28.6.2018

HR

Službeni list Europske unije

C 227/27

---

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Poglavlju o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”

(samoinicijativno mišljenje)

(2018/C 227/04)

Izvjestiteljica:

Tanja BUZEK

Odluka Plenarne skupštine:	19.10.2017.
Pravni temelj:	pravilo 29. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	REX
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.1.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.2.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	532
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	133/1/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja inicijativu Europske komisije da u neslužbenom dokumentu (1) utvrdi stanje provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a te da se o toj temi savjetuje s civilnim društvom.

1.2.

EGSO je imao važnu ulogu u podizanju svijesti o trgovinskoj politici EU-a u civilnom društvu u EU-u i trećim zemljama. Članovi EGSO-a obvezali su se sada i ubuduće jačati suradnju s civilnim društvom trećih zemalja u praćenju pregovora i provedbe trgovinskih sporazuma EU-a.

1.3.

EGSO potiče Komisiju da ojača dijalog s civilnim društvom u cilju unapređenja funkcioniranja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima te, posebice, da to pokaže u preispitivanju poglavlja o trgovini i održivom razvoju u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA).

1.4.

S druge strane, EGSO potiče Komisiju da usvoji ambiciozniji pristup, posebice u pogledu jačanja stvarne provedivosti obveza iz poglavlja o trgovini i održivom razvoju, što je od ključne važnosti za EGSO. Poglavlja o trgovini i održivom razvoju moraju imati jednaku važnost kao i poglavlja o trgovinskim, tehničkim ili carinskim pitanjima.

1.4.1.

EGSO preporučuje da se unutarnjim savjetodavnim skupinama povjeri ovlast da prate učinak svih dijelova trgovinskih sporazuma na ljudska i radnička prava te prava na području okoliša, uključujući interese potrošača.

1.4.2.

EGSO žali zbog uskog pristupa poglavlja o trgovini i održivom razvoju kad je riječ o interesima potrošača te bi pozdravio posebno poglavlje o potrošačima u okviru tih poglavlja, kojim bi se obuhvatili relevantni međunarodni standardi zaštite potrošača i pojačala suradnja u pogledu provedbe prava potrošača.

1.5.

EGSO smatra da poglavlja o trgovini i održivom razvoju imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva Komisije navedenih u strategiji „Trgovina za sve” (2) i „Iskorištavanje globalizacije” (3) te smatra da je osnivanje unutarnjih savjetodavnih skupina jedno od ključnih dostignuća poglavlja o trgovini i održivom razvoju kako bi se civilno društvo u trećim zemljama osnažilo, a te zemlje potaknule da aktivno teže vrijednostima sličnima onima koje prepoznajemo kao „vrijednosti EU-a”, uključujući socijalne standarde te standarde na području zaštite potrošača i okoliša, kao i kulturnu raznolikost, te kako bi se osigurala vidljivost EU-a u tim zemljama; one su i važna platforma za praćenje obveza poštovanja ljudskih i radničkih prava te prava na području okoliša u trgovinskim sporazumima.

1.6.

EGSO cijeni što mu je povjerena ovlast da osigura dio članstva i tajništvo unutarnjih savjetodavnih skupina. Međutim, ističe da su financiranje i resursi i dalje jedno od ključnih pitanja u pogledu funkcioniranja postojećih i budućih unutarnjih savjetodavnih skupina te od Komisije, kao i od Vijeća i Parlamenta, traži da na tom području hitno uvedu sistemska rješenja u suradnji s EGSO-om.

1.7.

EGSO smatra da Komisija treba poduzeti mjere za poboljšanje učinkovitosti poglavlja o trgovini i održivom razvoju te posebice učinkovitosti unutarnjih savjetodavnih skupina kao tijela zaduženih za praćenje tih obveza. Brojne preporuke praktične naravi mogle bi se provesti bez mijenjanja teksta postojećih poglavlja o trgovini i održivom razvoju te to stoga treba učiniti bez odlaganja.

1.7.1.

Utvrđeni nedostaci uključuju neuravnoteženo članstvo i kašnjenja u uspostavljanju unutarnjih savjetodavnih skupina, potrebu za zajedničkim sastancima unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i unutarnjih savjetodavnih skupina partnerskih zemalja te za sudjelovanjem predsjednika tih skupina na sastancima odbora za trgovinu i održiv razvoj, uz pravo na iznošenje stajališta svojih skupina, te nedovoljna sredstva koja za financiranje unutarnjih savjetodavnih skupina izdvajaju EU i partnerske zemlje.

1.7.2.

EGSO stoga preporučuje da se zajednički sastanci unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i partnerskih zemalja obuhvate tekstom sporazuma kako bi im se omogućila razmjena iskustava o zajedničkim projektima i priprema zajedničkih preporuka.

1.7.3.

Odlučno pozivamo da se prije stupanja sporazuma na snagu pruži potpora jačanju kapaciteta civilnog društva u EU-u i osobito u partnerskim zemljama te da se potakne promptno osnivanje unutarnjih savjetodavnih skupina, uz nužnu političku, financijsku i logističku potporu te uz osiguravanje uravnoteženog članstva.

1.7.4.

Također skrećemo pozornost Komisije na neriješena pitanja koja izazivaju zbunjenost lokalnog civilnog društva, a posljedica su transverzalne naravi EU-ovih sporazuma o pridruživanju i detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te šire uloge foruma civilnog društva, osobito u Latinskoj Americi, što dovodi do slabljenja glavnih poruka unutarnjih savjetodavnih skupina obiju strana.

1.7.5.

Nadalje, EGSO kritizira nedostatak odgovora Komisije na pritužbe unutarnje savjetodavne skupine. Stoga bi se mehanizmima za praćenje trebalo moći samostalno pokrenuti istrage o kršenjima jasnih obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja.

1.8.

EGSO poziva Komisiju da uspostavi transparentniji i jednostavniji mehanizam za pritužbe i nadalje preporučuje da predsjednici unutarnjih savjetodavnih skupina sudjeluju u sastancima odbora za trgovinu i održiv razvoj te da se od tog odbora zahtijeva da u razumnom roku odgovori na pitanja i preporuke unutarnjih savjetodavnih skupina. Preporučuje redovit dijalog između unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a, Komisije, ESVD-a, Europskog parlamenta i država članica EU-a.

1.9.

U pogledu ciljeva održivog razvoja EGSO preporučuje da se u sve buduće mandate za poglavlja o trgovini i održivom razvoju uključi posebna klauzula o promicanju tih ciljeva.

1.10.

S obzirom na snažnu predanost Komisije EU-a jačanju odredbi o radu, partnerske zemlje trebale bi prije sklapanja trgovinskog sporazuma dokazati da u potpunosti poštuju osam temeljnih normi rada MOR-a. Ako neka partnerska zemlja nije ratificirala ili ispravno provela te konvencije, odnosno ako nije uspostavila istovjetnu razinu zaštite, EGSO preporučuje da se zahtijeva izrada plana za ispunjavanje čvrstih obveza koji bi se uključio u poglavlje o trgovini i održivom razvoju kako bi se osiguralo da će se to pravodobno ostvariti.

1.11.

EGSO napominje da se u neslužbenom dokumentu postavlja pitanje sankcija. Potičemo Komisiju da dodatno istraži postojeće mehanizme sankcioniranja u trgovinskim sporazumima i njihovu dosadašnju primjenu te da izvuče pouke iz njihovih potencijalnih ograničenja kako bi se ocijenila i poboljšala učinkovitost provedivog mehanizma za kontrolu poštovanja propisa koji bi se mogao osmisliti u poglavljima o trgovini i održivom razvoju. Pri tome bi Komisija trebala na odgovarajući način uzeti u obzir činjenicu da su skupine civilnog društva izrazile podršku i ozbiljnu zabrinutost u pogledu njihove primjene.

1.12.

EGSO je spreman pridonijeti razvoju novih ideja kako bi pomogao Komisiji da poveća učinkovitost neovisnih mehanizama za osiguravanje provedbe u poglavljima o trgovini i održivom razvoju, ponajprije uporabom prava na odgovor kada se pitanja u pogledu kojih je iskazana zabrinutost na zadovoljavajući način ne riješe. Svako pribjegavanje sankcijama – kad je potrebno – treba biti uravnoteženo ako od potencijalnih trgovinskih partnera očekujemo da budu spremni na takav pristup: za razliku od OSP+ (opći sustav povlastica), u slučaju spora ne može doći do jednostranog povlačenja bilo koje odredbe.

2.   Kontekst

2.1.

Od prvog uključivanja odredbi o održivom razvoju u Sporazum o ekonomskom partnerstvu između EU-a i CARIFORUM-a i u Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje, koji je stupio na snagu 2011., svi trgovinski sporazumi EU-a obuhvaćaju poglavlje o trgovini i održivom razvoju. EU trenutačno ima sporazume koji sadrže poglavlja o trgovini i održivom razvoju i sa Srednjom Amerikom, Kolumbijom i Peruom, Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom, a u budućnosti se očekuju i novi sporazumi.

2.2.

Proteklih se godina povećao interes u vezi s odredbama na području radničkih prava, okoliša i prava potrošača u trgovinskim sporazumima. Rasprave se odvijaju u Europskom parlamentu i Vijeću, državama članicama i među dionicima civilnog društva, uključujući EGSO.

2.3.

Posljednjih je godina EGSO donio nekoliko mišljenja kojima je obuhvatio različite aspekte trgovine i održivog razvoja u trgovinskoj politici EU-a te iznio svoje preporuke o toj temi: ponajprije mišljenja o strategiji „Trgovina za sve” (4), o ulozi trgovine i ulaganja u odnosu na ciljeve održivog razvoja (5) te vrlo konkretno o poglavlju o trgovini i održivom razvoju u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje (6). EGSO je u srpnju 2017. organizirao konferenciju o temi postizanja stvarnog učinka uz pomoć poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima o slobodnoj trgovini, na kojoj su sudjelovali članovi različitih unutarnjih savjetodavnih skupina. (7)

2.4.

Postoji niz procjena učinka i učinkovitosti poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Unatoč činjenici da u EU-u općenito postoji snažna podrška uključivanju ambicioznih obveza u pogledu radničkih prava te zaštite okoliša i potrošača, kao i aktivne uloge civilnog društva, u postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini, potrebno je također dokazati da poglavlja o trgovini i održivom razvoju mogu ispuniti ambiciozne ciljeve postavljene u komunikaciji „Trgovina za sve” (8) i u nedavnom Komisijinu dokumentu za razmatranje o iskorištavanju globalizacije (9).

2.5.

U okviru pristanka Europskog parlamenta na sporazum CETA, povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmström obećala je zastupnicima Europskog parlamenta (10) da će o poglavljima o trgovini i održivom razvoju otvoriti široko javno savjetovanje sa zastupnicima u EP-u i civilnim društvom, uključujući i EGSO. Takvo razmatranje provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju potrebno je i u okviru tekućih trgovinskih pregovora s Meksikom i Mercosurom te kako bi se utvrdilo stajalište EU-a o eventualnom preispitivanju poglavlja CETA-e (11), što su obje strane dogovorile u Zajedničkom instrumentu za tumačenje CETA-e (12).

2.6.

Neslužbenim dokumentom Komisije, objavljenim 11. srpnja 2017. (13), željela se u narednim mjesecima započeti rasprava s Europskim parlamentom, Vijećem i dionicima iz civilnog društva. Dokument sadrži opis i ocjenu postojeće prakse te se u njemu predstavljaju dvije opcije za poboljšanje provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju i postavlja nekoliko pitanja za dionike. Ovo mišljenje EGSO-a izrađeno je kako bi pridonijelo tom postupku te se osvrnulo na navedena pitanja.

2.7.

Države članice primile su neslužbeni dokument te podnose komentare i prijedloge. Europski parlament održao je raspravu na plenarnoj sjednici u siječnju 2018.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja inicijativu Europske komisije da utvrdi stanje provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a (14), kao i neslužbeni dokument Glavne uprave za trgovinu kojim se otvara rasprava i savjetovanje s civilnim društvom o unapređenju provedbe.

3.2.

EGSO smatra da poglavlja o trgovini i održivom razvoju imaju ključnu ulogu u postizanju cilja Komisije u pogledu promicanja ciljeva održivog razvoja UN-a u okviru strategije „Trgovina za sve” i dokumenta za razmatranje „Iskorištavanje globalizacije”. Ti su ciljevi jednako važni kao i ispunjavanje međunarodnih obveza, kao što su one preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te one koje se odnose na trgovinu fosilnim gorivima.

3.3.

U kontekstu ciljeva održivog razvoja, EGSO želi skrenuti pozornost na zaključke i preporuke iznesene u svom mišljenju (15), posebice na potrebu da se u sve buduće mandate za poglavlja o trgovini i održivom razvoju uključe „posebne klauzule kojima se od obiju strana svakog mehanizma civilnog društva za praćenje zahtijeva zajedničko promicanje ciljeva održivog razvoja” te navodi da poglavlja o trgovini i održivom razvoju „trebaju imati jednaku važnost kao poglavlja o komercijalnim, tehničkim ili carinskim pitanjima”.

3.3.1.

Odbor je već istaknuo (16) da se u cilju održivog razvoja br. 17 osobito upućuje na ulogu civilnog društva navodeći da „uspješan program održivog razvoja zahtijeva partnerstvo vlada, privatnog sektora i civilnog društva”. Također prvi put u povijesti UN-a u ciljevima održivog razvoja navodi se da su vlade odgovorne građanima.

3.4.

Međutim, EGSO žali zbog uskog pristupa u trenutačnoj raspravi o poglavljima o trgovini i održivom razvoju i njihovom sveukupnom opsegu u pogledu interesa potrošača. Iako je strategija „Trgovina za sve” osobito usmjerena na povjerenje potrošača u sigurne proizvode, smjernice UN-a za zaštitu potrošača (17) osiguravaju mnogo šire tumačenje, uključujući zaštitu privatnosti potrošača, njihova prava u e-trgovini i pravo na učinkovitu provedbu prava potrošača. S obzirom na učinak liberalizacije trgovine na potrošače, EGSO bi pozdravio posebno poglavlje o „trgovini i potrošačima” u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju kojim bi se obuhvatili relevantni međunarodni standardi zaštite potrošača i pojačala suradnja u pogledu provedbe prava potrošača.

3.5.

EGSO će nadalje pozdraviti obvezu uključivanja rodne dimenzije u trgovinsku politiku, posebice u poglavlja o trgovini i održivom razvoju. U mnogim trgovinskim partnerima EU-a žene čine većinu radne snage u određenim sektorima, kao što je tekstilna industrija. Stoga se trgovinskim sporazumima EU-a ne smije povećati neravnopravnost spolova. Komisija EU-a trebala bi zajamčiti potpuno poštovanje međunarodnih normi rada u pogledu ravnopravnosti spolova i prava radnica na radnom mjestu. EGSO osobito poziva na poštovanje Konvencije br. 100 MOR-a o jednakim naknadama za rad, Konvencije br. 111 o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i obavljanja zanimanja, kojom se promiče nediskriminacija na radnom mjestu, i Konvencije br. 183 o zaštiti majčinstva.

3.6.

EGSO potiče Komisiju da ojača dijalog s civilnim društvom u cilju unapređenja funkcioniranja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima. To bi se posebice trebalo odraziti u reviziji poglavlja o trgovini i održivom razvoju u CETA-i (18). Kao što je povjerenica Malmström obećala, EGSO pozdravlja rano preispitivanje odredaba Sporazuma u pogledu trgovine i rada te trgovine i okoliša te želi biti uključen u to preispitivanje.

3.7.

EGSO je imao važnu ulogu u podizanju svijesti o trgovinskoj politici EU-a u civilnom društvu u EU-u i trećim zemljama. Članovi EGSO-a obvezali su se sada i ubuduće jačati suradnju s civilnim društvom trećih zemalja u praćenju pregovora i provedbe trgovinskih sporazuma EU-a. Takvo proaktivno djelovanje EGSO-a bilo je ključno u jačanju organizacija civilnog društva u inozemstvu i daljnjoj demokratizaciji postupaka odlučivanja u trgovini.

3.8.

Unatoč relativno kratkom vremenu provedbe odredaba o trgovini i održivom razvoju (šest godina nakon stupanja na snagu prvog sporazuma o slobodnoj trgovini nove generacije, Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje), EGSO je utvrdio niz postignuća i nedostataka koje je potrebno analizirati i upotrijebiti u nadolazećem preispitivanju poglavlja o trgovini i održivom razvoju u okviru CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma.

3.9.

Jedno je od ključnih dostignuća poglavlja o trgovini i održivom razvoju osnivanje unutarnjih savjetodavnih skupina u cilju osiguravanja važne platforme koja civilnom društvu omogućava praćenje obveza u pogledu ljudskih i radničkih prava te prava na području okoliša u trgovinskim sporazumima. Međutim, EGSO smatra da je važno proširiti područje primjene kako bi se obuhvatili i interesi potrošača.

3.9.1.

EU bi također trebao, u granicama svoje nadležnosti, nastojati razviti veću sinergiju između teksta poglavlja o trgovini i održivom razvoju i 27 obveznih konvencija na području okoliša i konvencija MOR-a relevantnih za njegov program OSP+ (kao i zahtjeva u okviru programa „Sve osim oružja” (EBA) za najmanje razvijene zemlje (LDC)).

3.10.

EGSO cijeni što mu je povjerena ovlast da osigura dio članstva i tajništvo šest unutarnjih savjetodavnih skupina koje su dosad uspostavljene sljedećim sporazumima: Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje, Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Kolumbije i Perua, Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike, Detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Gruzije, EU-a i Moldove te EU-a i Ukrajine. Istovjetna ovlast povjerena mu je i u pogledu Savjetodavnog odbora za sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i CARIFORUM-a. Nadalje, EGSO sa zadovoljstvom iščekuje nastavak rada u budućim unutarnjim savjetodavnim skupinama, primjerice za CETA-u i Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana.

3.10.1.

Također skrećemo pozornost Komisije na neriješena pitanja koja izazivaju zbunjenost, ponajprije zbog transverzalne naravi EU-ovih sporazuma o pridruživanju i detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom, koje lokalno civilno društvo teško razlikuje, te zbog šire uloge foruma civilnog društva, osobito u Latinskoj Americi, što dovodi do gubitka usmjerenosti i slabljenja glavnih poruka unutarnjih savjetodavnih skupina obiju strana.

3.11.

Međutim, financiranje i resursi i dalje su ključno pitanje. Uz sedam postojećih mehanizama za praćenje (šest sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazum o gospodarskom partnerstvu s CARIFORUM-om) i očekivane buduće mehanizme, uključujući u ključnim sporazumima s Kanadom i Japanom, EGSO će se bez dodatnih sredstava suočiti s izazovom učinkovitog upravljanja postojećim i dodatnim budućim unutarnjim savjetodavnim skupinama. Komisija bi u suradnji s EGSO-om hitno trebala osmisliti sustavna rješenja i s Parlamentom i Vijećem osigurati odgovarajuće resurse za djelovanje mehanizama za praćenje te omogućiti potpuno sudjelovanje predstavničkih skupina civilnog društva.

3.12.

Učinkoviti mehanizmi za osiguravanje provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju od ključne su važnosti za EGSO, kao što je navedeno u nizu njegovih mišljenja (19). Unutarnje savjetodavne skupine u svojstvu tijela za praćenje imaju važnu ulogu u otkrivanju i učinkovitom rješavanju pitanja kršenja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. EGSO, kao aktivan član unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a, uvelike doprinosi njihovu radu te stoga poziva Komisiju da bude ambicioznija u pogledu uvođenja učinkovitog mehanizma za osiguravanje provedbe. U slučaju Južne Koreje EGSO napominje da je Unutarnja savjetodavna skupina EU-a zatražila od Komisije (20) da pokrene postupak rješavanja spora, ali Komisija, usprkos nastojanjima da riješi to pitanje, nije to još učinila. U tom je kontekstu EGSO još jednom istaknuo da je „provedba aspekata Sporazuma koji se odnose na održivi razvoj, a posebice na pitanja u vezi s radom, i dalje nezadovoljavajuća” (21).

3.13.

EGSO smatra da poduzeća mogu imati važnu ulogu u osiguravanju poštovanja radničkih i socijalnih prava, i to podupiranjem i provođenjem zakona kojima se štite prava radnika te održavanjem socijalnog dijaloga sa sindikatima u cilju dogovaranja dostojanstvenih standarda, kako u izravnom poslovanju tako i u cijelom lancu opskrbe. EGSO poziva Komisiju da osigura da se trgovinskim sporazumima podupire dobro poslovno ponašanje te sprečava socijalni damping i snižavanje socijalnih standarda izradom klauzula o društveno odgovornom poslovanju koje uključuju čvrste obveze i u skladu su s OECD-ovim smjernicama za poslovna i ljudska prava te uz pomoć nacionalnih kontaktnih točaka (22) koje trebaju biti neovisne i strukturirane tako da uključuju socijalne partnere kao svoje članove ili članove svojih nadzornih odbora. One bi trebale biti odgovarajuće osposobljene i financirane te imati odgovarajuće osoblje.

3.14.

EGSO je spreman pridonijeti razvoju novih ideja kako bi pomogao Komisiji da poveća učinkovitost neovisnih mehanizama za osiguravanje provedbe u poglavljima o trgovini i održivom razvoju, ponajprije uporabom prava na odgovor kada se pitanja u pogledu kojih je iskazana zabrinutost na zadovoljavajući način ne riješe. Svako pribjegavanje sankcijama – kad je potrebno – trebalo bi se temeljiti na uravnoteženom pristupu.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO smatra da Komisija treba poduzeti mjere za poboljšanje učinkovitosti poglavlja o trgovini i održivom razvoju kako bi zajamčila poštovanje socijalnih, potrošačkih i radničkih prava te prava na području okoliša. Ključni je dio povezan s poboljšanjem učinkovitosti unutarnjih savjetodavnih skupina kao tijela zaduženih za praćenje tih obveza.

4.1.1.

EGSO napominje da su razni dionici iznijeli prijedloge za poboljšanje neovisnosti i učinkovitosti poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima te dijeli mišljenje da je potreban snažan poticaj ispunjavanju obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. U pogledu odredbi o radu to uključuje prijedlog uspostave neovisnog tajništva za rad (23) i uvođenje mehanizma za kolektivne pritužbe predloženog u modelu poglavlja o radu (24).

4.2.

EGSO je procijenio svoje iskustvo u vezi s poglavljima o trgovini i održivom razvoju. Uočeni su sljedeći nedostaci te EGSO poziva Komisiju da ih riješi: — neuravnotežen sastav unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i partnerskih zemalja, — nedostatak političke volje u nekim partnerskim zemljama da se unutarnje savjetodavne skupine pravodobno uspostave, — nedostatak odgovarajućeg financiranja unutarnjih savjetodavnih skupina u EU-u i partnerskim zemljama, — potreba da se zajednički sastanci unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i partnerskih zemalja obuhvate tekstom sporazuma kako bi im se omogućila razmjena iskustava o zajedničkim projektima i priprema zajedničkih preporuka, — potreba za sudjelovanjem predsjednika unutarnjih savjetodavnih skupina na sastancima odbora za trgovinu i održiv razvoj, uz pravo iznošenja stajališta svojih skupina, kako bi se vladama prenijele poruke civilnog društva, — nedostatak odgovora Europske komisije na pritužbe unutarnje savjetodavne skupine u vezi s kršenjem obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja.

4.3.

Članovi EGSO-a u unutarnjim savjetodavnim skupinama i druge organizacije koje predstavljaju poduzeća, radnike i volonterski sektor uputili su niz preporuka Komisiji za donošenje mjera u vezi s uklanjanjem nedostataka trgovinskih sporazuma i u pogledu učinkovitosti unutarnjih savjetodavnih skupina u osiguravanju poštovanja socijalnih i radničkih prava te odredaba na području okoliša. Komisija bi se trebala temeljito pozabaviti tim preporukama. Te mjere uključuju: — potporu jačanju kapaciteta i bolje promicanje i predstavljanje sadržaja poglavlja o trgovini i održivom razvoju među civilnim društvom u EU-u i partnerskim zemljama prije stupanja sporazuma na snagu, — uspostaviti neovisno tajništvo za rad i mehanizam za kolektivne pritužbe, — jamčenje odgovarajućeg financiranja i resursa unutarnjim savjetodavnim skupinama EU-a i partnerskih zemalja kako bi predstavnici civilnog društva mogli u potpunosti sudjelovati te financiranje opravdanih aktivnosti, uključujući analitički rad ili radionice koje prate zajedničke godišnje sastanke, — poticanje vlada partnerskih zemalja da promptno uspostave unutarnje savjetodavne skupine i pruže im potrebnu političku i logističku potporu te da osiguraju njihov uravnotežen sastav, — uspostavljanje transparentnijeg i jednostavnijeg mehanizma za pritužbe, — uspostavljanje redovitog dijaloga između unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a, Komisije, ESVD-a, Europskog parlamenta i država članica EU-a, — zahtijevanje od odbora za trgovinu i održiv razvoj da u razumnom roku odgovori na pitanja i preporuke unutarnjih savjetodavnih skupina, — dodjeljivanje ovlasti unutarnjim savjetodavnim skupinama da prate učinak svih dijelova trgovinskih sporazuma u pogledu ljudskih, radničkih i potrošačkih prava te prava na području okoliša, a ne samo poglavljâ o trgovini i održivom razvoju (EGSO sa zadovoljstvom napominje da je taj prijedlog uzet u obzir u izvješću Komisije o provedbi komunikacije „Trgovina za sve”), — partnerske zemlje trebale bi prije sklapanja trgovinskog sporazuma dokazati da u potpunosti poštuju osam temeljnih normi rada MOR-a. Ako neka partnerska zemlja nije ratificirala ili ispravno provela te konvencije, odnosno ako nije uspostavila istovjetnu razinu zaštite, trebalo bi zahtijevati uključivanje plana za ispunjavanje čvrstih obveza u poglavlje o trgovini i održivom razvoju kako bi se osiguralo da će se to pravodobno ostvariti, — zahtijevanje od vlada i poduzeća koja djeluju na njihovu državnom području da dokažu da poštuju norme Programa MOR-a za dostojanstveni rad (25), koji nadilazi temeljne norme rada te podrazumijeva preuzimanje obveza u pogledu drugih prava, kao što su prava koja se odnose na ravnopravnost spolova, zdravlje i sigurnost.

4.4.

EGSO smatra da se prethodno navedene preporuke praktične naravi mogu provesti bez mijenjanja teksta postojećih poglavlja o trgovini i održivom razvoju te da to stoga treba učiniti bez odlaganja.

4.5.

Kako bi bili učinkoviti, EGSO smatra da je ključno da mehanizmi za praćenje mogu sami pokrenuti istrage o kršenjima obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. Utvrdi li se kršenje, potrebno je bez odlaganja započeti postupak rješavanja spora, uz mandat da se osigura suštinsko poštovanje propisa. EGSO napominje da u trgovinskim sporazumima različitih zemalja, uključujući SAD i Kanadu, postoji niz različitih modela kojima se predviđa mogućnost izricanja materijalnih kazni u slučaju kršenja preuzetih obveza.

4.6.

EGSO žali zbog toga što neslužbeni dokument, kao što se čini, upućuje na to da se vrijednost kazni ili sankcija u trgovinskim sporazumima može procijeniti isključivo na temelju jedinog sudskog postupka koji su protiv Gvatemale pokrenule Sjedinjene Američke Države temeljem sporazuma CAFTA (26). Međutim, SAD u tom predmetu nije izgubio zbog dostupnosti ili nedostupnosti sankcija nego zbog načina na koji su u sporazumu CAFTA utvrđene obveze u poglavlju o radu. Poglavljem se predviđa pravni uvjet da kršenje radničkih prava mora biti počinjeno „na način koji utječe na trgovinu” kako bi se opravdalo izricanje sankcija. U tom je predmetu sudsko vijeće ocijenilo da, iako je postojalo jasno kršenje radničkih prava MOR-a, nije bilo dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da je ono počinjeno „na način koji utječe na trgovinu”. Komisija bi trebala proučiti daljnje mehanizme sankcioniranja koji postoje u trgovinskim sporazumima, njihovu dosadašnju primjenu i njihova potencijalna ograničenja, pri čemu bi trebala na odgovarajući način uzeti u obzir da su neke skupine civilnog društva izrazile podršku i ozbiljnu zabrinutost u pogledu njihove primjene.

4.7.

Postoje druga ograničenja u pristupu SAD-a sankcijama u pogledu dopuštenosti, opsega i duljine postupka, zbog čega je tek vrlo malen broj slučajeva riješen putem pristupa utemeljenog na sankcijama. Komisija bi trebala izvući pouku iz ograničenja mehanizama sankcioniranja u trgovinskim sporazumima koje su sklopili SAD i druge zemlje kao što je Kanada kako bi se ocijenila i poboljšala učinkovitost provedivog mehanizma za kontrolu poštovanja propisa koji bi se možda mogao osmisliti u poglavljima o trgovini i održivom razvoju. Potencijalno ograničenje predstavlja rizik da bi EU mogao odvratiti trgovinske partnere od započinjanja pregovora ili smanjiti svoju pregovaračku moć u njima.

4.8.

EGSO je spreman pomoći Komisiji u razvoju učinkovitog mehanizma kojim bi se unaprijedili provedba i praćenje poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini i kojim bi se osiguralo potpuno poštovanje propisa, i to na temelju iskustava drugih zemalja, kao i prijedloga poduzeća, organizacija na području okoliša, radnika i drugih skupina civilnog društva.

---

(1)  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2017/july/tradoc_155686.pdf.

(2)  http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf.

(3)  https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdf.

(4)  Mišljenje EGSO-a „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”, izvjestitelj: g. Peel (UK-I) (SL C 264, 20.7.2016., str. 123.).

(5)  REX/486 – Mišljenje EGSO-a „Središnja uloga trgovine i ulaganja u ostvarivanju i provedbi ciljeva održivog razvoja”, izvjestitelj: g. Peel (UK-I), suizvjestitelj: g. Quarez (FR-II) (još nije objavljeno u SL-u).

(6)  Mišljenje EGSO-a „Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje – poglavlje o trgovini i održivom razvoju”, izvjestitelj: g. Fornea (RO-II) (SL C 81, 2.3.2018, str. 201.).

(7)  Konferencija „Poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a – Kako postići stvaran učinak?” – sažetak glavnih poruka: http://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/files/summary_conference_on_tsd_chapters_in_eu_trade_agreements.pdf.

(8)  Op. cit.

(9)  Op. cit.

(10)  Pismo povjerenice Malmström predsjedniku odbora INTA g. Langeu, siječanj 2017., https://ec.europa.eu/carol/index-iframe.cfm?fuseaction=download&documentId=090166e5af9d7b2e&title=letter.pdf.

(11)  Pismo povjerenice Malmström kanadskom ministru za međunarodnu trgovinu g. Champagneu, listopad 2017., https://ec.europa.eu/carol/index-iframe.cfm?fuseaction=download&documentId=090166e5b568bc60&title=letter.pdf.

(12)  Zajednički instrument za tumačenje Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade i Europske unije i njezinih država članica (SL L 11, 14.1.2017., str. 3.).

(13)  http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=1689.

(14)  Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini, objavljeno 9. studenog 2017.

(15)  REX/486 – Mišljenje EGSO-a „Središnja uloga trgovine i ulaganja u ostvarivanju i provedbi ciljeva održivog razvoja”, izvjestitelj: g. Peel (UK-I), suizvjestitelj: g. Quarez (FR-II) (još nije objavljeno u SL-u).

(16)  REX/486 – Mišljenje EGSO-a „Središnja uloga trgovine i ulaganja u ostvarivanju i provedbi ciljeva održivog razvoja”, izvjestitelj: g. Peel (UK-I), suizvjestitelj: g. Quarez (FR-II) (još nije objavljeno u SL-u).

(17)  http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/ditccplpmisc2016d1_en.pdf.

(18)  Pismo povjerenice Malmström kanadskom ministru za međunarodnu trgovinu g. Champagneu, listopad 2017., op. cit.

(19)  Mišljenje EGSO-a „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”, izvjestitelj: g. Peel (UK-I) (SL C 264, 20.7.2016., str. 123.); mišljenje EGSO-a „Stav EGSO-a prema ključnim pitanjima postavljenima u sklopu pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)”, izvjestitelj: g. de Buck, suizvjestiteljica: gđa Buzek (SL C 487, 28.12.2016., str. 30.). Mišljenje EGSO-a „Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje – poglavlje o trgovini i održivom razvoju”, izvjestitelj: g. Fornea (RO-II) (SL C 81, 2.3.2018, str. 201.).

(20)  Pismo povjerenici Malmström o konzultacijama s vladom u skladu sa Sporazumom o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje, prosinac 2016., http://ec.europa.eu/carol/?fuseaction=download&documentId=090166e5af1bf802&title=EU_DAG%20letter%20to%20Commissioner%20Malmstrom_signed%20by%20the%20Chair%20and%20Vice-Chairs.pdf.

(21)  Mišljenje EGSO-a „Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje – poglavlje o trgovini i održivom razvoju”, izvjestitelj: g. Fornea (RO-II) (SL C 81, 2.3.2018, str. 201.).

(22)  Vlade koje se pridržavaju Smjernica dužne su uspostaviti nacionalnu kontaktnu točku s glavnom zadaćom povećanja učinkovitosti Smjernica s pomoću provedbe promotivnih aktivnosti, rješavanja upita i pridonošenja rješavanju pitanja koja mogu nastati iz navodnog nepoštovanja smjernica u određenim slučajevima. Nacionalne kontaktne točke pomažu poduzećima i njihovim dionicima da poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi unaprijedili poštovanje Smjernica. Predstavljaju platformu za posredovanje i mirenje u cilju rješavanja praktičnih pitanja koja mogu nastati provedbom Smjernica.

(23)  Neslužbeni dokument na temelju zajedničkog prijedloga Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Američke federacije radnika i Kongresa industrijskih organizacija (AFL-CIO), rujan 2016., https://www.etuc.org/en/page/non-paper-introducing-independent-labour-secretariat-ceta.

(24)  Nacrt modela poglavlja o radu za trgovinske sporazume EU-a, izradila zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) u suradnji s predsjednikom odbora INTA Berndom Langeom, lipanj 2017., http://www.fes-asia.org/news/model-labour-chapter-for-eu-trade-agreements/.

(25)  http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---integration/documents/publication/wcms_229374.pdf.

(26)  Vidjeti https://www.ictsd.org/bridges-news/bridges/news/trade-dispute-panel-issues-ruling-in-us-guatemala-labour-law-case.

---