EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.3.2017.
COM(2017) 112 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU
English
Select your language
Official EU languages:
Access to European Union law
EUR-Lex
Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Need more search options? Use the
Advanced search
Document 52017DC0112
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL ON THE APPLICATION BY THE MEMBER STATES OF COUNCIL DIRECTIVE 95/50/EC ON UNIFORM PROCEDURES FOR CHECKS ON THE TRANSPORT OF DANGEROUS GOODS BY ROAD
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU
COM/2017/0112 final
Language
HTML
DOC
PDF
SADRŽAJ
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU O PRIMJENI U DRŽAVAMA ČLANICAMA DIREKTIVE VIJEĆA 95/50/EZ O JEDINSTVENIM POSTUPCIMA NADZORA PRIJEVOZA OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU
1. Uvod 3
2. Relevantno zakonodavstvo EU-a 3
3. Primjena Direktive 95/50/EZ 4
4. Izvješća država članica EU-a i Norveške 4
5. Preporuka o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu 5
6. Izračunavanje podataka 5
7. Razvoj nadzora i njihovi rezultati 5
8. Usporedba podataka 6
8.1. Učestalost nadzora 6
8.2. Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla 7
8.3. Omjer neusklađenih prijevoznih jedinica 7
8.4. Raščlamba neusklađenih prijevoznih jedinica prema mjestu podrijetla 7
8.5. Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica 7
8.6. Raščlamba prema kategorijama rizika 7
8.7. Vrste kazni 8
9. Zaključak 8
1. Uvod
Direktiva Vijeća 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu donesena je 6. listopada 1995. 1 , a države članice morale su do 1. siječnja 1997. donijeti zakone, uredbe i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom.
Direktivom 95/50/EZ predviđeno je da svaka država članica za svaku kalendarsku godinu najkasnije dvanaest mjeseci nakon završetka te godine Komisiji šalje izvješće o primjeni Direktive 2 . Direktivom je isto tako predviđeno da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o primjeni Direktive u državama članicama barem svake tri godine 3 .
Izvješće Komisije temelji se na godišnjim izvješćima koja su poslale države članice. Ovo je šesto izvješće o primjeni Direktive Vijeća 95/50/EZ u državama članicama i njime je obuhvaćeno razdoblje 2012. – 2014. Prvo izvješće 4 obuhvaćalo je razdoblje 1997. – 1998., drugo izvješće 5 razdoblje 1999. – 2002., treće izvješće 6 razdoblje 2003. – 2005., četvrto izvješće 7 razdoblje 2006. – 2007. i peto izvješće 8 razdoblje 2008. – 2011.
Uvjeti sigurnog prijevoza opasnih tvari u cestovnom prijevozu nisu definirani u Direktivi 95/50/EZ nego u relevantnom zakonodavstvu EU-a, kako je navedeno u nastavku.
2. Relevantno zakonodavstvo EU-a
Direktiva Vijeća 94/55/EZ od 21. studenoga 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu 9 , kako je izmijenjena 10 , primjenjivala se do 30. lipnja 2009. Prilozi Direktivi 94/55/EZ bili su istovrijedni prilozima Europskog sporazuma o cestovnom prijevozu opasnog tereta (dalje u tekstu „ADR” 11 ) u smislu njihova sadržaja.
Direktiva 94/55/EZ je od 1. srpnja 2009. stavljena izvan snage i zamijenjena Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari 12 , kako je izmijenjena 13 . Direktivom 2008/68/EZ unaprijeđen je pristup iz Direktive 94/55/EZ u primjeni jednakovrijednih tehničkih i administrativnih odredbi na odredbe priložene ADR-u za sav prijevoz na području EU-a.
3. Primjena Direktive 95/50/EZ
Nakon donošenja Direktive 94/55/EZ i kako bi se poboljšala razina sigurnosti u prijevozu opasnih tvari Vijeće je 6. listopada 1995. donijelo Direktivu 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Ta Direktiva uključuje usklađeni zapisnik o nadzoru prijevoza opasnih tvari kojeg države članice upotrebljavaju prilikom nadzora i smjernice za klasifikaciju prekršaja. Prilozi Direktive izmijenjeni su 2004. 14 te je sustav klasifikacije prekršaja izmijenjen i od 2005. nadalje sadržavao je tri kategorije rizika.
Jedinstveni nadzori odnose se na sve operacije cestovnog prijevoza opasnih tvari na području države članice ili onih koje ulaze u državu članicu iz trećih zemalja, neovisno o državi registracije prijevozne jedinice. Cilj je te Direktive osigurati provedbu nasumičnog nadzora na reprezentativnom broju pošiljaka opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prometu, istodobno obuhvaćajući što je moguće veći dio cestovne mreže.
Nadzor se može provoditi i u prostorijama poduzeća kao preventivna mjera ili ako se tijekom nadzora na cesti ustanove prekršaji koji ugrožavaju sigurnost prijevoza opasnih tvari. Međutim, u Direktivi 95/50/EZ ne postoje zahtjevi povezani s izvješćivanjem o takvom nadzoru.
4. Izvješća država članica EU-a i Norveške
Prilikom izrade svojih izvješća države članice trebaju upotrebljavati kategorije rizika iz Priloga II. Direktivi 95/50/EZ i predstaviti izvješće u skladu s Prilogom III. toj Direktivi. Norveška je podnijela godišnja izvješća i zatražila je da te informacije budu uključene u izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću.
Hrvatska se priključila EU-u 1. srpnja 2013., ali je s izvješćivanjem o svojem nadzoru započela 2012. Većina država članica i Norveška podnijeli su svoja izvješća pravodobno. Zabilježena su kašnjenja nekih izvješća država članica zbog administrativnih postupaka za prikupljanje, analiziranje i upućivanje informacija Komisiji, posebice kada ti postupci uključuju različita javna tijela. Iako se situacija u 2012. privremeno poboljšala u usporedbi s prethodnim razdobljem, isti napredak nije zabilježen u sljedećim godinama te je Komisija ponovila svoj zahtjev državama članicama i pozvala ih da poboljšaju format u kojem će se podaci ubuduće dostavljati i njihovu dosljednost.
Komisija je zaprimila izvješća od svih država članica za cijelo razdoblje, ali unatoč znatnim poboljšanjima nisu sve informacije zaprimljene u ispravnom formatu jer su neke zemlje nastavile slati zasebna izvješća na temelju različitih nadležnosti na nacionalnoj razini. Štoviše, neki su podaci nepotpuni ili su pogrešno ispunjeni što je dovelo do nedostatnih i nepotrebnih rezultata u tablicama iz ovog izvješća, koji su označeni oznakom „N/D” („nije dostupno”). Sažetak podataka koje su uputile države članice naveden je u prilozima ovom izvješću.
Prilikom analize informacija iz poglavlja 7. ovog izvješća, potrebno je napomenuti da je do 2013. pokazatelj neusklađenosti u Danskoj nizak zbog pogrešnog tumačenja broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama. Pogrešno tumačenje ispravljeno je u izvješću za 2014.
Nekoliko država članica poslalo je izvješća u kojima se zbroj prekršaja razlikuje od broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama. To ne bi trebalo biti tako s obzirom na to da je potrebno izvješćivati samo o kategoriji najtežih prekršaja za svaku prijevoznu jedinicu.
5. Preporuka o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu
Komisija je u prethodnim izvješćima uočila određene sustavne nedosljednosti u statističkim izvješćima država članica. S obzirom na to da je jedinstveno izvješćivanje država članica nužno za kvalitetu, usporedivost i pouzdanost podataka Komisijinih izvješća, Komisija je 2011. donijela preporuku 15 želeći poboljšati kvalitetu tih izvješća.
Nakon objave preporuke izvješća su znatno poboljšana i uočene su samo povremene i manje nedosljednosti.
Većina tih nedosljednosti, čiji je broj u opadanju, odnosi se na broj prekršaja prema kategoriji rizika 16 . U točki 1.4 priloga preporuci Komisije naglašava se da je potrebno izvješćivati samo o najtežim prekršajima čak i kada se utvrdi više prekršaja. Stoga bi zbroj prekršaja prema kategoriji rizika trebao biti jednak broju prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama.
Čini se da ovo načelo sve države članice još uvijek ne upotrebljavaju ispravno s obzirom na to da se i dalje izvješćuje o više prekršaja po prijevoznoj jedinici.
Još jedno važno pitanje obuhvaćeno preporukom je pojam kazni izrečenih prilikom utvrđivanja prekršaja tijekom nadzora na cesti. Zbog razlika u pravnim i administrativnim propisima neke države članice nisu bile u mogućnosti pratiti ishode pravnih postupaka nakon nadzora prilikom kojih su otkriveni mogući prekršaji. Preporukom je predložen zajednički kompromis koji bi se mogao upotrebljavati u svim državama članicama, to jest bilježenje odluke koju je donio službenik za provedbu nakon nadzora na licu mjesta. Međutim, neke države članice i dalje nisu u mogućnosti izvijestiti o takvim podacima (Francuska i Malta).
6. Izračunavanje podataka
Od država članica zahtijeva se dostavljanje, ako je moguće, procjene količine godišnjeg prijevoza opasnih tvari koja se provodi na njihovom području izraženu u tonama ili u tonskim kilometrima. Procjenu za razdoblje 2012 – 2014. dostavilo je 15 država članica.
Kako bi se omogućila objektivna usporedba među državama članicama, količina prijevoza opasnih tvari temelji se na raspoloživim podacima iz baze podataka Eurostata 17 . Ti se podaci upotrebljavaju za procjenu učestalosti nadzora u odnosu na količinu prijevoza. Ne postoje statistike za Maltu s obzirom na to da je Malti odobreno odstupanje koje se odnosi na primjenu Uredbe (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe. Količina prijevoza opasnih tvari na Malti procjenjuje se na temelju podataka koje su dostavila malteška nadležna tijela.
Statistike Eurostata predstavljene su u Prilogu IX. ovom izvješću.
7. Razvoj nadzora i njihovi rezultati
U Prilogu I. prikazan je razvoj broja nadzora koje su registrirale države članice, omjer prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama i omjer prekršaja iz kategorije rizika I.
Na dnu tablice nalaze se prosjeci za Europsku uniju i statistike koje je dostavila Norveška.
Potrebno je napomenuti da:
– postoji nesrazmjer između prijavljenih podataka o broju pregledanih prijevoznih jedinica i broja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s ADR-om – primjerice Grčka je 2014. izvijestila da je provjerila samo 521 prijevoznu jedinicu, a samo je za jednu prijevoznu jedinicu zabilježeno kršenje kategorije rizika I. i izrečena je samo jedna novčana kazna;
– neke države članice nisu izvijestile o onemogućivanju kretanja tijekom trogodišnjeg razdoblja: Estonija, Španjolska, Italija, Cipar, Latvija i Slovačka. U drugim slučajevima, primjerice u Danskoj, Malti i Grčkoj, to se dogodilo samo jednom ili dvaput tijekom referentnog razdoblja;
– nije naveden udio prekršaja iz kategorije rizika I. za 2012. i 2014. na Cipru te za cijelo razdoblje u Slovačkoj.
Pokazatelj udjela prekršaja iz kategorije rizika I. posebno je osjetljiv na ispravno izvješćivanje. Ako je zabilježeno više od jednog prekršaja po prijevoznoj jedinici, udio prekršaja iz kategorije rizika I. niži je od ispravne vrijednosti.
Neke države članice izvijestile su o manjem broju ukupnih prekršaja od broja prijevoznih jedinica za koje je utvrđeno da nisu u skladu s odredbama. Takav je slučaj u 2012. zabilježen za Mađarsku, u 2013. za Bugarsku, Češku, Irsku, Mađarsku, Nizozemsku, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu, a u 2014. za Rumunjsku i Ujedinjenu Kraljevinu. To su slučajevi u kojima su provedbene vlasti izvijestile samo o tome da su prekršaji utvrđeni, no nisu dostavile daljnje informacije o prekršajima ili kaznama. Iako to statistike čini nepotpunima, nema sustavnog utjecaja na analizu. To je pitanje detaljnije obrađeno u točki 8.6.
8. Usporedba podataka
Na godišnjoj razini ukupan broj nadzora tijekom razdoblja navedenog u ovom izvješću nije bio stalan. Broj nadzora varirao je kako slijedi: 2012.: 153 362; 2013.: 157 455; 2014.: 153 348. Iako je 2013. zabilježeno povećanje od 2,6 %, u 2014. vrijednosti su se vratile na razinu zabilježenu u 2012.
Nacionalni trendovi variraju jer je samo osam država članica povećalo broj nadzora tijekom tog razdoblja. Mađarska, Austrija, Poljska i Rumunjska imale su najveći porast postotka tijekom razdoblja izvješćivanja, a Bugarska, Italija, Nizozemska i Švedska imale su najveća smanjenja.
Kad je riječ o ukupnom broju nadzora u EU-u, Njemačka je imala najveći udio u 2014. (32,5 %), zatim Poljska (15,19 %) i Austrija (9,21 %), a Estonija (0,02 %), Cipar (0,03 %) i Malta (0,05 %) imali su najmanji udio. Taj je pokazatelj uglavnom povezan s veličinom država članica, ali nije bilo zamjetnih promjena tijekom razdoblja izvješćivanja. U 2012. udio Njemačke bio je najveći (35,99 %), slijedila je Poljska (13 %), a Austrija je ponovno bila treća (7,80 %). Tri države članice koje su napravile najmanje nadzora bile su Estonija i Malta (0,05 %) te Cipar (0,06 %).
8.1. Učestalost nadzora
U Prilogu II. prikazan je pregled učestalosti nadzora na cesti u državama članicama za 2012. i 2014. Učestalost se izračunava kao omjer broja nadzora po milijunu tonskih kilometara prevezenih opasnih tvari u svakoj državi članici.
U 2012. prosječna učestalost nadzora u EU-u bila je 0,52 nadzora po milijunu tonskih kilometara; u 2013. učestalost se smanjila na 0,48, što je godišnje smanjenje od 9,6 %, a u 2014. se povećala na 0,49. Najveće učestalosti nadzora u 2012. zabilježene su u Austriji (12,89 %), Mađarskoj (7 %) i Bugarskoj (5,84 %). U 2013. najveće vrijednosti zabilježene su u Austriji (12,34 %), Slovačkoj (10,10 %) i Švedskoj (6,72 %), a u 2014. u Austriji (14,85 %), Slovačkoj (10,73 %) i Mađarskoj (9,47 %). U 2012. učestalost nadzora u Austriji bila je gotovo 24,78 puta veća od prosjeka EU-a, u Mađarskoj 13,46 puta veća od prosjeka EU-a, a u Bugarskoj 11,23 puta veća od prosjeka EU-a.
8.2. Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla
U Prilogu III. ovom izvješću prikazana je raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla prijevozne jedinice.
Na ovaj pokazatelj ne utječu samo odluke izvršnih tijela nego i zemljopisni položaj države članice jer je primjerice na otocima manje međunarodnog provoza cestovnim putem. U razdoblju od 2012. do 2014. Malta i Cipar nisu nadzirali prijevozne jedinice registrirane izvan EU-a.
Tijekom razdoblja izvješćivanja udio prijevoznih jedinica na kojima je nadzor obavljen u državi registracije iznosio je oko 65 %. Udio nadziranih jedinica koje dolaze iz druge europske države povećao se s 28 % na 30 % od 2012. do 2014. U odnosu na 2012. udio jedinica registriranih izvan EU-a u 2013. se smanjio s 5 % na 4 % te se u 2014. povećao na 6 %.
8.3. Omjer neusklađenih prijevoznih jedinica
Udio nadziranih prijevoznih jedinica za koje je zabilježen barem jedan prekršaj prikazan je u Prilogu IV.
Omjer neusklađenih jedinica smanjio se s 22,12 % u 2012. na 19,73 % u 2014., a najveća smanjenja zabilježena su za Cipar, Sloveniju, Poljsku i Litvu. Međutim, u nekim se državama članicama taj omjer povećao, to jest u Slovačkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Nizozemskoj.
8.4. Raščlamba neusklađenih prijevoznih jedinica prema mjestu podrijetla
U grafičkom prikazu u Prilogu V. prikazana je raspodjela prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama prema mjestu podrijetla prijevozne jedince.
Kako je prethodno navedeno u stavku 8.2., zemljopisni položaj države članice znatno utječe i na ovaj pokazatelj.
8.5. Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica
U grafičkom prikazu u Prilogu VI. prikazan je udio vozila kojima je onemogućeno kretanje unutar skupine vozila za koja je izviješteno počinjenje prekršaja.
Prethodno navedeni trend variranja nastavio se u odnosu na učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica: omjer vozila kojima je onemogućeno kretanje iznosio je 26,16 % u 2012. te se povećao na 28,06 % u 2013. i neznatno smanjio na 27,72 % u 2014.
Najveće učestalosti onemogućivanja kretanja u 2012. zabilježene su u Bugarskoj (84,38 %), Sloveniji (57,89 %) i Irskoj (54,84 %). U Norveškoj je 71,07 % prekršaja u 2014. rezultiralo onemogućivanjem kretanja. Estonija, Španjolska, Italija, Cipar, Latvija, Malta i Slovačka nisu izvijestile o slučajevima onemogućivanja kretanja u razdoblju od 2012. do 2014.
8.6. Raščlamba prema kategorijama rizika
U grafičkim prikazima u Prilogu VII. prikazana je raspodjela ozbiljnosti prekršaja. Trebalo bi prijaviti samo najveću kategoriju rizika otkrivenu tijekom nadzora.
Sve države članice izvijestile su barem o jednoj kategoriji prekršaja po nadziranoj prijevoznoj jedinici. Neke države članice nisu dostavile podatke za određene kategorije. U 2012. Cipar i Slovačka nisu izvijestili o prekršajima za kategorije rizika I. i II. Nadalje, Grčka nije izvijestila o prekršajima u kategoriji rizika III. u cijelom razdoblju ni o prekršajima u kategoriji rizika II. za 2014. i 2013.
U nadzorima provedenima u EU-u u 2012. među otprilike 42,69 % slučajeva u kojima su otkriveni prekršaji najozbiljniji prekršaj svrstan je u kategoriju rizika I. Prekršaji iz kategorije rizika I. podrazumijevaju neusklađenost s odgovarajućim odredbama o sigurnosti koja dovodi do visokog stupnja rizika od smrti, ozbiljnih tjelesnih ozljeda ili znatne štete po okoliš. Ti prekršaji zahtijevaju poduzimanje hitnih i odgovarajućih korektivnih mjera poput onemogućivanja kretanja vozila.
Najozbiljniji prijavljeni prekršaji u kategoriji rizika II. predstavljali su 33,48 % nadzora u slučaju u kojem je prekršaj otkriven. Preostalih 23,83 % obuhvaćeno je kategorijom rizika III.
8.7. Vrste kazni
U grafičkim prikazima u Prilogu VIII. prikazana je raspodjela kazni po državama članicama.
Prije objave preporuke Komisije iz točke 5. ovog izvješća postojale su ključne poteškoće u prikupljanju tih informacija. Nakon donošenja preporuke situacija se znatno poboljšala i u razdoblju od 2012. do 2014. samo Francuska i Malta nisu izvijestile o kaznama. Iako Slovačka 2012. nije izvijestila o kaznama, započela je izvješćivati te podatke za godine koje su slijedile.
Tijekom nadzora provedenih u 2014. u EU-u izdano je 5 066 upozorenja; u 29 206 slučajeva izrečene su novčane kazne; a 2 963 slučaja rezultiralo je ostalim kaznama, uključujući kaznene i administrativne sudske postupke. Iako su općenito tri četvrtine kazni izrečenih u EU-u novčane kazne, postoje velike razlike među državama članicama.
U 2014. izrečeno je otprilike 10,5 % kazni manje u odnosu na 2012. U tom se razdoblju broj upozorenja smanjio za 18,1 % i broj novčanih kazni za 10 %, no broj se ostalih kazni povećao za 9,8 %.
9. Zaključci
Direktiva 95/50/EZ prenesena je u nacionalna zakonodavstva svih država članica od 1. siječnja 1997. Detalji o izvješćivanju izmijenjeni su 2004. i izmijenjene odredbe o izvješćivanju počele su se primjenjivati 14. prosinca 2005. Nakon određenih sustavnih nedosljednosti u izvješćivanju Komisija je 2011. objavila preporuku o tom pitanju.
Sve države članice provode nadzore nad vozilima koja prenose opasne tvari i općenito precizno izvješćuju o tim nadzorima. Ipak postoje određene nedosljednosti i Komisija nastavlja s djelovanjem na osiguravanju izvješćivanja u skladu s Direktivom 95/50/EZ te njegova postupnog poboljšavanja. Može se zaključiti da se Direktiva 95/50/EZ općenito primjenjuje ispravno.
Međutim, posljednja izvješća jasno pokazuju da se smanjuje raspoloživost izvora za te nadzore. U usporedbi s referentnim razdobljem za prethodno izvješće (2008. – 2011.) broj nadzora o kojima se izvijestilo smanjivao se svake godine. Budući da je u interesu država članica da otkriju i spriječe opasnosti koje mogu nastati u prijevozu tih tvari, Komisija želi potaknuti razmjenu najboljih praksi i daljnja nastojanja u tom području.
Broj prekršaja tijekom referentnog razdoblja ostao je relativno stabilan. U 2014. pri jednom od svakih pet nadzora potvrdilo se ili sumnjalo na prekršaj u prijevozu opasnih tvari, dok je u 2012. to zabilježeno pri svakih 4,5 nadzora.
Kada su prekršaji otkriveni, u 42,69 % slučajeva radilo se o najozbiljnijim prekršajima. Stoga je u 2012. onemogućeno kretanje otprilike 8 875 vozila.
Zaključak je da se u EU-u primjenjuje zajednički skup odredaba za prijevoz opasnih tvari. Te se odredbe na isti način upotrebljavaju i u mnogim zemljama izvan EU-a. Unatoč tome, u gotovo 32 000 od otprilike 150 000 nadzora na cesti zaključak je bio da se u prijevozu ne poštuju obvezni sigurnosni zahtjevi.
No visoki broj kršenja koji su prijavile države članice možda je posljedica njihovih ciljanih politika nadzora usmjerenih na utvrđivanje i kažnjavanje najgorih prijevoznika radi ostvarivanja najveće moguće učinkovitosti u odnosu na nedostatna raspoloživa sredstva. Iz toga proizlazi da predstavljeni statistički podaci nisu u potpunosti reprezentativni za tržište prijevoza opasnih tvari u EU-u, koje je u praksi sigurnije nego je to moguće zaključiti iz podataka dostavljenih u izvješćima.
U tom je kontekstu Komisija zajedno s relevantnim tijelima započela analizu mogućnosti izmjene Priloga Direktivi radi poboljšanja načina na koji države članice bilježe i izvješćuju podatke o nadzoru i kaznama.
«-»
- (1) SL L 249, 17.10.1995., str. 35, kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2004/112/EZ od 13. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 95/50/EZ (SL L 367, 14.12.2004., str. 23.).
- (2) Članak 9. stavak 1.
- (3) Članak 9. stavak 2.
- (4) COM(2000) 517 final, 6.9.2000.
- (5) COM(2005) 430 final, 15.9.2005.
- (6) COM(2007) 795 final, 13.12.2007.
- (7) COM(2010) 364 final, 7.7.2010.
- (8) COM(2013) 815 final, 25.11.2013.
- (9) SL L 319, 12.12.1994., str. 7.
- (10) Izmijenjeno Direktivom Komisije 2004/111/EZ od 9. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 94/55/EZ (SL br. L 365, 10.12.2004., str. 25.).
- (11) Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari sklopljen u Ženevi 30. rujna 1957. pod pokroviteljstvom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), kako je izmijenjen.
- (12) SL L 260, 30.09.2008, str. 13.
- (13) Kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/103/EU od 21. studenoga 2014. o trećoj prilagodbi znanstvenom i tehničkom napretku Priloga Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL br. L 335, 22.11.2014., str. 15.).
- (14) Direktiva Komisije 2004/112/EZ od 13. prosinca 2004. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 95/50/EZ (SL br. L 367, 14.12.2004., str. 23.).
- (15) Preporuka Komisije od 21.2.2011. o izvješćivanju nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, C (2011) 909 final.
- (16) Definicija kategorija rizika i smjernice o prekršajima koje pripadaju ovim kategorijama navedene su u Prilogu II. Uredbi 95/50/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/112/EZ.
- (17) Eurostat tablica „DS-073082”: Godišnji teretni cestovni promet opasnih tvari prema vrsti opasnih tvari i podijeljen prema aktivnosti.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.3.2017.
COM(2017) 112 final
PRILOZI
IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o primjeni u državama članicama Direktive Vijeća 95/50/EZ o jedinstvenim postupcima nadzora prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu
Prilog I.
Razvoj broja nadzora, neusklađenosti i prekršaja kategorije I.
Daljnje informacije o ovoj tablici nalaze se u točki 7. izvješća.
|
DRŽAVA |
2008. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
|
|
BE |
Br. nadzora |
5178 |
6033 |
5464 |
4188 |
4504 |
4001 |
4095 |
|
% neusklađenosti |
17,671 % |
21,76 % |
22,16 % |
12,32 % |
17,94 % |
19,80 % |
19,88 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
24,07 % |
37,49 % |
37,05 % |
26,42 % |
48,51 % |
42,93 % |
42,26 % |
|
|
BG |
Br. nadzora |
28 106 |
28 455 |
7756 |
6203 |
5424 |
4237 |
3212 |
|
% neusklađenosti |
0,71 % |
4,85 % |
0,81 % |
1,00 % |
0,59 % |
1,06 % |
0,72 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
34,33 % |
27,78 % |
57,41 % |
55,74 % |
84,38 % |
31,11 % |
30,43 % |
|
|
CZ |
Br. nadzora |
3977 |
3471 |
2816 |
2491 |
1932 |
1743 |
1640 |
|
% neusklađenosti |
5,53 % |
6,60 % |
11,51 % |
11,92 % |
11,39 % |
10,27 % |
12,62 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
21,36 % |
25,33 % |
17,59 % |
55,74 % |
25,00 % |
21,79 % |
30,92 % |
|
|
DK |
Br. nadzora |
755 |
721 |
604 |
646 |
531 |
323 |
675 |
|
% neusklađenosti |
58,15 % |
61,44 % |
57,12 % |
58,98 % |
50,28 % |
0,31 % |
34,67 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
38,27 % |
35,21 % |
38,26 % |
35,43 % |
35,58 % |
83,00 % |
71,79 % |
|
|
DE |
Br. nadzora |
79 664 |
62 085 |
67 356 |
58 270 |
55 195 |
55 344 |
49 851 |
|
% neusklađenosti |
22,69 % |
23,64 % |
21,69 % |
27,02 % |
25,52 % |
24,44 % |
26,23 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
48,14 % |
45,23 % |
49,96 % |
49,55 % |
47,65 % |
48,65 % |
50,97 % |
|
|
EE |
Br. nadzora |
117 |
152 |
154 |
44 |
73 |
14 |
34 |
|
% neusklađenosti |
46,15 % |
39,47 % |
50,00 % |
25,00 % |
17,81 % |
42,86 % |
50,00 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
25,93 % |
30,00 % |
25,97 % |
45,45 % |
53,85 % |
66,67 % |
76,47 % |
|
|
IE |
Br. nadzora |
783 |
892 |
751 |
674 |
437 |
370 |
296 |
|
% neusklađenosti |
38,19 % |
28,36 % |
26,23 % |
24,93 % |
21,28 % |
25,68 % |
23,31 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
13,71 % |
25,20 % |
33,33 % |
12,64 % |
35,48 % |
23,16 % |
37,68 % |
|
|
EL |
Br. nadzora |
1202 |
413 |
1094 |
650 |
757 |
596 |
437 |
|
% neusklađenosti |
3,83 % |
10,65 % |
3,93 % |
5,54 % |
0,53 % |
0,17 % |
0,23 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
69,57 % |
61,36 % |
55,81 % |
30,56 % |
75,00 % |
100,00 % |
100,00 % |
|
|
ES |
Br. nadzora |
42 771 |
40 782 |
36 004 |
19 707 |
9480 |
10 382 |
9635 |
|
% neusklađenosti |
0,27 % |
10,63 % |
11,44 % |
29,60 % |
67,90 % |
56,88 % |
49,77 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
63,64 % |
65,28 % |
64,82 % |
75,63 % |
67,07 % |
58,54 % |
46,24 % |
|
|
FR |
Br. nadzora |
6572 |
5788 |
6178 |
6930 |
7546 |
7345 |
7746 |
|
% neusklađenosti |
21,67 % |
16,48 % |
16,48 % |
14,68 % |
13,86 % |
13,41 % |
13,16 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
24,30 % |
25,05 % |
29,08 % |
28,32 % |
28,30 % |
27,31 % |
26,50 % |
|
|
|
Br. nadzora |
N/D |
N/D |
N/D |
N/D |
243 |
394 |
484 |
|
HR |
% neusklađenosti |
N/D |
N/D |
N/D |
N/D |
22,22 % |
13,96 % |
20,87 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
N/D |
N/D |
N/D |
N/D |
12,96 % |
16,36 % |
16,83 % |
|
IT |
Br. nadzora |
4960 |
5180 |
6253 |
6260 |
6235 |
4789 |
3120 |
|
% neusklađenosti |
16,73 % |
16,16 % |
13,58 % |
11,04 % |
5,21 % |
4,34 % |
5,00 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
17,33 % |
15,85 % |
14,65 % |
14,18 % |
26,77 % |
25,96 % |
29,49 % |
|
|
CY |
Br. nadzora |
224 |
232 |
168 |
188 |
88 |
80 |
42 |
|
% neusklađenosti |
1,34 % |
1,72 % |
1,19 % |
1,60 % |
2,27 % |
22,50 % |
28,57 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
0,00 % |
0,00 % |
0,00 % |
0,00 % |
0,00 % |
5,56 % |
0,00 % |
|
|
LV |
Br. nadzora |
1230 |
996 |
703 |
89 |
197 |
182 |
259 |
|
% neusklađenosti |
7,15 % |
10,14 % |
8,25 % |
15,73 % |
19,29 % |
20,88 % |
10,81 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
56,82 % |
59,41 % |
55,17 % |
78,57 % |
60,53 % |
63,16 % |
53,57 % |
|
|
LT |
Br. nadzora |
529 |
487 |
491 |
560 |
531 |
577 |
610 |
|
% neusklađenosti |
17,01 % |
18,07 % |
21,59 % |
6,07 % |
9,60 % |
13,00 % |
13,61 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
6,67 % |
15,91 % |
16,04 % |
7,41 % |
21,57 % |
10,67 % |
26,51 % |
|
|
LU |
Br. nadzora |
210 |
293 |
233 |
341 |
222 |
186 |
98 |
|
% neusklađenosti |
59,05 % |
50,51 % |
48,50 % |
57,77 % |
52,25 % |
37,10 % |
46,94 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
44,35 % |
6,08 % |
5,31 % |
0,00 % |
3,45 % |
2,90 % |
4,35 % |
|
|
HU |
Br. nadzora |
27 225 |
15 613 |
4158 |
1589 |
6184 |
6588 |
9692 |
|
% neusklađenosti |
3,49 % |
5,72 % |
3,42 % |
4,85 % |
22,93 % |
6,27 % |
3,96 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
30,77 % |
29,56 % |
34,18 % |
17,74 % |
4,51 % |
32,20 % |
42,45 % |
|
|
MT |
Br. nadzora |
81 |
76 |
79 |
78 |
77 |
78 |
72 |
|
% neusklađenosti |
54,32 % |
67,11 % |
63,29 % |
69,23 % |
63,64 % |
51,28 % |
81,94 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
25,00 % |
21,57 % |
42,00 % |
24,07 % |
12,24 % |
15,00 % |
38,98 % |
|
|
NL |
Br. nadzora |
4820 |
5717 |
4068 |
5480 |
4023 |
3451 |
2956 |
|
% neusklađenosti |
17,45 % |
10,02 % |
28,61 % |
30,99 % |
30,75 % |
30,48 % |
14,14 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
60,57 % |
55,79 % |
59,39 % |
53,86 % |
97,49 % |
132,41 % |
353,11 % |
|
|
AT |
Br. nadzora |
6883 |
9824 |
10 220 |
11 300 |
11 966 |
11 676 |
13 851 |
|
% neusklađenosti |
35,70 % |
30,99 % |
28,72 % |
32,50 % |
30,32 % |
30,44 % |
27,10 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
23,40 % |
20,70 % |
21,87 % |
20,40 % |
19,38 % |
17,45 % |
16,49 % |
|
|
PL |
Br. nadzora |
14 438 |
19 537 |
20 324 |
16 363 |
19 940 |
23 607 |
22 838 |
|
% neusklađenosti |
7,60 % |
6,68 % |
5,32 % |
6,17 % |
3,08 % |
3,81 % |
4,22 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
14,65 % |
19,03 % |
23,39 % |
27,68 % |
36,59 % |
36,89 % |
35,41 % |
|
|
PT |
Br. nadzora |
425 |
566 |
1065 |
601 |
657 |
834 |
633 |
|
% neusklađenosti |
58,35 % |
33,75 % |
29,67 % |
40,72 % |
29,68 % |
27,82 % |
44,39 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
50,81 % |
41,88 % |
41,14 % |
41,11 % |
49,74 % |
61,64 % |
45,20 % |
|
|
RO |
Br. nadzora |
5257 |
5969 |
7352 |
11 525 |
2417 |
4528 |
5516 |
|
% neusklađenosti |
4,13 % |
2,31 % |
3,99 % |
3,64 % |
4,43 % |
5,96 % |
4,82 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
32,82 % |
25,16 % |
29,69 % |
29,36 % |
16,82 % |
23,70 % |
27,44 % |
|
|
SI |
Br. nadzora |
291 |
315 |
253 |
601 |
1548 |
1878 |
1494 |
|
% neusklađenosti |
48,11 % |
46,03 % |
39,53 % |
5,99 % |
2,45 % |
2,29 % |
3,48 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
28,57 % |
38,62 % |
36,00 % |
38,89 % |
57,89 % |
46,51 % |
46,15 % |
|
|
SK |
Br. nadzora |
351 |
572 |
561 |
194 |
217 |
2302 |
3531 |
|
% neusklađenosti |
2,28 % |
12,41 % |
16,40 % |
0,52 % |
1,38 % |
0,13 % |
0,08 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
75,00 % |
4,23 % |
4,35 % |
0,00 % |
0,00 % |
0,00 % |
0,00 % |
|
|
FI |
Br. nadzora |
3353 |
3589 |
3273 |
3100 |
3073 |
2302 |
2434 |
|
% neusklađenosti |
41,10 % |
34,35 % |
32,26 % |
30,03 % |
27,43 % |
27,15 % |
25,43 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
12,48 % |
12,09 % |
10,21 % |
11,08 % |
12,22 % |
17,44 % |
17,61 % |
|
|
SE |
Br. nadzora |
4049 |
3733 |
4076 |
4929 |
6903 |
7147 |
5332 |
|
% neusklađenosti |
20,87 % |
16,98 % |
18,84 % |
20,15 % |
15,89 % |
15,49 % |
21,85 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
21,42 % |
19,24 % |
22,01 % |
17,15 % |
19,78 % |
17,89 % |
23,78 % |
|
|
UK |
Br. nadzora |
9181 |
7251 |
8427 |
4277 |
2962 |
3217 |
2765 |
|
% neusklađenosti |
36,99 % |
41,26 % |
22,99 % |
38,23 % |
37,31 % |
25,46 % |
58,34 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
29,68 % |
17,88 % |
19,05 % |
16,64 % |
22,35 % |
20,51 % |
11,41 % |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
EU |
Br. nadzora |
252 632 |
228 742 |
199 881 |
167 340 |
153 362 |
157 455 |
150 348 |
|
% neusklađenosti |
13,67 % |
15,80 % |
16,54 % |
21,39 % |
22,12 % |
20,08 % |
20,80 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
40,29 % |
37,16 % |
42,10 % |
44,04 % |
44,15 % |
45,00 % |
42,65 % |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
NO |
Br. nadzora |
712 |
767 |
515 |
617 |
563 |
755 |
793 |
|
% neusklađenosti |
25,70 % |
22,16 % |
20,97 % |
25,12 % |
25,75 % |
34,70 % |
35,31 % |
|
|
% kategorije rizika I. |
19,13 % |
17,65 % |
29,63 % |
31,21 % |
26,90 % |
25,19 % |
25,00 % |
|
Prilog II.
Učestalost nadzora po milijunu tonskih kilometara
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u stavku 8.1. izvješća.
Prilog III. – Raščlamba nadzora prema mjestu podrijetla
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u stavku 8.2. izvješća.
|
Nacionalno |
EU |
Izvan EU-a |
Prilog IV.
Udio prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.3. izvješća.
Prilog V. – Raščlamba prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama prema mjestu podrijetla
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.4. izvješća.
|
Nacionalno |
EU |
Izvan EU-a |
Prilog VI.
Učestalost onemogućivanja kretanja prijevoznih jedinica koje nisu u skladu s odredbama
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.5. izvješća.
Prilog VII.
Raščlamba prema kategorijama rizika
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.6. izvješća.
|
Kat. I. |
Kat. II. |
Kat. III. |
Prilog VIII. – Raščlamba prema vrsti kazni
Daljnje informacije o ovim grafičkim prikazima nalaze se u točki 8.7. izvješća.
|
Upozorenje |
Novčana kazna |
Ostalo |
Prilog IX.
Godišnji teretni cestovni prijevoz opasnih tvari u milijunima tonskih kilometara
|
Daljnje informacije o ovoj tablici nalaze se u točki 6. izvješća. |
2009. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
|
EU-28 |
: |
: |
81 024 |
80 803 |
73 945 |
75 024 |
|
EU-27 |
77 688 |
78 625 |
80 491 |
80 292 |
73 462 |
74 523 |
|
BE |
1832 |
1853 |
1973 |
1985 |
2124 |
1694 |
|
BG |
735 |
347 |
665 |
928 |
958 |
684 |
|
CZ |
1050 |
1669 |
1787 |
1393 |
1281 |
1567 |
|
DK |
1015 |
772 |
730 |
767 |
760 |
690 |
|
DE |
12 961 |
12 853 |
13 028 |
12 773 |
12 958 |
12 912 |
|
EE |
82 |
171 |
189 |
133 |
163 |
172 |
|
IE |
530 |
379 |
419 |
443 |
476 |
355 |
|
EL |
3283 |
2708 |
1989 |
2268 |
1169 |
1010 |
|
ES |
11 253 |
11 643 |
11 908 |
11 833 |
10 626 |
11 718 |
|
FR |
7755 |
7325 |
7785 |
8900 |
8158 |
7976 |
|
HR |
493 |
481 |
533 |
511 |
483 |
501 |
|
IT |
11 270 |
11 342 |
9556 |
8313 |
8037 |
7358 |
|
CY |
169 |
184 |
194 |
167 |
181 |
147 |
|
LV |
215 |
114 |
234 |
219 |
213 |
227 |
|
LT |
308 |
283 |
324 |
392 |
386 |
534 |
|
LU |
359 |
413 |
482 |
581 |
700 |
839 |
|
HU |
1241 |
1049 |
1032 |
883 |
997 |
1023 |
|
MT (1) |
: |
: |
: |
: |
: |
: |
|
NL |
2408 |
3432 |
2749 |
2232 |
1342 |
957 |
|
AT |
1082 |
1083 |
1144 |
928 |
946 |
933 |
|
PL |
5697 |
5880 |
6848 |
6801 |
7024 |
8778 |
|
PT |
1480 |
938 |
1143 |
715 |
973 |
946 |
|
RO |
2250 |
1369 |
1182 |
1453 |
1704 |
1664 |
|
SI |
668 |
607 |
842 |
637 |
552 |
724 |
|
SK |
278 |
498 |
361 |
289 |
228 |
329 |
|
FI |
1640 |
2169 |
1535 |
1357 |
1426 |
1423 |
|
SE |
1162 |
1387 |
1304 |
1251 |
1064 |
1283 |
|
UK |
6965 |
8157 |
11 087 |
12 653 |
9017 |
8583 |
|
NO |
976 |
1321 |
778 |
1319 |
1141 |
1029 |
|
CH |
848 |
794 |
506 |
833 |
749 |
812 |
(1) Malta: odstupanje na temelju Uredbe (EU) br. 70/2012
Izvor: Eurostat (mrežna oznaka podataka: road_go_ta_dg)