52017IP0323

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52017IP0323 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017IP0323

Help

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2017. o Svemirskoj strategiji za Europu (2016/2325(INI))

SL C 337, 20.9.2018, p. 11–19 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

20.9.2018

Službeni list Europske unije

C 337/11

P8_TA(2017)0323

Svemirska strategija za Europu

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2017. o Svemirskoj strategiji za Europu (2016/2325(INI))

(2018/C 337/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 4. i članak 189. glave XIX. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom „Svemirska strategija za Europu” (COM(2016)0705),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. veljače 2013. naslovljenu „Politika svemirske industrije EU-a” (COM(2013)0108),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2011. naslovljenu „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima” (COM(2011)0152),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu – Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0306),

—	uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija koji je 14. rujna 2016. podnijela Komisija (COM(2016)0590),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2010. naslovljenu „Akcijski plan za primjene globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS)” (COM(2010)0308),

—	uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010 (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

—	uzimajući u obzir Odluku br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (3),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS (4),

—	uzimajući u obzir zaključke mjerodavnoga Vijeća i Ministarsku izjavu iz Amsterdama od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,

—	uzimajući u obzir Haški manifest o svemirskoj politici iz lipnja 2016.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europske unije i Europske svemirske agencije o zajedničkoj viziji i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su 26. listopada 2016. potpisale Komisija i Agencija,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o svemirskim kapacitetima za europsku sigurnost i obranu (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o politici EU-a na području svemirske industrije i razvoju potencijala za rast u svemirskom sektoru (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o primjeni globalnih satelitskih navigacijskih sustava u prometu – kratkoročna i srednjoročna politika EU-a (9),

—	uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta u Europi (10),

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam te Odbora za ribarstvo (A8-0250/2017),

budući da su koristi koje društvo može imati od svemira višestruke te da zahvaljujući njima europsko gospodarstvo može postati konkurentnije, i to poticanjem razvoja velikog broja novih proizvoda i usluga te pružanjem potpore poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i pomorskom prometu; budući da satelitska tehnologija može rezultirati boljim pristupom komunikacijskim tehnologijama i sustavima za promatranje Zemlje s visokom rezolucijom koji omogućuju razmjenu informacija u stvarnom vremenu, brzu reakciju na elementarne nepogode te učinkovitije granične i sigurnosne kontrole;

B.	budući da svemirske tehnologije, podaci i usluge mogu pružiti potporu brojnim javnim politikama EU-a i ključnim političkim prioritetima, kao što je jačanje digitalnog jedinstvenog tržišta, poticanje europskog gospodarstva i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama;

budući da za europske građane svemir nije trošak već ulaganje i budući da se ambicioznom svemirskom strategijom može osigurati autonomija EU-a i njegovo pozicioniranje u strateškom području svemira uz istovremeno poticanje rasta, konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta u sektoru proizvodnje, operativnom dijelu i sektoru usluga koji se nalazi niže u lancu povezanima sa svemirom;

D.	budući da su na temelju političkih odluka koje su 2007. donijeli Parlament i Vijeće dodijeljena proračunska sredstva za europske programe satelitske navigacije – Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Galileo – te je omogućeno sklapanje sporazuma o strukturi upravljanja programima;

pozdravlja komunikaciju Komisije pod nazivom „Svemirska strategija za Europu” i podržava potpuni angažman Komisije za maksimalno povećanje gospodarske i društvene koristi svemira, povećanje korištenja svemirskih tehnologija i aplikacija kako bi se podržale javne politike, poticanje globalne konkurentnosti i inovativnog europskog svemirskog sektora, osnaživanje autonomije Europe u svemiru i jačanje uloge Europe kao globalnog aktera kao i međunarodne suradnje u svemiru;

podsjeća Komisiju na to da je nužno zajamčiti kontinuitet svemirskih programa EU-a i razmisliti o budućem razvoju programa Galileo i Copernicus, posebno kako bi se stvorila pozitivna i predvidljiva ulagačka klima u sektoru koji se nalazi niže u tom lancu; smatra da se to može postići samo ako se dugoročno zajamči javno financiranje vodećih svemirskih programa i povezane podatkovne infrastrukture te da se istodobno prizna potreba za znatnim sudjelovanjem privatnog sektora;

ističe da su države članice, Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) u svemiru ostvarile uspjehe uz upotrebu novih tehnologija, istraživačkih misija te mogućnosti za promatranje Zemlje i meteoroloških kapaciteta;

smatra da je programe Galileo i Copernicus potrebno ocijeniti prije nego što Komisija iznese svoje nove zakonodavne prijedloge u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); smatra da bi tom evaluacijom trebalo, među ostalim, obuhvatiti: buduću ulogu Agencije za europski GNSS (GSA) u programu Galileo i njezinu potencijalnu ulogu u Copernicusu; načine pojednostavljenja odnosa GSA-e s Europskom svemirskom agencijom (ESA) te sadašnju podjelu između temeljnih i delegiranih zadataka Agencije; s tim u vezi apelira na Komisiju da zajamči da GSA ima kapacitet za preuzimanje novih zadataka prije no što joj se oni dodijele;

naglašava da bi ishod evaluacije također trebalo uključiti u buduće rasprave o odnosu između EU-a i ESA-e uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i ESA-e potpisanu 26. listopada 2016.; poziva Komisiju da u suradnji s ESA-om prouči različite opcije na koje se složeni institucionalni ustroj u europskom upravljanju svemirom može pojednostaviti, čime će se poboljšati raspodjela odgovornosti u interesu veće učinkovitosti i ekonomičnosti;

smatra da bi GSA trebala imati dovoljno osoblja za nesmetano funkcioniranje i iskorištavanje programa europskog GNSS-a; poziva Komisiju da preispita prikladnost resursa dodijeljenih GSA-u, uzimajući u obzir njegove sadašnje i buduće zadatke; smatra da bi se u svjetlu novih zadataka koje su dodijeljene GSA-u kadrovska politika i postupci trebali prilagoditi u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013.;

ističe da bi, radi suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima, u sljedećem proračunu EU-a proračun za svemir trebao biti veći od sadašnjeg kako bi se podržao cijeli lanac vrijednosti (svemirski i zemaljski segment, promatranje Zemlje, navigacija i komunikacije) i da to treba osigurati tijekom predstojeće revizije VFO-a; ponavlja da uspješan razvoj tržišta koja su niže u lancu naročito ovisi o pravovremenoj provedbi i kontinuiranom razvoju programa Galileo i Copernicus te da bi odgovarajuće financiranje tih programa trebalo biti prioritet; naglašava da je pri donošenju proračunskih odluka u sljedećem VFO-u potrebno sačuvati i razviti europsku dodanu vrijednost kao i jedinstven doprinos svemirskih programa EU-a;

poziva Komisiju da ispita mogućnost iskorištavanja sinergije između svemirskih programa EU-a kako bi se povećala učinkovitost i ekonomičnost; smatra i da je važno pojačati razmjenu informacija između agencija EU-a koje su uključene u svemirsku politiku EU-a kako bi se postigli dodatni sinergijski učinci; skreće pozornost na sve veću konvergenciju različitih područja djelovanja; poziva Komisiju da objavi godišnje izvješće o prirodi i opsegu suradnje među agencijama EU-a;

ističe da je važno utvrditi i ukloniti sve postojeće prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta u području svemirskih proizvoda i usluga;

Maksimalno povećanje koristi svemira za društvo i gospodarstvo EU-a

10.

naglašava činjenicu da su svemirski programi i njihove usluge ključni instrumenti u područjima politike i gospodarskim sektorima kao što su energija, klima, okoliš, sigurnost i obrana, zdravlje, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, promet, turizam, digitalno tržište i mobilne komunikacije, regionalna politika i lokalno planiranje; vjeruje da oni mogu imati ogroman potencijal za suočavanje s izazovima poput migracija, upravljanja granicama i održivog razvoja; ističe također važnost Europske svemirske strategije za sveobuhvatnu pomorsku politiku EU-a; napominje da od upotrebe satelita i sustava za daljinsko istraživanje u gospodarske svrhe društvo ima znatne koristi;

11.

poziva Komisiju da ubrza potpuno gospodarsko iskorištavanje programa Galileo, EGNOS i Copernicus, i to: utvrđivanjem odgovarajućih ciljeva za razvoj tržišta; poboljšanjem pristupa podacima iz programa Copernicus i njihove obrade kako bi se poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, omogućilo da razviju aplikacije utemeljene na svemirskim podacima; osiguravanjem bolje integracije s drugim digitalnim uslugama kao što su inteligentni prometni sustavi, Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom, riječni informacijski servisi, SafeSeaNet i konvencionalni navigacijski sustavi te povećanjem potencijala za svemirska rješenja; ističe koristi satelitske navigacije te podataka i usluga povezanih s promatranjem zemlje za građane i poduzeća;

12.

pozdravlja mjere koje je Komisija poduzela za nabavu platformi u oblaku za podatke povezane s promatranjem Zemlje kako bi Europa mogla u potpunosti iskoristiti ekonomske koristi svojih vodećih svemirskih programa te kako bi se uspostavio održiv pristup korisnika i izgradnja kapaciteta; potiče Komisiju da ubrza svoj rad u tom području kako bi prve podatkovne platforme bile operativne 2018.; smatra da bi svi pozivi za podnošenje ponuda za te platforme trebali biti otvoreni privatnim dionicima;

13.

traži od Komisije da ocijeni funkcioniranje tijela kojima su povjerene zadaće u okviru programa Copernicus, posebno u cilju pojednostavljenja i racionalizacije njihovih postupaka javne nabave, kako bi se mala i srednja poduzeća mogla jednostavnije prijaviti;

14.

naglašava da je potrebno donijeti propise koji će biti usklađeni sa svemirskom tehnologijom te ponavlja svoj zahtjev Komisiji iz spomenute Rezolucije o razvoju svemirskoga tržišta da prije podnošenja novih zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga provede sustavnu provjeru usklađenosti zakonodavstva sa svemirskom politikom; poziva Komisiju da ukloni prepreke za korištenje svemirskih tehnologija u javnom sektoru, primjerice za praćenje usklađenosti s novim i postojećim europskim zakonodavstvom; smatra da se javna politika može znatno poboljšati upotrebom svemirske tehnologije što potvrđuju primjeri kao na primjer eCall i digitalni tahograf; traži od Komisije i država članica da europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti potiču na intenzivniji razvoj svemirske tehnologije primjerice kupnjom europskih podataka ili usluga povezanih s promatranjem Zemlje kako bi se ispunili ciljevi politike;

15.

ističe pilot-projekt o čišćem svemiru s pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih materijala za svemirsku opremu kojim će se ispitati izvedivost i učinkovitost buduće zajedničke tehnološke inicijative za svemirski sektor; uviđa da su odgovarajući resursi, i javni i privatni, od ključne važnosti za održivost i konkurentnost europskog svemirskog sektora te za razvoj uloge koju EU ima kao globalni akter u svemiru;

16.

smatra da bi trebalo dodatno razraditi doprinos programa Copernicus u borbi protiv klimatskih promjena; poziva Komisiju da da temelju programa Copernicus što prije uspostavi kapacitete za praćenje emisija stakleničkih plinova, uključujući emisije CO2, na kojima se trenutačno radi u okviru programa Obzor 2020. (11), kako bi se ispunile potrebe iz sporazuma COP21 i kako bi se omogućila njegova učinkovita provedba; podržava razvoj budućih satelita namijenjenih praćenju emisija CO2 i metana;

17.

pozdravlja obavijest o pokretanju programa Galileo od 15. prosinca 2016.; ističe da je široko rasprostranjena upotreba signala Galileo preduvjet za razvoj snažnog tržišta za svemirske aplikacije i usluge koje se nalazi niže u lancu te da treba poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi regulatorne, kako bi potpuna usklađenost sa sustavima Galileo i EGNOS postala norma za uređaje koji se prodaju u EU-u, i poticati primjenu uređaja kompatibilnih s navedenim sustavima na globalnom tržištu; poziva također Komisiju da razmotri mjere za jačanje konkurentnosti industrija koje su niže u lancu europskog GNSS-a;

18.

poziva Komisiju da se pobrine za to da satovi u kritičnoj infrastrukturi koji se temelje na GNSS-u budu kompatibilni sa sustavima Galileo i EGNOS, što je vrlo važno sa sigurnosnog gledišta;

19.

ističe sposobnost satelita da pružaju neprekidnu povezivost vrlo velikog kapaciteta, posebno u udaljenim područjima i najudaljenijim regijama, što je od ključne važnosti za smanjenje digitalnog jaza, razvoj mreža velike brzine i širenje mreža interneta stvari, čime se omogućuju usluge poput autonomne vožnje, pametnog upravljanja voznim parkom i teretom te aplikacija za e-upravljanje, e-učenje i e-zdravlje; naglašava komplementarnost zemaljskih i svemirskih tehnologija u omogućavanju mreža vrlo velikog kapaciteta; ustraje u tome da Komisija to prepozna i u obzir uzme doprinos satelita u tom području; naglašava također potrebu da se odgovarajući frekvencijski pojasevi rezerviraju za funkcioniranje tih satelitskih usluga; poziva da se to pitanje obuhvati u aktualnom radu na zakonodavstvu o telekomunikacijskim mrežama uz odgovarajuća ulaganja u istraživanje i razvoj; smatra i da bi se Svemirska strategija za Europu trebala provesti koordinirano s digitalnim strategijama Komisije, uz potporu država članica i industrije, kako bi se promicala učinkovita upotreba satelitskih komunikacija koja se temelji na potrebama u cilju poticanja sveprisutne povezivosti u cijelom EU-u;

20.

ističe važnu ulogu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za poticanje svemirskih tržišta niže u lancu, i to najviše kroz javnu nabavu, među ostalim i u zemljama koje još nemaju velik svemirski sektor, te napominje da bi se to pitanje trebalo obuhvatiti tekućim raspravama o budućnosti kohezijske politike; podržava uvođenje ciljanih mjera za izgradnju kapaciteta kako bi se pomoglo državama članicama i regijama sa sve većim mogućnostima kad je riječ o istraživanju svemira; ističe činjenicu da je regionalna dimenzija ključna kako bi građani imali koristi od svemirske tehnologije te da sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti može stvoriti sinergije sa strategijama za pametnu specijalizaciju i planom EU-a za gradove; stoga podupire veće sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u uspješnoj svemirskoj politici EU-a, među ostalim i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i teritorijima; naglašava da bi Odbor regija trebao biti punopravan član korisničkog foruma programa Copernicus kako bi se naglasila važnost regionalnih i lokalnih aktera kao korisnika podataka Copernicusa;

21.

naglašava da korisnici poput MSP-ova te lokalnih i regionalnih vlasti još nisu dovoljno upoznati s mogućnostima financiranja projekata povezanih s programom Galileo ili Copernicus, uključujući financiranja koja omogućuje Europska investicijska banka, i da treba bez odgode poboljšati ciljano širenje informacija o tim mogućnostima;

22.

prepoznaje ulogu svemirskih tehnologija i dvaju vodećih svemirskih programa EU-a u tome da kopneni, pomorski, zračni i svemirski promet postane pametniji, sigurniji i održiviji te integriran u buduće strateške sektore kao što su autonomni i povezani automobili ili bespilotne letjelice; smatra da Svemirska strategija može doprinijeti zadovoljavanju novih potreba u području prometa kad je riječ o sigurnoj i stalnoj povezivosti, snažnijem pozicioniranju, intermodalnosti i interoperabilnosti; potiče Komisiju da u dijalog sa svemirskim sektorom uključi dionike iz područja prometa kako bi se zajamčila transparentnost te olakšala primjena europske svemirske tehnologije na prometnom tržištu u cilju jačanja konkurentnosti prometnih usluga EU-a na europskom i globalnom tržištu; traži od Komisije i država članica da obrate pozornost na razvoj svemirskog turizma;

23.

poziva Komisiju da podupre primjenu EGNOS-ova postupka za slijetanje za manje, ali i veće zračne luke; ponavlja da bi EGNOS mogao omogućiti financijske prednosti i veću preciznost, otpornost i sigurnost pri upotrebi aplikacija ključnih za sigurnost, na primjer pri slijetanju zrakoplova, te naglašava da je važno proširiti pokrivenost EGNOS-om na jugoistočnu i istočnu Europu, kao prioritet, te dalje na Afriku i Bliski istok; smatra i da bi program Galileo mogao imati ključnu ulogu u kontroli zračnog prometa kao temelj za prijelaz s radarskog sustava nadzora na satelitski nadzor;

24.

nadalje, naglašava važnost opremanja zrakoplova tehnologijom za „automatski zavisni nadzor – emitiranje” (ADS-B odnosno Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) u svemiru i obveze za operatere da zrakoplove opreme ADS-B-om kako bi se zajamčila točnost i pouzdanost praćenja zrakoplova u stvarnom vremenu te ušteda goriva;

25.

naglašava važnost svemirskih programa EU-a za morska i pomorska pitanja, ribolovne aktivnosti i plavo gospodarstvo općenito, na primjer za: suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; nadzor i ocjenjivanje stanja i zdravlja oceana i ribljih stokova; podupiranje produktivnosti uzgajivača riba; olakšavanje pomorskog istraživanja i pružanje usluge traganja i spašavanja kao i omogućivanje satelitskih veza za medicinsku opremu na plovilima; s tim u vezi ističe da su potrebni svemirski kapaciteti za nadzor oceana i dobra koordinacija među uslugama programa Galileo, EGNOS i Copernicus;

Poticanje globalno konkurentnog i inovativnog europskog svemirskog sektora

26.

ističe da uspjeh i konkurentnost svemirskog sektora te razvoj inovativnih tehnologija uvelike ovise o istraživanju i inovacijama; poziva na poboljšanje i produljenje namjenske proračunske linije za svemir u sklopu Devetog okvirnog programa; naglašava važnost pune suradnje među EU-om, ESA-om i državama članicama kako bi se osigurala učinkovitost i izbjeglo udvostručivanje, posebno u područjima u kojima više aktera osigurava financiranje istraživanja; smatra da bi trebalo poticati i financirati istraživanje i inovacije kako bi koristili širokom spektru svemirskih tehnologija; potiče Komisiju da i u okviru programa Obzor 2020. i u sklopu budućih okvirnih programa produlji korištenje instrumenta za mala i srednja poduzeća za povećanje poslovnih mogućnosti povezanih sa svemirskim proizvodima i uslugama;

27.

poziva Komisiju da u kontekstu javne nabave zajamči pravedno postupanje prema poduzećima iz EU-u u odnosu na poduzeća iz trećih zemalja, posebno uzimajući u obzir cijene koje poduzeća naplaćuju ostalim korisnicima diljem svijeta kako bi se zajamčilo poštovanje propisa i da akteri na tržištu primjenjuju poštene prakse, a u cilju osiguranja jednakih uvjeta; naglašava da se europska svemirska industrija suočava sa sve nesmiljenijom međunarodnom konkurencijom; pozdravlja prijedlog Komisije da se ojača korištenje inovativnih mehanizama javne nabave;

28.

ističe da je važno ojačati europsku industrijsku osnovu i zajamčiti stratešku autonomiju EU-a diversifikacijom izvora nabave i najboljim mogućim korištenjem višestrukih pružatelja usluga u EU-u; stoga smatra da bi na uravnotežen način trebalo poticati sudjelovanje industrije na svim razinama te poziva Komisiju da podrži europski svemirski sektor u cijelom vrijednosnom lancu; smatra da svemirski klasteri mogu imati korisnu ulogu u strategiji za svemirsku industriju;

29.

poziva Komisiju da podrži razvoj novih modela svemirskog poslovanja i tehnologija diljem Europe koje mogu u potpunosti revolucionarizirati sektor i smanjiti troškove (npr. europske tehnologije koje omogućuju lansiranje manjih satelita u svemir poput ponovno upotrebljivih balona ili lansirnih sustava);

30.

traži od Komisije da pri određivanju trajanja ugovora o javnoj nabavi u području svemirske infrastrukture i usluga u obzir uzme stanje i potrebe malih i srednjih poduzeća kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti natjecanja između poduzeća u svemirskom sektoru;

31.

naglašava potrebu da se odlučnije ulaže u obrazovanje i osposobljavanje europskih građana o temi svemira, među ostalim kako bi mogli u potpunosti iskoristiti prilike koje će nastati u vezi sa svemirom tijekom prijelaza na digitalno društvo; ističe da su postignuća svemirske politike važna da bi se nadahnule buduće generacije i ojačao osjećaj europskog identiteta; stoga naglašava da je potrebno nastaviti i proširiti koordinirani pristup europskom obrazovanju o svemiru koje može privući mlade da se odluče na karijeru u znanosti o svemiru i svemirskoj tehnologiji;

32.

naglašava da je osnovni i najvažniji alat za razvoj kapaciteta europske svemirske industrije sudjelovanje u fakultativnim programima ESA-e, u okviru kojih europska poduzeća i sveučilišta ili istraživački instituti mogu sudjelovati u razvoju najsuvremenijih tehnologija za svemirske misije i sustave; naglašava da sudjelovanje u takvim programima otvara put za poslovanje u tom području i pristup visoko tehnološki i informacijski intenzivnim znanstvenim projektima, što može pozitivno utjecati i na sektor prometa;

Osnaživanje autonomije Europe pri pristupu svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom okružju

33.

podsjeća na to da su svemirski programi EU-a civilne prirode i ponavlja da se zalaže za nemilitarizaciju svemira; ipak uviđa stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu i potrebu za poboljšanjem sinergije između civilnih te sigurnosnih i obrambenih aspekata te potrebu da se svemirski kapaciteti koriste za zadovoljavanje potreba u području sigurnosti i zaštite, uzimajući također u obzir geopolitičku situaciju i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; smatra da bi Komisija trebala analizirati sinergije između europskih svemirskih programa i Akcijskog plana za europsku obranu, koji je predložen u studenom 2016., kako bi osigurala opću dosljednost u tom strateškom području;

34.

poziva Komisiju da objedini potražnju institucijskih potrošača iz Europske unije i država članica kako bi osigurala neovisan, ekonomičan i pouzdan pristup svemiru korištenjem europskih lansirnih sustava Ariane, Vega i njihovih budućih inačica; smatra da je to od iznimne strateške važnosti za funkcije upravljanja nepredviđenim situacijama i krizama te za otpornu europsku sigurnosnu i obrambenu politiku;

35.

podržava cilj Komisije u skladu s kojim se ocjenjuju različiti načini podupiranja europske lansirne infrastrukture, ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva u području politike i potreba EU-a, i to u pogledu autonomije, sigurnosti i konkurentnosti; stoga ističe stratešku važnost europske svemirske luke u Kourouu (Francuska Gijana) i potrebu da se posebna pozornost posveti ekonomskim i socijalnim koristima za područje na kojem se nalazi;

36.

podsjeća na to da se neovisan pristup svemiru ne može odvojiti od neovisne mogućnosti Europe da osmišljava, razvija, lansira i iskorištava svemirske sustave te da upravlja njima;

37.

napominje da nije jasno hoće li se program za vozila za lansiranje u Europi nastaviti nakon isteka razdoblja od tri do četiri godine (Ariane 6 i Vega C), a nejasno je i financijsko stanje tog programa; izražava zabrinutost zbog toga što ne postoji srednjoročni i dugoročni program za lansiranje; apelira na Europsku komisiju da pripremi prijedlog radnog programa za vozila za lansiranje u Europi za sljedećih 20 godina;

38.

poziva Komisiju da potiče razvoj alternativnih tehnologija za lansiranje i uključivanje načela ekološkog dizajna u sve lansirne sustave i svemirske naprave;

39.

smatra da bi u satelitskim sustavima sljedeće generacije trebalo dodatno razvijati sigurnost infrastrukture programa Galileo, uključujući zemaljski segment, dvojnu namjenu kapaciteta programa Galileo i Copernicus kao i veću preciznost i bolje šifriranje; podsjeća na to da bi javno regulirana usluga (PRS) u okviru programa Galileo, koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada, u budućnosti mogla imati važnu ulogu u reagiranju na nove prijetnje, posebno u slučaju krize;

40.

skreće pozornost na to da je svemirska infrastruktura osjetljiva na ometanja ili napade državnih i nedržavnih aktera te na niz drugih prijetnji, uključujući sudare sa svemirskim otpadom ili drugim satelitima; podsjeća na važnost osiguravanja kritične infrastrukture i sredstava komunikacije te razvoja otpornih tehnologija; uviđa sve veću važnost svemira i svemirskih tehnologija s dvojnom namjenom, osobito kad je riječ o komunikacijama te obavještajnim, nadzornim i izviđačkim aktivnostima, reakciji na katastrofe i kontroli oružja te naglašava ključnu važnost svemirskih kapaciteta u borbi protiv terorizma; nadalje, potiče ulaganja kako bi se ubrzao razvoj novih svemirskih kapaciteta i tehnologija; smatra da je potrebno poboljšati kapacitete kako bi se odgovorilo na nove prijetnje u svemiru te kojima bi se zauzvrat ojačala sposobnost europskog svemirskog sektora da reagira na razvoj tržišta, aktera i tehnologija;

41.

poziva Komisiju da unapređenjem sadašnjih usluga za nadzor i praćenje u svemiru (SST) ublaži rizik koji predstavlja svemirski otpad, i to s ciljem uspostave programa za neovisan sustav koji će omogućiti prepoznavanje prijetnji koje svemirski otpad predstavlja za europsku svemirsku infrastrukturu, podupiranje mjera za izbjegavanje sudara i, dugoročno gledano, aktivno odstranjivanje otpada; podržava plan za proširenje područja primjene SST-a Europske unije kako bi se omogućilo davanje vremenske prognoze na temelju izvora u svemiru te predlaže da se dodatna pozornost posveti objektima u blizini Zemlje kako bi se spriječilo da se bilo koji od tih objekata sudari sa Zemljom, što bi moglo imati katastrofalne posljedice; ističe da bi se trebali nadograđivati i širiti kapaciteti i stručno znanje u tom području, među ostalim i oni koji su već na raspolaganju ESA-i; ponovno potvrđuje da je potrebno pružiti čim više otvorenih podataka kako bi se poticali istraživanje i inovacije;

42.

podsjeća na sve veću važnost kibersigurnosti za svemirske programe te napominje da je taj problem posebno ozbiljan s obzirom na to da se velik dio našeg gospodarstva oslanja se na usluge povezane sa svemirom; poziva Komisiju da ublaži rizike za svemirsku imovinu EU-a tako da poduzme odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi upotrebu šifriranja, za zaštitu infrastrukture povezane sa svemirom od kiberprijetnji; povrh toga, traži od Komisije da se pobrine za to da sve relevantne agencije imaju krizne planove za slučaj mogućih kibernapada;

43.

smatra da je planirana inicijativa Govsatcom obećavajuća mjera za osiguravanje pristupa sigurnim, učinkovitim i ekonomičnim uslugama za europske institucijske aktere, koja odgovara potrebama korisnika u brojnim područjima, a u isto vrijeme potiče i rast, konkurentnost i inovativnost u cijelom europskom sektoru satelitskih telekomunikacija; poziva Komisiju da, ako je procjena utjecaja u dovoljnoj mjeri pozitivna, na ekonomičan način osmisli planiranu inicijativu Govsatcom, što može uključivati objedinjavanje i dijeljenje kapaciteta ili kupnju usluga od certificiranih komercijalnih komunikacijskih satelita, te da se pobrine za to da se inicijativom stvori znatna dodana vrijednost i izbjegne udvostručavanje postojećih struktura;

44.

naglašava važnost sveobuhvatne europske svemirske politike čiji je cilj stvarno doprinijeti poboljšanju zajedničke sigurnosne, vanjske i obrambene politike tako da relevantnim institucijama pruža neovisne podatke, poput uvida u stanje u stvarnom vremenu;

Jačanje uloge Europe kao globalnog čimbenika i promicanje međunarodne suradnje

45.

poziva Komisiju da u svim relevantnim aspektima svojih vanjskih odnosa promiče resurse EU-a u svemiru i svemirski industrijski kapacitet;

46.

smatra da je za osiguravanje mirnog i sigurnog okružja u svemiru potrebna suradnja s međunarodnim partnerima kako bi se promicale norme odgovornog ponašanja i održivosti, osobito u pogledu istraživanja svemira, te poziva Komisiju da u tom pogledu blisko surađuje s ESVD-om i državama članicama;

47.

ističe da je potrebna međunarodna koordinacija upravljanja svemirskim prometom i otpadom, koji će se sigurno povećati zbog planiranog postavljanja takozvanih „megakonstelacija” i zakrčenosti orbita u blizini Zemlje, do čega može doći zbog stalnog smanjivanja troškova lansiranja satelita;

48.

traži od Komisije da nadzire postojeće ciljeve privatnog sektora u područjima kao što je svemirsko rudarstvo te da razmotri kakav bi učinak oni mogli imati na sadašnji pravni okvir, a osobito na Ugovor o svemiru; smatra da bi trebalo poštovati osnovna načela Ugovora i da je potrebno izbjeći utrku za resursima u svemiru koji se mogu iscrpiti; apelira na države članice da rade na koordiniranom europskom pristupu te poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u postizanju konsenzusa; priznaje da je svemir zajedničko nasljeđe čovječanstva;

49.

toplo pozdravlja namjeru Komisije da se koristi gospodarskom diplomacijom za stvaranje novih poslovnih prilika za europsku svemirsku industriju; ističe da bi Komisija, i po potrebi, nadležna tijela država članica, bilo pojedinačno ili u sklopu ESA-e, te tijela poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) trebala podržati europske sudionike na tržištima trećih zemalja; preporučuje da se unaprijed izrade planovi za takvu usklađenu potporu;

Osiguravanje djelotvorne provedbe

50.

naglašava činjenicu da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u razvoju svemirske politike EU-a i da bi trebao biti uključen u cjelokupnu razmjenu informacija o temama koje se odnose na svemir između Komisije, Vijeća, ESVD-a i ESA-e;

51.

smatra da je demokratska potpora važna za ulaganje u svemir; poziva Komisiju da donese dobro osmišljenu i opsežnu komunikacijsku strategiju o prednostima svemirske tehnologije za građane i poduzeća; potiče Komisiju da provedbu te strategije temelji na sljedeća tri stupa koji se odnose na tri važne ciljne skupine, a to su: (a) podizanje razine osviještenosti javnosti o nužnosti ulaganja u svemir; (b) informiranje malih i srednjih poduzeća i poduzetnika o mogućnostima u okviru vodećih svemirskih programa; (c) uključivanje svemira u obrazovanje kako bi se premostio jaz u pogledu vještina; traži od Komisije da Parlamentu čim prije predstavi plan za osmišljavanje te komunikacijske strategije;

52.

poziva Komisiju da izradi vremenski raspored provedbe mjera predloženih u strategiji, da redovito izvještava o njezinoj provedbi, da po potrebi predloži zakonodavstvo i da osmisli dodatne konkretne i opipljive mjere potrebne za pravodobno postizanje ciljeva navedenih u strategiji;

o o

53.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica te Europskoj svemirskoj agenciji.

(1) SL L 122, 24.4.2014., str. 44.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 1.

(3) SL L 158, 27.5.2014., str. 227.

(4) SL L 150, 20.5.2014., str. 72.

(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0267.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0268.

(7) SL C 468, 15.12.2016., str. 12.

(8) SL C 227 E, 6.8.2013., str. 16.

(9) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 1.

(10) Space Market Uptake in Europe (Razvoj svemirskoga tržišta u Europi), Studija za odbor ITRE, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A, 2016., ISBN 978-92-823-8537-1.

(11) https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2016_2017/main/h2020-wp1617-leit-space_en.pdf, str. 48.

Top

Choose the experimental features you want to try