18.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 252/196

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima EU-a,

—

uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju iz prosinca 2005.,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući rezolucije o raspravama o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2007. o Gvatemali (1) te Rezoluciju od 11. prosinca 2012. (2), o Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike

—

uzimajući u obzir posjet Pododbora o ljudskim pravima Meksiku i Gvatemali u veljači 2016. i njegovo konačno izvješće,

—

uzimajući u obzir izvješće Izaslanstva za odnose s državama Srednje Amerike o njegovu posjetu Gvatemali i Hondurasu 16. – 20. veljače 2015.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava u 2016. (3),

—

uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda o globalnim prijetnjama s kojima se susreću borci za ljudska prava te o položaju žena koje se bore za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o aktivnostima njegova ureda u Gvatemali za 2016. godinu,

—

uzimajući u obzir nedavni posjet posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava Gvatemali,

—

uzimajući u obzir UN-ov Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju (2015. – 2019.),

—

uzimajući u obzir plan EU-a za suradnju s civilnim društvom u partnerskim zemljama za razdoblje 2014. – 2017.,

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a za zaštitu boraca za ljudska prava i Strateški okvir o ljudskim pravima, u kojima se izražava predanost suradnji s borcima za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 26/9 od 26. lipnja 2014., u kojoj je UNHRC odlučio uspostaviti međuvladinu radnu skupinu otvorenog tipa čiji je zadatak izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za transnacionalna društva i druga poduzeća u području ljudskih prava,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada iz 1989. o autohtonim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama (Konvencija MOR-a br. 169),

—

uzimajući u obzir klauzule o ljudskim pravima Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike te Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Srednje Amerike koji je na snazi od 2013.,

—

uzimajući u obzir Višegodišnji okvirni program za Gvatemalu za razdoblje 2014. – 2020. i njegova nastojanja da doprinese rješavanju sukoba, miru i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir programe potpore EU-a za sektor pravosuđa u Gvatemali, posebno SEJUST,

—

uzimajući u obzir presudu Međuameričkog suda za ljudska prava iz 2014. u predmetu Borci za ljudska prava i drugi protiv Gvatemale i izvješće Međuameričkog povjerenstva za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Gvatemali ((OEA/Ser.L/V/II. Dok. 43/15) od 31. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 25. Poslovnika Međuameričkog povjerenstva za ljudska prava (IAHCR) o mehanizmu za mjere predostrožnosti,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća iz 2009. o potpori demokraciji u vanjskim odnosima EU-a,

—

uzimajući u obzir Smjernice Vijeća o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu iz 2009.,

—

uzimajući u obzir izjavu koju je 9. prosinca 2016. u ime Europske unije dala Visoka predstavnica Federica Mogherini o danu ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca 2016.,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice ESVD-a od 17. kolovoza 2016. o borcima za ljudska prava u Gvatemali,

—

uzimajući u obzir izjavu s ministarskog sastanka EU-a i CELAC-a održanog u Santu Domingu 25. i 26. listopada 2016.,

—

uzimajući u obzir izjavu Skupine trinaestorice od 1. veljače 2017. o jačanju vladavine prava i borbi protiv korupcije i nekažnjavanja,

—

uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji i članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je Gvatemala treći najveći primatelj bilateralne razvojne pomoći EU-a u Srednjoj Americi, koja iznosi 187 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020. i usmjerena je na sigurnost opskrbe hranom, rješavanje sukoba, mir, sigurnost i konkurentnost;

B.

budući da je Gvatemala strateški pozicionirana na ruti između Srednje Amerike i SAD-a za opskrbu drogom i ilegalne migrante; budući da su državljani Gvatemale i dalje druga najveća skupina koja se deportira iz SAD-a; budući da su desetljeća unutarnjih sukoba, visoka stopa siromaštva i kultura u kojoj je nekažnjavanje duboko ukorijenjeno doveli do visokih razina nasilja i sigurnosnih prijetnji u Gvatemali; budući da je cijelo društvo pod utjecajem visokih stopa kriminala, a posebno borci za ljudska prava, nevladine organizacije i lokalne vlasti;

C.

budući da se 2017. godine obilježava dvadeseta godišnjica Mirovnog sporazuma za Gvatemalu; budući da je borba protiv nekažnjavanja, uključujući teške zločine počinjene tijekom bivšeg nedemokratskog režima, ključna; budući da gvatemalske vlasti trebaju poslati jasnu poruku stvarnim počiniteljima i naručiteljima nasilja nad borcima za ljudska prava da će takve radnje biti kažnjavane;

D.

budući da je u razdoblju između siječnja i studenog 2016. Odjel za zaštitu boraca za ljudska prava u Gvatemali (UDEFEGUA) zabilježio 14 ubojstava i sedam pokušaja ubojstva boraca za ljudska prava; budući da je 2016., prema istim izvorima, bilo sveukupno 223 napada na borce za ljudska prava, što uključuje 68 novih sudskih postupaka protiv boraca za ljudska prava; budući da su najčešće napadane kategorije boraca za ljudska prava bili borci za zaštitu okoliša i prava na zemljište te oni koji se bave pravosuđem i nekažnjavanjem;

E.

budući da su već ove godine ubijeni borci za ljudska prava Laura Leonor Vásquez Pineda i Sebastián Alonzo Juan, a 2016. ubijeni su novinari Victor Valdés Cardona, Diego Esteban Gaspar, Roberto Salazar Barahona i Winston Leonardo Túnchez Cano;

F.

budući da je stanje ljudskih prava i dalje vrlo ozbiljno; budući da je situacija u kojoj se nalaze žene i autohtono stanovništvo, a posebno one osobe koje brane ljudska prava i prava migranata, pitanje od izrazito velike važnosti, kao i druga pitanja poput pristupa pravosuđu, uvjeta u zatvorima, ponašanja policije i navodnih mučenja, kojima valja dodati rasprostranjenu korupciju, tajna dogovaranja i nekažnjavanje;

G.

budući da je Gvatemala ratificirala Konvenciju Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima (Konvencija br. 169), i Konvenciju br. 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje; budući da postoje neki pozitivni znakovi, kao što je uspostava sindikalnog odbora Mesa Sindical del Ministerio Público; budući da gvatemalskim zakonodavstvom nije predviđena obveza na prethodno, slobodno i informirano savjetovanje s autohtonim zajednicama, kako je navedeno u Konvenciji Međunarodne organizacije rada br. 169;

H.

budući da je Međuamerički sud za ljudska prava 2014. donio obvezujuću presudu u kojoj poziva na provođenje javne politike zaštite boraca za ljudska prava; budući da je u tijeku savjetodavni proces koji financira EU za kreiranje navedene politike;

I.

budući da se Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima primjenjuju na sve države i sva poduzeća, bila ona transnacionalna ili ne, neovisno o njihovoj veličini, sektoru, lokaciji, vlasništvu i strukturi, iako je u primjeni Vodećih načela UN-a u cijelom svijetu i dalje izazov uspostava djelotvornih kontrolnih i sankcijskih mehanizama; budući da će se stanje ljudskih prava preispitati u studenom 2017. u okviru mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda za Vijeće za ljudska prava;

J.

budući da su gvatemalski pravobranitelj za ljudska prava, Ured javnog tužitelja i Ministarstvo pravosuđa poduzeli važne korake za suzbijanje nekažnjavanja i priznanje ljudskih prava;

K.

budući da je Gvatemala poduzela neke pozitivne korake, kao što je produljenje mandata Međunarodnom odboru za borbu protiv nekažnjavanja u Gvatemali (CICIG) do 2019.; budući da su u listopadu 2016. predsjednici izvršne vlasti, Kongresa i pravosudnog sustava u Gvatemali Kongresu iznijeli prijedlog ustavne reforme pravosudnog sektora koji se, između ostalog, temelji na raspravama s civilnim društvom, želeći ojačati pravosudni sustav načelima kao što su sudska profesija, pravni pluralizam i neovisnost sudstva;

L.

budući da su brojni karakteristični predmeti u vezi s korupcijom i tranzicijskom pravdom onemogućeni ciljanom kampanjom uznemiravanja, te da su borci za ljudska prava koji rade u tom kontekstu, uključujući suce i odvjetnike, suočeni sa zastrašivanjem i lažnim prijavama; budući da je protiv Ivána Velasqueza, direktora svjetski priznatog Međunarodnog odbora za borbu protiv nekažnjavanja, također podignuta optužnica te se protiv njega vodi stalna kampanja klevetanja; budući da karakteristični predmeti u području tranzicijske pravde napreduju, na primjer slučaj Molina Theissen i CREOMPAZ, ili predmeti u vezi s korupcijom kao što je, između ostalog, La Linea y Coparacha;

M.

budući da nekoliko država članica još nije ratificiralo Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike, te da stup „političkog dijaloga” stoga još nije stupio na snagu; budući da su u središtu politike vanjskog djelovanja EU-a, osim održivog ekonomskog i socijalnog razvoja, i ljudska prava te vladavina prava;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.