EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.8.2017.
COM(2017) 461 final
2017/0212(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52017PC0461
Proposal for a COUNCIL REGULATION fixing for 2018 the fishing opportunities for certain fish stocks and groups of fish stocks applicable in the Baltic Sea
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
COM/2017/0461 final - 2017/0212 (NLE)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.8.2017.
COM(2017) 461 final
2017/0212(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), iskorištavanje živih morskih bioloških resursa obnavlja i održava populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos (NOP). Važan instrument u tom pogledu jest godišnje utvrđivanje ribolovnih mogućnosti u obliku ukupnog dopuštenog ulova (TAC-ovi) i kvota.
Uredbom (EU) 2016/1139 od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove dodatno se utvrđuju vrijednosti ribolovne smrtnosti izražene kao rasponi koji se upotrebljavaju u ovom prijedlogu radi ostvarenja ciljeva ZRP-a, posebno postizanja i zadržavanja najvišeg održivog prinosa.
Cilj je ovog prijedloga utvrditi ribolovne mogućnosti za države članice za 2018. u pogledu komercijalno najvažnijih ribljih stokova u Baltičkom moru. Kako bi se pojednostavnilo i pojasnilo godišnje određivanje TAC-a i kvota, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru od 2006. utvrđuju se zasebnom uredbom.
•Usklađenost s postojećim odredbama u relevantnom području politike
Prijedlogom se utvrđuju kvote na razinama usklađenima s ciljevima Uredbe (EU) br. 1380/2013 od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici i uzimaju u obzir promjene uvedene Uredbom (EU) 2015/812 kojom se ukida sustav ribolovnog napora u Baltičkom moru.
•Usklađenost s drugim politikama Unije
Predložene mjere u skladu su s ciljevima i pravilima zajedničke ribarstvene politike i politikom Unije za održivi razvoj.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti zbog razloga navedenih u nastavku.
Zajednička ribarstvena politika jedna je od zajedničkih politika. U skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a Vijeće donosi mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti.
Predmetnom Uredbom Vijeća ribolovne mogućnosti dodjeljuju se državama članicama. Uzimajući u obzir članak 16. stavke 6. i 7. i članak 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice mogu te mogućnosti raspodjeljivati među regijama ili gospodarskim subjektima u skladu s kriterijima utvrđenima u navedenim člancima. Države članice stoga imaju širok manevarski prostor za odlučivanje o društveno-gospodarskom modelu koji su odabrale za iskorištavanje ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene.
Prijedlog nema nikakve nove financijske posljedice za države članice. Ovu konkretnu Uredbu Vijeće donosi svake godine, a javna i privatna sredstva potrebna za njezinu provedbu već su na raspolaganju.
•Odabir instrumenta
Predloženi instrument: uredba.
Riječ je o prijedlogu za upravljanje ribarstvom koji se temelji na članku 43. stavku 3. UFEU-a.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Savjetovanja s dionicima
Savjetovanje sa Savjetodavnim vijećem za Baltičko more (BSAC) održano je na temelju Komunikacije Komisije o savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2018. u okviru zajedničke ribarstvene politike (COM(2017) 368 final). Prijedlog se temelji na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES). Preliminarna stajališta izražena u vezi sa svim predmetnim ribljim stokovima razmotrena su u okviru prijedloga i uzeta u obzir u najvećoj mogućoj mjeri vodeći računa o tome da nisu proturječna postojećim politikama ili da ne dovode do pogoršanja stanja osjetljivih resursa.
O znanstvenom mišljenju o ograničenjima ulova i stanju stokova raspravljalo se i s državama članicama u lipnju 2017. u okviru regionalnog foruma BALTFISH.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Znanstvena organizacija koja je sudjelovala u savjetovanju jest Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES).
Unija svake godine traži znanstveno mišljenje ICES-a o stanju važnih ribljih stokova. Dostavljeno mišljenje odnosi se na sve baltičke stokove, a TAC-ovi se predlažu za one koji su komercijalno najvažniji.
•Procjena učinka
Prijedlog je dio dugoročnog pristupa čiji je cilj dovesti ribolov na dugoročno održive razine i zadržati ga na tim razinama. Posljedica tog pristupa bit će stabilan ribolovni pritisak i veće kvote, a time i bolji prihodi za ribare i njihove obitelji. Očekuje se da će povećana iskrcavanja ulova donijeti koristi ribarskoj industriji, potrošačima, prerađivačkoj industriji i maloprodaji, kao i ostalim pomoćnim industrijama povezanima s gospodarskim i rekreacijskim ribolovom.
Zahvaljujući odlukama koje su posljednjih godina donesene u pogledu ribolovnih mogućnosti na Baltičkom moru, neki su stokovi već uspješno obnovljeni (uz povećanje biomase pelagijskih stokova za 50 % između 2012. i 2016.) te je ponovno uspostavljena ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti. Međutim, i dalje je potreban napredak u obnovi pridnenih stokova, od kojih su neki još uvijek ispod sigurnih granica biomase, kao i u postizanju toga da svi stokovi budu ispod najvećeg održivog prinosa.
Uzimajući u obzir prethodno navedeno, prijedlogom Komisije smanjile bi se kvote za stokove haringe u zapadnom Baltiku, Botničkom zaljevu i Riškom zaljevu te istočne stokove bakalara i iverka zlatopjega, i to u prosjeku za 32 %. Predlaže se povećanje za središnje stokove haringe i papaline, i to za 25 % odnosno 0,5 %. Količina baltičkih ribolovnih mogućnosti za stokove lososa, izražena u broju komada ribe, povećat će se sa 106 413 na 116 099 jedinki, što je povećanje za 9 % u odnosu na 2017. Predlaže se zadržavanje razine za zapadni stok bakalara.
Učinak prijedloga za 2018. u velikoj će se mjeri razlikovati ovisno o vrsti ribolova. Sve u svemu, prijedlog Komisije dovodi do razine od oko 647 tisuća tona za baltičke ribolovne mogućnosti, što je smanjenje za 7 % u usporedbi s 2017.
•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje
Prijedlog je i dalje fleksibilan u pogledu primjene mehanizama razmjene kvota koji su već uvedeni uredbama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru koje su donesene prethodnih godina. Ne predlažu se novi elementi ili novi administrativni postupci za javna tijela (EU-a ili nacionalna) kojima bi se povećalo administrativno opterećenje.
Budući da se odnosi na godišnju uredbu za 2018., prijedlog ne uključuje klauzulu o reviziji.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlogom se ne utječe na proračun EU-a.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Praćenje korištenja ribolovnim mogućnostima u obliku TAC-ova i kvota utvrđeno je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
Prijedlogom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2018. za određene stokove ili skupine stokova za države članice koje obavljaju ribolov u Baltičkom moru. Njime se prvi put utvrđuje i vrsta za koju je ribolov zabranjen, a to je stok jegulje.
Ribolovne mogućnosti
Novi višegodišnji plan za ribarstvo u Baltičkom moru stupio je na snagu 20. srpnja 2016 1 . Na temelju odredbi tog plana, ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima iz plana te su u skladu s ciljnim rasponima ribolovne smrtnosti koji su u njemu određeni. Kad je biomasa stoka ispod referentnih točaka utvrđenih u planu, ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razini koja odgovara ribolovnoj smrtnosti koja se razmjerno smanjuje uzimajući u obzir smanjenje biomase stoka.
Ribolovne mogućnosti predlažu se u skladu s člankom 16. stavkom 1. (u pogledu načela relativne stabilnosti) i člankom 16. stavkom 4. (u pogledu ciljeva zajedničke ribarstvene politike i pravila utvrđenih višegodišnjim planovima).
Radi utvrđivanja kvota EU-a za stokove koje EU dijeli s Ruskom Federacijom, odgovarajuće količine tih stokova oduzete su od TAC-ova koje je preporučio ICES, kad je to bilo potrebno. TAC-ovi i kvote dodijeljeni državama članicama navedeni su u Prilogu I. Uredbi.
Svih pet pelagijskih stokova (četiri stoka haringe i jedan stok papalina), zapadni bakalar, iverak zlatopjeg i losos u glavnom bazenu u Baltičkom moru 2018. treba loviti na razinama najvećeg održivog prinosa. Ribolovne mogućnosti za sve stokove koji su obuhvaćeni planom upravljanja u Baltičkom moru utvrđene su na razinama ciljnih raspona ribolovne smrtnosti u skladu s postizanjem najvišeg održivog prinosa u 2018.: predložene kvote za tri stoka haringe u zapadnom i središnjem Baltiku i Riškom zaljevu odgovaraju vrijednostima ribolovne smrtnosti koje odgovaraju obama dijelovima raspona ribolovne smrtnosti na razini NOP-a kako je navedeno u članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/1139. Za dva stoka, i to za zapadni stok haringe i zapadni stok bakalara, ribolovne mogućnosti odgovaraju ribolovnoj smrtnosti u rasponu navedenom u članku 5. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/1139.
TAC-ovi za losos iz Finskog zaljeva i istočni bakalar odgovaraju pristupu koji je razvio ICES i koji se primjenjuje na stokove o kojima ne postoje potpuni podaci.
Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima uključujući odredbe o fleksibilnosti u skladu s člancima 3. i 4. za zaštitne odnosno analitičke stokove. U skladu s člankom 2. Uredbe, Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova odlučuje na koje se stokove ne primjenjuju članci 3. i 4., posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđen mehanizam fleksibilnosti za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa i ometalo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike potrebno je pojasniti da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju samo ako se države članice ne koriste godišnjom fleksibilnošću utvrđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe 1380/2013.
Jegulja
Jegulja ima složen životni ciklus jer je dugoživuća riba koja se pojavljuje na vrlo širokom prostoru: noviji dokazi upućuju na to da se jegulje mrijeste u Sargaškom moru te njihove ličinke nošene morskim strujama dolaze do epikontinentalnog pojasa Europe i Sjeverne Amerike gdje se preobražuju u staklene jegulje i ulaze u kontinentalne vode.
Tijekom kontinentalne faze životnog ciklusa jegulja (u bočatim i/ili slatkim vodama), čimbenici smrtnosti koji na njih utječu ovise o regionalnim uvjetima. Na temelju Uredbe Vijeća 1100/2007 o uvođenju mjera za obnavljanje stoka europske jegulje (Uredba o jeguljama) države članice u kojima postoje znatna staništa jegulje obvezne su provoditi planove gospodarenja stokom jegulje kojima se može osigurati da dovoljan broj odraslih jegulja napusti riječne slivove i dospije u otvoreno more tako da se mogu mrijestiti, a time dovesti i do obnove stoka. Nacionalni planovi gospodarenja stokom jegulje mogu (ali ne moraju) obuhvaćati i morske vode.
Noviji podaci pokazuju međutim da 57 % srebrnih jegulja koje dospiju u otvoreno more bude ulovljeno u gospodarskom i rekreacijskom ribolovu u Baltičkom moru. Uredbom o jeguljama obvezuje se države članice u kojima se provodi ribolov jegulje u vodama EU-a da smanje ribolovni napor i/ili ulov za 50 % u odnosu na prosjek iz razdoblja 2004. – 2006., osim ako njihovi planovi gospodarenja obuhvaćaju i morske vode. Nijedna baltička država članica ne ispunjuje taj cilj.
U više puta iznesenom znanstvenom mišljenju navodi se da: „… kada se u pogledu jegulje primjenjuje načelo predostrožnog pristupa, sve antropogene utjecaje (npr. rekreacijski i komercijalni ribolov jegulje u svim fazama njezina životnog ciklusa, hidroelektrane, crpne stanice i onečišćenje) kojima se smanjuju proizvodnja i migracija srebrne jegulje trebalo bi smanjiti na nulu ili zadržati na najnižoj mogućoj razini.” 2
S obzirom na stanje stoka, koji je uvršten na popis u Prilogu II. CITES-u, smanjenje ribolovnog napora ili ulova za 50 % kako je propisano Uredbom o jeguljama nije u skladu s ciljevima ZRP-a iz 2013. u pogledu održivog iskorištavanja resursa. Uzimajući u obzir mišljenje ICES-a važno je da se obustavi sav ribolov usmjeren na jedinke u mrijestu dok se ne dobiju jasni dokazi o poboljšanju stanja stoka. Stoga je, s obzirom na to ozbiljno mišljenje ICES-a, primjereno zabraniti sav ribolov jegulje u Baltičkom moru 2018., dok se ne pronađu dugoročnija rješenja.
2017/0212 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) Člankom 43. stavkom 3. Ugovora predviđeno je da Vijeće na prijedlog Komisije donosi mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti.
(2) Člankom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 3 zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, gdje je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela te na temelju mišljenja savjetodavnih vijeća osnovanih za odgovarajuća zemljopisna područja ili područja nadležnosti i zajedničkih preporuka država članica.
(3)Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti, prema potrebi uključujući određene uvjete koji su s tim funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi državama članicama dodijeliti tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki stok ili ribarstvo te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.
(4) Člankom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđa se da je cilj ZRP-a postizanje stope iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos do 2015. gdje je to moguće, a na progresivnoj i postupnoj osnovi najkasnije do 2020.
(5) Ukupne dopuštene ulove (TAC-ove) trebalo bi stoga, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih mišljenja, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva, kao i vodeći računa o mišljenjima izraženima tijekom savjetovanja s dionicima.
(6) Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 4 utvrđen je višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove („plan”). Tim se planom želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa oni obnavljaju, a populacija ulovljenih vrsta održava iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. U tu svrhu ciljanu stopu ribolovne smrtnosti za predmetne stokove, izraženu u obliku rasponâ vrijednosti, treba postići što prije, a progresivno i postupno do 2020. Ograničenja ulova za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru primjenjiva za 2018. primjereno je utvrditi s namjerom ostvarivanja ciljeva plana.
(7) U skladu s planom, kada znanstveno mišljenje ukaže na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od predmetnih stokova ispod referentnih točaka za biomasu stoka u mrijestu utvrđenih u Prilogu II. Uredbi (EU) 2016/1139, treba donijeti sve primjerene korektivne mjere kako bi se osiguralo da se predmetni stok brzo vrati na razinu iznad one koja može proizvesti najviši održivi prinos. Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) navelo je da je biomasa zapadnog stoka baltičkog bakalara (Gadus morhua) i zapadne haringe (Clupea harengus) ispod referentnih točaka očuvanja iz Priloga II. toj uredbi. Stoga je primjereno da se ribolovne mogućnosti za bakalar u zapadnom Baltiku i zapadnu haringu utvrde ispod raspona ribolovne smrtnosti iz stupca B Priloga I. Uredbi (EU) 2016/1139, i to na razini kojom se uzima u obzir smanjenje biomase. U tu svrhu u obzir treba uzeti vremenski raspored ostvarivanja općenitih ciljeva ZRP-a i posebnih ciljeva plana s obzirom na očekivani učinak poduzetih korektivnih mjera te se istodobno pridržavati ciljeva u pogledu osiguravanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(8) Trebalo bi poduzeti dodatne korektivne mjere u pogledu zapadnog stoka baltičkog bakalara. Zadržavanjem osmotjednog razdoblja zabrane ribolova koje se trenutačno primjenjuje i dalje bi se osiguravala zaštita agregacija bakalara u mrijestu. Znanstveno je mišljenje da rekreacijski ribolov zapadnog stoka baltičkog bakalara znatno pridonosi ukupnoj ribolovnoj smrtnosti tog stoka. Uzimajući u obzir trenutačno stanje tog stoka, primjereno je zadržati određene mjere koje se trenutačno primjenjuju na rekreacijski ribolov. Konkretnije, tijekom razdoblja mrijesta trebalo bi primjenjivati strože dnevno ograničenje vreće po ribaru. Time se ne dovodi u pitanje načelo relativne stabilnosti koje se primjenjuje na aktivnosti komercijalnog ribolova.
(9) U pogledu istočnog stoka baltičkog bakalara (Gadus morhua) zbog promjena u njegovoj biologiji ICES nije mogao utvrditi biološke referentne točke. Stoga je u cilju doprinosa ostvarenju ciljeva plana primjereno utvrditi TAC za istočnobaltički bakalar u skladu s predostrožnim pristupom kako je utvrđen u članku 9. stavku 2. Uredbe 1380/2013.
(10) U pogledu haringe u Botničkom zaljevu ICES je procijenio stanje stoka koristeći se najnovijim podacima i najaktualnijim informacijama te je revidirao raspone ribolovne smrtnosti koji odgovaraju NOP-u. Iako se rasponi ribolovne smrtnosti koji su utvrđeni u znanstvenom mišljenju ne podudaraju s onima iz plana, koji se pak temelji na najboljem znanstvenom mišljenju dostupnom u trenutku njegova donošenja, plan je pravno obvezujući i na snazi je te bi ga stoga trebalo slijediti pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za predmetni stok.
(11) Kad je riječ o stoku jegulje, ICES je savjetovao da bi smrtnost uzrokovanu antropogenim čimbenicima uključujući rekreacijski i komercijalni ribolov trebalo smanjiti na nulu ili zadržati na najnižoj mogućoj razini. Stoga je potrebno primijeniti taj savjet uvođenjem zabrane ribolova te vrste u Baltičkom moru.
(12) Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 5 , a posebno njezini članci 33. i 34. koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te na dostavljanje podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti Komisiji. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja ulova stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.
(13) Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 6 (4) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članaka 3. i 4. za zaštitne i analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te Uredbe pri određivanju TAC-ova Vijeće odlučuje na koje se stokove ne primjenjuje članak 3. ili 4., posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršao biološki status stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo kada se ne iskorištava godišnja fleksibilnost predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(14) Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2018. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila Unije koja djeluju u Baltičkom moru.
2. Ova se Uredba primjenjuje i na rekreacijski ribolov kada ga se izričito navodi u relevantnim odredbama.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije navedene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Osim toga, primjenjuju se i sljedeće definicije:
(1)„ICES” znači Međunarodno vijeće za istraživanje mora;
(2)„Baltičko more” znači zone ICES-a III.b, III.c i III.d;
(3)„stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;
(4)„pododjeljak” znači pododjeljak ICES-a za Baltičko more kako je određeno u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2187/2005 7 ;
(5)„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina svakog stoka koju se smije uloviti tijekom razdoblja od jedne godine;
(6)„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;
(7)„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se biološki vodeni resursi iskorištavaju u svrhe kao što su rekreacija, turizam ili sport.
POGLAVLJE II.
RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI
Članak 4.
Ukupni dopušteni ulovi i dodjele
Ukupni dopušteni ulovi, kvote i, prema potrebi, uvjeti funkcionalno povezani s njima utvrđeni su u Prilogu.
Članak 5.
Posebne odredbe o dodjeli ribolovnih mogućnosti
Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđeno u ovoj Uredbi ne smiju se dovesti u pitanje:
(a)razmjene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(b)smanjenja i preraspodjele u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;
(c)dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(d)količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(e)smanjenja u skladu s člancima 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.
Članak 6.
Uvjeti za iskrcavanje ulova i usputnog ulova
1. Ulov vrsta na koje se primjenjuju ograničenja ulova te koje su ulovljene u okviru ribarstva određenog u članku 15. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 podliježe obvezi iskrcavanja kako je utvrđeno u članku 15. te Uredbe.
2. Stokovi neciljanih vrsta u sigurnim biološkim granicama iz članka 15. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđeni su u Prilogu za potrebe odstupanja od obveze oduzimanja ulova od relevantne kvote predviđene tim člankom.
Članak 7.
Mjere koje se odnose na rekreacijski ribolov bakalara u pododjeljcima od 22. do 24.
1. U rekreacijskom ribolovu u pododjeljcima od 22. do 24. dnevno se smije zadržati najviše pet primjeraka bakalara po ribaru.
2. Odstupajući od stavka 1., u pododjeljcima od 22. do 24. u razdoblju od 1. veljače 2018. do 31. ožujka 2018. dnevno se smije zadržati najviše tri primjerka bakalara po ribaru.
3. Stavcima 1. i 2. ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere.
Članak 8.
Zabrane
1. Ribarskim plovilima Unije zabranjuje se obavljati ribolov jegulje (Anguilla anguilla), zadržavati je na plovilu, prekrcavati je ili iskrcavati.
2. Zabranjen je rekreacijski ribolov jegulje (Anguilla anguilla).
POGLAVLJE III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 9.
Prijenos podataka
Kada u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama stokova, pri tome upotrebljavaju oznake stokova koje su navedene u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 10.
Fleksibilnost
1. Osim ako je u Prilogu ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnom TAC-u, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te Uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.
2. Članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuju se kada se država članica koristi odgovarajućom godišnjom fleksibilnošću predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 11.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2018.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.8.2017.
COM(2017) 461 final
PRILOG
Prijedlogu UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2018.
TAC-ovi PRIMJENJIVI NA RIBARSKA PLOVILA UNIJE NA PODRUČJIMA ZA KOJA SU TAC-ovi UTVRĐENI PO VRSTI I PODRUČJU
U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, ako nije navedeno drugačije) po stoku te uvjeti koji su funkcionalno povezani s time.
Ako nije navedeno drukčije, upućivanja na ribolovne zone upućivanja su na zone ICES-a.
Riblji stokovi navedeni su abecednim redom prema latinskom nazivu vrste.
Za potrebe ove Uredbe, navodi se sljedeća usporedna tablica latinskih i uobičajenih naziva:
Znanstveni naziv |
Troslovna oznaka |
Uobičajeni naziv |
Clupea harengus |
HER |
Haringa |
Gadus morhua |
COD |
Bakalar |
Pleuronectes platessa |
PLE |
Iverak zlatopjeg |
Salmo salar |
SAL |
Atlantski losos |
Sprattus sprattus |
SPR |
Papalina |
Vrsta: |
Haringa |
Zona: |
Pododjeljci 30–31 |
|||
Clupea harengus |
(HER/30/31.) |
|||||
Finska |
57896 |
|||||
Švedska |
12721 |
|||||
Unija |
70617 |
|||||
TAC |
70617 |
Analitički TAC |
||||
Vrsta: |
Haringa |
Zona: |
Pododjeljci 22-24 |
||
Clupea harengus |
(HER/3BC+24) |
||||
Danska |
1820 |
||||
Njemačka |
7166 |
||||
Finska |
1 |
||||
Poljska |
1690 |
||||
Švedska |
2310 |
||||
Unija |
12987 |
||||
TAC |
12987 |
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 |
|||
|
Haringa |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljcima 25–27, 28.2, 29 i 32 |
|
Clupea harengus |
(HER/3D-R30) |
|||
Danska |
5241 |
|||
Njemačka |
1390 |
|||
Estonija |
26764 |
|||
Finska |
52243 |
|||
Latvija |
6605 |
|||
Litva |
6955 |
|||
Poljska |
59353 |
|||
Švedska |
79678 |
|||
Unija |
238229 |
|||
TAC |
Nije relevantno |
Analitički TAC Primjenjuje se članak 6. stavak 2. ove Uredbe. |
||
Vrsta: |
Haringa |
Zona: |
Pododjeljak 28.1 |
||||
Clupea harengus |
(HER/03D.RG) |
||||||
Estonija |
13392 |
||||||
Latvija |
15607 |
||||||
Unija |
28999 |
||||||
TAC |
28999 |
Analitički TAC Primjenjuje se članak 6. stavak 2. ove Uredbe. |
|||||
|
Bakalar |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljcima 25–32 |
|
Gadus morhua |
(COD/3DX32.) |
|||
Danska |
5117 |
|||
Njemačka |
2036 |
|||
Estonija |
499 |
|||
Finska |
392 |
|||
Latvija |
1903 |
|||
Litva |
1253 |
|||
Poljska |
5891 |
|||
Švedska |
5184 |
|||
Unija |
22275 |
|
||
TAC |
Nije relevantno |
Zaštitni TAC Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 |
||
|
Bakalar |
Zona: |
Pododjeljci 22-24 |
||
Gadus morhua |
(COD/3BC+24) |
||||
Danska |
2444(1) |
||||
Njemačka |
1194(1) |
||||
Estonija |
54(1) |
||||
Finska |
48(1) |
||||
Latvija |
202(1) |
||||
Litva |
131(1) |
||||
Poljska |
654(1) |
||||
Švedska |
870(1) |
||||
Unija |
5597(1) |
||||
TAC |
5597(1) |
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 |
|||
(1) Ova se kvota smije loviti od 1. siječnja do 31. siječnja i od 1. travnja do 31. prosinca 2018. |
|
Iverak zlatopjeg |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljcima 22–32 |
||
Pleuronectes platessa |
(PLE/3BCD-C) |
||||
Danska |
4493 |
||||
Njemačka |
499 |
||||
Poljska |
941 |
||||
Švedska |
339 |
||||
Unija |
6272 |
||||
TAC |
6272 |
Analitički TAC |
|||
Vrsta: |
Atlantski losos |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljcima 22-31 |
|
Salmo salar |
(SAL/3BCD-F) |
|||
Danska |
21986 |
(1) |
||
Njemačka |
2446 |
(1) |
||
Estonija |
2234 |
(1) |
||
Finska |
27415 |
(1) |
||
Latvija |
13984 |
(1) |
||
Litva |
1644 |
(1) |
||
Poljska |
6670 |
(1) |
||
Švedska |
29717 |
(1) |
||
Unija |
106096 |
(1) |
||
TAC |
Nije relevantno |
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 |
||
__________ |
||||
(1) Izraženo brojem jedinki. |
|
Atlantski losos |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljku 32 |
||||
Salmo salar |
(SAL/3D32.) |
||||||
Estonija |
1026 |
(1) |
|||||
Finska |
8977 |
(1) |
|||||
Unija |
10003 |
(1) |
|||||
TAC |
Nije relevantno |
Zaštitni TAC |
|||||
__________ |
|||||||
(1) Izraženo brojem jedinki. |
Vrsta: |
Papalina |
Zona: |
Vode Unije u pododjeljcima 22–32 |
|||
Sprattus sprattus |
(SPR/3BCD-C) |
|||||
Danska |
25875 |
|||||
Njemačka |
16393 |
|||||
Estonija |
30047 |
|||||
Finska |
13545 |
|||||
Latvija |
36289 |
|||||
Litva |
13127 |
|||||
Poljska |
77012 |
|||||
Švedska |
50022 |
|||||
Unija |
262310 |
|||||
TAC |
Nije relevantno |
Analitički TAC Primjenjuje se članak 6. stavak 2. ove Uredbe. |
||||