnanja. |
(24b) |
Izuzeće za mirovinske sustave trebalo bi se nastaviti primjenjivati od datuma stupanja ove Uredbe na snagu, a ako ova Uredba stupi na snagu nakon 16. kolovoza 2018., trebalo bi se retroaktivno primjenjivati na sve ugovore o OTC izvedenicama izvršene nakon tog datuma. Retroaktivna primjena ove odredbe potrebna je kako bi se izbjegao razmak između kraja primjene postojećeg izuzeća i novog izuzeća, s obzirom na to da oba izuzeća imaju isti cilj. |
(25) |
Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se određuje koji se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju pravednima, razumnima, transparentnima i nediskriminirajućima i produljuje rok unutar kojeg se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave. |
(26) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu dostupnosti podataka sadržanih u trgovinskim repozitorijima Unije nadležnim tijelima trećih zemalja, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9). |
(27) |
Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost pravila o postupcima smanjenja rizika, registraciji trgovinskih repozitorija i zahtjevima za izvješćivanje, Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda o postupcima nadzora koji su izradile EBA, EIOPA i ESMA kako bi se osigurala početna i stalna provjera postupaka upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnom, točnom i primjerenom odvajanju kolaterala, podacima o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365, podacima o postupcima koje trgovinski repozitorij primjenjuje radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje, radi provjere cjelovitosti i točnosti informacija koje se dostavljaju te podacima o postupcima za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija. Komisija bi trebala donijeti nacrt tih regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (12). |
(28) |
Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA putem provedbenih akata na temelju članka 291. Ugovora o Europskoj unije te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u vezi sa standardima za podatke koji se dostavljaju za razne vrste izvedenica i postupcima i mehanizmima izvješćivanja. |
(29) |
Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe, tj. osigurati proporcionalnost pravila koja dovode do nepotrebnog administrativnog opterećenja i troškova usklađenosti bez ugrožavanja financijske stabilnosti te povećati transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica, nego se zbog svojeg opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(30) |
Primjenu određenih odredaba ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se utvrdile sve bitne provedbene mjere i sudionicima na tržištu omogućilo poduzimanje potrebnih radnji u svrhu usklađivanja. |
(31) |
U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13) provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je dao mišljenje […]. |
(32) |
Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(32a) |
Obvezu poravnanja za izvedenice utvrđena u Uredbi (EU) br. 648/2012 i obvezu trgovanja za izvedenice utvrđena u Uredbi (EU) br. 600/2014 trebalo bi uskladiti ondje gdje je to potrebno i primjereno. Stoga Komisija treba sastaviti izvješće o promjenama uvedenim ovom Uredbom u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, posebno u pogledu opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja, kao i u pogledu mehanizma obustave, koje bi se trebale uvesti i u pogledu obveze trgovanja za izvedenice iz Uredbe (EU) br. 600/2014. |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:
(-1) |
U članku 1., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
|
(-1a) |
U članku 1. stavku 5. točka (a) briše se;
|
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova se Uredba primjenjuje od ... [pet mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak ovog članka , članak 1. stavak 7. točka (d) te članak 1. stavci 8., 10. i 11. primjenjuju se od [▌šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni], a članak 1. stavak 2. točka (c), članak 1. stavak 7. točka (e), članak 1. stavak 9., članak 1. stavak 12. točke (b) i (c) te članak 1. stavak 16. primjenjuju se od [▌18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
Ako ova Uredba stupi na snagu nakon 16. kolovoza 2018., članak 89. stavak 1. primjenjuje se retroaktivno na sve ugovore o OTC izvedenicama koje su mirovinski sustavi izvršili nakon 16. kolovoza 2018. i prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C […], […], str. […].
(2) SL C […], […], str. […].
(3) Stajalište Europskog parlamenta od ... (SL ...) i Odluka Vijeća od ....
(4) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
(6) http://www.bis.org/cpmi/publ/d106.pdf
(7) http://www.bis.org/cpmi/publ/d125.pdf
(8) Uredba (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).
(9) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(10) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(11) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).
(12) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(13) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(14) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(15) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(16) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).”
(*1) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).”
PRILOG
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
(1) |
U dijelu I. dodaju se sljedeće točke (i), (j) i (k):
|
(2) |
U dijelu IV. dodaje se sljedeća točka (d):
|