Sažetak

Procjena učinka prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o europskoj poslovnoj statistici („FRIBS”).

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Zbog rastuće potrebe za informacijama u okviru donošenja politika ili u druge svrhe Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku sve se češće suočavaju s dodatnim zahtjevima za visoku kvalitetu statističkih podataka. Sadašnji sustav europske poslovne statistike fragmentiran je u 10 zasebnih pravnih akata koji su specifični za pojedino područje i kojima se strogo određuju sadržaj i tehnički zahtjevi za izradu podataka. Rezultat je toga fragmentiran i krut pravni sustav koji pridonosi sljedećim ključnim problemima: (1) nedostatak dosljednog i jednostavnog pravnog okvira; (2) nedostatak fleksibilnosti; (3) premala podrška primjeni inovativnih metoda i uporabi izvora podataka; (4) upitna kvaliteta, osobito u pogledu dosljednosti u različitim područjima poslovne statistike; (5) veliko opterećenje za pružatelje podataka. Konačna su posljedica tih problema sve neučinkovitija i sve kruća izrada europske poslovne statistike i nezadovoljstvo korisnika.

Što se nastoji postići inicijativom?

Cilj je inicijative jačanje fleksibilnosti i prilagodljivosti europske poslovne statistike na potrebe korisnika koje se mijenjaju te povećanje njihove dosljednosti i kvalitete. Inicijativom se podržavaju glavni prioriteti Komisije pružanjem dosljednih i relevantnijih podataka za praćenje, primjerice rasta, otvaranja novih radnih mjesta, konkurentnosti, istraživanja i inovacija, jedinstvenog digitalnog tržišta, utjecaja globalizacije i funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Inicijativom se omogućuje jeftinija i modernija izrada podataka i pruža sredstvo za znatno smanjenje administrativnog opterećenja pružatelja podataka (poslovnih subjekata).

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Na temelju članka 338.Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zakonodavci EU-a nadležni su za donošenje mjera za izradu statističkih podataka kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije. Postoji cijeli niz područja (aktivnosti) politike EU-a čiji se razvoj i praćenje oslanjaju na podatke obuhvaćene poslovnom statistikom, npr. zapošljavanje, konkurentnost, inovacije, trgovina, industrija te regionalna, gospodarska i monetarna politika. Načini prikupljanja podataka koji se razmatraju u ovoj procjeni učinka pridonose obavljanju aktivnosti Unije. Intervencija EU-a neophodna je zbog nezaobilazne potrebe za međunarodnom usporedivošću.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrale? Daje li se nečemu prednost i zašto? 

Razmatrao se cijeli niz mogućnosti uz intenzivno savjetovanje s dionicima. Mogućnost kojoj se daje prednost (mogućnost C4 – Modernizacija poslovne statistike u jedinstvenom okviru (FRIBS) uporabom kombinacije mjera (kombinacija podmogućnosti SIMSTAT i revidirani Intrastat) najbolje odgovara političkim ciljevima i ciljevima Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) zato što pojednostavnjuje heterogeno i nedosljedno zakonodavstvo kojim se trenutačno uređuje poslovna statistika i stavlja ga u jedinstveni pravni okvir. Ona ima najveći potencijal za smanjenje regulatornog opterećenja. Tom mogućnošću sustav europske poslovne statistike postaje spreman za budućnost zato što se olakšava korištenje modernim, isplativim metodama izrade podataka, poboljšava se njegova fleksibilnost i prilagodljivost potrebama korisnika politike te se povećava analitička vrijednost i kvaliteta podataka, čime se maksimalno povećava dodana vrijednost EU-a.

Tko podržava koju opciju? 

Svaka revizija metoda izrade podataka ili zahtjeva za podatke kratkoročno uključuje troškove za nacionalne zavode za statistiku, ali postoji svijest da se dugoročno troškovi mogu smanjiti. Korisnici podataka podržavaju poboljšanu pravodobnost, usklađenost i usporedivost podataka te prilagodljivost njihovim potrebama. Pružatelji podataka podržavaju i imaju koristi od punog potencijala mogućnosti C u pogledu smanjenja opterećenja u pogledu odgovora. Konkretno, tijela koja prikupljaju podatke (nacionalni zavodi za statistiku) podržavaju mogućnost C4 kojoj se daje prednost – Modernizacija poslovne statistike u jedinstvenom okviru (FRIBS) uporabom kombinacije mjera (kombinacija podmogućnosti SIMSTAT i revidirani Intrastat) za modernizaciju Intrastata.

C. Učinci mogućnosti kojoj se daje prednost

Koje su prednosti mogućnosti kojoj se daje prednost (ako ih ima, u suprotnom navesti najvažnije prednosti)?

Osim navedenih kvalitativnih prednosti, mogućnost C4 raspolaže potencijalom za smanjenje opterećenja pružatelja podataka (smanjenje opterećenja od 13,5 %), istodobno održavajući visoku kvalitetu izrađenih podataka. Učinkovitim i pojednostavnjenim pravnim okvirom ostvarili bi se ciljevi programa REFIT i poboljšala fleksibilnost. Od toga bi koristi imali korisnici podataka – među kojima i tijela nadležna za izradu makroekonomskih pokazatelja kao što je BDP – zbog poboljšane pravodobnosti i prilagodljoivosti, kvalitete podataka te jamčenja dugoročne dosljednosti poslovnih statističkih podataka.

U postupcima kojima se tijela koja prikupljaju podatke služe pri izradi podataka vidjela bi se korist od poboljšanog pristupa administrativnim i drugim izvorima podataka i od mogućnosti uporabe i razmjene mikropodataka. Integriraniji postupci trebali bi olakšati i dugoročne uštede u pogledu ukupnih troškova.

Koliki su troškovi mogućnosti kojoj se daje prednost (ako ih ima, u suprotnom navesti najvažnije troškove)? 

Tijela koja prikupljaju podatke na samom će se početku suočiti s troškovima provedbe mogućnosti kojoj se daje prednost zbog promjena u postupcima izrade podataka i novih zahtjeva u pogledu podataka. Iz procjene učinka vidljivo je da te dodatne kratkoročne troškove provedbe za nacionalne zavode za statistiku premašuju dugoročna poboljšanja učinkovitosti na razini sustava. Procijenjeni jednokratni troškovi po državi članici iznosili bi od 1,25 milijuna EUR do 1,9 milijuna EUR, a dodatni operativni troškovi od 691 000 EUR do 700 000 EUR godišnje po državi članici. Očekivani dugoročni učinci na razini EU-a procjenjuju se na iznos između najvećih neto ušteda na troškovima od 10 milijuna EUR i najvećih neto povećanja troškova od (+) 9 milijuna EUR tijekom desetogodišnjeg razdoblja provedbe (u sadašnjoj vrijednosti, ovisno o konačnim modalitetima provedbe u pojedinačnim državama članicama).

Kako će to utjecati na poslovne subjekte, MSP-ove i mikropoduzeća?

S jedne bi strane dodatni zahtjevi u pogledu podataka mogli rezultirati ograničenim opterećenjem za MSP-ove, osobito u pogledu povećanih informacija o sektoru usluga. U savjetodavnim odgovorima na pitanja o kvaliteti upućenima tijelima koja prikupljaju podatke nacionalni su zavodi za statistiku pružili jamstva da se najveća pozornost posvećuje tome da se osigura najmanje moguće opterećenje MSP-ova na način da se, primjerice, upotrebljavaju administrativni podaci ili napredne statističke metode. S druge strane, modernizacijom statističkih podataka o trgovini robom unutar EU-a također bi se znatno smanjilo opterećenje MSP-ova (koji sudjeluju u trgovini robom unutar EU-a). Bilo koje moguće povećanje opterećenja MSP-ova bilo bi ograničeno i time što će mnoge zemlje pri ispunjavanju novih zahtjeva za podatke upotrebljavati administrativne podatke (u kombinaciji s metodama procjene na temelju modela).

Hoće li to imati znatan učinak na nacionalne proračune i uprave? 

Troškovi provedbe imaju učinak na proračun nacionalnih zavoda za statistiku, a time neizravno i na nacionalne proračune. Statističkim regulatornim okvirom predviđene su mjere zaštite kojima bi se troškovi trebali ograničiti što je više moguće. Komisija je bespovratnim sredstvima u iznosu od 13 milijuna EUR već pridonijela financiranju dodatnih troškova s kojima se suočavaju nacionalni zavodi za statistiku u prilagodbi svojih postupaka izrade promjenama koje bi donio FRIBS. U budućnosti će se uložiti dodatna financijska sredstva – ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava – kako bi se olakšala provedba FRIBS-a. Zbog poboljšanja učinkovitosti koja proistječu iz drugih odredaba FRIBS-a, a koja se ne ogledaju u brzom smanjenju troškova nego će za njih trebati više vremena, očekuje se da će se početno povećanje troškova nadoknaditi srednjoročno i dugoročno.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Nisu utvrđeni drugi bitni učinci.

D. Daljnje mjere

Kad će se politika preispitati?

Inicijativom su predviđena redovita izvješća država članica o kvaliteti koja sadržavaju relevantne informacije o praćenju različitih ciljnih elemenata. Europski statistički program – uključujući europsku poslovnu statistiku – koji trenutačno obuhvaća razdoblje 2013. – 2017. (a treba biti produljen do 2020.), procjenjuje se na polovini razdoblja i na kraju programa. Ključni pokazatelji uspješnosti preispituju se jednom godišnje.