EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.2.2017.

COM(2017) 84 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

o primjeni financijske pomoći koja se pruža prekomorskim zemljama i područjima u okviru 11. europskog razvojnog fonda

Uvod

Odlukom o prekomorskom pridruživanju 1 uspostavljen je pravni okvir za odnose između prekomorskih zemalja i područja 2 (PZP-ovi), država članica s kojima su povezani i Europske unije. U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije 3 (UFEU) svrha je Odluke o prekomorskom pridruživanju podupirati održivi razvoj PZP-ova i promicati vrijednosti Unije diljem svijeta.

Financijska se potpora PZP-ovima pruža uglavnom iz Europskog razvojnog fonda (ERF), a u okviru 11. ERF-a za programsko razdoblje 2014.–2020. dodijeljen je iznos od 364,5 milijuna EUR 4 .

U skladu s člankom 91. Odluke o prekomorskom pridruživanju u ovom se izvješću naglašava napredak ostvaren u primjeni sredstava iz 11. ERF-a za PZP-ove u 2016.

Financijska sredstva u okviru 11. ERF-a za PZP-ove

Sredstva u okviru 11. ERF-a koja su dostupna PZP-ovima podijeljena su na sljedeće alokacije na temelju Priloga II. Odluci o prekomorskom pridruživanju:

229,5 milijuna EUR za teritorijalne (bilateralne) alokacije,

100 milijuna EUR za regionalnu suradnju i integracije,

21,5 milijuna EUR za financiranje humanitarne pomoći i pomoći u nuždi ili pomoći u slučaju fluktuacija u zaradama od izvoza,

5 milijuna EUR za financiranje kamatnih subvencija i tehničke pomoći u okviru investicijskog instrumenta EIB-a za PZP-ove,

8,5 milijuna EUR za studije ili mjere tehničke pomoći u skladu s člankom 81. Odluke o prekomorskom pridruživanju.

U skladu s kriterijima utvrđenima u Odluci o prekomorskom pridruživanju šesnaest PZP-ova ispunjava uvjete za teritorijalnu alokaciju u okviru 11. ERF-a 5 . Treba napomenuti da se Grenland financira izravno iz općeg proračuna EU-a na temelju „Odluke o Grenlandu” 6 .

Regionalnim programima nastoji se poticati suradnja PZP-ova iz iste regije koji dijele slične izazove i prioritete. Mjerama koje se financiraju iz regionalne alokacije podupire se razrada i provedba sveobuhvatnih regionalnih programa i projekata za odgovaranje na te izazove. Aktivno se potiču partnerstva s drugim izvorima financiranja, pa i s drugim financijskim instrumentima Unije, na temelju suradnje sa susjednim afričkim, karipskim i pacifičkim državama i/ili trećim zemljama te s najudaljenijim regijama EU-a.

Postupak programiranja za 11. ERF za PZP-ove

Odlukom o prekomorskom pridruživanju 7 uspostavlja se poseban postupak programiranja za PZP-ove. Za razliku od situacije kod skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP), to se programiranje ne temelji na nacionalnim okvirnim programima već je organizirano kao postupak od jednog koraka, a to je razrada programskog dokumenta, koji se sastoji od dva dijela: a) strategije odgovora EU-a (Dio A) i b) dokumenta o djelovanju (Dio B). 

Donosi se samo jedna službena odluka Komisije kojom se odobrava svaki programski dokument PZP-ova koji obuhvaća i stratešku usmjerenost i detaljno oblikovanje programa. To znači da se programski dokument ne može donijeti prije razrade strategije i dokumenta o djelovanju te službenog dogovora o tim dokumentima. Proračunska potpora odabrani je način provedbe za teritorijalne alokacije u PZP-ovima.

PZP-ovi preuzimaju glavnu odgovornost za pripremu programskih dokumenata, uključujući za prioritete na kojima se temelje njihove strategije, i osiguravaju nužno savjetovanje na lokalnoj razini. Na zahtjev PZP-ova, na raspolaganje im je stavljena tehnička pomoć u postupku izrade programa, u skladu s člankom 81. Odluke o prekomorskom pridruživanju.

Provedena savjetovanja

Opsežna su se savjetovanja između PZP-ova i Europske komisije (na razini sjedišta i delegacija) provodila od početka postupka programiranja.

Postupak programiranja za PZP-ove pokrenut je tijekom 12. foruma PZP-ova i EU-a koji je održan u prosincu 2013. nakon donošenja Odluke o prekomorskom pridruživanju i odgovarajućeg financijskog okvira. Europska komisija predstavila je PZP-ovima i državama članicama s kojima su PZP-ovi povezani okvirne financijske alokacije i upute za programiranje te je pokrenula postupak savjetovanja u cilju postizanja dogovora o mogućim sektorima suradnje.

Od tada je Europska komisija aktivno podupirala PZP-ove u cijelom postupku programiranja, financiranjem i/ili pomaganjem u organizaciji posebnih seminara, radionica i konferencija kako bi omogućila razmatranje zajedničkih prioriteta i ciljeva.

Nastavljajući se na rezultate dviju regionalnih konferencija PZP-ova organiziranih za pacifičke (u studenomu 2014.) i karipske PZP-ove (u veljači 2015.), kojima se potiče regionalna suradnja sa subjektima u području koji nisu PZP-ovi i omogućuje da PZP-ovi nastave utvrđivati ključne sektore (i podsektore) za dva regionalna programa (klimatske promjene i biološka raznolikost za pacifički regionalni program te održiva energija i morska biološka raznolikost za karipski regionalni program), 2016. organizirano je nekoliko radionica i sastanaka kako bi se olakšao dijalog između različitih uključenih strana te napredak u postupku programiranja.

U veljači i rujnu 2016. održana su dva regionalna savjetodavna sastanka za karipske PZP-ove čime je omogućen napredak sa fazom utvrđivanja u karipskom regionalnom programu, a treći savjetodavni sastanak trebao bi se održati početkom 2017. kako bi se dovršilo njegovo oblikovanje. Uz to, u veljači 2016. održana je radionica za 11. tematski program ERF-a te su PZP-ovi dobili priliku da postignu opći konsenzus u pogledu glavnih prioritetnih područja za dva ključna sektora (održiva energija i klimatske promjene, uključujući smanjenje rizika od katastrofa).

Održana su i opsežna savjetovanja među pacifičkim PZP-ovima, što je omogućilo ne samo nastavak postupka programiranja, nego i razmatranje mogućnosti da se ostvari daljnji napredak u regionalnoj integraciji i suradnja sa susjednim zemljama AKP-a. S obzirom na to, u tijeku su savjetovanja kako bi se bolje istražile i utvrdile moguće sinergije između regionalnog programa AKP-a i regionalnog programa PZP-ova u pacifičkoj regiji.

Nadalje, došlo je do napretka u razmatranju strateških prioriteta prilikom dijaloga o pridruživanju utvrđenom u Odluci o prekomorskom pridruživanju. Na tehničkoj razini tijekom 2016. organizirana su četiri trostrana sastanka između Komisije, predstavnika PZP-ova i država članica s kojima su oni povezani koji su poslužili kao prilika za dijalog između Komisije, predstavnika PZP-ova i država članica.

Uz to, u lipnju 2016. organizirana je partnerska radna skupina za okoliš i klimatske promjene koja je bila usmjerena na „komponentu održive energije” iz tematske omotnice, ponovno potvrđujući snažan angažman PZP-ova u tom području. Ova partnerska radna skupina organizirana je odmah nakon i u skladu s rezultatima 2. sastanka na vrhu za održivu energiju na kojoj su sudjelovali ministri PZP-ova za energetiku osiguravajući političku potporu na visokoj razini.

Na političkoj razini, na 14. forumu PZP-ova i EU-a u veljači 2016. – nastavljajući se na zaključke 13. foruma PZP-ova i EU-a iz 2015. – ponovno je naglašeno zajedničko obvezivanje u pogledu važnih tema od zajedničkog interesa, kao što su klimatske promjene, prilike za ulaganje i rast za PZP-ove te potreba za zajedničkim pristupima u potrazi za rješenjima, što se može izravno uključiti u tematske i regionalne programe.

Posebno su potpisivanjem Zajedničke izjave između Europske unije i dvadeset i dvije prekomorske zemlje i područja o pojačanoj suradnji u području održive energije 8  ojačane veze između obveza prekomorskih zemalja i područja u pogledu energetske politike i potpore koju bi Europska unija mogla pružiti sredstvima iz 11. europskog razvojnog fonda te je ponovno naglašeno snažno obvezivanje PZP-ova na održivu energiju, u skladu s globalnim sporazumom o klimatskim promjenama koji je postignut tijekom konferencije COP21. Taj je angažman ponovno potvrđen tijekom 2. sastanka na vrhu ministara PZP-ova za energetiku održanog u lipnju 2016.

Naposljetku, trilateralni sastanci Komisije, teritorijalnih/regionalnih dužnosnika za ovjeravanje za PZP-ove i država članica s kojima su PZP-ovi povezani, koji su održani uz 14. forum PZP-ova i EU-a, pružili su priliku za raspravu o svim eventualnim problemima povezanim s programiranjem i provedbom financijskih sredstava, te za konkretno planiranje predstojećih koraka s pojedinim PZP-ovima i na regionalnoj razini.

Stanje 2016.

Tijekom 2015. utvrđena je strateška usmjerenost programa te su predloženi ključni sektori za sve programe. Na temelju toga je tijekom 2016. ostvaren znatan napredak u pogledu utvrđivanja i oblikovanja programa.

U tom su kontekstu predloženi ključni sektori za teritorijalne alokacije istaknuto grupirani oko ključnih tema koje općenito uključuju:

pitanja zaštite okoliša, klimatske promjene, obnovljivu energiju i smanjenje rizika od katastrofa (u pet od 16 PZP-ova, 21 % ukupnih okvirnih teritorijalnih alokacija iz 11. ERF-a),

društveni razvoj (mladi) ili zapošljavanje/profesionalno uključivanje i obrazovanje/strukovno osposobljavanje (u pet od 16 PZP-ova, 33 % okvirnih teritorijalnih alokacija iz 11. ERF-a),

održivi turizam (u tri od 16 PZP-ova, 26 % okvirnih teritorijalnih alokacija iz 11. ERF-a),

povezivost i dostupnost/digitalni razvoj (u tri od 16 PZP-ova, 20 % okvirnih teritorijalnih alokacija iz 11. ERF-a).

Za regionalne su programe predloženi sljedeći ključni sektori:

Karibi: održiva energija i bioraznolikost mora,

Tihi ocean: okoliš i održivo upravljanje prirodnim resursima. Podsektori: a) klimatske promjene i b) bioraznolikost,

Indijski ocean: promatranje i očuvanje kopnenih i morskih ekosustava te upravljanje njima,

tematski program (svi PZP-ovi): održiva uporaba prirodnih resursa. Podsektori: a) klimatske promjene, uključujući smanjenje rizika od katastrofa i b) održiva energija.

Ti su prioriteti usklađeni s ciljem održivog razvoja i odnose se na tri stupa razvoja: gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštitu okoliša, kako je istaknuto u ciljevima Odluke o prekomorskom pridruživanju.

Za teritorijalne je alokacije većina PZP-ova kao način provedbe predložila proračunsku potporu, a u nekoliko slučajeva to je pozitivan pomak u odnosu na prethodni način provedbe projekta, posebno za Bonaire, Curaçao, Francusku Polineziju, Sabu, Sveti Eustazije, otoke Wallis i Futunu. U tom je pogledu Komisija redovitim dijalogom podržala programe proračunske potpore te je prema potrebi pružila i ad hoc potporu putem tehničke pomoći (tj. za evaluaciju prihvatljivosti proračunske potpore ili je uključila alokaciju za tehničku pomoć u programe 11. ERF-a kako bi osigurala izgradnju kapaciteta i pomogla lokalnoj upravi u provedbi 11. ERF-a).

Tehnička je pomoć 2016. potpuno mobilizirana za potporu nacionalnim i regionalnim dužnosnicima za ovjeravanje u postupku programiranja, u skladu s člankom 81. Odluke o prekomorskom pridruživanju. Na kraju 2016. potpisani su ugovori o tehničkoj pomoći ili studije za utvrđivanje sektorskih strategija PZP-ova ili za utvrđivanje prihvatljivosti PZP-ova za proračunsku potporu za ukupan iznos od 2,71 milijuna EUR.

Na teritorijalnoj razini deset od šesnaest programa sadržava konsolidiranu strategiju te je uspješno prošlo fazu utvrđivanja (Angvila, Falklandski Otoci, Francuska Polinezija, Nova Kaledonija, Pitcairnovi Otoci, Saba, Sveti Eustazije, Sveti Petar i Mikelon, Otočja Turks i Caicos, otoci Wallis i Futuna), dok je za šest programa uspješno završila faza oblikovanja (Angvila, Saba, Sveti Eustazije, Sveti Petar i Mikelon, Otočja Turks i Caicos i Nova Kaledonija).

Četiri od tih šest programa službeno je doneseno: i) Odluka Komisije o programskom dokumentu 11. ERF-a za Sveti Petar i Mikelon donesena je u rujnu 2016., dok su, s druge strane, ii) odluke Komisije o programskom dokumentu za Sabu, Sveti Eustazije i Otočja Turks i Caicos donesene u prosincu 2016. 

Programski su dokument za Sveti Petar i Mikelon 13. listopada 2016. u Bruxellesu potpisali povjerenik Mimica i predsjednik Artano. Posjet Europske komisije Svetom Petru i Mikelonu koji je uslijedio u listopadu 2016. pružio je platformu za politički dijalog i olakšao pripremu dokumentacije za isplatu prvog obroka od 7 milijuna EUR, koja je izvršena u prosincu 2016.

Na regionalnoj je razini u tijeku faza utvrđivanja za karipske i pacifičke regionalne programe.

Napredak ostvaren tijekom 2016. temelj je za razvoj partnerstva između EU-a i PZP-ova, a ključno će razdoblje biti prvi dio 2017. tijekom kojeg su se obje strane obvezale donijeti nekoliko drugih programa 11. ERF-a.

Europska investicijska banka (EIB)

U okviru investicijskog instrumenta za PZP-ove 9 za financiranje kamatnih subvencija i tehničke pomoći (5 milijuna EUR iz sredstava 11. ERF-a za PZP-ove) kojim upravlja EIB, 600 000 EUR upotrijebljeno je za subvenciju kamatne stope za djelovanje u Tahitiju (Francuska Polinezija).

Odlukom o prekomorskom pridruživanju predviđeno je i daljnje financiranje iz vlastitih sredstava EIB-a (do 100 milijuna EUR u razdoblju 2014.–2020.). 

U okviru omotnice vlastitih sredstava PZP-ova 10 , EIB je sklopio jedan ugovor o zajmu s Novom Kaledonijom 2015. kojim je odobrio zajam u iznosu od 20 milijuna EUR za izgradnju nove bolnice koja bi trebala biti glavna za cijeli teritorij i zamijeniti četiri postojeće bolnice. Projekt se provodi u bliskoj suradnji s Francuskom razvojnom agencijom (Agence Française de Developpement). Nakon što su sve države članice dovršile postupak ratifikacije ugovora o jamstvu, 1. rujna 2016. zajam je u potpunosti isplaćen.

Pogled u budućnost

Održavanje zamaha tijekom 2017. bit će od ključne važnosti za PZP-ove za učinkovito zaključivanje postupka njihova teritorijalnog programiranja te brz i djelotvoran napredak u programiranju regionalne alokacije, među ostalim, boljom koordinacijom.

U sljedećoj će godini biti ključno i daljnje promišljanje o razvojnoj suradnji EU-a s PZP-ovima u kontekstu rezultata ocjene uspješnosti 11. ERF-a koji se očekuju početkom 2017.

(1)

 Odluka Vijeća 2013/755/EU o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji.

(2)

Prekomorske zemlje i područja EU-a uključuju Grenland, Novu Kaledoniju i pridružene teritorije, Francusku Polineziju, Francuske Južne i Antarktičke Teritorije, otoke Wallis i Futunu, Sveti Petar i Mikelon, Sveti Bartolomej, Arubu, Bonaire, Curaçao, Sabu, Sveti Eustazije, Sveti Martin, Angvilu, Kajmanske Otoke, Falklandske Otoke, Južnu Georgiju i Otoke Južni Sandwich, Montserrat, Pitcairnove Otoke, Svetu Helenu i pridružene teritorije (sada nazvanu Sveta Helena, Otok Uzašašća i Tristan da Cunha), Britanski Antarktički Teritorij, Britanski Teritorij u Indijskome Oceanu, Otočja Turks i Caicos, Britanske Djevičanske Otoke i Bermude.

(3)

Dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C 326/47 od 26.10.2012.).

(4)

L210/1 od 6.8.2013. – Interni sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji se sastaju u okviru Vijeća, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(5)

 U Prilogu I. ovom Izvješću nalazi se popis okvirnih pojedinačnih teritorijalnih i regionalnih alokacija.

(6)

Odlukom Vijeća 2014/137/EU o odnosima između Europske unije, s jedne strane, te Grenlanda i Kraljevine Danske, s druge strane, za razdoblje 2014.–2020. odobreno je 217,8 milijuna EUR za suradnju između Unije i Grenlanda u području od zajedničkog interesa.

(7)

Četvrti dio Odluke o prekomorskom pridruživanju.

(8)

Zajednička izjava Europske unije i prekomorskih zemalja i područja Grenlanda, Nove Kaledonije, Francuske Polinezije, Francuskih Južnih i Antarktičkih Teritorija, otoka Wallis i Futuna, Svetog Bartolomeja, Svetog Petra i Mikelona, Arube, Bonairea, Curaçaoa, Sabe, Svetog Eustazija, Svetog Martina, Angvile, Kajmanskih Otoka, Falklandskih Otoka, Montserrata, Pitcairnovih Otoka, Svete Helene, Otoka Uzašašća i Tristana da Cunhae, Otočja Turks i Caicos, Britanskih Djevičanskih Otoka i Bermuda o pojačanoj suradnji u području održive energije.

(9)

Uspostavljen na temelju Priloga II. C Odluci Vijeća 2001/822/EZ uz pomoć sredstava iz ERF-a za promicanje komercijalno održivih poduzeća.

(10)

Portfelj od dva projekta u ukupnom iznosu od oko 60 milijuna EUR razvijen je u sektorima obnovljive energije te informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.2.2017.

COM(2017) 84 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU

o primjeni financijske pomoći koja se pruža prekomorskim zemljama i područjima u okviru 11. europskog razvojnog fonda

Prilog

1)Odluke Komisije donesene 2016.

2)Podjela okvirnih alokacija i predloženi ključni sektori za teritorijalne alokacije iz 11. ERF-a – odluke Komisije koje se trebaju donijeti

a)Okvirne teritorijalne alokacije iz 11. ERF-a

b)Okvirne regionalne alokacije iz 11. ERF-a

3)Instrument za tehničku suradnju (TCF) u okviru 11. ERF-a

U Odluci o prekomorskom pridruživanju predviđeni su ukupni iznosi izdvojeni za teritorijalne i regionalne programe te za tehničku pomoć.

Okvirnom podjelom posebnih teritorijalnih alokacija uzimaju se u obzir broj stanovnika, razina bruto domaćeg proizvoda, razina prethodnih alokacija iz ERF-a i ograničenja zbog zemljopisne izoliranosti PZP-ova, kako je navedeno u članku 9. Odluke o prekomorskom pridruživanju. 

Okvirna podjela posebnih regionalnih alokacija utemeljena je na potrebi za kritičnom masom za osiguranje učinka te na potrebi za poticanjem suradnje između PZP-ova, najudaljenijih regija i država AKP-a te trećih zemalja, kako je istaknuto u Odluci o prekomorskom pridruživanju.