(3)

Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića, ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića. Proizvodnja jakih alkoholnih pića čvrsto je povezana s poljoprivrednim sektorom. Osim svoje velike važnosti u pogledu načina plasmana poljoprivrednih proizvoda Unije, ta povezanost određuje kvalitetu i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga regulatornim okvirom treba naglasiti tu čvrstu povezanost s  poljoprivrednim sektorom.

(3)

Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, uklanjanju asimetrije informacija, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića, ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića. Proizvodnja jakih alkoholnih pića regulirana je Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a), Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) i Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća  (1c) te je čvrsto povezana s poljoprivrednim sektorom. Osim svoje velike važnosti u pogledu plasmana poljoprivrednih proizvoda Unije, ta povezanost određuje kvalitetu , sigurnost i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga regulatornim okvirom treba naglasiti tu čvrstu povezanost s  poljoprivredno-prehrambenim sektorom.

(3a)

Mjere koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića poseban su slučaj u usporedbi s općim pravilima utvrđenima za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Posebne značajke u tom se slučaju odnose na očuvanje tradicionalnih načina proizvodnje, na blisku povezanost jakih alkoholnih pića s poljoprivrednim sektorom, na upotrebu visokokvalitetnih proizvoda te na napore da se zaštiti sigurnost potrošača, a sektor jakih alkoholnih pića obvezao se da neće nikad odustati od toga.

(4)

Kako bi se osigurao ujednačeniji pristup u zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom Uredbom treba utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla. Njome treba utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu trgovačkih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.

(4)

Kako bi se osigurao ujednačeniji pristup u zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom Uredbom treba utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla , ne dovodeći u pitanje različitost službenih jezika i pisama u EU-u . Njome treba utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu trgovačkih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.

(15)

U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom mogu željeti ili se od njih može tražiti da navedu podrijetlo jakih alkoholnih pića kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. Takve oznake podrijetla trebale bi zadovoljavati usklađene kriterije. Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju države podrijetla ili mjesta podrijetla pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića.

(15)

U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom mogu željeti ili se od njih može tražiti da navedu podrijetlo jakih alkoholnih pića kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju države podrijetla ili mjesta podrijetla pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića.

(17)

U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ (12).

(17)

U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ (12). Kako bi se ojačala zaštit a i kako bi se učinkovitije suprotstavilo krivotvorenju, ta bi se zaštita trebala primjenjivati i u pogledu robe koja je u provozu kroz carinsko područje Unije.

(18)

Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla kojima se identificiraju jaka alkoholna pića kao pića podrijetlom s državnog područja zemlje ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se određeno svojstvo, ugled ili drugo svojstvo jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

(18)

Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla kojima se identificiraju jaka alkoholna pića kao pića podrijetlom s državnog područja zemlje ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se određeno svojstvo, ugled , tradicionalni način obrade i proizvodnje ili drugo svojstvo jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

(18a)

Jaka alkoholna pića s oznakom zemljopisnog podrijetla koja se temelje na vinima koja nemaju zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i koja su registrirana u skladu s ovom Uredbom trebala bi se moći koristiti istim instrumentima za upravljanje proizvodnim potencijalom koji su dostupni u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) .

(19)

Treba utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. U cilju izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta pravila trebaju biti temeljena na iscrpnijim i bolje testiranim postupcima za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba u obzir uzeti specifičnosti sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, treba utvrditi elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla.

(19)

Treba utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. U cilju izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta pravila trebaju biti temeljena na sličnim postupcima koji se koriste za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba u obzir uzeti specifičnosti sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, treba utvrditi transparentan, sveobuhvatan i lako dostupan elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla , s istom pravnom snagom kao i Prilog III . Uredbi (EZ) br. 110/2008. Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 Komisija bi automatski trebala registrirati. Komisija bi prije stupanja na snagu ove Uredbe trebala završiti provjeru oznaka zemljopisnog podrijetla iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 110/2008, u skladu s člankom 20. te uredbe.

(20)

Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za osiguranje sukladnosti s ovom Uredbom, a Komisija bi trebala moći nadgledati i  potvrditi tu sukladnost. Stoga bi od Komisije i država članica trebalo zatražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.

(20)

Kako bi se očuvali ugled i vrijednost sektora jakih alkoholnih pića, od ključne je važnosti zadržati visoki standard kvalitete. Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za očuvanje standarda osiguravajući sukladnost s ovom Uredbom . Međutim , Komisija bi trebala moći nadgledati i  provjeriti tu sukladnost kako bi potvrdila njezinu ujednačenu primjenu . Stoga bi od Komisije i država članica trebalo zatražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.

(21)

Pri primjeni politike kvalitete te radi osiguravanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama treba omogućiti da donose stroža pravila o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.

(21)

Pri primjeni politike kvalitete te radi osiguravanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama treba omogućiti da donose stroža pravila o  proizvodnji, definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.

(22)

Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja i, u iznimnim slučajevima, zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica, te kako bi se osigurala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena ili odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića te specifičnih pravila koja se odnose na neke od njih iz Poglavlja I. ove Uredbe, u pogledu označivanja i prezentiranja iz Poglavlja II. ove Uredbe, u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te u pogledu kontrola i međusobnog razmjenjivanja informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe.

(22)

Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja i, u iznimnim slučajevima, zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica, te kako bi se osigurala puna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, vodeći pritom računa o važnosti tradicionalnih praksi, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena ili odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića te specifičnih pravila koja se odnose na neke od njih iz Poglavlja I. ove Uredbe, u pogledu označivanja i prezentiranja iz Poglavlja II. ove Uredbe, u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te u pogledu kontrola i međusobnog razmjenjivanja informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe.

(23)

Kako bi se moglo brzo reagirati na gospodarski i tehnološki razvoj u vezi s jakim alkoholnim pićima obuhvaćenima ovom Uredbom, a za koje ne postoje kategorije i tehničke specifikacije koje bi štitile potrošače i gospodarske interese proizvođača te kako bi se objedinili zahtjevi u pogledu proizvodnje i kvalitete tih jakih alkoholnih pića, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu dodavanja, podložno određenim uvjetima, novih kategorija jakih alkoholnih pića onima koje su navedene u dijelovima I. i II. Priloga II. ovoj Uredbi te u pogledu utvrđivanja njihovih tehničkih specifikacija.

i.

izravno upotrebom jedne od sljedećih metoda:

i.

izravno upotrebom jedne od sljedećih metoda , zasebno ili u kombinaciji :

—

maceracijom ili sličnom preradom biljnog materijala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili mješavini jakih alkoholnih pića u smislu ove Uredbe,

—

maceracijom ili sličnom preradom biljnog materijala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili kombinaciji jakih alkoholnih pića u smislu ove Uredbe,

—

dodavanjem etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima nečeg od sljedećeg :

—

dodavanjem etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima jednog ili više sljedećih proizvoda :

ii.

dodavanjem jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg:

ii.

dodavanjem jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg , zasebno ili u kombinaciji :

—

pića;

(3)

„mješavina” je jako alkoholno piće navedeno u dijelu I. Priloga II. ili koje odgovara oznaci zemljopisnog podrijetla pomiješano s  nečim od sljedećeg :

(3)

„mješavina” je jako alkoholno piće navedeno u dijelu I. Priloga II. ili koje odgovara oznaci zemljopisnog podrijetla pomiješano s  jednim ili više sljedećih proizvoda :

(ba)

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla;

(4)

„složenica” je kombinacija pojmova trgovačkog naziva jakog alkoholnog pića iz dijela I. Priloga II. ili pojmova oznake zemljopisnog podrijetla kojom se opisuje jako alkoholno piće od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu, s jednim od sljedećeg :

(4)

„složenica” je kombinacija pojmova trgovačkog naziva jakog alkoholnog pića iz dijela I. Priloga II. ili pojmova oznake zemljopisnog podrijetla kojom se opisuje jako alkoholno piće od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu, s jednim ili više sljedećih naziva :

(6)

„zemljopisna oznaka” je oznaka kojom se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

(6)

„zemljopisna oznaka” je naziv koji je registriran u skladu s ovom Uredbom kojim se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

(7)

„specifikacija proizvoda” je dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće mora zadovoljavati;

(7)

„specifikacija proizvoda” je dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće mora zadovoljavati i koja odgovara „tehničkoj dokumentaciji” iz Uredbe (EZ) br. 110/2008 ;

(11a)

(11b)

(e)

zaslađena su samo u skladu s točkom 3. Priloga I. i da bi se zaokružio konačni okus proizvoda.

(e)

ne zaslađuju se osim da bi se zaokružio konačni okus proizvoda. Najveća dopuštena količina sladila izražena kao invertni šećer ne prijelazi pragove utvrđene za svaku kategoriju u Prilogu II.

(e)

biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I. te vodeći računa o odgovarajućem zakonodavstvu država članica.

(e)

biti zaslađena.

(e)

biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I.

(e)

biti zaslađena.

(a)

izmjeni tehničkih definicija predviđenih u Prilogu I.;

(a)

izmjeni tehničkih definicija predviđenih u Prilogu I.;

(b)

izmjeni zahtjeva koji se odnose na kategorije jakih alkoholnih pića predviđenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.

(a)

stavljanje na tržište jakog alkoholnog pića pod određenim nazivom i u skladu s jedinstvenim tehničkim specifikacijama gospodarski je i tehnički nužno kako bi se zaštitili interesi potrošača i proizvođača;

(b)

jako alkoholno piće ima znatan udio na tržištu barem u jednoj državi članici;

(c)

odabrani naziv nove kategorije mora biti u širokoj upotrebi ili, ako to nije moguće, mora imati opisni karakter i to tako da upućuje na sirovinu koja je upotrijebljena za proizvodnju jakog alkoholnog pića;

(d)

tehničke specifikacije za novu kategoriju utvrđene su i temelje se na ocjeni postojećih parametara kvalitete i proizvodnje koji se primjenjuju na tržištu Unije. Pri utvrđivanju tehničkih specifikacija poštuje se važeće zakonodavstvo Unije o zaštiti potrošača te se uzimaju u obzir relevantne međunarodne norme. Tim zahtjevima mora se osigurati pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima Unije te visoki ugled jakih alkoholnih pića Unije.

(a)

izrazima koji su se već upotrebljavali 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 34. stavka 1. ili

(a)

izrazima koji su se već upotrebljavali 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 34. stavka 1. , uključujući izraze koji se tradicionalno koriste u državama članicama kako bi se naznačilo da proizvod ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili

(b)

izrazima navedenima u odgovarajućoj specifikaciji proizvoda.

(b)

bilo kojim izrazom koji je dopušten odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

(a)

alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji hrane potječe isključivo od jakih alkoholnih pića navedenih u složenici ili u aluziji (aluzijama), osim za etilni alkohol koji smije biti prisutan u aromama koje se upotrebljavaju za proizvodnju te hrane, i

(a)

alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji hrane potječe isključivo od jakih alkoholnih pića navedenih u složenici ili u aluziji (aluzijama), osim za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji se može koristiti kao nosač aromi koje se upotrebljavaju za proizvodnju te hrane, i

(a)

izmjenama pravila o navodima na etiketi jakih alkoholnih pića koji se odnose na složenice ili aluzije;

(a)

izmjenama pravila o navodima na etiketi jakih alkoholnih pića koji se odnose na složenice ili aluzije;

(b)

izmjenama pravila povezanih s prezentiranjem i označivanjem mješavina i

(b)

izmjenama pravila povezanih s prezentiranjem i označivanjem mješavina i

(c)

mjerama za ažuriranje i upotpunjivanje referentnih metoda Unije za analizu jakih alkoholnih pića.

(c)

mjerama za ažuriranje i upotpunjivanje referentnih metoda Unije za analizu jakih alkoholnih pića.

(i)

usporedivih proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva ili

(i)

usporedivih proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva , među ostalim kada se ti proizvodi koriste kao sastojak, ili

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao „u stilu”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično;

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao „u stilu”, „vrsta”, „ sorta”, „ metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično , uključujući kada se ti proizvodi koriste kao sastojak ;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, u dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranjem proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode , sastojaka ili bitnih svojstava proizvoda pri prezentiranju ili označivanju proizvoda koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;

(e)

opis metode dobivanja jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentične i nepromjenjive lokalne metode kao i informacije o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odluči i navede razloge zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebice ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

(e)

opis metode proizvodnje jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentične i nepromjenjive lokalne metode kao i informacije o pakiranju ako podnositelj zahtjeva ili skupina koja podnosi zahtjev (dalje u tekstu zajedno navedeni kao „podnositelj zahtjeva”) tako odluči i navede razloge zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebice ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

(f)

detalje kojima se utvrđuje veza između specifične kvalitete, ugleda ili neke druge značajke jakog alkoholnog pića i zemljopisnog podrijetla iz točke (d) ;

(f)

pojedinosti kojima se potkrjepljuje povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili zemljopisnim podrijetlom ;

(a)

nazive i adrese skupine koja podnosi zahtjev i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

(a)

imena i adrese podnositelja zahtjeva i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

(i)

glavne točke specifikacije proizvoda: naziv, opis jakog alkoholnog pića, uključujući, gdje je to primjereno, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje, te sažetu definiciju zemljopisnog područja;

(i)

glavne točke specifikacije proizvoda: naziv, kategoriju, opis jakog alkoholnog pića, uključujući, gdje je to primjereno, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje, te sažetu definiciju zemljopisnog područja;

(a)

naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev ;

(a)

ime i adresu podnositelja zahtjeva ;

(c)

izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnijela skupina i za koji se može donijeti pozitivna odluka udovoljava uvjetima ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

(c)

izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnio podnositelj i za koji se može donijeti pozitivna odluka udovoljava uvjetima ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

(a)

ako je sporazum postignut, registrira naziv provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2. i , prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili

(a)

ako je sporazum postignut, u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba nadopunjuje te , prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili

(b)

ako sporazum nije postignut, donosi provedbene akte kojima odlučuje o registraciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.

(b)

ako sporazum nije postignut, u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje i kojima se odlučuje o registraciji.

(b)

kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam godina.

(b)

kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam uzastopnih godina.

(b)

kontrolno tijelo u smislu članka 2 . drugog podstavka točke 5. Uredbe ( EZ ) br. 882 / 2004 Europskog parlamenta i Vijeća, (19) koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda.

(b)

delegirano tijelo u smislu članka 3 . točke 5. Uredbe ( EU ) br. 2017 / 625 Europskog parlamenta i Vijeća (19), koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda.

(a)

dodatnim kriterijima za razgraničenje zemljopisnog područja i

(b)

ograničenjima i odstupanjima povezanima s proizvodnjom na razgraničenom zemljopisnom području.

(a)

u kojim slučajevima pojedinačni proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(a)

u kojim slučajevima pojedinačni proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

uvjete koje treba poštovati u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, preliminarnih nacionalnih postupaka, kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima zemljopisno područje obuhvaća područja više zemalja.

(b)

uvjete koje treba poštovati u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, preliminarnih nacionalnih postupaka, kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima zemljopisno područje obuhvaća područja više zemalja.

(1.a)

(1.b)

(2.a)

(ea)

stevija;

(f)

bilo koji drugi prirodni ugljikohidrati sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama (a) do (e).

(f)

bilo koje druge tvari ili poljoprivredne sirovine sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama od (a) do (e).

(4)

„Dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću.

(4)

„Dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću. Korištenje alkohola poljoprivrednog podrijetla za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića ne smatra se dodatkom alkohola;

(8.a)

(14)

„Bojenje” znači uporaba jednog ili više bojila u proizvodnji jakog alkoholnog pića, kako je definirano u točki 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(16.a)

(16.b)

(ii)

ako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske, koje ima aromatska svojstva karakteristična za rum i sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. To jako alkoholno piće može se stavljati na tržište uz izraz „poljoprivredni” koji pobliže opisuje trgovački naziv „rum” , popraćeno nekom od registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira.

(ii)

ako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske, koje ima aromatska svojstva karakteristična za rum i sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. To jako alkoholno piće može se stavljati na tržište uz izraz „poljoprivredni” koji pobliže opisuje pravni naziv „rum” jedino ako se na njemu nalazi neka od registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira.

(fa)

Rum se smije zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

2.

2.

Whisky ili Whiskey

(c)

Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 54 . Priloga I.

(c)

Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4 . Priloga I.

(d)

Whisky ili whiskey ne smije se zaslađivati ili aromatizirati niti smije sadržavati aditive, osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.

(d)

Whisky ili whiskey ne smije se zaslađivati ili aromatizirati niti smije sadržavati aditive, osim karamela (E150a) kao sredstva za prilagodbu boje.

(b)

Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 37 % vol., uz iznimku proizvoda „Korn”.

(b)

Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 35 % vol., uz iznimku proizvoda „Korn”.

(fa)

Žitne rakije smiju se zaslađivati s maksimalno 10 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio okus.

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje dodavanje tvari koje se tradicionalno koriste u proizvodnji. Komisija u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte u kojima navodi koje su tvari dopuštene na razini Unije, a pritom se ravna prema tradicionalnim postupcima proizvodnje u pojedinoj državi članici .

(fa)

Rakija od vina smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

(fb)

Još uvijek je dopušteno korištenje naziva „rakija od vina/Branntwein” u vezi s izrazom „ocat” za opisivanje, prezentiranje i označivanje octa.

5.

5.

Brandy ili Weinbrand

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje dodavanje tvari koje se tradicionalno koriste u proizvodnji. Komisija u skladu s člankom 43. donosi delegirane akte u kojima navodi koje su tvari dopuštene na razini Unije, a pritom se ravna prema tradicionalnim postupcima proizvodnje u pojedinoj državi članici.

(ea)

Brandy ili Weinbrand može se zaslađivati s maksimalno 35 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačan okus proizvoda.

(ea)

Rakija od grožđane komine ili komovica smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

(iv)

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

(iv)

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 1 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola; najveća dopuštena razina etil karbamata u slučaju voćne komine od koštuničavog voća iznosi 1 mg po litri gotovog proizvoda.

(fa)

Rakija od voćne komine smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

8.

8.

Rakija od grožđica ili raisin brandy

(ea)

Rakija od grožđica ili raisin brandy smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

(iv)

u slučaju rakija od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(iv)

u slučaju rakija iz koštuničavog voća, maksimalni sadržaj cijanovodične kiseline iznosi 1 gram po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Najveća dopuštena razina etil karbamata u slučaju rakija iz koštuničavog voća iznosi 1 mg po litri gotovog proizvoda.

(iia)

(h)

Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se po potrebi prodaje pod nazivom „rakija od voća”. Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.

(h)

Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se po potrebi prodaje pod nazivom „rakija od voća i povrća ” odnosno „rakija od povrća i voća” , ovisno o tome destiliraju li se zajedno pretežno sorte od voća ili pretežno sorte od povrća . Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.

(ha)

Rakije od voća smiju se zaslađivati s maksimalno 18 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio okus.

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati. Međutim, navedeno ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(ea)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smiju se zaslađivati s maksimalno 15 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

(fa)

Rakija od meda smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

12.

12.

(a)

Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća na manje od 86 % vol.

(fa)

Hefebrand ili rakija od taloga smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

13.

13.

Bierbrand ili eau de vie de bière

(ea)

Bierbrand ili eau de vie de bière smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

14.

14.

(ea)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije se zaslađivati s maksimalno 20 g po litri konačnog proizvoda, izraženo kao invertni šećer, kako bi se zaokružio konačni okus.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda vodka iznosi najmanje 37,5  % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda vodka ne iznosi manje od 37,5  % vol. , ni više od 80 % vol.

(ba)

Vodka se ne smije bojati.

(d)

Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda vodka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica naznačeno je „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(d)

Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda vodka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica ili krumpira i žitarica naznačeno je „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(da)

Vodka se može zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 g sladila po litri, izraženog kao ekvivalent invertnog šećera.

(db)

Alternativno, trgovački naziv u svakoj državi članici može biti „vodka”.

(i)

proizvedeno je maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća ili bobica iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća ili njihove mješavine na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, nakon čega se provodi destilacija na manje od 86 % vol.;

(i)

proizvedeno je maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća ili bobica iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća ili njihove kombinacije na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, nakon čega se provodi destilacija na manje od 86 % vol.;

—

oskoruša (Sorbus aucuparia L.),

—

jarebika (Sorbus domestica L.),

—

aronija (Aronia Medik.),

—

sremza (Prunus padus L.).

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova ili drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova , gljiva ili drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.

17.

17.

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

(ca)

Upotreba izraza „-geist” uz drugi izraz koji nije izraz za voće i dalje je dopuštena za nazivanje jakih alkoholnih pića.

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ ili žitne rakije i/ ili žitnog destilata bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili žitne rakije ili žitnog destilata ili njihove kombinacije bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).

20.

20.

21.

21.

Destilirani gin

(ii)

mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.

(ii)

kombinacija proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.

22.

22.

(c)

Naziv London gin može se dopuniti izrazom „dry” (suhi).

(c)

Naziv London gin može sadržavati izraz „dry” (suhi).

24.

24.

Akvavit ili aquavit

26.

26.

27.

27.

28.

28.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda anis iznosi najmanje 37 % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda anis iznosi najmanje 35 % vol.

29.

29.

Destilirani anis

30.

30.

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića u kojima prevladava gorki okus te su proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima.

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića u kojima prevladava gorki okus te su proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima ili aromatizirajućim pripravcima ili i jednima i drugima .

(da)

Maksimalni sadržaj šećera u aromatiziranoj vodki iznosi 100 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

(db)

Izraz„vodka”na bilo kojem službenom jeziku Unije može se zamijeniti s „vodka”.

(ii)

proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla i/ ili jednog ili više jakih alkoholnih pića, zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.

(ii)

proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovom kombinacijom , zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.

(da)

Trgovački naziv „liker” može se dopuniti imenom arome ili prehrambenog proizvoda koji se koristio u proizvodnji proizvoda.

34.

34.

35.

35.

36.

36.

37.

37.

38.

31.a

„Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán”

39.

39.