52017DC0505

(3)Izvješće za Njemačku za 2017. 8 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Njemačke u odnosu na provedbu preporuka za Njemačku koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Njemačke u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i rezultate detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, koji su također objavljeni 22. veljače 2017. 9 . U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Njemačkoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, trajno visok suficit tekućeg računa od prekogranične je važnosti te je, osim jake integracije i dobrih rezultata visokokonkurentne industrije u međunarodnoj podjeli rada, odraz prekomjerne štednje i smanjenja ulaganja u privatnom i javnom sektoru. Suficit tekućeg računa dodatno se povećao u 2015., u 2016. uglavnom je bio nepromijenjen te se očekuje da će ostati na visokoj razini. Rješavanje problema suficita može utjecati na mogućnosti rebalansiranja u ostatku europodručja i EU-a jer se dinamičnijom domaćom potražnjom u Njemačkoj mogu ublažiti potrebe razduživanja u visokozaduženim državama članicama. Usprkos niskim kamatnim stopama kojima se stvaraju povoljni uvjeti financiranja udio poslovnih ulaganja u BDP-u i dalje je nizak. Iako se oporavak privatne potrošnje nastavlja, štednja kućanstava dosegla je rekordno visoke razine u EU-u. Osobito je važna potreba za mjerama za smanjenje rizika od štetnih učinaka na njemačko gospodarstvo te, s obzirom na njegovu veličinu i prekograničnu važnost, na ekonomsku i monetarnu uniju.

(4)Njemačka je 13. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., a 28. travnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 10 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 11 .

(6)Na Njemačku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira proračunski suficit od ¼ do ½ % BDP-a u razdoblju od 2017. do 2021. Tijekom programskog razdoblja i dalje će se u velikoj mjeri ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti na 57 % u 2021. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije i koji nije odobrilo neovisno tijelo vjerojatan je.

(7)Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti suficit od 0,6 % BDP-a u 2017. i 0,3 % BDP-a u 2018., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će dug opće države stabilno smanjivati, izvan zahtjeva određenih pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Njemačka u 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno, ima još prostora za potporu domaćoj potražnji uporabom fiskalne politike, osobito za postizanje trajnog trenda rasta ulaganja, te stvaranjem uvjeta za viši rast realnih plaća.

(8)Udio javnih ulaganja u BDP-u uglavnom stagnira i ispod je prosjeka europodručja. Zaostatak u javnim ulaganjima posebno je prisutan na općinskoj razini, na kojoj su neto ulaganja u 2016. ostala negativna, usprkos mjerama poduzetima u posljednjih nekoliko godina i znatnih povećanja javnih ulaganja na razini opće države u 2015. i 2016. U 2016. poduzete su dodatne mjere kojima bi se trebao povećati prostor za javna ulaganja, među ostalim na razini saveznih država i općinskoj razini. Te mjere obuhvaćaju reformu saveznih fiskalnih odnosa koje će nakon donošenja stupiti na snagu 2020. Isto tako, proširivanjem usluga savjetovanja na planiranje ulaganja u infrastrukturu kako bi se uključile općine trebalo bi se poboljšati planiranje i provedba ulaganja u infrastrukturu na općinskoj razini. To je posebno važno jer se projekti ulaganja u infrastrukturu u saveznim državama i općinama provode u vrlo ograničenom opsegu te su pod utjecajem ograničenja u pogledu kapaciteta i planiranja. Povoljno stanje proračuna općenito upućuje na postojanje fiskalnog prostora, primjerice kako bi se omogućila dodatna sredstva za povećanje javnih ulaganja na svim razinama vlasti.

(9)Ukupni rashodi za javno i privatno obrazovanje i istraživanje posljednjih su godina prilično stabilni u odnosu na BDP, ali su i dalje ispod prosjeka EU-a. U 2015. iznosili su 9,1 %, što je manje od nacionalnog cilja od 10 % BDP-a. Dodatna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije ključna su za budući gospodarski uspjeh Njemačke, a posebno kako bi se učinkovito integrirali nedavno pristigli imigranti. Njemačka je u pogledu integracije poduzela znatne napore, posebno u području strukovnog obrazovanja i izobrazbe. U nadolazećim godinama bit će potrebno uložiti slične napore i u ostale sektore obrazovanja.

(10)Njemački porezni sustav i dalje je složen, troškovi su porezne uprave visoki, a više odredaba o oporezivanju trgovačkih društava mogu ograničavajuće utjecati na privatna ulaganja. Usprkos znatnim smanjenjima kapitalni troškovi poduzeća u Njemačkoj i dalje su među najvišima u EU-28. Kad se uzmu u obzir lokalni porez na gospodarsku djelatnost (Gewerbesteuer) i solidarna naknada, najviša zakonska stopa poreza na dobit dosegla je 30,2 % u 2016. To je bilo znatno iznad neponderiranog prosjeka EU-a od 22,8 %. Efektivna prosječna stopa poreza iznosi 28,2 %, za razliku od neponderiranog prosjeka EU-a koji iznosi 21,1 %. Povlašteni porezni tretman duga pri oporezivanju trgovačkih društava bio je u 2016. sedmi po veličini u EU-u, a sličan je i na razini dioničara. To se posebno odnosi na MSP-ove, koji obično imaju domaće dioničare. Smanjenjem kapitalne potrošnje na vlasnički kapital pojačala bi se privatna ulaganja i nedovoljno razvijeno njemačko tržište poduzetničkoga kapitala. Druge značajke poreznog sustava koje bi mogle ometati odluke o financiranju i ulaganjima jesu uključivanje neprofitnih elemenata u poreznu osnovicu lokalnog poreza na gospodarsku djelatnost, ograničavanja prijenosa gubitaka i narušavajući utjecaj poreza na izbor pravnog oblika. Daljnje odredbe kojima bi se mogla smanjiti pogodnost poreznog sustava za ulaganja uključuju režim amortizacije, kamatnu stopu kojom se izračunavaju rezervacije za mirovine koje se mogu odbiti, oporezivanje kapitalnih dobitaka i gotovinsko računovodstvo u svrhu naplate poreza na dodanu vrijednost. Ako se učinkovito primijeni, zahvaljujući dodatnoj nadležnosti za opća i IT pitanja savezne porezne uprave u odnosu na porezne uprave saveznih država, koja je dogovorena u okviru reforme saveznih fiskalnih odnosa, mogla bi se ubrzati modernizacija porezne uprave.

(11)U Njemačkoj su se povećala ulaganja u poduzetnički kapital, ali je tržište u usporedbi s međunarodnim standardima i dalje nedovoljno razvijeno. Ulaganja u poduzetnički kapital činila su u 2015. 0,03 % BDP-a, što je malo iznad prosjeka EU-a, ali i dalje ispod prosjeka država članica kao što su Finska, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Irska i Francuska te znatno ispod prosjeka trećih zemalja kao što su Izrael i Sjedinjene Američke Države. Konkretno, čini se da tržište poduzetničkoga kapitala u Njemačkoj ne uspijeva ostvariti veća ulaganja u kasnijim fazama. Savezna vlada poduzela je mnoge mjere za poticanje ulaganja u poduzetnički kapital. Primjerice, pojednostavnila je oporezivanje investicijskih fondova, poboljšala prijenos gubitaka u okviru sustava poreza na dobit i proširila program INVEST za poslovne anđele.

(12)Za prelazak na obnovljivu energiju potrebna su znatna ulaganja u distribucijske mreže električne energije. Međutim, planirana ulaganja u domaću elektroenergetsku infrastrukturu uvelike kasne. Do sredine 2016. provedeno je samo oko 35 % projekata visokonaponske mreže iz Zakona o širenju energetske mreže iz 2009., uglavnom zbog protivljenja javnosti. Od ukupno 6100 km električnih vodova koji su planirani u okviru Saveznog zakona o planu potreba samo ih je 6 % odobreno i 1 % izgrađen.

(13)I dalje postoje prepreke potpunom iskorištavanju prednosti digitalizacije. Primjerice, Njemačka nema dovoljnu dostupnost brzih i vrlo brzih širokopojasnih veza, pogotovo u poluurbanim i ruralnim regijama. Uporaba računala među mladim Nijemcima relativno je niska i mnoge škole nemaju širokopojasni pristup. Digitalne javne usluge također su ispod prosjeka EU-a. Posebno MSP-ovi moraju smanjiti zaostatak u digitalizaciji. Samo petina MSP-ova ima strategiju digitalizacije. Uspostavljena je mreža centara izvrsnosti za MSP-ove kako bi se pojačala i ubrzala digitalizacija MSP-ova, a platforma „Industrie 4.0” okuplja sve relevantne dionike. Iako rastu ulaganja poduzeća u istraživanje i razvoj i Njemačka se približila ostvarenju cilja intenziteta istraživanja i razvoja iz strategije Europa 2020., ulaganja su sve više usredotočena na velika poduzeća, a doprinos MSP-ova opada. Osim toga, u nadolazećim godinama starenje stanovništva također može utjecati na poduzetništvo.

(14)U sektoru poslovnih usluga i u reguliranim profesijama i dalje postoje velike regulatorne prepreke. Razina ograničenja viša je od prosjeka EU-a, posebno za arhitekte, inženjere, odvjetnike i računovođe / porezne savjetnike. Osim toga, stopa fluktuacije poduzetnika u tim zanimanjima znatno je niža od prosjeka EU-a, što upućuje na to da su dinamika i tržišno natjecanje u području profesionalnih usluga u Njemačkoj relativno slabi. Te prepreke uključuju ograničenja u pogledu vlasničke strukture i oblika društva za arhitekte i inženjere te multidisciplinarna ograničenja za arhitekte, inženjere i odvjetnike. Uklanjanjem tih prepreka natjecanje na tržištu bilo bi intenzivnije, što bi dovelo do ulaska većeg broja poduzeća na tržište, a tako i do nižih cijena i većeg izbora za potrošače. Komisija je u siječnju 2017. objavila preporuke za reformu regulative u području profesionalnih usluga, što je dio paketa mjera za uklanjanje prepreka na tržištima usluga 12 .

(15)Zaposlenost i dalje raste, a nezaposlenost je pala na povijesno nisku razinu. Međutim, do povećanja zaposlenosti došlo je djelomično zbog povećanog rada u nepunom radnom vremenu, posebno kod žena, te se ono samo djelomično odrazilo u agregatnom rastu realnih plaća, koji se u 2016. usporio. Nepoticajnim mjerama za rad za primatelje drugog dohotka i raširenim radom u nepunom radnom vremenu sprječava se potpuno iskorištavanje potencijala tržišta rada. Bolje omogućavanje kvalitetne i povoljne cjelodnevne skrbi za djecu, cjelodnevnih škola i dugotrajne skrbi ključni su za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada. Zajedničko oporezivanje dohotka za vjenčane parove i besplatno zdravstveno osiguranje za nezaposlenog bračnog druga destimuliraju primatelje drugog dohotka, najčešće žene, da se zaposle ili povećaju broj radnih sati. Isto tako, niža povezanost s tržištem rada popraćena je velikim rodnim jazom u plaćama koji iznosi 22 %, za razliku od prosjeka EU-a koji je u 2015. iznosio 16,3 %.

(16)Usprkos blagom smanjenju mali poslovi i dalje su rašireni, a u rujnu 2016. za 4,8 milijuna ljudi mali posao bio je jedini posao. Broj zaposlenih putem poduzeća za privremeno zapošljavanje učetverostručio se od 2005. te je u lipnju 2016. dosegao 1 milijun (gotovo 3 % svih zaposlenih). Očekuje se da će se zaštita od moguće zlouporabe u pogledu rada putem poduzeća za privremeno zapošljavanje i ugovora o radu poboljšati, ali se razvoj situacije mora pratiti. Osim toga, čini se da između ugovora na određeno vrijeme i stalnih ugovora postoji relativno velika razlika u plaćama, koja iznosi 27 %.

(17)Porezni klin za osobe s niskim dohotkom velik je u usporedbi s drugim državama članicama, čime se smanjuju poticaji za rad, neto plaće i mogućnosti potrošnje. Njemačka je povećala minimalne olakšice za porez na osobni dohodak i dječji doplatak te je prilagodila porezne razrede za osobni dohodak. Od tih će mjera koristi imati skupine s niskim i srednjim primanjima, ali će sveukupni utjecaj na porezni klin biti ograničen. Usprkos nedavnim znatnim povećanjima realnog raspoloživog dohotka razvoj plaća i produktivnosti u duljem je razdoblju različit, što je dovelo do znatnog akumuliranog jaza. Višim rastom realnih plaća pridonijelo bi se i smanjenju velikih vanjskih neravnoteža.

(18)Njemačka je poduzela znatne napore u prihvaćanju tražitelja azila te integraciji izbjeglica i ostalih imigranata. Čini se da su moguća i dodatna poboljšanja jer je u 2016. broj izbjeglica koji su tražili zaposlenje dosegao 10 % svih nezaposlenih. Integracija osoba migrantskog podrijetla na tržište rada, osobito žena, i dalje je velik izazov koji se, među ostalim i putem obrazovnog sustava, odnosi i na djecu rođenu u Njemačkoj, čiji su roditelji rođeni izvan EU-a.

(19)Svi članovi društva nisu imali jednaku korist od općenito pozitivnih kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada posljednjih godina. Nakon razdoblja povećanja dohodovna se nejednakost tek nedavno ublažila, a nejednaka raspodjela bogatstva i dalje je među najvećima u europodručju. Isto tako, dobri rezultati na tržištu rada nisu doveli do smanjenja rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva u starijoj dobi iznad je prosjeka EU-a te se očekuje da će sljedećih godina rasti. Predviđa se da će se stopa zamjene zakonskog mirovinskog sustava dodatno smanjivati. Istodobno, stope uključivanja u drugi i treći stup mirovinskog osiguranja suviše su niske da bi se njima u potpunosti nadoknadilo smanjenje stope zamjene prvog stupa. Ako se to ne riješi, očekuje se da će se adekvatnost mirovina pogoršati. S vremenom će se pokazati koliko su učinkoviti nedavni prijedlozi za poboljšanje poticaja za kasnije umirovljenje (tzv. „Flexi-Rente”) u suzbijanju poticaja za rano umirovljenje koji su uvedeni 2014.

(20)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Njemačke, koju je objavila u Izvješću za Njemačku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Njemačkoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Njemačkoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(21)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti i smatra 13 da se očekuje da će Njemačka ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(22)Uzimajući u obzir Komisijino detaljno preispitivanje i ovu ocjenu, Vijeće je preispitalo Nacionalni program reformi i Program stabilnosti. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. i 2. u nastavku,