52017DC0519

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Austrije za 2017.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Austrije za 2017.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta 4 , čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja 5 , u kojemu je utvrdila da Austrija nije država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je preporuku Europsko vijeće odobrilo 9. i 10. ožujka 2017., a Vijeće donijelo 21. ožujka 6 .

(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Austrija bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 1. u nastavku.

(3)Izvješće za Austriju za 2017. 7 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Austrije u odnosu na provedbu preporuka za Austriju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Austrije u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(4)Austrija je 21. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. dostavila je Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 8 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 9 .

(6)Na Austriju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit povećati na 1,0 % BDP-a u 2017. te doseći 0,3 % BDP-a u 2021. Predviđeno je da se do 2019. ostvari srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,45 % BDP-a do 2016. i 0,5 % BDP-a nakon toga. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti sa 84,6 % u 2016. na 71,0 % u 2021. Makroekonomski je scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan, uz pretpostavku da će u 2017. i 2018. doći do velikog rasta ulaganja i izvoza.

(7)U Programu stabilnosti upućuje se na znatan učinak iznimnog priljeva izbjeglica i mjera sigurnosti na proračun te pružaju odgovarajući dokazi o opsegu i prirodi tih dodatnih proračunskih troškova. Prema Komisiji prihvatljivi dodatni rashodi u 2016. za izniman priljev izbjeglica iznosili su 0,25 % BDP-a, a za mjere sigurnosti 0,04 % BDP-a. Dodatni učinak mjera sigurnosti 2017. u odnosu na 2016. trenutačno se procjenjuje na 0,01 % BDP-a. Odredbama iz članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 uzimaju se u obzir ti dodatni rashodi jer su priljev izbjeglica te ozbiljnost terorističke prijetnje neuobičajeni događaji, njihov je utjecaj na javne financije Austrije znatan, a održivost ne bi bila ugrožena da se dopusti privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stoga, kako bi se u obzir uzeli dodatni troškovi povezani s izbjeglicama i mjerama sigurnosti, smanjen je zahtjev u pogledu prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za 2016. U pogledu 2017. konačna će se ocjena, uključujući prihvatljive iznose, izraditi u proljeće 2018. na temelju zabilježenih podataka koje su dostavila austrijska nadležna tijela.

(8)Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Austriji da osigura da je odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja ograničeno na odstupanje povezano s utjecajem iznimnog priljeva izbjeglica na proračun 10 te da u tu svrhu ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,3 % BDP-a u 2017. osim ako se srednjoročni proračunski cilj ostvari uz niži napor. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. strukturni saldo morat će ostati stabilan u 2017., uzimajući u obzir odobrena odstupanja. Na temelju Komisijine proljetne prognoze postoji rizik određenog odstupanja od tog zahtjeva u 2017. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. Austrija bi u 2018. trebala osigurati da nominalna stopa rasta neto primarnih državnih rashoda 11 ne prijeđe 2,2 %, što odgovara poboljšanju strukturnog salda za 0,3 % BDP-a 12 . Ne bude li promjene u politikama, za Austriju bi postojao rizik određenog odstupanja od zahtjeva u 2018. Istovremeno se predviđa da će Austrija poštovati pravilo o dugu u 2017. i 2018. Općenito, Vijeće smatra da Austrija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguranje usklađenosti u 2017. i 2018.

(9)Zbog brzog starenja stanovništva izdaci za mirovine i zdravstvenu skrb srednjoročno i dugoročno čine srednji rizik za fiskalnu održivost. Austrijski javni rashodi za mirovine relativno su visoki u usporedbi s ostatkom Europe te se očekuje da će se do 2060. povećati za 0,5 postotnih bodova BDP-a. Za usporedbu, očekuje se da će se prosjek EU-a u istom razdoblju smanjiti za 0,2 postotna boda BDP-a. Stvarna dob za umirovljenje, koja je usprkos nedavnim reformama i dalje niska, jedan je od glavnih uzroka većih rashoda za mirovine. Trenutačno iznosi 60 godina i 3 mjeseca, što je znatno ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 63 godine i 6 mjeseci za muškarce i 62 godine i 6 mjeseci za žene (2014.). Nadalje, trenutačna zakonska dob za umirovljenje, koja za žene iznosi 60 godina, među najnižima je u EU-u i počet će se usklađivati s dobi za muškarce tek 2024. Povezivanjem zakonske dobi za umirovljenje s promjenama u očekivanoj životnoj dobi lakše bi se osigurala održivost mirovinskog sustava u kontekstu starenja stanovništva, a pridonijelo bi se i podizanju stvarne dobi za umirovljenje.

(10)Očekuje se da će srednjoročno i dugoročno znatno rasti i javni rashodi za zdravstvenu skrb, koji su već na visokoj razini, i to za 1,3 postotna boda BDP-a do 2060., dok je prosjek EU-a 0,9 postotnih bodova. Velik bolnički sektor glavni je uzrok visokih izdataka za zdravstvenu skrb, dok jeftinija izvanbolnička skrb nije dovoljno iskorištena. Udio rashoda za bolnice u sveukupnim troškovima za zdravstvenu skrb među najvećim je u EU-u. Stoga je nedavne inicijative za bolje osiguravanje primarne skrbi potrebno temeljito provesti, među ostalim podržavanjem novih financijskih sporazuma između pružatelja zdravstvene skrbi i fondova socijalne sigurnosti. Isto tako, austrijski bolnički sektor nedovoljno se koristi djelotvornom javnom nabavom kao što su natječaji u cijelom EU-u (0,23 % BDP-a, za razliku od prosjeka EU-a od 0,62 %), agregiranje nabave i neuporaba cijene kao kriterija za dodjelu.

(11)Zahvaljujući zakonu o financijskom ujednačavanju iz 2017. pojednostavnili su se financijski odnosi među različitim razinama vlasti u Austriji. Međutim, fiskalni okvir u Austriji i dalje je prekomjerno složen u pogledu nadležnosti i financijskih aranžmana te je i dalje prisutan problem neusklađenosti ograničenih ovlasti prikupljanja prihoda i širih nadležnosti za potrošnju lokalnih i saveznih vlasti.

(12)Iako se zahvaljujući poreznoj reformi iz 2016. porezni klin smanjio sa 49,5 % na 46,7 %, u usporedbi s prosjekom EU-a od 40,6 % i dalje je relativno visok (podaci se odnose na jednog prosječnog primatelja dohotka bez djece). Zbog nedostatka indeksacije poreznih razreda prema inflaciji porezni klin opet će postupno rasti kao posljedica godišnjeg fiskalnog iscrpljivanja. S druge strane, izvori prihoda koji više pogoduju rastu, npr. periodični porezi na nekretnine, nedovoljno se iskorištavaju, uglavnom zbog zastarjelosti porezne osnovice. Prihodi od periodičnih poreza na nekretnine u Austriji vrlo su niski i iznose 0,2 % BDP-a, dok je prosjek u EU-u u 2014. iznosio 1,6 % BDP-a. Isto tako, implicitna porezna stopa na energiju u Austriji vrlo je niska, što upućuje na neiskorišteni potencijal poreza za zaštitu okoliša, koji uključuju pozitivne biheviorističke poticaje.

(13)Iako su kretanja na tržištu rada u Austriji bolja nego u većini država članica, izazovi i dalje postoje. Konkretno, potencijal žena na tržištu rada nije dovoljno iskorišten, što je vidljivo u velikom rodnom jazu u plaćama, koji, među ostalim, nastaje zbog velikog udjela rada u nepunom radnom vremenu. Rodni jaz u plaćama iznosio je u 2015. 21,7 %, dok je prosjek u EU-u iznosio 16,3 %. Do velikog i iznadprosječnog udjela žena koje rade u nepunom radnom vremenu uglavnom dolazi zbog njihovih odgovornosti povezane sa skrbi za djecu i starije. Broj mjesta za ranu skrb o djeci za djecu mlađu od 3 godine iznosio je u 2015. 25,5 %, što je i dalje znatno manje od cilja iz Barcelone od 33 %.

(14)Austrija je već premašila svoje nacionalne ciljeve strategije Europa 2020. u pogledu obrazovanja. Međutim, obrazovni rezultati uvelike ovise o socioekonomskom položaju, što je potvrđeno rezultatima OECD-ova istraživanja PISA 2015. Isto tako, obrazovni rezultati učenika migrantskog podrijetla znatno su lošiji u odnosu na učenike bez takvog podrijetla. Vjerojatnost da će učenici rođeni u inozemstvu prekinuti školovanje prije završetka višeg srednjeg obrazovanja bila je u 2015. tri puta veća nego kod učenika rođenih u tuzemstvu. Izazovi integracije odnose se i na djecu imigranata rođenu u Austriji. Isto tako, Austrija se suočava s problemom integracije velikog broja tražitelja azila i izbjeglica u svoj obrazovni sustav.

(15)Kretanja u bankarskom sektoru upućuju na stabilna, ali spora poboljšanja. Kapitalizacija austrijskih banaka i dalje je ispod usporedivih gospodarstava EU-a, a sposobnost banaka da ostvare dobit na domaćem tržištu pod pritiskom je. Kada je riječ o međunarodnom djelovanju, kvaliteta imovine i profitabilnost dodatno su se poboljšali na više tržišta u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali i dalje postoje osjetljiva područja. Povećanjem cijena nekretnina i rastom hipotekarnih kredita ističe se važnost makrobonitetnih mjera.

(16)U 2016. u Austriji je ponovno došlo do rasta ulaganja, ali ulaganja MSP-ova i ulaganja u uslužnom sektoru i dalje su slaba. Austrija je prepoznala važnost osnivanja i rasta poduzeća za nova ulaganja (tj. ona koja prelaze granice zamjenskih ulaganja) i otvaranje odgovarajućih radnih mjesta. Austrija je stoga postavila ambiciozne ciljeve olakšavanja digitalne transformacije i rješavanja tradicionalno niske stope osnivanja poduzeća (7,4 % u usporedbi s prosjekom EU-a od 10,8 %) i rasta poduzeća (7,3 % udjela poduzeća brzog rasta u usporedbi s prosjekom EU-a od 9,2 %). Već su najavljene određene posebne mjere, kojima se kombinira smanjenje prepreka ulaganjima s poboljšanjem okvirnih uvjeta za financiranje vlasničkim kapitalom, promicanje poduzetništva i porezne poticaje.

(17)U uslužnom sektoru i reguliranim profesijama i dalje postoje velike regulatorne prepreke, a razina ograničenja viša je od prosjeka EU-a, posebno za arhitekte i inženjere. Isto tako, za te je profesije te za odvjetnike, računovođe / porezne savjetnike, patentne zastupnike, posrednike za nekretnine i turističke vodiče stopa fluktuacije poduzetnika znatno niža od prosjeka EU-a, što upućuje na to da su dinamika i tržišno natjecanje u području profesionalnih usluga relativno slabi. Te su prepreke, među ostalim, sljedeće: 1. ograničenja u pogledu vlasničke strukture i oblika društva za arhitekte, inženjere i patentne zastupnike, 2. multidisciplinarna ograničenja za arhitekte i inženjere te 3. izrazito velik opseg rezerviranih djelatnosti za arhitekte, inženjere i turističke vodiče. Smanjenjem tih prepreka tržišno natjecanje bilo bi intenzivnije, što bi dovelo do ulaska većeg broja poduzeća na tržište i nižih cijena za potrošače. Komisija je u svojoj Komunikaciji u siječnju 2017. objavila preporuke u pogledu rješavanja tog pitanja, što je bio dio paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga 13 .

(18)Austrija je poduzela znatne napore u prihvaćanju tražitelja azila te integraciji izbjeglica i ostalih imigranata. Međutim, integracija na tržište rada osoba migrantskog podrijetla, osobito žena rođenih u trećim zemljama, i izbjeglica koji traže zaposlenje i dalje je izazov.

(19)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Austrije, koju je objavila u Izvješću za Austriju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Austriji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Austriji nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(20)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje 14 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Austrija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir odstupanje povezano s neuobičajenim događajima. Osigurati održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. Racionalizirati i raspodijeliti nadležnosti na različite razine vlasti te uskladiti njihove nadležnosti za financiranje i potrošnju.

2.Poboljšati položaj žena na tržištu rada, među ostalim osiguravanjem usluga cjelodnevne skrbi. Poboljšati obrazovne rezultate mladih u nepovoljnom položaju, posebno onih migrantskog podrijetla. Poticati ulaganja u uslužnom sektoru smanjenjem administrativnih i regulatornih prepreka, pojednostavnjenjem ulaska na tržište i olakšavanjem rasta poduzeća.

Choose the experimental features you want to try