EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.3.2017.

COM(2017) 114 final

2017/0048(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o europskim poslovnim statistikama,
izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2017) 98 final}
{SWD(2017) 99 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Raste potreba za statističkim informacijama o poduzećima za potrebe donošenja politika i za druge svrhe. Europskim statističkim sustavom (ESS) 1 trebalo bi pravodobno pružati visokokvalitetne statističke podatke u tom području koji su usporedivi u državama članicama. Diseminacija poslovnih statistika ESS-a trebala bi biti osnova za donošenje odluka o tržišnom gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama, za poboljšanje pristupa jedinstvenom tržištu za mala i srednja poduzeća te za poticanje poduzetništva i konkurentnosti.

Nacrt Uredbe o europskim poslovnim statistikama kojom se izmjenjuje Uredba (EZ) br. 184/2005 i stavlja izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika (FRIBS), dio je REFIT-a, programa Europske komisije za primjerenost i učinkovitost propisa u cilju pojednostavnjenja prava EU-a i smanjenja nepotrebnih regulatornih troškova, kojim su poslovne statistike utvrđene kao jedno od njegovih prioritetnih područja. Nacrtom Uredbe predviđena je integracija statističkih zahtjeva i pravnih akata o poslovnim statistikama tako da ih se racionalizira i pojednostavni te da se smanji opterećenje poduzeća.

Postojeći je sustav za izradu europskih poslovnih statistika fragmentiran na zasebne uredbe koje su specifične za pojedino područje. To dovodi do nedosljednosti u prikupljanju podataka i neučinkovitosti u njihovoj izradi. FRIBS-om će se osigurati zajednički pravni okvir za izradu i sastavljanje poslovnih statistika ESS-a. Očekuje se da će se njime ostvariti: kvalitetniji poslovni registri ESS-a, zajedničke definicije koje je potrebno upotrebljavati u svim statističkom područjima obuhvaćenima FRIBS-om, razmjena mikropodataka koje je moguće identificirati i integrirana struktura podataka. To bi trebalo dovesti do racionalizacije nacionalnih postupaka izrade statistika, bolje uporabe postojećih izvora podataka i smanjenja statističkog opterećenja ispitanika pri sastavljanju poslovnih statistika ESS-a. Osim toga, FRIBS-om će se stvoriti usklađene strukture podataka i zajednički standardi kvalitete podataka, čime će se omogućiti povezivanje različitih poslovnih statistika te time dodatno povećati vrijednosti prikupljenih informacija.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Pouzdane i visokokvalitetne statistike u sve su većoj mjeri potrebne kako bi se tvorcima politika i poduzećima omogućilo donošenje odluka utemeljenih na dokazima. Međutim, u postojećem kontekstu sve većeg pritiska na ljudske i financijske resurse koji su na raspolaganju za izradu statistika sve veća količina potrebnih visokokvalitetnih statistika postala je glavni izazov za ESS. Istodobno se ESS suočava sa zahtjevima pružatelja podataka (ispitanika – poduzeća) za smanjenje administrativnog opterećenja. Kako bi odgovorila na te izazove, Komisija (Eurostat) je nedavno donijela određeni broj inicijativa za osiguravanje učinkovitije izrade europskih statistika i smanjenje opterećenja ispitanika pojednostavnjenjem i poboljšanjem koordinacije i suradnje unutar ESS-a. Jedan je primjer izmjena Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici iz 2015., kojom je pojašnjeno upravljanje ESS-om te su ojačani instrumenti koordinacije i suradnje na razini EU-a i nacionalnoj razini. Druge slične inicijative, na primjer u području socijalnih statistika, uključene su u Komisijin program REFIT i njihov je cilj pojednostavniti i racionalizirati izradu europskih statistika unutar ciljnih područja.

Poslovne su statistike jedan od triju stupova ESS-a u europskom statističkom programu od 2013. do 2017. 2 Svakim je stupom obuhvaćen skup primarnih statistika kojim se zadovoljava više potreba i koji čini doprinos za računovodstvene sustave (npr. nacionalne račune ili platnu bilancu) te osnovu za pokazatelje za različite potrebe politike. Program Vizija ESS-a 2020., koji je u svibnju 2014. donio Odbor za ESS, strateški je odgovor ESS-a na izazove povezane sa službenim statistikama. U njemu se navodi da bi trebalo biti moguće upotrebljavati podatke u statističkim područjima kako bi se omogućila bolja analiza novih pojava (npr. globalizacije) i bolje služilo politikama EU-a sa snažnim učinkom. Izlazni podaci trebali bi se temeljiti na učinkovitim i stabilnim statističkim postupcima. Programom za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (program MEETS) pripremljena je provedba Vizije ESS-a 2020. u području poslovnih statistika i statistika o trgovini. Pokrenuto je nekoliko djelovanja u cilju integracije, pojednostavnjenja, povezivanja podataka i razvoja usklađenih metodologija.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

Jedan je od ciljeva FRIBS-a osigurati svrsishodne statistike kojima se pridonosi oblikovanju i praćenju politika EU-a koje utječu na poduzeća.

Točnije, za praćenje napretka prema deset prioriteta koje je odredila Europska komisija, posebno u pogledu zapošljavanja, rasta i ulaganja, jedinstvenog digitalnog tržišta, unutarnjeg tržišta i trgovinskih sporazuma EU-a, potrebne su usklađene i usporedive europske statistike koje:

donositelji odluka mogu upotrijebiti za oblikovanje inicijativa politike kojima se ostvaruju ciljevi Komisije i za praćenje njihove provedbe,

mediji mogu upotrijebiti kada pokrivaju područja koja su utvrđena u deset prioriteta.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osigurana je pravna osnova za europske statistike. Zakonodavci EU-a u skladu s tim člankom donose mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u mjeri u kojoj prijedlog nije u isključivoj nadležnosti EU-a. Europskim statističkim sustavom države članice osiguravaju stvarno sastavljanje statističkih informacija na nacionalnoj razini. Za sastavljanje poslovnih statistika na europskoj razini neophodne su usklađena metodologija i definicija zajedničkog rezultata koji trebaju isporučiti države članice. Samo Komisija može koordinirati potrebno usklađivanje statističkih informacija u državama članicama i izraditi poslovne statistike na europskoj razini na temelju sastavljanja podataka koje su provele države članice. Stoga Europska unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji (UEU). Predloženo je djelovanje EU-a stoga potpuno opravdano. To se može potpuno postići samo djelovanjem EU-a.

Nadalje, samo se na europskoj razini može bolje pratiti globalizacija na temelju boljeg uvida u multinacionalne skupine poduzeća.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti zbog sljedećih razloga.

Primjenom istih načela u državama članicama na usklađen će se način osigurati kvaliteta europskih poslovnih statistika, uključujući njihovu usporedivost, relevantnost i prilagodljivost. Poboljšat će se troškovna učinkovitost, poštujući pritom posebnosti sustava država članica.

Standardizacijom koncepata i metoda, uklanjanjem udvostručavanja i prilikom za veću uporabu kombinacije izvora koji nisu istraživanja trebalo bi smanjiti financijsko i administrativno opterećenje ispitanika. Uredba FRIBS u velikoj je mjeri usmjerena na rezultate, što znači da države članice imaju slobodu izbora u pogledu doprinosa (izvora podataka) sve dok isporučuju rezultate (statistike) u skladu s dogovorenim definicijama i dogovorenim standardima kvalitete. Potiče se države članice da, kada je to moguće, pri ispunjavanju statističkih potreba upotrebljavaju postojeće administrativne izvore ili inovativne izvore kao što su veliki podaci. Novi zahtjevi u pogledu podataka koji se uvode Uredbom FRIBS ispitani su u okviru pilot-studija kako bi se dokazala njihova izvedivost.

Postojeći zakonodavni akti EU-a o poslovnim statistikama izmijenjeni su nekoliko puta tijekom prethodnih godina. Time se pokazalo da se Uredbom o uspostavi zajedničkog okvira za postupak prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka o poduzećima ti postupci mogu učiniti učinkovitijima (troškovi/koristi) i djelotvornijima.

U skladu s načelom proporcionalnosti predložena je Uredba stoga ograničena na minimum koji je potreban za postizanje njezinih ciljeva i njome se ne prelazi ono što je nužno za tu svrhu.

•Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

S obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga, uredba je najprimjereniji instrument.

Odabir primjerenog instrumenta ovisi o zakonodavnom cilju. S obzirom na potrebu za informacijama na europskoj razini, trend u području europskih statistika bio je primjena uredaba, a ne direktiva kao temeljnih pravnih akata. Prednost se daje uredbi jer se njome utvrđuje isto pravo u cijeloj Europskoj uniji i državama članicama ne ostavlja prostora za njegovu nepotpunu ili selektivnu primjenu. Njome se unutar EU-a osigurava usporedivost podataka za visokokvalitetne europske statistike. Izravno se primjenjuje, što znači da se ne treba prenositi u nacionalno zakonodavstvo. Uporaba uredbe u skladu je s ostalim europskim statističkim temeljnim pravnim aktima donesenima od 1997.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Budući da je inicijativa počela prije donošenja smjernica za bolju regulativu, nije provedena posebna evaluacija (na temelju pet kriterija za evaluaciju) postojeće situacije za potporu inicijativi. Na temelju standarda Komisije primjenjivao se Eurostatov sustav za evaluaciju postojećeg zakonodavstva, uključujući evaluaciju europskog statističkog programa 3 , koji je činio središnji dio cijelog postupka. Osim toga, svake se godine provode istraživanja među korisnicima kako bi se dobio bolji uvid u korisnike, njihove potrebe i njihovo zadovoljstvo uslugama koje pruža Eurostat. Eurostat upotrebljava rezultate evaluacije za unaprjeđenje postupka izrade statističkih informacija i vlastitih statističkih rezultata. Oni se uvrštavaju u različite strateške planove, kao što su program rada i plan upravljanja.

•Savjetovanja s dionicima

Za europske poslovne statistike glavne su kategorije dionika korisnici podataka (ostale službe Komisije, nacionalna statistička tijela koja prate poslovni sektor, nacionalne središnje banke i Europska središnja banka, strukovne udruge i istraživači), subjekti koji sastavljaju podatke (nacionalni zavodi za statistiku (NZS-ovi), ali i ostali subjekti koji sastavljaju podatke, kao što su nacionalne središnje banke) i pružatelji podataka (poduzeća (uključujući MSP-ove)).

Prvim su krugom savjetovanja s dionicima, koji se odvijao se od srpnja do listopada 2014., bili obuhvaćeni infrastrukturni elementi FRIBS-a (kao što su poslovni registri, razmjena mikropodataka, pitanja kvalitete i povjerljivost). Drugi je krug pokrenut u drugoj polovici 2015., a bio je usmjeren na promjene zahtjeva u pogledu podataka koje će se uvesti FRIBS-om. U trećem su krugu, koji je proveden u jesen 2015. i prvom tromjesečju 2016., naposljetku prikupljena mišljenja dionika o modernizaciji statistika o trgovini robom unutar Unije (Intrastat). Svaki se krug sastojao od ciljanog savjetovanja sa subjektima koji sastavljaju podatke (nacionalnim statističkim tijelima) i javnog savjetovanja s pružateljima podataka (poduzećima). Prva su dva kruga uključivala i javno savjetovanje s korisnicima podataka. Rezultati javnih savjetovanja detaljno su navedeni u dvama izvješćima 4 .

Glavni rezultati odgovarajućih savjetovanja mogu se sažeti kako slijedi:

korisnici podataka ukazali su na probleme povezane s relevantnošću trenutačno dostupnih poslovnih statistika, a posebno na poteškoće u kombiniranju podataka iz različitih područja poslovnih statistika zbog nedosljednosti i nedostatka informacija o pitanjima kao što su uslužni sektor i globalizacija. Prema njihovom bi se mišljenju jedinstvenom usklađenom uredbom povećala dosljednost poslovnih statistika,

subjekti koji izrađuju podatke (NZS-ovi) zabrinuti su zbog povećanih troškova izrade povezanih s ispunjavanjem novih zahtjeva u pogledu podataka proizišlih iz FRIBS-a, koji su, međutim, odgovor na dugotrajne potrebe korisnika,

pružatelji podataka zabrinuti su zbog povećanja opterećenja kao rezultat dodatnih potreba za podacima. Ciljanim savjetovanjima dokazano je da bi se modernizacijom statistika o trgovini unutar Unije i više nego nadoknadilo to povećanje.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

O projektu FRIBS raspravljalo se na brojnim sastancima s nacionalnim stručnjacima kojima nisu bile obuhvaćene samo poslovne statistike, već i makroekonomske statistike te statistike o nacionalnim računima i platnoj bilanci. Izvješća o napretku projekta redovito su se podnosila Odboru za europski statistički sustav (ESSC) koji je osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009.

Prethodno opisana savjetovanja s dionicima koja su uključivala korisnike i pružatelje podataka bila su dodatni izvor upotrijebljenih vanjskih dokaza.

•Procjena učinka

Ovom se prijedlogu prilaže izvješće o procjeni učinka u kojem su utvrđeni problemi, predviđene različite opcije politika za njihovo rješavanje i naposljetku procijenjen učinak opcija politika.

Odbor za nadzor regulative dao je u lipnju 2016. pozitivno mišljenje o izvješću o procjeni učinka ( http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/ia_carried_out/cia_2016_en.htm#estat ).

U procjeni učinka utvrđena su dva uzroka problema:

1.    smanjena relevantnost i prilagodljivost europskih poslovnih statistika;

2.    pravna fragmentacija poslovnih statistika.

Kako bi se uklonili uzroci problema, procijenjene su sljedeće opcije:

opcija A – osnovni scenarij bez promjene politike EU-a,

opcija B – provedba zakonodavnih djelovanja ograničenih na određena područja poslovnih statistika, uključujući alternativne opcije za modernizaciju Intrastata,

opcija C – modernizacija poslovnih statistika unutar jedinstvenog okvira (FRIBS-a) uporabom kombinacije mjera, uključujući alternativne opcije za modernizaciju Intrastata.

Na temelju procjene učinka opcija A ne izgleda prihvatljivo jer bi tvorci politika i korisnici podataka u sve većoj mjeri bili nezadovoljni diseminiranim podacima i okrenuli bi se drugim izvorima podataka.

Opcijom B u određenoj se mjeri rješava pitanje modernizacije postojećeg sustava europskih poslovnih statistika, posebno nadogradnja izrade podataka i izlaznih podataka za korisnike politika i ostale korisnike. To vrijedi i za modernizaciju sustava Intrastat kojom bi trebalo smanjiti opterećenje pružatelja podataka. Međutim, tom se opcijom ne rješava niz postojećih nedostataka. Prvo, zadržavanje deset zasebnih zakonodavnih akata o poslovnim statistikama znači da je potrebno uložiti više napora kako bi se smanjile nedosljednosti i očuvala usklađenost podataka i pokazatelja izrađenih za korisnike politika u budućnosti, čime se isto tako stvara veliko radno opterećenje povezano s upravljanjem i ažuriranjem tih zakonodavnih akata. Djelovanjima za poboljšanje koja su predložena u toj opciji ne stvaraju se zapravo veća agilnost i prilagodljivost promjenama politike i drugim potrebama korisnika

Opcija C najnaprednija je i najprogresivnija jer se njome modernizira sustav europskih poslovnih statistika te se one prilagođavaju budućim potrebama. Europske poslovne statistike objedinit će se jedinstvenim pravnim okvirom FRIBS, kojim će se implicitno zajamčiti puno veća dosljednost poslovnih statistika (npr. s obzirom na vrijeme promjena, usklađivanje definicija itd.). Time se omogućuje ostvarivanje većih koristi od sustava ESS kao cjeline i istodobno povećava dodana vrijednost EU-a. Granice između različitih statističkih područja smanjite će se ili čak potpuno nestati. Tim će se usklađivanjem omogućiti bolje služenje potrebama politika jer će se moći diseminirati više pojednostavnjenih pokazatelja i kombinacija pokazatelja. Povećat će se i agilnost sustava, što ne bi bilo moguće u okviru dvaju prethodnih opcija. Novim potrebama politika moći će se udovoljiti uz manja kašnjenja te će se one moći ugraditi u djelotvoran i dobro oblikovani sustav. Nadalje, za razliku od opcije B, troškovi prilagodbe diseminiranih statistika i temeljnog pravnog okvira smanjeni su u opciji C kojoj se daje prednost jer je sve potrebne izmjene jednostavnije uvesti odjednom. Što je najvažnije, opcija C ima daleko najveći potencijal za smanjenje opterećenja poduzeća.

Zaključno, sve te prednosti jasno idu u prilog opciji C. Njome se najbolje odgovara na ciljeve programa REFIT pojednostavnjenjem, smanjenjem nepotrebnog administrativnog opterećenja i racionalizacijom heterogenih i nedosljednih pravnih tekstova kojima su trenutačno uređene poslovne statistike u jedinstveni usklađeni pravni okvir.

Iako je dao pozitivno mišljenje, Odbor za nadzor regulative imao je tri glavne preporuke za poboljšanje izvješća o procjeni učinka. One su navedene u nastavku.

1. Raspon opcija koje su na početku predstavljene i analizirane smatrao se nepotpunim jer se postupak savjetovanja o mogućim podopcijama za modernizaciju statistika o trgovini unutar Unije nastavlja nakon početnog podnošenja izvješća o procjeni učinka Odboru za nadzor regulative radi nadzora. Eurostat je ažurirao popis predloženih opcija politika tako da odražava zaključke ESSC-a o modernizaciji trgovine unutar Unije.

2. Zatraženo je da se ojača analiza mogućih utjecaja na proračun u pojedinačnim državama članicama te da se njome utvrdi hoće li se neke od njih suočiti s više poteškoća u provedbi od drugih i jesu li za te države članice planirane mjere ublažavanja. Eurostat je uključio daljnja pojašnjenja za zemlje koje su u najvećoj mjeri pogođene promjenama. Nadalje, naveden je određeni broj primjera koji se odnose na predviđena pojednostavnjenja za manje zemlje te na potencijal za racionalizaciju i modernizaciju koji se nudi FRIBS-om i kojim se stvaraju mogućnosti za buduće smanjenje troškova. Objašnjeno je i da je za djelovanja za razvoj novih prikupljanja podataka predviđeno financiranje (u okviru raspoloživosti proračunskih sredstava).

3. Zatraženo je da se ojača analiza učinaka administrativnog opterećenja na pružatelje podataka i da ona bude detaljnija u pogledu MSP-ova te da se u njoj navedu sve mjere koje je potrebno poduzeti za zaštitu MSP-ova od povećanih opterećenja. Eurostat je pojasnio učinke administrativnog opterećenja na pružatelje podataka. Nekima od dodatnih zahtjeva u pogledu podataka kojima se odgovara na dugotrajnu posebnu potrebu korisnika da se omogući praćenje političkih djelovanja u pogledu MSP-ova povećalo bi se opterećenje MSP-ova. Naveden je određeni broj primjera kako bi se pokazalo da su u brojnim područjima poslovnih statistika uspostavljene posebne mjere kojima se jamči zaštita MSP-ova od prekomjernog opterećenja, a subjekti koji sastavljaju podatke uložili bi posebne napore kako bi smanjili opterećenje MSP-ova povezano s tim novim zahtjevima u pogledu podataka.

Nakon odobrenja izvješća o procjeni učinka i nakon što je Odbor za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku u rujnu 2016. dao svoje mišljenje, donesena je odluka o uklanjanju statistika o izravnim stranim ulaganjima iz područja primjene Uredbe FRIBS jer je dimenzija poslovnih statistika o izravnim stranim ulaganjima manje jasna nego za statistike o međunarodnoj trgovini uslugama koje su trenutačno isto tako obuhvaćene Uredbom o platnoj bilanci 5 . Zahtjevi u pogledu izravnih stranih ulaganja stoga će i dalje ostati obuhvaćeni potonjom Uredbom. Međutim, time se ne izmjenjuju zaključci izvješća o procjeni učinka.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjenje

Prijedlogom se ispunjavaju ciljevi pojednostavnjenja utvrđeni programom REFIT, posebno zato jer se njime deset uredaba racionalizira u jedan jedinstveni regulatorni okvir i smanjuje opterećenje poduzeća, posebno MSP-ova. Troškovi provedbe isto su tako potpuno uzeti u obzir i pod kontrolom.

Iako se države članice potiče da upotrebljavaju što više administrativnih i inovativnih izvora koji nisu istraživanja, uključujući nove metode ili inovativne pristupe, odgovaranjem na nove potrebe korisnika povećava se opterećenje ispitanika. Međutim, to je dodatno opterećenje i više nego nadoknađeno pojednostavnjenjima, posebno u području statistika o trgovini unutar Unije. Očekuje se da će Uredbom FRIBS općenito smanjiti administrativno opterećenje poduzeća za najmanje 13,5 % godišnje.

Nekima od dodatnih zahtjeva u pogledu podataka koji su obuhvaćeni Uredbom FRIBS moglo bi se povećati opterećenje MSP-ova, posebno u pogledu proširenja poslovnih statistika na uslužne djelatnosti koje prije nisu bile obuhvaćene. Međutim, to je djelomično posljedica odgovora na dugotrajnu posebnu potrebu korisnika da se omogući praćenje europskih i nacionalnih političkih djelovanja u pogledu MSP-ova za koje trenutačno nedostaju dostatne informacije jer nisu obuhvaćene neke uslužne djelatnosti koje isto tako obavljaju MSP-ovi. Subjekte koji sastavljaju podatke potiče se da u svrhu ograničenja dodatnog opterećenja što više upotrebljavaju postojeće administrativne podatke (npr. podatke poreznih tijela) kako bi odgovorili na taj zahtjev u pogledu podataka i smanjili primjenu istraživanja, posebno za MSP-ove.

Pojednostavnjenjem predviđenim FRIBS-om u području statistika o trgovini unutar Unije moglo bi se smanjiti opterećenje MSP-ova. Međutim, uvijek će biti pojedinačnih MSP-ova koji možda neće imati koristi od smanjenja opterećenja i koji će se možda čak suočiti s većim opterećenjem. Zapravo, iako se uobičajeno može očekivati određena povezanost između veličine poduzeća i njegova obujma trgovine, mala poduzeća mogu imati velike obujmove trgovine, dok velika poduzeća mogu imati vrlo mali ili nikakav obujam trgovine.

Prijedlog je u skladu s mišljenjem platforme REFIT o statistikama o ulaganju u zaštitu okoliša, koje sadržava preporuku većine članova skupine predstavnika vlada i nekih članova skupine dionika da Komisija nastavi sa svojom procjenom preklapajućih obveza izvješćivanja iz Uredbe Komisije (EZ) br. 250/2009 (u području strukturnih poslovnih statistika) i Uredbe (EU) br. 691/2011 o računima okoliša te zamijeni uredbu o strukturnim poslovnim statistikama novom Okvirnom uredbom o integraciji poslovnih statistika (FRIBS).

Mišljenjem platforme potvrđeni su nalazi Komisije o postojanju dvostrukog izvješćivanja. Kako bi se riješilo to pitanje, prijedlog FRIBS-a ne uključuje aspekte računa rashoda za zaštitu okoliša koji će biti obuhvaćeni isključivo Uredbom o računima okoliša (Uredbom 691/2011). Stoga neće biti preklapanja / dvostrukog izvješćivanja.

Prijedlog je isto tako u skladu s digitalnom provjerom jer se njime promiču interoperabilnost i ponovna uporaba tako što se upotrebljavaju iste tehničke specifikacije skupova podataka i isti standardi za dostavu podataka i metapodataka te razmjenu i dijeljenje informacija između Eurostata i država članica.

•Temeljna prava

Prijedlogom se ne utječe na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Financijski učinak prijedloga neograničenog je trajanja s trogodišnjim razdobljem uspostave od 2019. do 2021. U zakonodavnom financijskom izvještaju uzete su u obzir samo godine obuhvaćene trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO). Nastavak financiranja bit će uvjetovan sporazumima postignutima za sljedeći VFO i nastavkom posebnih programa iz kojih je predviđeno financiranje.

Za 2019. i 2020. sredstva će biti osigurana iz postojećih raspodjela po programima, uključujući 19,5 milijuna EUR iz produljenja europskog statističkog programa na 2019. i 2020., i neće biti potrebna dodatna sredstva.

Ukupan iznos odobrenih sredstava za 2019. i 2020. procijenjen je na 46,453 milijuna EUR. Detaljni utjecaj na proračun naveden je u zakonodavnom financijskom izvještaju.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće donijeti predloženu Uredbu 2017. ili 2018. godine, a ubrzo nakon toga Komisija će donijeti provedbene mjere. Prva dostava podataka u skladu s novom Uredbom očekuje se u 2019.

Predloženi zakonodavni instrument u cijelosti će se ocijeniti na temelju pet kriterija za evaluaciju iz smjernica za bolju regulativu kako bi se, među ostalim, procijenile njegova učinkovitost i djelotvornost u pogledu ostvarenja ciljeva i odlučilo jesu li potrebne nove mjere ili izmjene. S tim će se u vezi pratiti popis ključnih pokazatelja uspješnosti za poslovne statistike.

Važno je uputiti na postojeće alate za praćenje i evaluaciju koji su trenutačno uspostavljeni i na snazi za cjelokupnu izradu statistika Eurostata te kojima je već omogućena dobra analiza razvoja učinkovitosti i djelotvornosti nove statističke inicijative i kvalitete izrađenih podataka. Oni se sastoje od sustavne srednjoročne i završne evaluacije europskog statističkog programa na temelju pet kriterija za evaluaciju iz smjernica za bolju regulativu. Poslovne su statistike sastavni dio tih mehanizama izvješćivanja, preispitivanja ključnih pokazatelja uspješnosti Eurostatovog plana upravljanja i redovitih istraživanja o zadovoljstvu korisnika.

Svako statističko područje prati se s pomoću izvješća o kvaliteti koja redovito izrađuju države članice, a analizira Eurostat unutar okvira za osiguranje kvalitete statistika.

Osim toga, pratit će se elementi troškova. Za to će biti potreban unaprijeđeni i usklađeni okvir za izvješćivanje o troškovima za cjelokupni ESS kojim se utvrđuju faze izrade statistika. Trenutačno se radi na tome te se planira pravodobni završetak kako bi se omogućilo praćenje troškova povezanih s Uredbom FRIBS nakon njezina stupanja na snagu.

•Detaljno objašnjenje posebnih odredaba prijedloga

Predložena Uredba sastoji se od 23 članka i tri priloga.

Poglavljem I., koje se sastoji od članaka 1. do 3., obuhvaćene su opće odredbe. Člankom 1. utvrđuje se predmet Uredbe. Glavni koncepti koji se upotrebljavaju u Uredbi definirani su u članku 2. U članku 3. nadalje je definiran opseg poslovnih statistika i europske mreže statističkih poslovnih registara.

Poglavlje II. uključuje članke 5. i 6., a odnosi se na izvore podataka koje je potrebno upotrebljavati za poslovne statistike i statističke poslovne registre. Prijedlogom se omogućuje i potiče primjena novih oblika prikupljanja podataka i alternativnih izvora podataka, uključujući administrativne podatke i druge izvore, kao što je procjena na temelju modeliranja ili uporabe velikih podataka. Uloga potonjih nadalje je definirana u članku 4.

Poglavlje III. odnosi se na poslovne statistike. Poslovnim statistikama obuhvaćeni su predmetna područja i teme navedeni u članku 6. za koje je Komisija člankom 7. ovlaštena donositi provedbene mjere koje se odnose na potrebne tehničke specifikacije skupova podataka. Predmetna područja, teme i detaljne teme koje je potrebno obuhvatiti navedeni su u Prilogu I. Prilogom II. utvrđuje se učestalost kojom je potrebno obuhvatiti teme. Komisija će delegiranim aktima moći detaljno utvrditi predmete i značajke dinamičnih tema „uporaba IKT-a i e-trgovina”, „inovacije” i „globalni vrijednosni lanci”. Detaljne teme uključene u Prilog I. mogu se isto tako izmijeniti delegiranim aktom unutar ograničenja utvrđenih u zaštitnim klauzulama.

Poglavljem IV. obuhvaćena su tri članka koja se odnose na poslovne registre. Člankom 8. uspostavlja se europska mreža statističkih poslovnih registara. Člankom 9. utvrđuju se zahtjevi za europsku mrežu statističkih poslovnih registara. Prilogom III. nadalje se utvrđuju elementi europske mreže statističkih poslovnih registara (značajke registra, jedinstveni identifikator, referentno razdoblje i učestalost). Značajke registra mogu se nadalje detaljno utvrditi provedbenim aktima. Članak 10. uključuje odredbe o razmjeni povjerljivih podataka i pristupu njima za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara. Komisija je ovlaštena donositi provedbene mjere o razmjeni povjerljivih podataka za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara.

Poglavlje V. uključuje pet članaka koji se odnose na razmjenu povjerljivih podataka za potrebe statistika o trgovini robom unutar Unije. Člankom 11. utvrđuje se načelo razmjene podataka i metapodataka za te statistike. Člankom 12. utvrđuju se statističke informacije koje je potrebno razmjenjivati, dok su u članku 13. navedeni elementi statističkih podataka. Odredbama članka 14. uređuje se zaštita razmijenjenih povjerljivih podataka, a člankom 15. pristup razmijenjenim povjerljivim podacima u znanstvene svrhe.

Poglavljem VI. objedinjena su tri članka o kvaliteti, dostavi i diseminaciji: izvješćivanje o kvaliteti podataka i metapodacima (članak 16.), dostava podataka i metapodataka (članak 17.) i povjerljivost u pogledu diseminacije statističkih podataka o međunarodnoj trgovini robom (članak 18.).

Prijedlogom su u poglavlju VII. obuhvaćeni ostali važni elementi modernizacije europskih poslovnih statistika:

uspostava pilot-studija za procjenu relevantnosti i izvedivosti provedbe novih prikupljanja podataka i poboljšanja skupova podataka (članak 19.),

odredbe o pružanju financijske potpore državama članicama pod određenim uvjetima (članak 20.).

Posljednje poglavlje Uredbe sadržava odredbe o izvršavanju delegiranja ovlasti (članak 21.) u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva iz travnja 2016., postupku odbora (članak 22.), suradnji s drugim odborima (članak 23.) i odstupanjima kojima bi se osiguralo više vremena za prilagodbu novim zahtjevima u nekim državama članicama (članak 24.). To poglavlje uključuje i izmjenu jedne uredbe (članak 25.) čije su pojedinosti navedene u Prilogu IV. i stavljanje izvan snage deset postojećih akata koje su zamijenjene predloženom Okvirnom uredbom (članak 26.).

2017/0048 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o europskim poslovnim statistikama,
izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Razvoj, izrada i diseminacija statističkih informacija o gospodarskim djelatnostima poduzeća država članica do sada su se temeljili na određenom broju pojedinačnih pravnih akata. Tim su pravnim aktima obuhvaćene kratkoročne i strukturne poslovne statistike, statistike o proizvodnji, međunarodnoj trgovini robom i uslugama (unutar Unije i izvan nje), stranim povezanim poduzećima, istraživanju i razvoju, inovacijama te uporabi IKT-a i etrgovini. Nadalje, Uredbom (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 6 uspostavljen je zajednički okvir za poslovne registre u statističke svrhe u Uniji.

(2)Tom strukturom, koja se temelji na pojedinačnim pravnim aktima, ne osigurava se potrebna dosljednost u pojedinačnim statističkim područjima niti se promiče integrirani pristup razvoju, izradi i diseminaciji poslovnih statistika. Trebalo bi uspostaviti zajednički pravni okvir kako bi se osigurala dosljednost u europskim poslovnim statistikama i olakšala integracija odgovarajućih statističkih postupaka.

(3)Bolja integracija statističkih postupaka utemeljenih na zajedničkim metodološkim načelima, definicijama i kriterijima kvalitete trebala bi dovesti do usklađenih statistika o strukturi, gospodarskim djelatnostima, transakcijama i uspješnosti poslovnog sektora u Uniji kojima se zadovoljava razina relevantnosti i pojedinosti potrebna za ispunjavanje potreba korisnika.

(4)Međunarodne smjernice, kao što su priručnik iz Frascatija za statistike o istraživanju i razvoju i priručnik iz Osla koji se odnosi na podatke o inovacijama te međunarodni sporazumi koje su donijeli Ujedinjeni narodi, OECD, Međunarodni monetarni fond i druge međunarodne i nadnacionalne organizacije, relevantne su za europske poslovne statistike. Te bi smjernice trebalo slijediti u mjeri u kojoj je to moguće pri razvoju, izradi i diseminaciji statistika Unije, a trebala bi ih slijediti i europska mreža statističkih poslovnih registara kako bi se osigurala usporedivost statistika Unije sa statistikama koje su sastavili glavni međunarodni partneri Unije. Međutim, trebalo bi dosljedno primjenjivati standarde, sporazume i smjernice Unije pri prikupljanju europskih poslovnih statistika za teme „doprinosi u pogledu istraživanja i razvoja” i „inovacije”.

(5)Administrativno opterećenje malih i srednjih poduzeća trebalo bi što više ograničiti uzimajući u obzir, u mjeri u kojoj je to moguće, druge izvore podataka koji nisu istraživanja. Kako bi se ublažilo opterećenje poduzeća, trebalo bi biti moguće utvrditi različite zahtjeve u pogledu podataka ovisno o veličini i važnosti poslovnih djelatnosti država članica.

(6)U programu Vizija europskog statističkog sustava (ESS) 2020. navedeno je da bi podatke trebalo upotrebljavati u statističkim područjima za bolju analizu novih pojava (npr. globalizacije) i za bolje služenje politikama Unije sa snažnim učinkom. Izlazni podaci trebali bi se temeljiti na učinkovitim i stabilnim statističkim postupcima ESS-a. Širim područjem primjene zajedničkog pravnog okvira za poslovne statistike trebalo bi omogućiti integraciju međusobno ovisnih postupaka izrade uz primjenu više izvora.

(7)Cilj Programa za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (MEETS), koji je donesen Odlukom 1297/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 7 i koji se provodio od 2009. do 2013., bio je pružanje pomoći pri prilagodbi statistika o poduzećima i trgovini novim potrebama za podacima i prilagodbi sustava za izradu poslovnih statistika. Zaključke i preporuke proizišle iz tog programa u pogledu prioriteta i novih skupova pokazatelja, racionalizacije okvira za poslovne statistike, učinkovitije izrade statistika o poduzećima i trgovini te modernizacije Intrastata trebalo bi pretvoriti u zakonski obvezujuće odredbe.

(8)Postoji potreba za fleksibilnijim pristupom u okviru europskih poslovnih statistika kako bi se omogućile prilagodbe metodološkom razvoju i pravodobno odgovorilo na nove i opravdane potrebe korisnika podataka proizišle iz promjenjivog gospodarskog okruženja te sve veće globalizacije i složenosti poslovnog okruženja. Takve buduće prilagodbe trebalo bi poduprijeti odgovarajućom analizom troškova i koristi, a nastalim novim zahtjevima u pogledu podataka ne bi trebalo državama članicama ili ispitanicima nametnuti znatno dodatno opterećenje ili trošak.

(9)Ulogu nacionalnih statističkih poslovnih registara i registra EuroGroups trebalo bi ojačati kao temeljnu infrastrukturu za prikupljanje i sastavljanje europskih poslovnih statistika. Nacionalne statističke poslovne registre trebalo bi upotrebljavati kao izvore informacija za statističku analizu populacije i demografije poduzeća, za definiranje populacije za istraživanja i za uspostavu veze s izvorima administrativnih podataka.

(10)Kako bi se osigurala uloga nacionalnih statističkih poslovnih registara i registra EuroGroups, trebalo bi definirati i uvesti jedinstveni identifikator za sve relevantne jedinice.

(11)Pravilno razlikovanje skupina poduzeća u registru EuroGroups s pomoću pravodobnih i pouzdanih podataka trebalo bi postići primjenom usklađenih kriterija i redovitim ažuriranjem informacija o nadzornim vezama između pravnih jedinica koje su dio skupine poduzeća.

(12)Kako bi se poboljšala učinkovitost postupaka za izradu statistika ESS-a i smanjilo statističko opterećenje ispitanika, nacionalna statistička tijela trebala bi imati pravo pravodobno i besplatno pristupiti i služiti se svim nacionalnim administrativnim evidencijama te integrirati te administrativne evidencije u statistike u mjeri u kojoj je to potrebno za razvoj, izradu i diseminaciju europskih poslovnih statistika u skladu s odredbama utvrđenima u članku 17. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 8 .

(13)Uredbom (EZ) br. 223/2009 osiguran je referentni okvir za europske statistike. Njome se posebno zahtijeva usklađenost s načelima profesionalne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti.

(14)Za nacionalna statistička tijela koja izrađuju poslovne statistike i održavaju europsku mrežu statističkih poslovnih registara trebalo bi uvesti razmjenu mikropodataka i pristup mikropodacima za razvoj, izradu i diseminaciju nacionalnih ili europskih poslovnih statistika ili za povećanje kvalitete europskih poslovnih statistika. Stoga bi razmjenu mikropodataka trebalo ograničiti na opravdane slučajeve.

(15)Stvaranjem dodatnog izvora podataka na temelju razmjene mikropodataka o izvozu robe unutar Unije uz mogućnost primjene inovativnih metodologija povećava se fleksibilnost država članica u sastavljanju statistika o trgovini robom unutar Unije i time im se omogućuje da smanje izvještajno opterećenje poduzeća. Svrha su razmjene učinkoviti razvoj, izrada i diseminacija europskih statistika o međunarodnoj trgovini robom ili poboljšanje njihove kvalitete.

(16)Pregovorima o sporazumima o trgovini i ulaganjima između Unije i trećih zemalja ili između više strana te njihovom provedbom i preispitivanjem zahtijeva se da bi Komisiji na raspolaganje trebalo staviti potrebne statističke informacije o trgovinskim tokovima država članica sa zemljama nečlanicama.

(17)Trebalo bi održavati blisku vezu između sustava za prikupljanje statističkih informacija i fiskalnih formalnosti koje se odnose na porez na dodanu vrijednosti i koje postoje u okviru trgovine robom među državama članicama. Tom se vezom posebno omogućuju identifikacija izvoznika i uvoznika te provjera kvalitete prikupljenih informacija za potrebe statistika o trgovini robom unutar Unije.

(18)Prekogranično kretanje robe, posebno iz zemalja nečlanica ili u njih, podliježe carinskom nadzoru kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 9 . Carinska tijela čuvaju informacije ili evidencije o takvom kretanju ili imaju pristup njima. Informacije ili evidencije koje se odnose na carinske deklaracije ili se na njima temelje trebalo bi upotrebljavati za izradu statistika o trgovini robom u Uniji.

(19)Za izradu statistika o međunarodnoj trgovini robom i poboljšanje njihove kvalitete nacionalna statistička tijela u državama članicama trebala bi imati mogućnost razmjene podataka o uvozu i izvozu robe koji uključuju carinska tijela više država članica.

(20)Za provedbu svojih zadaća proizišlih iz Ugovora, posebno zadaća povezanih s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, Komisija bi trebala imati potpune, ažurirane i pouzdane informacije o proizvodnji robe i usluga u Uniji i o međunarodnim trgovinskim tokovima. Poduzećima su isto tako potrebne takve informacije za praćenje njihovih tržišta i međunarodne dimenzije.

(21)Za mjerenje produktivnosti poduzeća u Uniji potrebno je osigurati poslovne statistike strukturirane po području djelatnosti. Posebno postoji sve veća potražnja za statistikama o uslužnom sektoru, koji je najdinamičniji sektor modernih gospodarstava, posebno s obzirom na potencijal tog sektora za rast i stvaranje radnih mjesta te uzimajući u obzir odnose s proizvodnim sektorom. Statistike o trgovini uslugama bitne su za praćenje funkcioniranja unutarnjeg tržišta za usluge i procjenu učinka prepreka na trgovinu uslugama.

(22)Za praćenje napretka prema ciljevima postavljenima u strategiji Europa 2020. na razini država članica i Unije potrebne su usklađene statistike za gospodarstvo Unije o istraživanju i razvoju, inovacijama, informacijskom društvu kojima su obuhvaćene tržišne i netržišne djelatnosti te o poslovnom okruženju kao cjelini, posebno o demografiji poduzeća i zapošljavanju povezanom s tržišnim djelatnostima. Takvim se informacijama donositeljima odluka omogućuje donošenje informiranih odluka o politikama u cilju razvoja gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama, poboljšanja pristupa jedinstvenom tržištu za mala i srednja poduzeća, razvoja poduzetništva i poboljšanja konkurentnosti.

(23)Za koordinaciju ekonomskih politika unutar Unije i na europodručju te za pružanje informacija gospodarskim subjektima na jedinstvenom tržištu potrebni su usporedivi podaci o razvoju tržišta rada, uključujući statistike o troškovima rada, dohotku te broju popunjenih i nepopunjenih radnih mjesta. Osim toga, cjeloživotno učenje ključan je element u razvoju i promicanju kvalificirane, osposobljene i prilagođene radne snage, a posebnu pozornost trebalo bi posvetiti strukovnom osposobljavanju u poduzećima kao ključnom čimbeniku kojim se pridonosi cjeloživotnom učenju. Takvi se podaci uglavnom prikupljaju od poduzeća i u budućnosti bi ih trebalo urediti zakonom i bolje integrirati s ostalim poslovnim statistikama. Podaci o razini i sastavu troškova rada te o strukturi i distribuciji dohotka potrebni su za procjenu srednjoročnog razvoja gospodarstava Unije. Podaci o razvoju troškova rada i nepopunjenim radnim mjestima potrebni su za kratkoročno praćenje gospodarstava Unije, uključujući za potrebe monetarne politike. Podaci o ulaganju poduzeća u kontinuirano strukovno osposobljavanje i o značajkama i opsegu takvog osposobljavanja te informacije o strategijama poduzeća za strukovno osposobljavanje potrebni su za praćenje provedbe strategije Unije za pojačanu suradnju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

(24)Statistike o inovacijskim, istraživačkim i razvojnim djelatnostima potrebne su za razvoj i praćenje politika čiji je cilj jačanje konkurentnosti država članica i povećanje njihova srednjoročnog i dugoročnog potencijala za pametan rast i zapošljavanje. Digitalno gospodarstvo koje se širi i povećana uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija isto su tako među važnim pokretačima konkurentnosti i rasta u Uniji te su za potporu povezanim strategijama i politikama potrebni statistički podaci.

(25)Poslovne su statistike potrebne i za sastavljanje nacionalnih i regionalnih računa u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 10 .

(26)Komisija (Eurostat) i Europska središnja banka definirale su u bliskoj suradnji statistike o međunarodnoj trgovini uslugama potrebne za sastavljanje platne bilance Unije i europodručja.

(27)Pouzdane i pravodobne statistike neophodne su za izvješćivanje o gospodarskom razvoju u svakoj državi članici u okviru gospodarske politike Unije. Europska središnja banka treba u kratkom roku raspolagati kratkoročnim statistikama kako bi procijenila gospodarski razvoj u državama članicama u okviru jedinstvene monetarne politike.

(28)Poštujući načelo pružanja poslovnih statistika o cjelokupnom gospodarstvu, zahtjevima u pogledu podataka trebalo bi u mjeri u kojoj je to moguće uzeti u obzir mjere pojednostavnjenja za ublažavanje opterećenja poslovnih djelatnosti država članica koja su relativno mala u skladu s načelom proporcionalnosti.

(29)Međunarodne standarde, kao što je inicijativa za razmjenu statističkih podataka i metapodataka (SDMX), i statističke ili tehničke standarde razrađene u okviru ESS-a, kao što su standardi za metapodatke i provjeru, trebalo bi primjenjivati u mjeri u kojoj je to relevantno i za europske poslovne statistike. Odbor za europski statistički sustav (ESSC) podržao je ESS-ov standard za izvješća o kvaliteti u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Tim bi standardima trebalo pridonijeti usklađivanju osiguranja kvalitete i izvješćivanja o kvaliteti u skladu s ovom Uredbom.

(30)Kako bi se uzeo u obzir gospodarski i tehnički razvoj, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu detaljnih tema utvrđenih u prilozima I. i II. te opsega pokrivenosti za izvoz robe unutar Unije. Komisija bi isto tako trebala imati ovlast za dopunu detaljnih tema predmetima i značajkama za dinamične poslovne statistike o IKT-u, inovacijama i globalnim vrijednosnim lancima te točnim informacijama koje trebaju pružiti porezna i carinska tijela. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 11 Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

(31)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za tehničku provedbu određenih elemenata zahtjeva, uključujući one za poslovne registre, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu oblika, mjera sigurnosti i povjerljivosti te postupka za razmjenu povjerljivih podataka za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara, dostave podataka i metapodataka, izvješća o kvaliteti podataka i metapodacima te odstupanja. U istu bi svrhu Komisiji trebalo dodijeliti dodatne provedbene ovlasti u pogledu načina i oblika, mjera sigurnosti i povjerljivosti te postupka za razmjenu povjerljivih podataka za potrebe statistika o trgovini robom unutar Unije, specifikacija relevantnih metapodataka, vremenskog rasporeda, načina prikupljanja i sastavljanja statističkih informacija o izvozu robe unutar Unije koje se pružaju državi članici uvoza, načina primjene opsega pokrivenosti ukupnog izvoza robe unutar Unije, elemenata statističkih podataka za mikropodatke prikupljene istraživanjima o trgovini robom unutar Unije koje je potrebno pružiti državi članici uvoza i povezanih pojednostavnjenja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 12 .

(32)Ako je to prikladno, Komisija bi trebala provesti analizu troškova i koristi te osigurati da se nijednim predloženim djelovanjem državama članicama ili ispitanicima ne nameće znatno dodatno opterećenje uzimajući u obzir očekivane koristi za korisnike.

(33)Komisija može odobriti odstupanja od primjene ove Uredbe ili delegiranih i provedbenih akata donesenih u okviru nje ako takva primjena dovodi do velikih prilagodbi nacionalnog statističkog sustava države članice u smislu organizacije dodatnih istraživanja ili uvođenja velikih prilagodbi njezina sustava za izradu statistika kako bi se uključili novi izvori podataka ili omogućilo kombiniranje različitih izvora.

(34)Budući da cilj ove Uredbe, odnosno uspostava zajedničkog okvira za europske poslovne statistike, ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti države članice, već ga se radi usklađivanja i usporedivosti može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(35)Mjere utvrđene u Uredbi (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća 13 trebalo bi izmijeniti u pogledu upućivanja na međunarodnu trgovinu uslugama.

(36)Mjerama utvrđenima u ovoj Uredbi trebalo bi zamijeniti mjere iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3924/91 14 , Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 15 , Odluke (EZ) br. 1608/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 16 , Uredbe (EZ) br. 48/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 17 , Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , Uredbe (EZ) 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 19 , Uredbe (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , Uredbe (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 21 , Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 22 i Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 23 . Stoga bi te akte trebalo staviti izvan snage.

(37)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

(38)Provedeno je savjetovanje s Odborom za europski statistički sustav.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički pravni okvir za:

(a)razvoj, izradu i diseminaciju europskih statistika koje se odnose na strukturu, gospodarske djelatnosti i uspješnost poduzeća, kao i međunarodne transakcije te istraživačke i razvojne djelatnosti gospodarstva Unije (europske poslovne statistike);

(b)europsku mrežu nacionalnih statističkih poslovnih registara i registar EuroGroups.

Članak 2.

Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„statistička jedinica” znači statističke jedinice kako su definirane u Prilogu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93 24 ;

(b)„izvještajna jedinica” znači jedinica koja dostavlja podatke;

(c)„predmetno područje” znači jedan ili više skupova podataka koji su organizirani kako bi se njima obuhvatile određene teme;

(d)„tema” i „detaljna tema” znači sadržaj informacija koje je potrebno sastaviti o statističkim jedinicama. Detaljne teme uključuju višu razinu pojedinosti od tema. Temom je obuhvaćen određeni broj detaljnih tema;

(e)„varijabla” znači značajka promatrane jedinice koja može preuzeti više skupova vrijednosti;

(f)„značajka” znači izdvajanje svojstva predmeta ili skupa predmeta;

(g)„tržišna aktivnost” i „netržišna aktivnost” znači aktivnosti kako su definirane u Uredbi (EU) br. 549/2013;

(h)„tržišni proizvođač” i „netržišni proizvođač” znači proizvođači kako su definirani u Uredbi (EU) br. 549/2013;

(i)„nacionalna statistička tijela” znači nacionalni zavodi za statistiku koje određuju države članice i druga nacionalna tijela odgovorna za razvoj, izradu i diseminaciju europskih statistika iz članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009;

(j)„mjerodavni izvor” znači jedini pružatelj evidencija podataka koje sadržavaju podatke iz nacionalnih statističkih poslovnih registara i registra EuroGroups u skladu sa standardima kvalitete iz članka 16.;

(k)„mikropodaci” znači pojedinačna promatranja ili mjerenja značajki izvještajnih ili statističkih jedinica koje je moguće identificirati;

(l)„uporaba u statističke svrhe” znači isključiva uporaba za razvoj i izradu statističkih rezultata i analiza kako je definirano u članku 3. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 223/2009;

(m)„povjerljivi podaci” znači podaci kako su definirani u članku 3. stavku 7. Uredbe (EZ) br. 223/2009;

(n)„porezno tijelo” znači nacionalno tijelo u državi članici koje je odgovorno za primjenu Direktive Vijeća 2006/112/EZ 25 ;

(o)„carinska tijela” znači carinska tijela iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.

2.Za potrebe članaka 11. do 15. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„država članica izvoza” znači država članica na statističkom području iz koje se roba izvozi na odredište u državi članici uvoza;

(b)„država članica uvoza” znači država članica na statističkom području u koju se roba uvozi iz države članice izvoza;

(c)„roba” znači sva pokretna imovina, uključujući električnu energiju i prirodni plin.

Članak 3.

Područje primjene

1.Europskim poslovnim statistikama obuhvaćeni su:

(a)struktura, gospodarske djelatnosti i uspješnost statističkih jedinica, njihove istraživačke i razvojne te inovacijske djelatnosti, njihova uporaba IKT-a i e-trgovina te globalni vrijednosni lanci;

(b)proizvodnja robe i usluga te međunarodna trgovina robom i uslugama.

2.Europskom mrežom statističkih poslovnih registara obuhvaćeni su nacionalni poslovni registri i registar EuroGroups te razmjene među njima.

(a)Nacionalnim statističkim poslovnim registrima obuhvaćeni su:

i. sva poduzeća koja obavljaju gospodarske djelatnosti kojima pridonose bruto domaćem proizvodu (BDP) i njihove lokalne jedinice;

ii.pravne jedinice od kojih se ta poduzeća sastoje;

iii.poslovne jedinice (PJ-ovi) ili oznaka NACE kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 26 te veličina svih PJ-ova od kojih se ta poduzeća sastoje uz ograničenje na poduzeća koja zbog svoje veličine imaju znatan utjecaj na agregirane (nacionalne) podatke;

iv.skupine poduzeća.

(b)Registrom EuroGroups obuhvaćeni su:

i.sva poduzeća koja obavljaju gospodarske djelatnosti kojima pridonose bruto domaćem proizvodu (BDP) i koja čine dio multinacionalne skupine poduzeća;

ii.pravne jedinice od kojih se ta poduzeća sastoje;

iii.multinacionalne skupine poduzeća.

(c)Kućanstva nisu obuhvaćena europskom mrežom statističkih poslovnih registara ako su roba i usluge koje proizvode predviđeni za vlastitu potrošnju ili uključuju iznajmljivanje vlastite imovine.

(d)Lokalne jedinice stranih poduzeća koje ne čine zasebne pravne subjekte (podružnice) i koje su u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 klasificirane kao kvazi-društva smatraju se poduzećima za potrebe nacionalnih statističkih poslovnih registara i registra EuroGroups.

(e)Skupine poduzeća utvrđuju se na temelju nadzornih veza između njihovih pravnih jedinica u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013.

(f)Pri upućivanju na nacionalne statističke poslovne registre i registar EuroGroups ova se Uredba primjenjuje samo na jedinice koje u cijelosti ili djelomično obavljaju gospodarsku djelatnost. Za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara gospodarskom se djelatnošću smatra svaka djelatnost koja se sastoji od ponude robe i usluga na određenom tržištu. Posjedovanje imovine i/ili obveza može se isto tako smatrati djelatnošću. Osim toga, netržišne usluge kojima se pridonosi BDP-u te izravni i neizravni udjeli u aktivnim pravnim jedinicama smatraju se gospodarskim djelatnostima za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara. Gospodarski neaktivne pravne jedinice dio su poduzeća samo u kombinaciji s gospodarski aktivnim pravnim jedinicama.

(g)Statističke jedinice u okviru europske mreže statističkih poslovnih registara definirane su kao u Prilogu Uredbi (EEZ) br. 696/93 Vijeća i podliježu ograničenjima utvrđenima u ovom članku.

POGLAVLJE II.

IZVORI PODATAKA

Članak 4.

Izvori podataka i metode

1.Države članice izrađuju statistike iz članaka 6. i 7. te nacionalne statističke poslovne registre iz članka 9. služeći se svim relevantnim izvorima podataka, izbjegavajući pritom prekomjerno opterećenje ispitanika i uzimajući u obzir troškovnu učinkovitost nacionalnih statističkih tijela. Nacionalna statistička tijela mogu upotrebljavati sljedeće izvore podataka za izradu statistika i nacionalnih statističkih poslovnih registara koji se zahtijevaju ovom Uredbom:

(a)istraživanja: izvještajne jedinice koje su pozvale države članice dužne su pružiti pravodobne, točne i potpune informacije potrebne za izradu statistika i nacionalnih statističkih poslovnih registara koji se zahtijevaju ovom Uredbom;

(b)administrativne evidencije, uključujući informacije poreznih i carinskih tijela;

(c)razmijenjene mikropodatke;

(d)ostale relevantne izvore informacija koji su u skladu s kriterijima kvalitete iz članka 16., uključujući kombinacije postojećih izvora podataka.

2.Ako se potrebne statistike ne mogu izraditi uz primjenu izvora podataka iz stavka 1. koji su u skladu s kriterijima kvalitete iz članka 16., države se članice za izradu tih statistika mogu služiti znanstveno utemeljenim i dobro dokumentiranim metodama statističkih procjena i imputacija.

Članak 5.

Pristup administrativnim evidencijama i priopćavanje informacija

1.U skladu s načelima iz članka 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009 nacionalna statistička tijela i Komisija (Eurostat) imaju pravo pravodobno i besplatno pristupiti i služiti se svim administrativnim evidencijama te integrirati te evidencije s drugim izvorima podataka kako bi ispunile statističke zahtjeve iz ove Uredbe i ažurirale nacionalne statističke poslovne registre i registar EuroGroups. Pristup nacionalnih statističkih tijela i Komisije (Eurostata) ograničen je na administrativne evidencije u okviru njihovih odgovarajućih javnih administrativnih sustava.

2.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., porezno tijelo u svakoj državi članici pruža nacionalnom statističkom tijelu informacije o izvozu i uvozu robe.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. kojima utvrđuje točne informacije koje trebaju pružiti porezna tijela.

3.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., carinsko tijelo u svakoj državi članici pruža nacionalnom statističkom tijelu informacije o izvozu i uvozu robe.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. kojima utvrđuje točne informacije koje trebaju pružiti carinska tijela.

4.Za izradu statistika o međunarodnoj trgovini robom i za poboljšanje njihove kvalitete nacionalna statistička tijela predmetnih država članica mogu razmjenjivati podatke koje su primila od svojih carinskih tijela o izvozu ili uvozu robe, posebno ako taj izvoz ili uvoz uključuje carinska tijela više država članica.

5.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu utvrđivanja načina razmjena podataka u skladu s ovim člankom.

POGLAVLJE III.

POSLOVNE STATISTIKE

Članak 6.

Zahtjevi u pogledu podataka

1.Europskim poslovnim statistikama obuhvaćena su sljedeća predmetna područja:

(a)kratkoročne poslovne statistike;

(b)poslovne statistike na razini zemlje;

(c)regionalne poslovne statistike;

(d)statistike o međunarodnim djelatnostima.

2.Predmetna područja uključuju jednu ili više sljedećih tema kako je nadalje detaljno utvrđeno u Prilogu I.:

(a)populaciju poduzeća;

(b)globalne vrijednosne lance;

(c)uporabu IKT-a i e-trgovinu;

(d)inovacije;

(e)međunarodnu trgovinu robom;

(f)međunarodnu trgovinu uslugama;

(g)ulaganja;

(h)doprinose u pogledu rada;

(i)rezultate i uspješnost;

(j)dozvole;

(k)cijene;

(l)kupnje;

(m)doprinose u pogledu istraživanja i razvoja.

3.Učestalost svake teme utvrđena je u Prilogu II.

4.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. u svrhu izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu I. te utvrđivanja predmeta i značajki obuhvaćenih detaljnim temama „inovacije”, „uporaba IKT-a i e-trgovina” te „globalni vrijednosni lanci”.

5.Pri izvršavanju svojih ovlasti za donošenje delegiranih akata Komisija osigurava ispunjavanje sljedećih triju uvjeta:

(a)delegirani akti usmjereni su na neutralnost ili smanjenje troškova i opterećenja, a nikako nametanje znatnih dodatnih troškova ili opterećenja državama članicama ili ispitanicima;

(b)u razdoblju od pet uzastopnih godina u postojećem se delegiranom aktu dodaju ili zamjenjuju maksimalno jedna detaljna tema za predmetno područje „kratkoročne poslovne statistike”, pet detaljnih tema za predmetno područje „poslovne statistike na razini zemlje”, dvije detaljne teme za predmetno područje „regionalne poslovne statistike” i dvije detaljne teme za predmetno područje „statistike o međunarodnim djelatnostima”. Taj se maksimum ne primjenjuje na izmjene proizišle iz sporazuma, ugovora i konvencija te ostalih međunarodnih institucija čija je Unija članica i na promjene proizišle iz promjena računovodstvenih okvira za nacionalne i regionalne račune u skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2013 te za statistike o platnoj bilanci u skladu s Uredbom (EZ) br. 184/2005. Broj značajki za detaljne teme dinamičnih poslovnih statistika ne smije se znatno povećati između dvaju uzastopnih referentnih razdoblja i ne smije prijeći broj značajki iz prve godine provedbe ove Uredbe;

(c)delegirani se akti donose najmanje 15 mjeseci prije završetka referentnog razdoblja za podatke osim za teme „inovacije” te „uporaba IKT-a i e-trgovina” za koje se delegirani akti donose najmanje šest odnosno 12 mjeseci prije završetka referentnog razdoblja za podatke.

Članak 7.

Tehničke specifikacije zahtjeva u pogledu podataka

1.Za detaljne teme navedene u Prilogu I. države članice sastavljaju podatke relevantne za svaku detaljnu temu. Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u svrhu daljnjeg utvrđivanja sljedećih elemenata podataka koje je potrebno dostaviti na temelju ove Uredbe, njihovih tehničkih definicija i pojednostavnjenja:

(a)varijabli (osim za detaljne teme „inovacije”, „uporaba IKT-a i e-trgovina” te „globalni vrijednosni lanci”);

(b)statističke jedinice;

(c)mjerne jedinice;

(d)referentnog razdoblja;

(e)statističke populacije (uključujući zahtjeve u pogledu tržišnih/netržišnih djelatnosti ili proizvođača);

(f)klasifikacija (uključujući popise proizvoda, zemalja i područja te vrsta transakcija) i raščlamba;

(g)dobrovoljne dostave pojedinačnih evidencija podataka;

(h)uporabe približnih vrijednosti i zahtjeva kvalitete;

(i)roka za dostavu podataka;

(j)prvog referentnog razdoblja;

(k)ponderiranja i promjene bazne godine za predmetno područje „kratkoročne poslovne statistike”;

(l)tehničkih specifikacija za temu „međunarodna trgovina robom”.

2.Pri izvršavanju ovlasti iz stavka 1. u pogledu pojednostavnjenja Komisija uzima u obzir veličinu i važnost poslovnih djelatnosti u skladu s načelom proporcionalnosti kako bi ublažila opterećenje poduzeća. Osim toga, Komisija osigurava održavanje doprinosa potrebnih za sastavljanje statistika o računovodstvenim okvirima za nacionalne i regionalne račune u skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2013 te za platnu bilancu u skladu s Uredbom (EZ) br. 184/2005. Provedbeni akti, osim onih kojima se uređuje prva provedba ove Uredbe, donose se najmanje 15 mjeseci prije završetka referentnog razdoblja za podatke za teme navedene u Prilogu I. Za teme „inovacije” te „uporaba IKT-a i e-trgovina” provedbeni se akti donose najmanje šest odnosno 12 mjeseci prije završetka referentnog razdoblja za podatke.

3.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

POGLAVLJE IV.

POSLOVNI REGISTRI

Članak 8.

Europska mreža statističkih poslovnih registara

1.Komisija (Eurostat) u statističke svrhe uspostavlja na razini Unije registar multinacionalnih skupina poduzeća EuroGroups.

2.Države članice uspostavljaju na nacionalnoj razini jedan ili više usklađenih nacionalnih statističkih poslovnih registara kao osnovu za pripremu i koordinaciju istraživanja, kao izvor informacija za statističke analize populacije i demografije poduzeća, za uporabu administrativnih podataka i za identifikaciju i oblikovanje statističkih jedinica.

3.Države članice i Komisija (Eurostat) razmjenjuju podatke za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara kako je utvrđeno u članku 10.

4.Nacionalni statistički poslovni registri i registar EuroGroups mjerodavni su izvor za dobivanje visokokvalitetnih, dosljednih i koordiniranih populacija registara za izradu europskih statistika u skladu s člankom 16. ove Uredbe.

Nacionalni statistički poslovni registri mjerodavni su izvor za populacije nacionalnih registara. Registar EuroGroups mjerodavni je izvor za populaciju registara europskog statističkog sustava za poslovne statistike za koje je potrebna koordinacija prekograničnih informacija.

Članak 9.

Zahtjevi za europsku mrežu statističkih poslovnih registara

1.Statističke i pravne jedinice obuhvaćene europskom mrežom statističkih poslovnih registara u skladu s člankom 8. obilježene su sljedećim elementima koji su nadalje utvrđeni u Prilogu III.:

(a)detaljnim temama registra i jedinstvenim identifikatorom;

(b)referentnim razdobljem i učestalošću.

2.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. radi izmjene detaljnih tema registra navedenih u Prilogu III. u skladu s relevantnim tehničkim i gospodarskim razvojem te novim potrebama korisnika.

3.Pri izvršavanju svoje ovlasti za izmjenu Priloga III. Komisija osigurava ispunjavanje sljedećih dvaju uvjeta:

(a)delegiranim aktom državama članicama ili ispitanicima ne nameće se znatni dodatni trošak ili opterećenje;

(b)delegiranim aktom u razdoblju od pet uzastopnih godina dodaje se ili zamjenjuje maksimalno jedna detaljna tema.

4.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu daljnjeg utvrđivanja opisnih pojedinosti za svaku detaljnu temu registra.

Članak 10.

Razmjena povjerljivih podataka i pristup njima za potrebe europske mreže statističkih poslovnih registara

1.Države članice razmjenjuju povjerljive podatke kako slijedi:

(a)razmjena povjerljivih podataka multinacionalnih skupina poduzeća i jedinica koje pripadaju tim skupinama u skladu s člankom 9. stavkom 4. odvija se isključivo u statističke svrhe među osobljem koje pridonosi izradi registra EuroGroups u nacionalnim statističkim tijelima različitih država članica, pri čemu se razmjenom treba osigurati kvaliteta informacija multinacionalnih skupina poduzeća u Uniji. Takve se razmjene mogu odvijati i u svrhu smanjenja izvještajnog opterećenja;

(b)ako razmjenom treba osigurati kvalitetu informacija multinacionalnih skupina poduzeća u Uniji, nacionalne središnje banke mogu biti stranke u razmjeni povjerljivih podataka isključivo u statističke svrhe.

2.Komisija (Eurostat) i države članice razmjenjuju povjerljive podatke kako slijedi:

(a)nacionalna statistička tijela u skladu s člankom 9. stavkom 4. dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke multinacionalnih skupina poduzeća i jedinica koje pripadaju tim skupinama kako bi isključivo u statističke svrhe pružila informacije o multinacionalnim skupinama poduzeća u Uniji;

(b)kako bi osigurala dosljednu evidenciju podataka isključivo u statističke svrhe, Komisija (Eurostat) dostavlja odgovarajućim nacionalnim statističkim tijelima svake države članice podatke o multinacionalnim skupinama poduzeća, uključujući jedinice koje pripadaju tim skupinama, ako se najmanje jedna pravna jedinica skupine nalazi na državnom području te države članice;

(c)kako bi osigurala učinkovitost i visoku kvalitetu u izradi registra EuroGroups isključivo u statističke svrhe, Komisija (Eurostat) dostavlja osoblju koje pridonosi izradi registra EuroGroups u nacionalnim statističkim tijelima podatke o svim multinacionalnim skupinama poduzeća evidentiranima u registru EuroGroups, uključujući jedinice koje pripadaju tim skupinama.

3.Komisija (Eurostat) i države članice razmjenjuju povjerljive podatke za identifikaciju pravnih jedinica kako slijedi:

(a)nacionalna statistička tijela u skladu s člankom 9. stavkom 4. dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke o osnovanim pravnim jedinicama isključivo u svrhu jedinstvene identifikacije pravnih jedinica u Uniji;

(b)kako bi osigurala učinkovitost i visoku kvalitetu u izradi registra EuroGroups, Komisija (Eurostat) u skladu s člankom 9. stavkom 4. dostavlja nacionalnim statističkim tijelima svake države članice podatke o pravnim jedinicama isključivo u svrhu identifikacije pravnih jedinica u Uniji.

4.Komisija (Eurostat) i središnje banke mogu razmjenjivati povjerljive podatke kako slijedi.

Razmjena povjerljivih podataka isključivo u statističke svrhe može se odvijati između Komisije (Eurostata) i nacionalnih središnjih banaka te između Komisije (Eurostata) i Europske središnje banke, pri čemu se razmjenom osigurava kvaliteta informacija multinacionalnih skupina poduzeća u Uniji i izričito ju je odobrilo odgovarajuće nacionalno statističko tijelo.

5.Kako bi osigurala da se podaci razmijenjeni na temelju ovog članka upotrebljavaju isključivo u statističke svrhe, Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte o utvrđivanju oblika, mjera sigurnosti i povjerljivosti za takve podatke te postupka za razmjenu podataka u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

6.Kada Komisija (Eurostat), nacionalna statistička tijela, nacionalne središnje banke i Europska središnja banka prime povjerljive podatke o jedinicama koje se nalaze na državnom području ili izvan njega, one na temelju ovog članka povjerljivo postupaju s tim informacijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

Dostava povjerljivih podataka između nacionalnih statističkih tijela i Komisije (Eurostata) odvija se u mjeri u kojoj je takva dostava neophodna za izradu europskih statistika. Svaku daljnju dostavu mora izričito odobriti nacionalno tijelo koje je prikupilo podatke.

POGLAVLJE V.

RAZMJENA POVJERLJIVIH PODATAKA ZA POTREBE STATISTIKA O TRGOVINI ROBOM UNUTAR UNIJE

Članak 11.

Razmjena povjerljivih podataka

1.Razmjena povjerljivih podataka o izvozu robe unutar Unije među državama članicama isključivo u statističke svrhe odvija se među nacionalnim statističkim tijelima koja pridonose razvoju, izradi i diseminaciji statistika o trgovini robom unutar Unije.

Tehničke specifikacije za zahtjeve u pogledu podataka iz članka 7. stavaka 1. i 2. isto se tako primjenjuju na razmjenu povjerljivih podataka u skladu s ovim poglavljem.

2.Nacionalno statističko tijelo države članice izvoza pruža nacionalnom statističkom tijelu države članice uvoza statističke informacije o svojem izvozu robe unutar Unije u tu državu članicu kako je utvrđeno u članku 12.

3.Nacionalno statističko tijelo države članice izvoza pruža nacionalnom statističkom tijelu države članice uvoza metapodatke relevantne za uporabu razmijenjenih podataka u sastavljanju statistika.

4.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u svrhu utvrđivanja informacija koje je potrebno smatrati relevantnim metapodacima iz stavka 3. te vremenskog rasporeda za pružanje tih informacija i statističkih informacija iz stavka 2. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

5.Država članica uvoza može na zahtjev nacionalnog statističkog tijela države članice izvoza pružiti nacionalnom statističkom tijelu države članice izvoza prikupljene mikropodatke o svojem uvozu robe unutar Unije koja je uvezena iz te države članice izvoza.

Članak 12.

Statističke informacije koje je potrebno razmjenjivati

1.Statističke informacije iz članka 11. stavka 2. sastoje se od:

(a)mikropodataka prikupljenih istraživanjima;

(b)podataka sastavljenih o određenoj robi ili određenim kretanjima uporabom drugih izvora podataka koji nisu istraživanja i

(c)podataka sastavljenih uporabom podataka iz carinskih deklaracija.

2.Statističkim informacijama iz članka 11. stavka 2. obuhvaćeno je najmanje 95 % vrijednosti ukupnog izvoza robe unutar Unije svake države članice u sve ostale države članice zajedno.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. radi izmjene ove Uredbe smanjenjem opsega pokrivenosti s obzirom na tehnički i gospodarski razvoj uz istodobno održavanje statistika koje ispunjavanju važeće standarde kvalitete.

3.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu utvrđivanja načina prikupljanja odnosno sastavljanja informacija iz stavka 1. i daljnjeg utvrđivanja načina primjene opsega pokrivenosti iz stavka 2.

Članak 13.

Elementi statističkih podataka

1.Mikropodaci iz članka 12. stavka 1. točke (a) sadržavaju sljedeće elemente statističkih podataka:

(a)pojedinačni identifikacijski broj dodijeljen subjektu partneru u državi članici uvoza u skladu s člankom 214. Direktive 2006/112/EZ 27 ;

(b)referentno razdoblje;

(c)tok;

(d)robu;

(e)državu članicu partnera;

(f)zemlju podrijetla;

(g)vrijednost robe;

(h)količinu robe;

(i)vrstu transakcije.

Mikropodaci iz članka 12. stavka 1. točke (a) mogu sadržavati način prijevoza pod uvjetom da država članica izvoza prikuplja podatke o njemu.

Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu utvrđivanja elemenata statističkih podataka iz točaka (a) do (i) i za utvrđivanje popisa elemenata statističkih podataka koji se primjenjuju za određenu robu ili kretanja i podataka sastavljenih uporabom podataka iz carinskih deklaracija iz članka 12. stavka 1. točaka (b) i (c).

2.Države članice mogu, pod određenim uvjetima koji zadovoljavaju zahtjeve kvalitete, pojednostavniti informacije koje je potrebno pružiti za male pojedinačne transakcije uz uvjet da takvo pojednostavnjenje nema negativne učinke na kvalitetu statistika.

Države članice u određenim slučajevima mogu prikupljati smanjeni skup elemenata statističkih podataka iz stavka 1. ili informacije koje se odnose na neke od tih elemenata podataka uz nižu razinu pojedinosti.

Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu utvrđivanja načina tog pojednostavnjenja i maksimalne vrijednosti izvoza unutar Unije za koji se ostvaruje korist od tog pojednostavnjenja.

    Članak 14.

Zaštita razmijenjenih povjerljivih podataka

1.Primjenjuju se sljedeća pravila o povjerljivosti:

(a)nacionalno statističko tijelo države članice izvoza pruža nacionalnom statističkom tijelu države članice uvoza evidencije mikropodataka povezane s izvoznikom čiji je zahtjev za statističkom povjerljivošću u skladu s člankom 18. prihvatilo nacionalno statističko tijelo države članice izvoza, uključujući stvarnu vrijednost i sve elemente statističkih podataka iz članka 13. stavka 1. i oznaku da je riječ o povjerljivoj evidenciji mikropodataka;

(b)nacionalno statističko tijelo države članice uvoza može se služiti povjerljivim evidencijama mikropodataka o izvozu u sastavljanju statističkih rezultata o izvozu unutar Unije. Ako se služi povjerljivim evidencijama mikropodataka o izvozu, nacionalno statističko tijelo države članice uvoza osigurava da se pri diseminaciji statističkih rezultata o uvozu unutar Unije koju provodi nacionalno statističko tijelo države članice uvoza poštuje statistička povjerljivost koju je odobrilo nacionalno statističko tijelo države članice izvoza.

2.Kako bi osigurala zaštitu povjerljivih podataka razmijenjenih na temelju ovog poglavlja, Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima utvrđuje oblik, mjere sigurnosti i povjerljivosti za takve podatke, uključujući načine primjene pravila iz stavka 1., te postupak za razmjenu podataka u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

3.Države članice i Komisija poduzimaju prikladne mjere za sprječavanje i kažnjavanje povreda statističke povjerljivosti razmijenjenih podataka. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Članak 15.

Pristup razmijenjenim povjerljivim podacima u znanstvene svrhe

Pristup razmijenjenim povjerljivim podacima može se odobriti istraživačima koji provode statističke analize u znanstvene svrhe u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Potrebno je odobrenje nacionalnog statističkog tijela države članice izvoza koje je pružilo podatke.

POGLAVLJE VI.

KVALITETA, DOSTAVA I DISEMINACIJA

Članak 16.

Kvaliteta

1.Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje kvalitete dostavljenih europskih poslovnih statistika te nacionalnih statističkih poslovnih registara i registra EuroGroups.

2.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete utvrđeni u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3.Komisija (Eurostat) procjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.

4.U tu svrhu države članice dostavljaju:

(a)godišnja izvješća o kvaliteti i metapodacima za dostavljene podatke. Za višegodišnje statistike učestalost izvješća jednaka je kao i za statistike;

(b)godišnja izvješća o kvaliteti i metapodacima koja se odnose na nacionalne statističke poslovne registre.

5.Komisija (Eurostat) državama članicama dostavlja godišnja izvješća o metapodacima i kvaliteti koja se odnose na registar EuroGroups.

6.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima utvrđuje načine, sadržaj i rokove za dostavu izvješća o metapodacima i kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

7.Države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) u najkraćem mogućem roku o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka. Države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) o glavnim metodološkim ili drugim promjenama koje utječu na kvalitetu nacionalnih statističkih poslovnih registara. Informacije se dostavljaju u što kraćem roku, a najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu svake takve promjene.

8.Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice pružaju dodatne informacije potrebne za ocjenu kvalitete statističkih informacija.

Članak 17.

Dostava podataka i metapodataka

1.Države članice pružaju Komisiji (Eurostatu) podatke i metapodatke koji se zahtijevaju ovom Uredbom u skladu sa standardima za razmjenu podataka i metapodataka. Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. u svrhu utvrđivanja takvih standarda i postupka za dostavu podataka i metapodataka. Ako su dostavljeni podaci povjerljivi, stvarna vrijednost slat će se uz oznaku da je riječ o povjerljivoj vrijednosti koja se stoga ne može diseminirati.

2.Države članice provode statističke analize nacionalnih statističkih poslovnih registara i dostavljaju informacije Komisiji (Eurostatu) poštujući oblik i postupak koji se utvrđuju u provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

3.Države članice dostavljaju Komisiji na njezin zahtjev sve relevantne informacije u pogledu provedbe ove Uredbe u državama članicama.

Članak 18.

Povjerljivost u pogledu diseminacije statističkih podataka o međunarodnoj trgovini robom

Nacionalna statistička tijela na zahtjev uvoznika ili izvoznika donose odluku o tome hoće li diseminirati statističke rezultate na temelju kojih se može omogućiti identifikacija predmetnog uvoznika ili izvoznika ili hoće li se statistički rezultati izmijeniti kako se ne bi dovela u pitanje statistička povjerljivost u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 223/2009.

POGLAVLJE VII.

PILOT-STUDIJE I FINANCIRANJE

Članak 19.

Pilot-studije

1.Ako utvrdi potrebu za znatnim novim zahtjevima u pogledu podataka ili poboljšanjima skupova podataka obuhvaćenih ovom Uredbom, Komisija (Eurostat) može pokrenuti pilot-studije koje će države članice provesti na dobrovoljnoj osnovi prije bilo kojeg novog prikupljanja podataka.

2.Takve se pilot-studije provode kako bi se procijenile relevantnost i izvedivost prikupljanja podataka uzimajući u obzir koristi od raspoloživosti podataka u odnosu na troškove njihova prikupljanja i opterećenje poduzeća.

3.Prvim pilot-studijama koje će se pokrenuti obuhvaćeni su načini opskrbe u međunarodnoj trgovini uslugama i međunarodna trgovina uslugama prema značajkama poduzeća.

Članak 20.

Financiranje

1.Za provedbu ove Uredbe Unija može osigurati financijsku potporu nacionalnim zavodima za statistiku i drugim nacionalnim tijelima s popisa utvrđenog na temelju članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za troškove:

(a)razvoja ili provedbe zahtjeva u pogledu podataka u području poslovnih statistika;

(b)razvoja metodologija čiji je cilj povećanje kvalitete ili smanjenje troškova i administrativnog opterećenja prikupljanja i izrade poslovnih statistika te poboljšanja europske mreže statističkih poslovnih registara.

2.Financijski doprinos Unije osigurava se u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te člankom 6. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.Taj financijski doprinos Unije ne premašuje 95 % prihvatljivih troškova.

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5., 6., 9. i 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 5., 6., 9. i 12. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 5., 6., 9. i 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 22.

Odbor

1.Komisiji pomaže Odbor za europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni Odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 23.

Suradnja s drugim odborima

O svim pitanjima koja su u nadležnosti Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku osnovanog Odlukom Vijeća 2006/856/EZ Komisija traži mišljenje tog Odbora u skladu s tom Odlukom.

Članak 24.

Odstupanja

1.Ako su za primjenu ove Uredbe potrebne velike prilagodbe u nacionalnom statističkom sustavu države članice, Komisija može provedbenim aktima odobriti odstupanja od njezine primjene u maksimalnom trajanju od tri godine pod uvjetom da se tim odstupanjima ne ugrožava usporedivost podataka država članica ili izračun potrebnih pravodobnih i reprezentativnih europskih agregata.

2.Komisija te provedbene akte donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.

Članak 25.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 184/2005

Uredba (EZ) br. 184/2005 mijenja se kako slijedi:

(a)članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se zajednički okvir za sustavnu izradu statistike Zajednice o platnoj bilanci i izravnim stranim ulaganjima.”;

(b)u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke o platnoj bilanci i izravnim stranim ulaganjima kako je predviđeno u Prilogu I. Navedeni su podaci definirani u Prilogu II.”;

(c)u članku 5. stavku 1. točka (c) briše se;

(d)u članku 12. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) ocjenjuje kvaliteta podataka o platnoj bilanci i FDI-ju;”;

(e)u Prilogu I. tablica 3. (međunarodna trgovina uslugama) mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

Članak 26.

Stavljanje izvan snage

1.Uredbe (EEZ) br. 3924/91, (EZ) br. 48/2004, (EZ) br. 716/2007, (EZ) br. 177/2008 i (EZ) br. 295/2008 te Odluka (EZ) br. 1608/2003 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2019.

2.Uredba (EZ) br. 1165/1998 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2024.

3.Uredba (EZ) br. 808/2004 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2020.

4.Uredbe (EZ) br. 638/2004 i (EZ) br. 471/2009 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2020.

5.Upućivanja na akte stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 27.

Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

3.Međutim, članci 11. do 15. primjenjuju se od 1. siječnja 2020.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 28  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 29  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produljenje postojećeg djelovanja 

☒ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće djelatnosti u okviru strukture ABM/ABB

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.3.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje kojima se omogućuje praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od (DD/MM)GGGG do (DD/MM)GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☒ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od 2019. do 2021.

–nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 30  

☒ Izravno upravljanje Komisije

–☒ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije,

–◻    koje obavljaju izvršne agencije.

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprječavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☒        Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☒    Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–☒    Prijedlog/inicijativa u skladu je s važećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinosi trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

(1) ESS je partnerstvo između europskog statističkog tijela, odnosno Komisije (Eurostata), te nacionalnih zavoda za statistiku (NZS-ova) i drugih nacionalnih tijela (DNT-ova) koja su u svakoj državi članici odgovorna za razvoj, izradu i diseminaciju europskih statistika.

(2) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.). Predloženo je produljenje od 2018. do 2020. u skladu s COM/2016/0557 završna verzija – 2016/0265.

(3) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/evaluation

(4) http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7142348/ABS-Report.pdf , http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/6937805/Summary+report+on+the+open+public+consultations/52c01d34-ca85-4e8d-aaae-df4ae84b8dea

(5) Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima, SL L 35, 8.2.2005., str. 23. – 55.

(6) Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (SL L 61, 5.3.2008., str. 6.)

(7) Odluka br. 1297/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o Programu za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (MEETS) (SL L 340, 19.12.2008., str. 76.)

(8) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.)

(9) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.)

(10) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.)

(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)

(13) Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8.2.2005., str. 23.)

(14) Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o uspostavi istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (SL L 374, 31.12.1991., str. 1.)

(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (SL L 162, 5.6.1998., str. 1.)

(16) Odluka br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (SL L 230, 16.9.2003., str. 1.)

(17) Uredba (EZ) br. 48/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o izradi godišnje statistike Zajednice o industriji željeza i čelika za referentne godine 2003. – 2009. (SL L 7, 13.1.2004., str. 1.)

(18) Uredba (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage (SL L 102, 7.4.2004., str. 1.)

(19) Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 143, 30.4.2004., str. 49.)

(20) Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća (SL L 171, 29.6.2007., str. 17.)

(21) Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (SL L 61, 5.3.2008., str. 6.)

(22) Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka) (SL L 97, 9.4.2008., str. 13.)

(23) Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95 (SL L 152, 16.6.2009., str. 23.)

(24) Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (SL L 76, 30.3.1993., str. 1.)

(25) Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.)

(26) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.)

(27) Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.)

(28) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti

(29) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe

(30) Informacije o načinima upravljanja i upućivanjima na Financijsku uredbu dostupne su na web-mjestu BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(31) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(32) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine

(33) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana

(34) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja

(35) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja

(36) Rezultati znači proizvodi i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.).

(37) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(38) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(39) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja

(40) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama

(41) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”)

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.3.2017.

COM(2017) 114 final

PRILOZI

prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o europskoj poslovnoj statistici,
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 i stavljanju izvan snage 10 pravnih akata u području poslovne statistike

{SWD(2017) 98 final}
{SWD(2017) 99 final}

Prilog I.

Teme koje treba obuhvatiti

Prilog II.

Učestalost tema

Prilog III.

Elementi europske mreže statističkih poslovnih registara

Dio A: Detaljne teme i jedinstvena identifikacijska oznaka u registru

1.Jedinice navedene u nacionalnim statističkim poslovnim registrima i registru EuroGroups iz članka 3. ove Uredbe obilježene su identifikacijskim brojem i detaljnim temama registra navedenima u dijelu C.

2.Jedinice navedene u nacionalnim statističkim poslovnim registrima i registru EuroGroups identificiraju se isključivo identifikacijskim brojem kako bi se olakšala infrastrukturna uloga europske mreže statističkih poslovnih registara. Te će identifikacijske brojeve osigurati nacionalni zavodi za statistiku. Identifikacijske brojeve za pravne jedinice i multinacionalne poslovne grupacije relevantne za registar EuroGroups osigurat će Komisija (Eurostat). Nacionalni zavodi za statistiku mogu za nacionalne potrebe zadržati dodatni identifikacijski broj u nacionalnim statističkim poslovnim registrima.

Dio B: Referentno razdoblje i učestalost

3.Unosi u nacionalne statističke poslovne registre i registar EuroGroups i ispisi iz njih ažuriraju se najmanje jedanput godišnje.

4.Učestalost ažuriranja ovisi o vrsti jedinice, korištenoj varijabli, veličini jedinice i izvoru koji se obično upotrebljava za ažuriranje.

5.Države članice svake godine izrađuju primjerak u kojem se odražava stanje nacionalnih statističkih poslovnih registara na kraju godine i taj primjerak čuvaju najmanje 30 godina radi analize. Komisija (Eurostat) svake godine izrađuje primjerak u kojem se odražava stanje registra EuroGroups na kraju godine i taj primjerak čuva najmanje 30 godina radi analize.

Dio C: Detaljne teme za poslovne registre

Za pojedinačne jedinice iz članka 3. ove Uredbe nacionalni statistički poslovni registri i registar EuroGroups sadržavaju sljedeće detaljne teme po jedinici.

Prilog IV.:

Izmjene Uredbe (EZ) br. 184/2005

U Prilogu I. tablica 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 3.

Međunarodna trgovina uslugama – računovodstveni elementi

Rok: T + 9 mjeseci

Učestalost: Godišnje

Prvo referentno razdoblje: 2013.

”