Sažetak

Procjena utjecaja Prijedloga preinake Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Postojećim su uredbama utvrđene ciljne vrijednosti emisija CO2 na razini EU-a za nove automobile i kombije do 2020. – 2021. Standardi su bili glavni instrument za poticanje inovacija i ulaganja u niskougljične tehnologije. Pomogli su automobilskoj industriji EU-a da ostane globalni tehnološki predvodnik i smanji emisije CO2 iz novih vozila. Potrošači su imali koristi od nižih troškova za gorivo.

Međutim, utvrđeni su sljedeći ključni problemi: 1) nedostatno uvođenje najučinkovitijih vozila, uključujući vozila s nultim ili niskim emisijama, za ispunjenje preuzetih obveza iz Pariškog sporazuma i poboljšanje kvalitete zraka, posebice u urbanim područjima; 2) potrošači su uskraćeni za moguću uštedu goriva; 3) rizik od dugoročnoga gubitka konkurentnosti EU-a zbog nedostatnih inovacija u području automobilskih tehnologija s niskim emisijama.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Ovom se inicijativom nastoji: 1) doprinijeti ispunjenju preuzetih obveza EU-a na temelju Pariškog sporazuma smanjenjem emisija CO2 iz automobila i kombija na troškovno učinkovit način, 2) potrošačima smanjiti troškove potrošnje goriva, 3) povećati konkurentnost automobilske industrije EU-a i poticati zapošljavanje.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Bez djelovanja EU-a vjerojatno bi došlo do malog dodatnog smanjenja CO2 iz novih automobila i kombija. Standardi emisija CO2 za razdoblje poslije 2020. pomoći će državama članicama da postignu obvezujuće ciljne vrijednosti smanjenja emisija za 2030. predložene na temelju Uredbe o raspodjeli tereta. Nacionalne i lokalne inicijative same za sebe najvjerojatnije bi bile manje djelotvorne jer postoji rizik da budu neusklađene, pa bi se fragmentiralo unutarnje tržište.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmatrane su različite opcije za sljedeća pitanja:

1)ciljne vrijednosti emisija CO2;

2)raspodjelu tereta među proizvođačima;

3)poticaje za vozila s nultim ili niskim emisijama (LEV/ZEV);

4)elemente ekonomične provedbe;

5)jačanje upravljanja.

Tko podržava koju opciju? 

U pogledu ciljnih razina, proizvođači općenito podupiru manje ambiciozne ciljne vrijednosti za 2030. za razliku od nevladinih udruga u području okoliša i zaštite potrošača koje se zalažu za ambicioznije ciljne vrijednosti i za 2025. i za 2030. U pogledu raspodjele tereta, proizvođači podupiru krivulju graničnih vrijednosti koja se temelji na masi, a nevladine udruge radije bi da se kao parametar korisnosti upotrebljava otisak. Dok je automobilska industrija uglavnom protiv obveze u pogledu vozila s niskim i nultim emisijama, proizvođači akumulatora i električne energije, ulagači u infrastrukturu, europski gradovi koji imaju problema s kvalitetom zraka te većina nevladinih udruga u području okoliša i prometa traže takvu vrstu pristupa. Udruge potrošača imaju neutralan stav u pogledu toga.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Dodatna smanjenja emisija CO2 za automobile od 2005. do 2030. uz osnovno smanjenje u rasponu su od 4 do 11,4 postotnih bodova. Od 2020. do 2030. emisije onečišćujućih tvari u zrak smanjit će se za 2 do 8 postotnih bodova za NOx i do 10 postotnih bodova za PM2,5. Za kombije dodatna smanjenja emisija CO2 od 2005. do 2030. u rasponu su od 4,8 do 14,1 postotnih bodova. Od 2020. do 2030. emisije onečišćujućih tvari u zrak iz kombija smanjit će se za do 9 postotnih bodova (NOx) odnosno 10 postotnih bodova (PM2,5).

Koristi za potrošače u smislu „ukupnog troška vlasništva” za „prosječan novi auto” 2030., uzimajući u obzir životni vijek od 15 godina, iznose od 1 000 do 2 000 EUR. Za „prosječan novi kombi” 2030. te uštede iznose od 3 800 do 4 400 EUR. Neto uštede ostvaruju i prvi i drugi vlasnici, te će stoga koristi imati i skupine potrošača s nižim prihodima.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Troškovi proizvodnje će porasti i to će utjecati na cijenu vozila, pa će potrošači/poduzeća imati više početne troškove za nova vozila. Ti troškovi rastu sa strožim ciljnim razinama CO2 za cijeli vozni park. Za prosječan novi automobil registriran 2030. oni iznose od 400 do 2 700 EUR, a za prosječan kombi registriran 2030. od 400 do 2 400 EUR.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Analiza pokazuje pozitivne gospodarske utjecaje, uključujući i na MSP-ove. Mali proizvođači automobila s manje od 1 000 registracija novih vozila u EU-u godišnje izuzeti su od standarda CO2. MPS-ovi kao korisnici učinkovitijih kombija u velikoj će mjeri imati koristi od uštede goriva. U lancu vrijednosti automobilske industrije MSP-ovi koji proizvode konvencionalne tehnologije možda će se morati prilagoditi, no i oni će imati koristi od dodatne potražnje za novijim i učinkovitijim tehnologijama.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave?

Gubitak prihoda od poreza na gorivo 2030. procjenjuje se na otprilike 0,04 % BDP-a EU-28. U svim razmatranim scenarijima pretpostavlja se da će gubitak biti nadoknađen rastom neizravnog oporezivanja.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Ambiciozan, ali realističan i troškovno učinkovit regulatorni okvir za automobile i kombije pomoći će automobilskoj industriji EU-a da zadrži globalnu konkurentnost i pristup tržištima. Zbog smanjene potražnje za fosilnim gorivima poboljšat će se energetska sigurnost EU-a, dok će najveći dobici biti u srednjoročnom razdoblju.

D. Daljnje mjere

Kad će se ta politika preispitati?

Revizija učinkovitosti novog zakonodavstva mogla bi se provesti 2024. zajedno s revizijom drugog zakonodavstva kao što su prijedlozi za sustav trgovanja emisijama i Uredbu o raspodjeli tereta.