EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.12.2017.

COM(2017) 721 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o jamstvima obuhvaćenima općim proračunom:
stanje na dan 31. prosinca 2016.

{SWD(2017) 435 final}

Sadržaj

1.Uvod

2.Aktivnosti pod jamstvom proračuna EU-a i drugih mehanizama za upravljanje krizama

3.Razvoj aktivnosti pod jamstvom

3.1.Aktivnosti kojima izravno upravlja Komisija

3.1.1.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS)

3.1.2.Instrument za platnu bilancu (BOP)

3.1.3.Zajmovi u obliku makrofinancijske pomoći (MFA)

3.1.4.Zajmovi Euratoma

3.2.Razvoj aktivnosti vanjskog financiranja preko EIB-a

4.Rizici koji se pokrivaju iz proračuna EU-a

4.1.Definicija rizika

4.2.Podjela ukupnog rizika

4.3.Godišnji rizik koji se pokriva iz proračuna EU-a

4.3.1.Izloženost u pogledu država članica

4.3.2.Izloženost u pogledu trećih zemalja

5.Jamstveni fond za vanjska djelovanja

5.1.Aktiviranje jamstava

5.1.1.Isplate iz gotovinskih sredstava

5.1.2.Isplate iz proračuna EU-a

5.1.3.Zahtjevi za sredstva iz Jamstvenog fonda i povrati

5.2.Razvoj Fonda

6.Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)

1.Uvod

Cilj je ovog izvješća praćenje kreditnih rizika za proračun EU-a kao posljedice jamstava i zajmova koje je izravno dala Europska unija ili koji su neizravno dani na temelju jamstva odobrenog Europskoj investicijskoj banci (EIB) za financiranje projekata izvan Unije.

Ovo izvješće podnosi se na temelju članka 149. Financijske uredbe 1 kojim se od Komisije zahtijeva da jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o proračunskim jamstvima EU-a i povezanim rizicima.

Izvješće je strukturirano na sljedeći način: U odjeljku 2. podsjeća se na ključne značajke aktivnosti za koje se jamči proračunom EU-a; navedeno je i nekoliko drugih dodatnih mehanizama za upravljanje krizama, koji ni u kojem slučaju nisu rizik za proračun EU-a. U odjeljku 3. opisuje se razvoj aktivnosti pod jamstvom. U odjeljku 4. ističu se glavni rizici obuhvaćeni proračunom EU-a. U odjeljku 5. objašnjava aktiviranje jamstava i razvoj Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja („Fond”) 2 dok se u odjeljku 6. objašnjava razvoj Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) 3 .

Radni dokument službi Komisije (SWD) dopunjuje ovo izvješće nizom detaljnih tablica i objašnjenja. Dokument sadržava i makroekonomsku analizu zemalja koje se koriste zajmovima i/ili jamstvima EU-a, na što otpada najveći dio izloženosti Fonda.

2.Aktivnosti pod jamstvom proračuna EU-a i drugih mehanizama za upravljanje krizama

Rizici koji se pokrivaju iz proračuna EU-a potječu od raznih poslova davanja jamstava i zajmova koji se mogu podijeliti u četiri kategorije:

2.1. Zajmovi s makroekonomskim ciljevima koje odobrava Europska unija

Takvi zajmovi uključuju: 1. davanje makrofinancijske pomoći 4 („MFP”) u obliku zajmova trećim zemljama, 2. zajmove za platne bilance 5 („PB”) kojima se odobrava pomoć državama koje nisu članice europodručja koje imaju problema s platnom bilancom, 3. zajmove u okviru Mehanizma za europsku financijsku stabilnost („MEFS”) 6 kojima se odobrava pomoć svim državama članicama koje su suočene s ozbiljnim ekonomsko-financijskim poremećajem uzrokovanim izvanrednim događajima izvan njihove kontrole ili im takav poremećaj prijeti. Aktiviraju se zajedno s financijskom pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF);

2.2. Zajmovi s makroekonomskim ciljevima

Ovo se poglavlje odnosi na zajmove Euratoma.

2.3. Financiranje Europske investicijske banke („EIB”) za aktivnosti u državama koje nisu članice („vanjsko financiranje EIB-a”), a koje su pokrivene jamstvima EU-a 7 .

Jamstvo za vanjsko financiranje EIB-a, zajmovi MFP-a i Euratoma trećim zemljama pokrivaju se od 1994. iz Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja („Fond”), dok se zajmovi za BP, zajmovi MEFS-a i Euratoma državama članicama pokrivaju izravno iz proračuna EU-a.

Iz Fonda se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobreni državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice. Uspostavljen je radi:

·osiguranja „rezerve likvidnosti” kako bi se izbjegla upotreba sredstava iz proračuna EU-a u slučaju neplaćanja ili zakašnjelog plaćanja zajma pod jamstvom, i

·stvaranja instrumenta proračunske discipline utvrđivanjem financijskog okvira za razvoj politike EU-a o jamstvima za zajmove EU-a i EIB-a trećim zemljama 8 .

Ako treće zemlje postanu države članice, zajmovi koji se odnose na te države više se ne pokrivaju iz Fonda, već se rizik mora pokriti izravno iz proračuna EU-a. Fond se popunjava iz proračuna EU-a i mora se održavati na određenom postotku preostalog iznosa zajmova i jamstava za zajmove pokrivenih iz Fonda. Taj postotak, poznat kao ciljna stopa, trenutačno iznosi 9 % 9 . Ako sredstva Fonda nisu dovoljna, potrebna sredstva osigurat će se iz proračuna EU-a.

2.4. Financiranje Europske investicijske banke („EIB”) i Europskog investicijskog fonda („EIF”) za aktivnosti u državama članicama koje su pokrivene jamstvima EU-a – Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) okosnica je plana ulaganja za Europu, a usmjeren je na jačanje dugoročnog gospodarskog rasta i konkurentnosti u Europskoj uniji.

Jamstvom EU-a pokrivaju se aktivnosti financiranja i ulaganja koje je EIB potpisao na temelju okvira za infrastrukturu i inovacije, a EIF na temelju okvira za MSP-ove dok drugi dio tih aktivnosti provodi Grupa EIB-a na vlastiti rizik.

EIB i EIF odgovorni su za procjenu i praćenje rizika pojedinačnih aktivnosti i izvješćivanje Komisije i Europskog revizorskog suda o njima.

Jamstveni fond Europskog fonda za strateška ulaganja 10 .

U skladu s člankom 12. Uredbe o EFSU-u 11 , Jamstveni fond EFSU-a predstavlja rezervu likvidnosti iz koje se EIB-u isplaćuju sredstva u slučaju aktiviranja jamstva EU-a. U skladu sa Sporazumom o EFSU-u između EU-a i EIB-a, aktiviranja isplaćuje Jamstveni fond EFSU-a ako njihov iznos premašuje iznos sredstava kojima EIB raspolaže na računu EFSU-a. Račun EFSU-a, kojim upravlja EIB, uspostavljen je radi prikupljanja prihoda EU-a od operacija EFSU-a pokrivenih jamstvom EU-a i naplaćenih iznosa, a ovisno o raspoloživom saldu, za plaćanje aktiviranja u okviru jamstva EU-a.

Jamstveni fond EFSU-a postupno se popunjava s obzirom na povećanje izloženosti jamstva EU-a.

U skladu s člankom 12. stavkom 4., sredstvima Jamstvenog fonda EFSU-a izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i primjerenim bonitetnim zahtjevima.

2.5. Mehanizmi za upravljanje krizama koji nisu obuhvaćeni proračunom EU-a

Kao dio odgovora na krizu uspostavljeno je nekoliko drugih mehanizma koji, međutim, ne upućuju ni na kakav rizik za proračun EU-a:

– Instrument zajma Grčkoj (IZG) 12 koji se financira bilateralnim zajmovima ostalih država članica europodručja Grčkoj kojima upravlja Komisija na središnjoj razini,

– Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) 13 : EFSF su u lipnju 2010. uspostavile države članice europodručja kao privremeni mehanizam za spašavanje radi pružanja financijske pomoći državama članicama europodručja u okviru programa makroekonomske prilagodbe. Ugovor o uspostavljanju trajnog mehanizma za spašavanje, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stupio je na snagu 27. rujna 2012. Od 1. srpnja 2013. EFSF nastavlja s tekućim programima za Grčku (zajedno s MMF-om i nekim državama članicama) te za Irsku i Portugal (zajedno s MMF-om, nekim državama članicama i EU-om/MEFS-om) 14 , ali više nije uključen u nove programe financiranja ili ugovore o davanju zajmova,

– Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) 15 : ESM je važna sastavnica sveobuhvatne strategije EU-a osmišljene radi očuvanja financijske stabilnosti unutar europodručja pružanjem financijske pomoći državama članicama europodručja koje su suočene s financijskim poteškoćama ili im takve poteškoće prijete. To je međuvladina organizacija u skladu s javnim međunarodnim pravom, sa sjedištem u Luxembourgu i s efektivnim zajmovnim kapacitetom od 500 000 milijuna EUR.

3.Razvoj aktivnosti pod jamstvom 

U ovom se odjeljku opisuje razvoj aktivnosti pod jamstvom – prvo onih kojima izravno upravlja Komisija, a zatim onih kojima upravlja EIB.

U tablicama A1, A2a, A2b i A3 SWD-a navedeni su detaljniji podaci o tim nepodmirenim iznosima, osobito u vezi s najvećim iznosima, isplaćenim iznosima i stopama jamstava.

3.1.Aktivnosti kojima izravno upravlja Komisija 

3.1.1.Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS)

U zaključcima od 9. i 10. svibnja 2010. Vijeće Ecofin predvidjelo je obujam mehanizma od 60 000 milijuna EUR 16 . Osim toga, države članice europodručja bile su spremne prema potrebi dopuniti ta sredstva. Člankom 2. stavkom 2. Uredbe Vijeća br. 407/2010 17 nepodmireni iznos zajmova ili kreditnih linija koji će se odobriti državama članicama ograničava se na maržu raspoloživu u okviru gornje granice vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje.

Nakon odluka Vijeća o odobrenju financijske pomoći Unije Irskoj 18 (do 22 500 milijuna EUR) i Portugalu 19 (do 26 000 milijuna EUR), isplate su dostigle 22 500 milijuna EUR za Irsku i 24 300 milijuna EUR za Portugal (portugalska vlada nije zatražila preostalih 1 700 milijuna EUR). U skladu s tim, MEFS-u je za pružanje eventualno potrebne daljnje pomoći preostalo 13 200 milijuna EUR 20 .

Euroskupina i ECOFIN odlučili su u travnju 2013. povećati najdulje ponderirano prosječno dospijeće zajmova MEFS-a sa 12,5 na 19,5 godina čime je zemljama korisnicama pružena mogućnost da zatraže produljenje dospijeća zajma do 2026. (tranšu po tranšu).

Kretanja tijekom 2016.

Dana 11. siječnja 2016. zaprimljen je zahtjev Portugala za produljenje zajma MEFS-a u iznosu od 4,75 milijardi EUR koji je Portugalu isplaćen 2011. i čiji je rok dospijeća bio 3. lipnja 2016. Zajam je refinanciran u tri transakcije s dospijećima 2023. (1,5 milijardi EUR), 2031. (2,25 milijardi EUR) i 2036. (1 milijarda EUR). Nakon tog produljenja roka dospijeća, ponderirano prosječno dospijeće zajmova MEFS-a Portugalu sada iznosi 14,9 godina.

3.1.2.Instrument za platnu bilancu (BOP)

Srednjoročna financijska pomoć EU-a u okviru instrumenta za PB ponovno je aktivirana krajem 2008. za potporu Mađarskoj te Latviji i Rumunjskoj radi obnove tržišnog povjerenja, u ukupnom iznosu od 14 600 milijuna EUR, od kojih je isplaćeno 13 400 milijuna EUR.

Kretanja tijekom 2016.

Mađarska je u travnju 2016. otplatila svoju zadnju tranšu zajma u iznosu od 1 500 milijuna EUR. Nepodmireni iznos zajmova u okviru instrumenta za PB stoga se smanjio 2016. sa 5 700 milijuna EUR na 4 200 milijuna EUR.

Na dan 31. prosinca 2016. instrumentu za PB je za pružanje eventualno potrebne daljnje pomoći preostalo 45 800 milijuna EUR od ukupne gornje granice u iznosu od 50 000 milijuna EUR.

3.1.3.Zajmovi u obliku makrofinancijske pomoći (MFA)

Općenito govoreći, odluke o MFP-u donose Europski parlament i Vijeće (članak 212. UFEU-a). Međutim, Vijeće može donijeti odluku o prijedlogu Komisije kada stanje u trećoj zemlji zahtijeva hitnu financijsku pomoć (članak 213. UFEU-a) te se taj postupak upotrijebio 2014. u drugom paketu MFP-a za Ukrajinu.

Kretanja tijekom 2016.

Druga tranša (10 milijuna EUR od dogovorenih 15 milijuna EUR) zajma odobrenog Kirgiskoj Republici 21 isplaćena je u travnju 2016.

Dana 6. srpnja 2016. Europski parlament i Vijeće odlučili su pružiti dodatnu makrofinancijsku pomoć Tunisu 22 u najvećem iznosu od 500 milijuna EUR u obliku zajmova (tri obroka zajma od 200, 150 i 150 milijuna EUR).

Dana 14. prosinca 2016. Europski parlament i Vijeće odlučili su pružiti daljnju makrofinancijsku pomoć Hašemitskoj Kraljevini Jordanu  23 u najvećem iznosu od 200 milijuna EUR u obliku zajmova (dva obroka zajma od 100 milijuna EUR).

Kad je riječ o otplatama, zemlje korisnice otplatile su 70 milijuna EUR (Bosna i Hercegovina 4 milijuna EUR, bivša jugoslavenska republika Makedonija 10 milijuna EUR, Crna Gora 1,34 milijuna EUR i Srbija 54 66 milijuna EUR).

Nepodmireni iznos zajmova MFP-a smanjio se sa 3 006,6 milijuna EUR na
2 946,6 milijuna EUR u razdoblju od 31. prosinca 2015. do 31. prosinca 2016. Zajmovi Ukrajini čine 75 % ukupne izloženosti MFP-a.

Kretanja nakon 31. prosinca 2016. (do 30. lipnja 2017.)

Druga tranša zajma odobrenog Ukrajini u okviru trećeg programa MFP-a 24 (600 milijuna) isplaćena je u travnju 2017.

Druga tranša zajma odobrenog Gruziji u okviru MFP-a (13 milijuna) isplaćena je u svibnju 2017.

3.1.4.Zajmovi Euratoma

Najveći iznos zajmova Euratoma državama članicama ili određenim prihvatljivim državama koje nisu članice (trenutačno Ruska Federacija, Armenija, Ukrajina) jest 4 000 milijuna EUR, od čega je 92 % već isplaćeno. Od dogovorenih 4 000 milijuna EUR preostalo je 326 milijuna EUR.

Zajam u iznosu od 300 milijuna EUR Ukrajini za unapređenje sigurnosti postojećih nuklearnih postrojenja potpisan je 7. kolovoza 2013., a ukrajinski je parlament ratificirao Sporazum o jamstvu 15. svibnja 2014. Zajam će se pružati u bliskoj suradnji s EBRD-om koji istodobno pruža dodatni zajam od 300 milijuna EUR.

Komisija je 27. svibnja 2015. u okviru zajma Euratoma Energoatomu odobrila isplate iznosa do 100 milijuna EUR pod uvjetom da Energoatom povuče iznos zajma koji nije manji od 50 milijuna EUR, a koji mu je odobrio EBRD. Zbog kašnjenja pri provedbi projekta do 31. prosinca 2016. nisu izvršene isplate povezane sa zajmovima Euratoma.

Ti zajmovi koriste se državnim jamstvima koja pokrivaju 100 % nepodmirenih iznosa na kraju godine.

Kretanja tijekom 2016.

U 2016. nije bilo isplata. Vraćeni iznosi uključuju 22,62 milijuna EUR od Bugarske, 19 milijuna EUR od Rumunjske i iznos u protuvrijednosti od 7,1 milijuna EUR od Ukrajine.

Kretanja nakon 31. prosinca 2016.

Prva tranša zajma Euratoma od 50 milijuna EUR isplaćena je u svibnju 2017.

3.2.Razvoj aktivnosti vanjskog financiranja preko EIB-a

Kretanja tijekom 2016.

U okviru općeg mandata EIB-a kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2020., 31. prosinca 2016. potpisan je ukupan iznos od
10 741 milijun EUR, od čega je na taj datum isplaćeno samo 1 882 milijuna EUR pa nepodmirena glavnica iznosi 1 893 milijuna EUR (vidi tablicu A3 SWD-a). Za više informacija o zemljama obuhvaćenima mandatima EIB-a vidi tablice A1, A3 i A4 SWD-a.

Za prethodne vanjske mandate EIB-a vidi tablicu A3 SWD-a.

Obveze sirijske vlade da otplaćuje kamate i zajmove nisu ispunjene ni 2016. EIB je za pokrivanje tih neispunjenih obveza angažirao sredstva Jamstvenog fonda (vidi stavak 5.1.3. u nastavku).

Nepodmirene obveze na dan 31. prosinca 2016. za različite instrumente iz ovog odjeljka prikazane su u odjeljku 3. (tablica 1).

4.Rizici koji se pokrivaju iz proračuna EU-a

4.1.Definicija rizika

Rizik za proračun EU-a nastaje zbog nepodmirenog iznosa glavnice i kamata u odnosu na aktivnosti pod jamstvom.

Za procjenu rizika za proračun EU-a (izravno ili neizravno preko Fonda) za potrebe ovog izvješća primjenjuju se dvije metode:

–„ukupni pokriveni rizik” temelji se na zbroju ukupnog nepodmirenog iznosa glavnice za predmetne aktivnosti na određeni datum, uključujući obračunate kamate 25 ,

–proračunski pristup definiran kao „godišnji rizik za proračun EU-a” temelji se na izračunu najvećeg iznosa dospjelih godišnjih naplata koje bi EU morao isplatiti u financijskoj godini uz pretpostavku da su sve obveze plaćanja zajmova pod jamstvom nepodmirene 26 .

4.2.Podjela ukupnog rizika

Do 2010. najveći rizik u smislu pokrivenih ukupnih nepodmirenih iznosa uglavnom se povezivao sa zajmovima odobrenima trećim zemljama. Od 2011. financijska kriza snažno je utjecala na javne financije država članica, što je izazvalo povećanje poslova davanja zajmova EU-a radi pokrivanja državnih financijskih potreba u državama članicama.

Kao posljedica toga došlo je do promjene u podjeli rizika. Na dan 31. prosinca 2016. 64 % ukupnog nepodmirenog iznosa 27 odnosilo se na aktivnosti zaduživanja povezane sa zajmovima državama članicama koji se pokrivaju izravno iz proračuna EU-a (u usporedbi sa 45 % na dan 31. prosinca 2010.).

4.3.Godišnji rizik koji se pokriva iz proračuna EU-a

U vezi s nepodmirenim zajmovima na dan 31: prosinca 2016. (vidi tablicu 1.), najveći iznos koji bi EU trebao isplatiti u 2017. (izravno i preko Fonda) – uz pretpostavku da obveza plaćanja nije ispunjena ni za jedan zajam pod jamstvom – jest 5 777 milijuna EUR. Taj iznos obuhvaća plaćanja glavnice i kamata od zajmova pod jamstvom dospjela tijekom 2017. uz pretpostavku da se neispunjene obveze plaćanja ne odnose na ubrzane zajmove (za detaljne podatke vidi tablicu A4 u SWD-u).

4.3.1.Izloženost u pogledu država članica

Najveći godišnji rizik koji se odnosi na aktivnosti s državama članicama koji će EU pokrivati u 2017. iznosit će 2 858 milijuna EUR (49,5 % ukupnog godišnjeg rizika). Taj se rizik odnosi na sljedeće:

(a) zajmove EIB-a i/ili Euratoma koji su odobreni prije pristupanja države članice EU-u;

(b) zajmove odobrene u okviru instrumenta za PB; i

(c) zajmove odobrene u okviru programa MEFS-a.

Tablica 2.: Poredak država članica prema godišnjem riziku koji se za 2017. pokrivao iz proračuna EU-a (u milijunima EUR)

4.3.2.Izloženost u pogledu trećih zemalja

Najveći godišnji rizik koji se odnosi na izloženost u pogledu trećih zemalja koji će se u 2017. pokrivati iz Fonda iznosi 2 918,8 milijuna EUR (50,5 % ukupnog godišnjeg rizika). Rizik povezan s trećim zemljama odnosi se na zajmove EIB-a, makrofinancijsku pomoć i zajmove Euratoma (detaljni podaci navedeni su u tablici A2.b SWD-a). Iz Fonda se pokrivaju zajmovi pod jamstvom trećim zemljama s dospijećem do 2042.

Prvih deset država (od četrdeset i osam) poredano je u nastavku prema otplatama čiji je rok u 2017. Njihov udio u godišnjem riziku povezanom s trećim zemljama koji se pokriva iz Fonda iznosi 2 415 milijuna EUR ili 83 %. Gospodarski položaj tih država analizira se i obrazlaže u točki 3. SWD-a. Za svaku zemlju u tablici prikazana je i kreditna sposobnost, koju procjenjuju agencije za procjenu kreditnog rejtinga.

Tablica 3.: Poredak 10 trećih zemalja s najvećom izloženosti prema godišnjem riziku koji se za 2017. pokrivao iz proračuna EU-a (u milijunima EUR) 

5.Jamstveni fond za vanjska djelovanja

5.1.Aktiviranje jamstava

5.1.1.Isplate iz gotovinskih sredstava

Otplata duga privremeno se pokriva iz proračuna EU-a na datume dospijeća ako dužnik pravodobno ne otplati svoj zajam EU-u. Komisija se koristi vlastitim novčanim sredstvima kako bi izbjegla kašnjenja i posljedične troškove otplaćivanja duga 28 .

Imajući na umu da većina rashoda dolazi na naplatu tijekom prvog tromjesečja svake godine, otplata duga strukturirana je tako da se dugovi otplaćuju u kasnijim mjesecima te na početku svakog mjeseca kad je iznos gotovinskog salda najviši.

U 2016. gotovina u iznosu od otprilike 1 milijuna EUR upotrebljavala se tijekom ograničenog razdoblja od 16 dana zbog tehničkog neispunjavanja obveza koje je nastalo u pogledu jedne isplate jednog dužnika.

5.1.2.Isplate iz proračuna EU-a 

U slučaju da jedna ili više država članica ne ispune svoje pravne obveze, a vlastita sredstva EU-a nisu dovoljna, Komisija može iskoristiti raspoloživa sredstva iz proračuna EU-a i dati prednost otplati dugova u odnosu na ostale neobvezne rashode. U skladu s višegodišnjim financijskim okvirom, ako se to pokaže nedovoljnim, zakonodavstvom EU-a obvezuje se države članice na pružanje dodatnih doprinosa potrebnih za isplatu dugova i uravnoteženje proračuna u iznosu do najviše 1,20 % bruto nacionalnog dohotka EU-a. Ako je potrebno, zakonodavstvom EU-a dopušta se državama članicama da plaćaju doprinose neovisno o njihovu udjelu u proračunu EU-a.

Budući da tijekom 2016. nije bilo neispunjavanja obveza država članica, nisu zatražena odobrena sredstva.

5.1.3.Zahtjevi za sredstva iz Jamstvenog fonda i povrati

U slučaju kašnjenja u otplaćivanju zajmova koje je EU dao trećim zemljama ili za njih jamči, nepodmirene obveze pokrivaju se iz Jamstvenog fonda u roku od tri mjeseca od zahtjeva.

Iznosi koje EIB zatraži podižu se s računa Jamstvenog fonda nakon što to odobre službe Komisije. Kad EU obavi isplatu u skladu s jamstvom EU-a, jamstvo se subrogira u prava i pravne lijekove EIB-a 29 .

Postupak povrata povezan sa subrogiranim iznosima preuzima EIB u ime EU-a 30 .

Zajmovi EIB-a projektima u Siriji

Od prosinca 2011. sirijska vlada počela je kasniti s plaćanjem određenih kamata i otplatom zajmova EIB-u. S obzirom na neuspjeh službenih zahtjeva za plaćanje, EIB je u svibnju 2012. počeo angažirati sredstva iz Jamstvenog fonda. Razvoj angažiranja sredstava u vrijednosti neispunjenih obveza Sirije u vezi sa zajmovima prikazan je u tablici 4.a.

Tablica 4.a: Zahtjevi za sredstva iz Jamstvenog fonda zbog neplaćenih zajmova u Siriji (u milijunima EUR)

Dana 31. prosinca 2016. ukupni nepodmireni iznos glavnice zajmova pod jamstvom koji se odnose na Siriju bio je 555 milijuna EUR 32 s konačnim dospijećem u 2030.

TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha)

EIB je 29. lipnja 2016. podnio zahtjev za sredstva na temelju jamstva EU-a u okviru mandata za vanjske zajmove u vezi sa zajmom društvu TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha).

Europska komisija platila je 29. rujna 2016. 4,65 milijuna EUR (isplata zaostataka i kamata) EIB-u za navedeno aktiviranje jamstva o kojemu trenutačno raspravlja s EIB-om.

Zahtjev za sredstva iz Fonda u vrijednosti nepodmirenih zajmova društvu TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha) prikazan je u tablici 4.b.

Tablica 4.b.: Zahtjev za sredstva iz Jamstvenog fonda u vezi s društvom TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha) (u milijunima EUR)

Dana 31. prosinca 2016. ukupni nepodmireni iznos glavnice zajmova pod jamstvom koji se odnose na društvo TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha) bio je 64,4 milijuna EUR 33 s konačnim dospijećem u 2028.

Kretanja nakon 31. prosinca 2016. (do 30. lipnja 2017.)

Do kraja lipnja 2017. zaprimljeno je šest dodatnih zahtjeva u vezi sa Sirijom u ukupnom iznosu od 28,38 milijuna EUR (uključujući kamate i zatezne kamate) i jedan dodatni zahtjev u vezi s društvom TAV Tunisie S.A. (Zračna luka Enfidha) u ukupnom iznosu od 2,21 milijun EUR (uključujući kamate i zatezne kamate).

5.2.Razvoj Fonda

U skladu s odredbama Uredbe o Jamstvenom fondu, Fond mora dosegnuti primjerenu razinu (ciljni iznos) utvrđenu na 9 % ukupnog nepodmirenog iznosa glavnice koji nastaje u okviru svake aktivnosti, uvećano za obračunate kamate. Da bi se dosegnuo ciljni iznos, uspostavljen je mehanizam oblikovanja pričuva.

Na temelju mehanizma oblikovanja pričuva u Fond je iz proračuna EU-a u veljači 2016. uplaćeno 257,12 milijuna EUR, a odgovarajuće plaćanje u veljači 2017. iznosilo je 240,54 milijuna EUR.

Na dan 31. prosinca 2016. neto imovina 34 Fonda iznosila je 2 505,14 milijuna EUR. Omjer između neto imovine Fonda i nepodmirenog iznosa glavnice 35 (29 365,98 milijuna EUR) u smislu Uredbe o Jamstvenom fondu bio je niži od ciljnog iznosa. Stoga je pribavljanje iznosa od 137,80 milijuna EUR uključeno u preliminarni proračun EU-a za 2018.

Za vrijeme evaluacije u sredini programskog razdoblja u pogledu mandata EIB-a za vanjske zajmove trebalo bi provesti reviziju radi procjene glavnih parametara Fonda, osobito ciljne stope. Stoga je vanjski izvođač proveo evaluaciju Jamstvenog fonda uzimajući u obzir profil rizičnosti Fonda i njegovu učinkovitost u svjetlu razvoja vanjskog financiranja koje Fond pokriva i povezanih rizika. Izvješće je dostavljeno u kolovozu 2016., a glavni je zaključak bio da se ciljna stopa od 9 % i dalje smatra najboljom za trenutačnu razinu rizika povezanih s portfeljem zajmova, čak i u slučaju daljnjeg smanjenja kreditnoj rejtinga glavnih dužnika. Stoga se ciljna stopa od 9 % ne mijenja.

6.Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)  36

Jamstvom EU-a pokrivaju se aktivnosti financiranja i ulaganja koje je EIB potpisao na temelju okvira za infrastrukturu i inovacije, a EIF na temelju okvira za MSP-ove 37 . Dio tih aktivnosti pokriven je jamstvom EU-a dok drugi dio provodi Grupa EIB-a na vlastiti rizik.

U skladu s člankom 12. Uredbe o EFSU-u, Jamstveni fond EFSU-a predstavlja rezervu likvidnosti iz koje se EIB-u isplaćuju sredstva u slučaju aktiviranja jamstva EU-a. U skladu sa Sporazumom o EFSU-u između EU-a i EIB-a, aktiviranja isplaćuje Jamstveni fond EFSU-a ako njihov iznos premašuje iznos sredstava kojima EIB raspolaže na računu EFSU-a. Račun EFSU-a, kojim upravlja EIB, uspostavljen je radi prikupljanja prihoda EU-a od operacija EFSU-a pokrivenih jamstvom EU-a i naplaćenih iznosa, a ovisno o raspoloživom saldu, za plaćanje aktiviranja u okviru jamstva EU-a.

Jamstveni fond EFSU-a postupno se popunjava s obzirom na povećanje izloženosti jamstva EU-a.

Sredstvima Jamstvenog fonda EFSU-a izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i primjerenim bonitetnim zahtjevima.

Kretanja tijekom 2016.

Na dan 31. prosinca 2016., izloženost EU-a na temelju jamstava u odnosu na isplaćene nepodmirene operacije EFSU-a koje je isplatila Grupa EIB-a iznosila je 4 392 milijuna EUR od pravne obveze u iznosu od 16 milijardi EUR za koji jamči EU (članak 11. Uredbe o EFSU-u). Iznos od 4 392 milijuna EUR zabilježen je u bilješkama uz financijska izvješća EU-a za 2016. kao nepredviđena obveza.

Na temelju okvira za infrastrukturu i inovacije, nepodmirena isplaćena izloženost pokrivena jamstvom EU-a bila je 4,02 milijarde EUR od čega je 3,98 milijardi EUR bilo namijenjeno za dužničke operacije, a 0,04 milijarde EUR za vlasničke operacije 38 .

Na kraju 2016. na temelju okvira za MSP-ove, ukupna nepodmirena izloženost pokrivena jamstvom EU-a bila je 369,7 milijuna EUR od čega je 364,8 milijuna EUR bilo namijenjeno za jamstvene operacije, a
5 milijuna EUR za vlasničke operacije.

Na dan 31. prosinca 2016. neto imovina Jamstvenog fonda iznosila je 1 020 milijuna EUR.

Na kraju 2016. ukupni je broj zaključenih operacija u okviru EFSU-a, kojima je bilo obuhvaćeno 28 država članica, iznosio 21,3 milijarde EUR, od čega je EIB potpisao 39 14,2 milijarde EUR (121 operaciju), a EIF 7,1 milijardu EUR (225 operacija). To je ukupno znatno povećanje u odnosu na 2015. na kraju koje su ukupni potpisi iznosili 1,2 milijarde EUR.

Za više informacija o upravljanju Jamstvenim fondom EFSU-a vidi posljednju verziju izvješća Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja 40 i s njime povezani radni dokument službi Komisije (SWD).

(1)    Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(2)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (Kodificirana verzija), „Uredba o Jamstvenom fondu” (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(3)      Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja („Uredba o EFSU-u”). SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(4)    MFP se može dodjeljivati i u obliku bespovratnih sredstava trećim zemljama. Upućivanja na pravne osnove navedena su u prilogu tablici A2B SWD-a.

(5)    Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.).

(6)    Uredba Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (SL L 118, 12.5.2010., str. 1.).

(7)    Upućivanja na pravne osnove navedena su u prilogu tablici A3 SWD-a.

(8)    Iako se vanjski rizici u konačnici pokrivaju iz proračuna EU-a, Jamstveni fond djeluje kao instrument za zaštitu proračuna EU-a od rizika neispunjavanja obveze plaćanja. Za posljednje godišnje izvješće o Fondu i upravljanju njime vidi COM(2017) 488 final od 14.9.2017. i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2017) 296 final od 14.9.2017.). Očekuje se da će izvješće za 2017. biti dostupno do rujna 2018. na http://eur-lex.europa.eu/homepage.html .

(9)    Za sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju Fonda i ciljnoj stopi oblikovanja pričuva, vidi COM(2014) 214 final od 8.4.2014. i prateći radni dokument službi Komisije (2014) 129 final.

(10)      Za dodatne informacije o upravljanju Jamstvenim fondom EFSU-a vidi COM(2017)326 final od 16.6.2017.

(11)      Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja („Uredba o EFSU-u”). Europska komisija i Europska investicijska banka („EIB”) potpisale su 22. srpnja 2015. Sporazum o upravljanju EFSU-om i odobravanju jamstva EU-a („Sporazum o EFSU-u”). Izmjena tog sporazuma potpisana je 21. srpnja 2016.

(12)    O IZG-u: http://ec.europa.eu/economy_finance/assistance_eu_ms/greek_loan_facility/index_en.htm.

(13)     O EFSF-u : http://www.efsf.europa.eu.

(14)    Zajmovi odobreni u okviru EU-a/MEFS-a pod jamstvom su proračuna EU-a.

(15)    O ESM-u: http://esm.europa.eu .

(16)    Usp. Priopćenje za medije o izvanrednom sastanku Vijeća Ecofin 9. i 10. svibnja 2010. ( http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/114324.pdf ).

(17)      Uredba Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. o uspostavi Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (SL L 118, 12.5.2010., str. 1.).

(18)    Provedbena odluka Vijeća 2011/77/EU od 7. prosinca 2011. o odobrenju financijske pomoći Unije Irskoj (SL L 30, 4.2.2011., str. 348.).

(19)    Provedbena odluka Vijeća 2011/344/EU od 17. svibnja 2011. o odobrenju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.); vidi i ispravak (SL L 178, 10.7.2012., str. 15.).

(20)    Za daljnje informacije o MEFS-u vidi i izvješće Komisije o uzimanju i davanju zajmova Europske Unije u 2016. (COM(2016)387 final). Očekuje se da će izvješće za 2016. biti dostupno do listopada 2017. na stranici http://eur-lex.europa.eu/homepage.html.

(21)      Odluka br. 1025/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pružanju makrofinancijske pomoći Kirgiskoj Republici (SL L 283, 25.10.2013., str. 1.).

(22)    Odluka (EU) 2016/1112 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Tunisu (SL L 186, 9.7.2016., str. 1.).

(23)    Odluka (EU) 2016/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu (SL L 352, 23.12.2016., str. 18.).

(24)    Odluka (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2015. o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 100/1, 17.4.2015.).

(25)    Vidi tablicu 1. izvješća.

(26)    U svrhu tog izračuna pretpostavlja se da zajmovi s neispunjenom obvezom plaćanja nisu ubrzani, odnosno u obzir se uzimaju samo dospjele naplate (vidi tablice 2. i 3. izvješća i tablicu A4 SWD-a).

(27)      Vidi tablicu 1.

(28)    Vidi članak 14. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168, 7.6.2014., str. 39.).

(29)    Vidi članak 8. stavak 7. Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije.

(30)    Za dodatne informacije o postupku povrata vidi i Sporazum o povratu potpisan 25. srpnja 2014. između Europske unije i Europske investicijske banke kojim se uređuju načini i postupci za povrat iznosa koje je EU isplatio na temelju jamstava koje je odobrio EIB-u protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan EU-a.

(31)      EIB potražuje kazne i pripadajuće kamate samo uz drugi zahtjev za isplatu svakog pojedinačnog zajma, a one traju od datuma početka neispunjavanja obveze do datuma isplate iz Jamstvenog fonda.

(32)      To uključuje iznos od 304,43 milijuna EUR (glavnica i kamate) koji je EIB već zatražio.

(33)      To uključuje iznos od 4,56 milijuna EUR (uključujući kamate) koji je EIB već zatražio.

(34)    Ukupna imovina Fonda umanjena za obračunate obveze prema dobavljačima (naknade EIB-a i naknade revizije).

(35)    Uključujući obračunate kamate.

(36)      Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja („Uredba o EFSU-u”). SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(37)      Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP).

(38)      Na kraju 2016. ukupna potpisana (isplaćena i neisplaćena) izloženost u okviru portfelja okvira za infrastrukturu i inovacije (IIW) pokrivena jamstvom EU-a iznosila je 13,38 milijardi EUR, od čega je 12,84 milijardi EUR bilo namijenjeno za dužničke operacije, a 0,54 milijarde EUR za vlasničke operacije. Međutim, zbog pokrivenosti tranše prvog gubitka jamstva EU-a, mogući gubici za proračun EU-a u okviru IIW-a bili su ograničeni na 10,6 milijardi EUR.

(39)      Razlika između ukupnih potpisa i potpisane izloženosti ovisi o nekoliko čimbenika, primjerice, o isključivanju udjela EIB-a u vlasničkim operacijama u slučaju potpisane izloženosti te o razlikama zbog otplata i primijenjenih valutnih tečajeva.

(40)      Posljednja verzija – COM(2017)326 final od 16.6.2017.