EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2017.

COM(2017) 768 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2016. O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 300/2008 O ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA U PODRUČJU ZAŠTITE CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2016. O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 300/2008 O ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA U PODRUČJU ZAŠTITE CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

Ovim je izvješćem obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016.

UVOD

U 2016., koju su obilježili teroristički napadi u zračnim lukama u Bruxellesu i Istanbulu, porasla je razina terorističke prijetnje općenito te u civilnom zračnom prometu. Komisija je neposredno nakon napada u Bruxellesu okupila države članice na izvanrednoj sjednici Regulatornog odbora za zaštitu zračnog prometa na kojoj je zaključeno da, iako je postojala potreba za zaštitom javnih područja zračnih luka u kojima su se dogodili napadi, mjere za zaštitu zaštitno ograničenih područja u zračnim lukama nisu bile prikladne za primjenu na ulaznim točkama u zgrade terminala. Ta bi područja trebala ostati javna, a mjere bi trebalo poduzimati na temelju lokalnih procjena rizika u koje su uključena sva relevantna tijela i dionici. Kao što je to uvijek slučaj s EU-ovom politikom zaštite zračnog prometa, trebalo bi održati primjerenu ravnotežu između sigurnosnih potreba i drugih važnih čimbenika kao što su ugodnost putovanja, privatnost i zaštita osobnih podataka te olakšavanje operacija. Razmjena iskustava i najboljih praksi bila bi ključan element za uspješno poboljšanje zaštite. Komisija je izrazila namjeru da, prema potrebi, olakša tu razmjenu i utvrdi daljnje korake. U tom je smislu u studenome organizirala radionicu o zaštiti javnih prometnih površina i pokrenula studiju o zaštiti nadziranih područja zračnih luka u EU-u.

Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je Rezoluciju 2309 (2016.) o terorističkim prijetnjama civilnom zračnom prometu u kojoj je pozvalo na veću suradnju radi postizanja sigurnosti globalnih usluga zračnog prometa i sprečavanja terorističkih napada. U toj se rezoluciji sve države poziva da djeluju u okviru Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) kako bi osigurale da se njezini međunarodni standardi zaštite preispituju i prilagođavaju tako da se njima učinkovito suzbijaju terorističke prijetnje civilnom zračnom prometu, jača i potiče uspješna primjena ICAO-ovih standarda i preporučenih praksi iz Priloga 17. te pomaže ICAO-u da nastavi poboljšavati programe revizije, razvoja kapaciteta i osposobljavanja kako bi ih se lakše provodilo. Komisija već pridonosi ostvarenju tih ciljeva održavanjem dugoročne bliske suradnje s ICAO-om i, osobito, svojom inicijativom za izgradnju kapaciteta CASE, kojom se nastoji poboljšati zaštita zračnog prometa u Africi i zemljama Bliskog istoka.

Kao i prethodnih godina, Komisija je nastavila pojašnjavati, usklađivati i pojednostavnjivati propise u području zaštite zračnog prometa u skladu s ciljevima bolje izrade zakonodavstva EU-a.

Nastavila je i pratiti provedbu mjera koje države članice poduzimaju za zaštitu zračnog prometa tako što je tijekom godine provodila inspekcijski nadzor u bliskoj suradnji s državama članicama i ocjenjivala godišnja izvješća država članica o kontroli kvalitete. Razina usklađenosti bila je stabilna i tijekom 2016. te nije zahtijevala privremeno isključenje ni jedne zračne luke u EU-u iz EU-ova sustava jednokratnog zaštitnog pregleda radi ispravljanja ozbiljnih nedostataka.

PRVI DIO

Inspekcijski nadzori

1.Općenito

Uredbom (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva nastoji se spriječiti djela nezakonitog ometanja civilnog zrakoplova radi zaštite osoba i robe.

Provedba pravne stečevine u području sigurnosti zračnog prometa temelji se na dvoslojnom sustavu praćenja usklađenosti, tj. inspekcijskim nadzorima Komisije koji se dopunjuju ocjenjivanjem godišnjih izvješća država članica i nacionalnim aktivnostima praćenja (revizije zaštite, inspekcije i testovi) koje provodi svaka država članica.

Člankom 15. Uredbe (EZ) br. 300/2008 od Komisije se zahtijeva da obavlja inspekcijski nadzor, uključujući inspekcijski nadzor zračnih luka, operatora i subjekata koji primjenjuju standarde zaštite zračnog prometa, u svrhu praćenja primjene Uredbe u državama članicama te da, prema potrebi, daje preporuke za poboljšanje zaštite zračnog prometa. Švicarska je također obuhvaćena programom Unije, a nadzor se u Norveškoj i Islandu provodi na temelju paralelnih odredbi Nadzornog tijela EFTA-e (ESA).

Za provedbu inspekcijskog nadzora u 2016. Komisija je raspolagala timom od osam inspektora za zaštitu zračnog prometa zaposlenih na puno radno vrijeme. Podršku provedbi inspekcijskog nadzora pruža stotinjak nacionalnih revizora koje su imenovale države članice, Island, Norveška i Švicarska te koji su se za sudjelovanje u inspekcijskim nadzorima Komisije kvalificirali osposobljavanjem koje im je osigurala Komisija. Inspektori Nadzornog tijela EFTA-e i Europske konferencije civilnog zrakoplovstva od 2016. ravnopravno sudjeluju u tom postupku kao punopravni inspektori. Zahvaljujući znatnom broju nacionalnih revizora koji sudjeluju u inspekcijskim nadzorima Komisije osiguran je stručni pregled i omogućeno širenje metodologija i najboljih praksi u svim državama članicama. U Prilogu 1. nalazi se tablica s pregledom svih aktivnosti praćenja usklađenosti koje su Komisija i ESA provele 2016.

Inspekcijski nadzori Komisije temelje se na Uredbi (EU) br. 72/2010, kako je izmijenjena, o utvrđivanju postupaka za provođenje inspekcijskih nadzora Komisije u području zaštite zračnog prometa. Među ostalim, sadržava odredbe o stručnoj osposobljenosti i ovlastima inspektora Komisije te o provođenju naknadnih inspekcijskih nadzora.

Metodologija za provođenje tih inspekcijskih nadzora razvijena je u bliskoj suradnji s tijelima za zaštitu zračnog prometa država članica i temelji se na pregledu učinkovite provedbe mjera zaštite. Kako bi se zahtjevi i postupci za provođenje inspekcijskih nadzora usklađeno tumačili, jedinica za sigurnost GU-a za mobilnost i promet izradila je i redovito ažurira priručnike o inspekcijskom nadzoru zračnih luka i tereta. Ti priručnici sadržavaju i detaljne upute i smjernice o svim mjerama zaštite zračnog prometa u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Usto, sadržavaju pojedinosti o svim organizacijskim i praktičnim aspektima inspekcijskih nadzora Komisije. Priručnici se smatraju povjerljivim podacima EU-a i dostupni su isključivo inspektorima Komisije i nadležnom tijelu svake države članice.

Komisija provodi inspekcijske nadzore uprava za zaštitu zračnog prometa država članica („nadležna tijela”) te inspekcijske nadzore ograničenog broja zračnih luka, operatora i subjekata koji primjenjuju standarde zaštite zračnog prometa. Cilj je inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima provjeriti imaju li države članice potrebne alate – uključujući nacionalni program kontrole kvalitete, potrebne ovlasti i prikladna sredstva – da mogu na odgovarajući način provoditi zakonodavstvo Europske unije u području zaštite zračnog prometa. Cilj je inspekcijskih nadzora nad zračnim lukama provjeriti prati li nadležno tijelo učinkovitu provedbu mjera zaštite zračnog prometa te je li sposobno brzo otkriti i otkloniti potencijalne nedostatke. U oba slučaja svaki nedostatak koji utvrde inspektori Komisije mora se otkloniti u određenom roku, a izvješća o inspekcijskim nadzorima razmjenjuju se među svim državama članicama.

Svi inspekcijski nadzori obavljeni su prema početnom rasporedu uz jednu manju prilagodbu datuma inspekcijskog nadzora nad nadležnim tijelom.

U cilju davanja povratnih informacija državama članicama o inspekcijskim nadzorima, promicanja transparentnosti i usklađivanja metodologija praćenja usklađenosti, Komisija je u studenome organizirala radnu skupinu za inspekcijski nadzor koju čine voditelji odjela za kontrolu kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa država članica.

1.1. Komisijino višegodišnje praćenje usklađenosti

Kako bi Komisija dobila odgovarajuća jamstva o razini usklađenosti država članica, primjenjuje se višegodišnji pristup praćenju. Stoga se dokazi o primjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 i njezinih provedbenih propisa od svake države članice pribavljaju svake dvije godine, inspekcijskim nadzorom nad nadležnim tijelom ili barem jednom zračnom lukom predmetne države članice. Usto, dokazi o primjeni zajedničkih osnovnih standarda u vezi sa zaštitom zračnog prometa pribavljaju se svakih pet godina nasumičnim odabirom zračnih luka u EU-u obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 300/2008, uključujući najveću zračnu luku po broju putnika u svakoj državi članici.

U skladu sa zahtjevima iz okvirne Uredbe države članice imaju primarnu odgovornost za praćenje usklađenosti provedbe zajedničkih osnovnih standarda koje primjenjuju zračne luke, zračni prijevoznici i subjekti odgovorni za zaštitu. Inspekcijski nadzori koje Komisija provodi u nasumično odabranim zračnim lukama snažan su pokazatelj ukupne razine usklađenosti u svakoj državi članici.

Učestalost i opseg inspekcijskih nadzora Komisije utvrđeni su strategijom GU-a za mobilnost i promet za praćenje provedbe standarda zaštite zračnog prometa EU-a. Njome se uzimaju u obzir opseg zračnog prometa svake države članice, reprezentativni uzorak vrste operacija zračne luke, standard provedbe propisa o zaštiti zračnog prometa, rezultati prethodnih inspekcijskih nadzora Komisije, ocjene godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete, sigurnosni incidenti (djela nezakonitog ometanja), razine prijetnje te drugi čimbenici i procjene koji utječu na učestalost praćenja.

Stopa usklađenosti utvrđena tijekom inspekcijskih nadzora Komisija od 2010. iznosi oko 80 % (2010.: 80 %, 2011.: 80 %, 2012.: 83 %, 2013.: 80 %, 2014.: 81 %, 2015.: 80 %, 2016.: 79 %) 1 ; Međutim, relativno stabilna stopa ne znači da države članice nisu pojačale svoje aktivnosti. Dapače, države članice poduzimaju znatno više u području zaštite zračnog prometa jer su se s godinama povećali zahtjevi, osobito u područjima kao što su zaštita tereta, zaštitni pregled tekućina i gelova ili otkrivanje tragova eksploziva.

2.Inspekcijski nadzori nad nacionalnim nadležnim tijelima

Komisija je 2016. započela peti ciklus inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima. Tijekom godine provedeno je ukupno osam inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima. U većini su država članica ti inspekcijski nadzori pokazali znatna poboljšanja u odnosu na prethodne.

Najčešći nedostaci utvrđeni tijekom 2016. odnosili su se na nedostatke u provedbi nacionalnih programa kontrole kvalitete. Neke države članice nisu u dovoljnoj mjeri pratile prikladnost i provedbu programa zaštite koje primjenjuju zračne luke, zračni prijevoznici i regulirani subjekti, nisu redovito pratile strane zračne prijevoznike te nisu u potpunosti primijenile određene metodologije praćenja usklađenosti propisane Uredbom. To je posljedica ograničenih resursa i većeg broja predmetnih subjekata. Unatoč tome, većina država članica u kojima je proveden inspekcijski nadzor uskladila je nacionalne programe zaštite zračnog prometa sa zakonodavstvom EU-a, provela većinu zahtjeva povezanih s osposobljavanjem u području zaštite, ostvarila zahtijevanu minimalnu učestalost inspekcijskog nadzora mjera zaštite u zračnim lukama i pobrinula se da se otkriveni nedostaci isprave u utvrđenim rokovima.

3.Početni inspekcijski nadzori nad zračnim lukama

Tijekom 2016. provedeno je 26 početnih inspekcijskih nadzora nad zračnim lukama. Obuhvaćena su sva poglavlja u skladu s primjenjivim područjima zaštite u svakoj zračnoj luci. Ukupni postotak temeljnih mjera za koje je 2016. utvrđeno da su usklađene iznosio je 79 %, što je približno isti postotak kao i prethodnih godina 2 .

Nakon sedme godine provedbe Uredbe (EZ) br. 300/2008 rezultati inspekcijskog nadzora odražavaju trud nadležnih tijela i subjekata. Većina zahtjeva za zaštitu koji proizlaze iz tog zahtjevnog propisa ispravno je provedena. Razina indeksa usklađenosti za najvažnija područja zaštite zračnog prometa ostala je stabilna na oko 80 %. Međutim, još ima prostora za poboljšanje učinkovitosti provedbe nekih mjera.

Većina utvrđenih nedostataka i dalje proizlazi iz problema povezanih s ljudskim faktorom. Oni su se uglavnom pojavljivali u praktičnoj provedbi u određenim područjima u kojima su pravni zahtjevi novi ili su znatno izmijenjeni provedbenim aktima donesenima u skladu s Uredbom. Ponajprije će za određene odredbe povezane s kontrolom pristupa, zaštitnim pregledom osoblja i zaštitnim pregledom ručne prtljage biti potreban kontinuiran rad nadležnih tijela, dionika iz industrije i Europske komisije. Još jedno područje u kojem treba pojačati aktivnosti jesu zaštitni pregledi zrakoplova. Navedene probleme treba rješavati pojačanim nacionalnim kontrolama kvalitete u spomenutim područjima.

Zbog povećane svijesti i praktičnog iskustva s revidiranim provedbenim propisima, kojima je povećana jasnoća i dosljednost mjera, u 2016. ponovno je, nakon već relativno dobrih rezultata ostvarenih 2014. i 2015., zabilježena visoka razina usklađenosti u pogledu zaštitnih pregleda predane prtljage, zaliha za opskrbu tijekom leta, zaliha za opskrbu zračne luke, osposobljavanja i zaštitne opreme.

4.Naknadni inspekcijski nadzori

U skladu s člankom 13. Uredbe Komisije (EU) br. 72/2010, kako je izmijenjena, Komisija rutinski provodi ograničeni broj naknadnih inspekcijskih nadzora. Takav se inspekcijski nadzor zakazuje ako je tijekom početnog inspekcijskog nadzora utvrđeno više ozbiljnih nedostataka, ali i na temelju slučajnog uzorka kako bi se provjerila točnost nacionalnih aktivnosti praćenja usklađenosti i izvješćivanja. Tijekom 2016. provedene su četiri takve aktivnosti kojima je potvrđeno da je otklonjena većina utvrđenih nedostataka.

5.Ocjenjivanje godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete

U točki 18. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) br. 18/2010 od 8. siječnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa specifikacijama za nacionalne programe kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa od država članica zahtijeva se da jedanput u godini podnesu izvješće Komisiji o mjerama koje su poduzele za ispunjavanje svojih obveza iz te Uredbe te o stanju u području zaštite zračnog prometa u zračnim lukama smještenima na njihovu državnom području. Sadržaj izvješća mora biti u skladu s Dodatkom III. i predloškom koji daje Komisija.

Uz redovite inspekcijske nadzore Komisije, ocjenjivanje tih izvješća alat je s pomoću kojeg Komisija može pomno pratiti provedbu snažnih nacionalnih mjera kontrole kvalitete kojima se omogućuje brzo otkrivanje i otklanjanje nedostataka u svakoj državi članici.

Ocjenjivanje obuhvaća analizu redovitog praćenja zračnih luka, zračnih prijevoznika i drugih subjekata odgovornih za zaštitu zračnog prometa, razine praćenja radnih dana provedenih na terenu, opsega i učestalosti prikladne kombinacije aktivnosti praćenja usklađenosti, nacionalne razine usklađenosti, naknadnih aktivnosti i primjene provedbenih ovlasti.

Iz ocjena godišnjih izvješća iz 2016. vidljiva su znatna poboljšanja u odnosu na 2015. u područjima opsega, razine usklađenosti, naknadnih aktivnosti i mjera za osiguravanje provedbe kojima se osigurava da su utvrđeni nedostaci otklonjeni i da se ne ponavljaju u većini država članica. Međutim, izvješća su pokazala da neke države članice i dalje imaju poteškoća u provedbi redovitog praćenja zračnih prijevoznika i subjekata, zatim s učestalošću inspekcijskih nadzora u zračnim lukama sa znatnom količinom putničkog prometa te ispitivanjem određenih područja koja moraju biti obuhvaćena u skladu s Uredbom.

Komisija će ubuduće poslati službenu pojedinačnu sveobuhvatnu ocjenu svakoj državi članici u kojoj će biti istaknuti nedostaci ili slabosti i zahtijevat će se da država članica predloži odgovarajuće mjere za njihovo ispravljanje. Komisija će pomno pratiti provedbu tih akcijskih planova; ako države članice potvrde postojanje istaknutih nedostataka ili slabosti, a ne predlože odgovarajuće mjere otklanjanja, poduzet će se formalne mjere. Rezultati ocjenjivanja uzimat će se u obzir i pri planiranju inspekcijskih nadzora u određenoj državi članici pa mogu biti povod učestalijim inspekcijskim nadzorima.

6.Procjene zračnih luka trećih zemalja

Tijekom godine obavljena je procjena jedne zračne luke u SAD-u u okviru radnog dogovora s Upravom za sigurnost prometa SAD-a, sklopljenog na temelju Sporazuma o zračnom prometu između EU-a i SAD-a 3 . Takve se procjene redovito provode u kontekstu sustava jednokratnog zaštitnog pregleda, a tom je procjenom potvrđeno da SAD i dalje primjenjuje standarde zaštite zračnog prometa koji su jednakovrijedni onima koji se primjenjuju u okviru zakonodavstva EU-a u području zaštite zračnog prometa.

Na temelju bilateralnog sporazuma provedena je i procjena provedbe zaštitnih pregleda tereta u zračnoj luci u Jakarti.

7.Otvoreni predmeti, predmeti iz članka 15. i pravni postupak

Predmeti inspekcijskog nadzora ostaju otvoreni sve dok se Komisija ne uvjeri da su provedene odgovarajuće mjere otklanjanja nedostataka. Stoga trajanje predmeta ovisi o dobroj suradnji dotične države članice. Moglo bi se zaključiti 28 predmeta inspekcijskog nadzora (16 predmeta nadzora zračnih luka i 12 predmeta nadzora nadležnih tijela). Ukupno je na kraju godine ostalo otvoreno osam predmeta inspekcijskog nadzora nad nadležnim tijelima i 21 predmet inspekcijskog nadzora nad zračnim lukama.

Ako se nedostaci utvrđeni u provedbi mjera zaštite u zračnoj luci budu smatraju toliko ozbiljnima da znatno utječu na ukupnu razinu zaštite civilnog zračnog prometa u Uniji, Komisija će aktivirati članak 15. Uredbe Komisije (EU) br. 72/2010. To znači da se sva ostala nadležna tijela upozoravaju na situaciju te da je potrebno razmotriti kompenzacijske mjere u pogledu letova iz predmetne zračne luke. Tijekom 2016. nije se morao otvoriti ni jedan predmet na temelju članka 15.

Bez obzira na to je li primijenjen članak 15., Komisija kao drugu moguću mjeru, posebno u slučaju dužeg neotklanjanja nedostataka ili njihova ponavljanja, može pokrenuti postupak zbog povrede. Jedan postupak zbog povrede, koji je pokrenut 2014. nakon inspekcijskog nadzora nad državnom upravom i upućen Sudu Europske unije, mogao se zaključiti 2016. Predmetna država članica nije osigurala redovito praćenje usklađenosti u pogledu određenih mjera zaštite u više zračnih luka na svojem državnom području. Nakon što je država članica dostavila zadovoljavajuće dokaze da više ne krši pravo Unije, Komisija je mogla povući predmet koji je bio u tijeku pred Sudom Europske unije.

DRUGI DIO

Zakonodavstvo i dopunski alati

1.Zakonodavstvo

Civilno zrakoplovstvo i dalje je omiljena meta terorističkih skupina pa je za suzbijanje te prijetnje nužno osigurati provedbu proporcionalnih mjera zaštite utemeljenih na riziku. Komisija i države članice stoga moraju neprestano prilagođavati mjere smanjivanja rizika kako bi postigle najvišu razinu zašite i istovremeno umanjile negativne posljedice na poslovanje.

Komisija je u studenome 2016. donijela Uredbu (EU) 2016/2096 od 30. studenoga 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1254/2009 u pogledu određenih mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i donošenje alternativnih mjera zaštite. Tom je Uredbom Komisija pojasnila zahtjeve za procjenu rizika i točnije odredila vrste operacija određenih kategorija zračnog prometa navedenih u toj Uredbi radi povećanja pravne jasnoće. 

Kako bi barem djelomično riješila kroničan manjak osoblja kad je riječ o inspektorima za zaštitu zračnog prometa te potaknula međusobnu razmjenu, Komisija je donijela Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/472 оd 31. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 72/2010 u pogledu definicije pojma „inspektor Komisije” (Tekst značajan za EGP). Tom su Uredbom u skupinu „inspektora Komisije” sada uvršteni inspektori iz država članica EFTA-e, Nadzornog tijela EFTA-e i Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC).

2.Baza podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe (UDSCS)

Baza podataka reguliranih agenata i poznatih pošiljatelja 4 bila je jedini primarni zakonski alat kojim su se regulirani agenti trebali služiti za provjeru pri prihvaćanju pošiljki od drugog reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja od 1. lipnja 2010. Od 1. veljače 2012. primjenjuje se dopunjena baza podataka u koju je uključen popis zračnih prijevoznika ovlaštenih za prijevoz tereta i pošte u EU iz zračnih luka trećih zemalja (ACC3). Baza podataka je 2013. pravovaljano dopunjena i popisom ocjenjivača zaštite zračnog prometa EU-a koje su odobrile države članice. Preimenovana je u „Bazu podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe” 5 kako bi se naglasilo prošireno područje njezine primjene. Na kraju 2016. sadržavala je oko 14 000 zapisa o reguliranim agentima, poznatim pošiljateljima, neovisnim ocjenjivačima i subjektima ACC3. Ciljana dostupnost baze podataka od 99,5 % ostvarena je i tijekom 2016.

TREĆI DIO

Ispitivanja, studije i nove inicijative

1.Ispitivanja

„Ispitivanje” u smislu zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa EU-a provodi se kad se država članica dogovori s Komisijom da će tijekom ograničenog vremenskog razdoblja umjesto priznatih zaštitnih pregleda primjenjivati određena sredstva ili metode koji nisu predviđeni zakonodavstvom, pod uvjetom da navedeno ispitivanje ne utječe negativno na ukupnu razinu zaštite. Taj se pojam u pravnom smislu ne primjenjuje ako država članica ili subjekt provodi ocjenjivanje nove mjere zaštitnog pregleda koja se primjenjuje usporedno s jednom zaštitnom mjerom već obuhvaćenom mjerodavnim zakonodavstvom ili više njih.

Tijekom 2016. provedena su ispitivanja i ocjenjivanja u Nizozemskoj i Francuskoj. Ispitivala se upotreba nove generacije opreme za zaštitni pregled ručne prtljage koja ne zahtijeva da se prije pregleda vade prijenosna računala i upotreba uređaja za detekciju metala i eksplozivnih materijala u obući u kombinaciji s vratima za otkrivanje metala i zaštitnim skenerima. Rezultati obaju ispitivanja tijekom 2016. bili su pozitivni, a planira se da će razdoblja ocjenjivanja završiti do kraja 2017.

2.Studije i izvješća

Komisiji je u listopadu 2016. dostavljena studija 6 o optimiranju zaštitnih pregleda tekućina u zračnim lukama kako bi se omogućilo ukidanje ograničenja u budućnosti. Zbog transatlantskog terorističkog plana iz 2006. da raznesu zrakoplove tekućim eksplozivom u zadnjem se desetljeću primjenjuju pooštrene mjere zaštite u zračnim lukama širom svijeta, a to ometa putnike koji na put žele ponijeti uobičajene tekućine, raspršivače i gelove. U okviru te studije analizirani su količine tekućina, raspršivača i gelova koje putnici nose te utjecaj tehnologije i budućeg razvoja na kapacitet zaštitnih pregleda u zračnim lukama, a time i mogućnost    postupnog ili potpunog ukidanja ograničenja u budućnosti.

3.Nove inicijative

Ostvaren je daljnji napredak u provedbi plana djelovanja za razvoj tehnologija u području zaštite zračnog prometa. U tom se planu iznosi niz aktivnosti koje obuhvaćaju sve aspekte sigurnosnih tehnologija i metoda te on služi kao referencija za sve europske dionike koji su uključeni u istraživanja u području zaštite zračnog prometa.

Kad je riječ o teretu, Komisija je nastavila blisku suradnju s državama članicama kako bi postogla dogovor o uvođenju sustava za analizu prethodne dostave ranih informacija o teretu (PLACI). U tom se kontekstu nastavila suradnja s carinskim tijelima na aktualnim međunarodnim aktivnostima koje se poduzimaju u okviru zajedničke radne skupine ICAO-a/WCO-a za rane informacije o teretu, u kojoj Komisija aktivno sudjeluje preko GU-a za mobilnost i promet i GU-a za oporezivanje i carinsku uniju. Cilj je tih aktivnosti da se, zajedno s državama i dionicima, dogovore zajednička načela te mogući standardi i preporučena praktična rješenja koje bi trebalo donijeti i provesti ako država ili regija odluči primijeniti takav koncept u najmanje jednom poslovnom modelu u području zračnog tereta i pošte.

Ocjenjivači zaštite zračnog prometa EU-a imaju ključnu ulogu u uspostavi i održavanju snažnog sustava sigurnosti lanca opskrbe u području zračnog tereta i pošte koji se prevoze u EU. U kontekstu svoje politike bliske suradnje s dionicima Komisija je 17. i 18. listopada 2016. održala radionicu za ocjenjivače zaštite zračnog prometa EU-a u okviru koje je sudionike obavijestila o razvoju politike sigurnosti zračnog tereta i potaknula razmjenu najboljih praksi radi standardizacije metodologija te poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti postupka vrednovanja.

Zbog napada koji su se dogodili 2016. zaštita javnih prometnih površina, kao što su javne površine u u zračnim lukama, postala je goruće pitanje u području zaštite prijevoza 7 . Zato je Komisija 7. i 8. studenoga 2016. održala radionicu posvećenu tom pitanju, na kojoj su uzeta u obzir stajališta država članica nakon napada u zračnoj luci u Bruxellesu da bi takve javne površine trebale ostati javne te da bi mjere trebalo poduzimati na temelju lokalnih procjena rizika, uz održavanje ravnoteže između sigurnosnih potreba, poslovanja i potreba putnika. Budući da je zaštita tih područja često u nadležnosti različitih tijela i dionika, cilj je bio potaknuti razmjenu informacija između predstavnika ministarstava prometa i unutarnjih poslova, policije i drugih dionika kao što su udruženja zračnih luka, operatora i putnika. Postalo je jasno da za taj problem nema jedinstvenog rješenja koje bi se primijenilo u svim zračnim lukama na isti način, a sudionici su naglasili važnost lokalnih procjena rizika te da slabosti utvrđene u pojedinom slučaju treba prevladati specifičnom kombinacijom tehnoloških, postupovnih i metodoloških rješenja. Potkraj godine Komisija je pokrenula studiju kako bi prikupila najbolje prakse europskih zračnih luka te ih, koliko je to moguće, ocijenila s aspekta troškova i koristi.

ČETVRTI DIO

Dijalog s međunarodnim tijelima i trećim zemljama

1.    Općenito

Komisija surađuje s međunarodnim tijelima i ključnim trgovinskim partnerima te svojim sudjelovanjem na relevantnim međunarodnim sastancima, kao što je godišnji sastanak Odbora za zaštitu zračnog prometa ICAO-a, osigurava koordinaciju stajališta EU-a. Komisija vodi i bilateralni dijalog s određenim trećim zemljama, primjerice sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom, Australijom itd., što joj omogućuje da sa zemljama koje na sličan način pristupaju zaštiti zračnog prometa izgradi dobro razumijevanje i veliko povjerenje.

2.    Međunarodna tijela

Komisija je sudjelovala na godišnjem sastanku Odbora za zaštitu zračnog prometa ICAO-a u Montrealu od 14. do 18. ožujka 2016. na kojem je izložila dva informativna dokumenta: o napretku u zaštiti zračnog prometa u Europskoj uniji te o europskom projektu za zaštitu civilnog zračnog prometa u Africi i na Arapskom poluotoku (projekt CASE). U prvom su dokumentu predstavljena poboljšanja zaštite civilnog zračnog prometa u Europskoj uniji i nedavne inicijative za uspostavu sustava jednokratnog zaštitnog pregleda. Sustavi jednokratnog zaštitnog pregleda trenutačno su uspostavljeni sa SAD-om, Kanadom i Crnom Gorom. U drugom je dokumentu opisan projekt CASE, službeno pokrenut 1. studenoga 2015. Taj se četverogodišnji projekt (2015.–2019.) sastoji od aktivnosti izgradnje kapaciteta koje se organiziraju u korist partnerskih zemalja u Africi i na Arapskom poluotoku. Projekt financira Europska unija, a provodi ga Europska konferencija civilnog zrakoplovstva (ECAC).

Komisija je sudjelovala na trogodišnjem sastanku Skupštine ICAO-a u Montrealu od 27. rujna do 7. listopada 2016. na kojem je izložila tri radna dokumenta. U prvom dokumentu, o prioritetima u zaštiti zračnog prometa, izneseni su prijedlozi na temelju iskustava iz provedbe Rezolucije Skupštine A38-15 i programa rada ICAO-a za razdoblje 2014.–2016. Drugi dokument odnosio se na kiberotpornost u civilnom zračnom prometu, a izrađen je u suradnji sa SAD-om. U tom se dokumentu tvrdi da se sustav civilnog zračnog prometa sastoji od mnoštva međusobno povezanih komponenti, sustava i mreža. Tijekom godina povećao se potencijal za kiberincidente koji bi mogli ugroziti komunikaciju i razmjene informacija između različitih dionika u zrakoplovstvu, utjecati na sigurnost i zaštitu te naštetiti kontinuitetu poslovanja u zrakoplovstvu. Iako je ICAO prepoznao važnost definiranja odgovarajućeg pristupa kibersigurnosti u civilnom zračnom prometu, treba jače raditi na podizanju globalne svijesti i daljnjem razvoju globalno usklađenih pristupa kiberotpornosti za sustav zračnog prometa. Posljednji dokument odnosio se na rješavanje problema u području izgradnje kapaciteta. U njemu se navodi da je nastojanja država članica da postignu djelotvornu i održivu usklađenost sa standardima i preporučenim praksama ICAO-a najvažnije poduprijeti aktivnostima izgradnje kapaciteta, bez obzira na to organizira li ih ICAO, pojedinačne države, regionalne organizacije ili industrija. Stoga je učinkovito upravljanje aktivnostima izgradnje kapaciteta ključno za postizanje konkretnih rezultata.

3.    Treće zemlje

Kao i prethodnih godina, Komisija aktivno surađuje sa SAD-om u pitanjima povezanima sa zaštitom zračnog prometa u više foruma, posebice u Skupini za suradnju u području zaštite prijevoza (TSCG) EU-a i SAD-a. TSCG nastoji potaknuti suradnju u nizu područja od zajedničkog interesa i osigurati trajnu primjenu sustava jednokratnog zaštitnog pregleda i uzajamnog priznavanja sustava za zračni teret i poštu EU-a i SAD-a. Obje inicijative zračnim prijevoznicima štede vrijeme i troškove te pojednostavnjuju poslovanje.

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2426 оd 18. prosinca 2015. stupila je na snagu 29. veljače 2016., čime je sustav jednokratnog zaštitnog pregleda proširen na Kanadu i Crnu Goru od tog datuma. Tom se Provedbenom uredbom priznaje da obje zemlje primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa.

(1)      Kako bi osigurala usporedivost i omogućilo ocjenjivanje razina usklađenosti tijekom vremena, Komisija upotrebljava metodu izračuna svojeg pokazatelja usklađenosti koja obuhvaća samo glavne zahtjeve za zaštitu koji su najčešće predmet inspekcijskog nadzora. To su zahtjevi povezani sa zaštitom u zračnim lukama, zaštitom zrakoplova, zaštitom putnika i ručne prtljage te zaštitom predane prtljage. Zahtjevi za zaštitu razvrstavaju se u skupine te procjenjuju kao cjelina, pri čemu se primjenjuje fiksni ponder koji odražava razinu provedbe po skupini kako slijedi:Stoga je ukupni pokazatelj usklađenosti za određenu godinu zbroj pondera podijeljen s brojem razvrstanih skupova izravno povezanih mjera.

(2)      Vidjeti napomenu 1.

(3)      SL L 134, 25.5.2007., str. 4.

(4)      Komisija je bazu podataka uspostavila na temelju Uredbe (EU) br. 185/2010 i Odluke C(2010) 774, a njezina je uporaba obvezna za sudionike u lancu opskrbe.

(5)      Uredba Komisije (EU) br. 1116/2013 od 6. studenoga 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 185/2010, SL L 299, 9.11.2013., str. 1.

(6)      Studiju je izradilo konzultantsko društvo Steer Davies Gleave.

(7)      Druge su vrste javnih prometnih površina željeznički kolodvori, postaje podzemne željeznice i multimodalne platforme.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2017.

COM(2017) 768 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2016. O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 300/2008 O ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA U PODRUČJU ZAŠTITE CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA

Prilog 1.

Inspekcijski nadzori Komisije na dan 31. 12. 2016. nad nadležnim tijelima i zračnim lukama (početni i naknadni)

Inspekcijski nadzori Nadzornog tijela EFTA-e na dan 31. 12. 2015. nad nadležnim tijelima i zračnim lukama (početni i naknadni)

Prilog 2.

Provedbeni akti doneseni tijekom 2016.:

Uredba Komisije (EU) 2016/2096 оd 30. studenoga 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1254/2009 u pogledu određenih mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i donošenje alternativnih mjera zaštite (SL L 326, 1.12.2016., str. 7.)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/472 оd 31. ožujka 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 72/2010 u pogledu definicije pojma „inspektor Komisije” (SL L 85, 1.4.2016., str. 28.)