(1)

Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način.

(1)

Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način , kao i radi održivog jačanja industrije Unije u pogledu otpornosti na rizik od istjecanja ugljika i odljeva ulaganja .

(2)

Europsko vijeće obvezalo se u listopadu 2014. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Svi bi sektori gospodarstva trebali doprinijeti postizanju tog smanjenja emisija, a taj će se cilj troškovno najučinkovitije ostvariti u okviru sustava trgovanja emisijama Unije (sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama) kojim će se emisije do 2030. smanjiti za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. To je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama 6. ožujka 2015. (16)

(2)

Europsko vijeće obvezalo se u listopadu 2014. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Svi bi sektori gospodarstva trebali doprinijeti postizanju tog smanjenja emisija, a taj se cilj treba troškovno najučinkovitije ostvariti u okviru sustava trgovanja emisijama Unije (sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama) kojim će se emisije do 2030. smanjiti za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. To je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 6. ožujka 2015. Napori oko smanjenja emisija trebali bi se podijeliti pošteno među sektorima koji su obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.

(2.a)

Kako bi se ispunila preuzeta obveza da svi gospodarski sektori doprinose ispunjavanju cilja radi smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova Unije za barem 40 % ispod razine iz 1990. do 2030., važno je da se sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, iako predstavlja glavni alat za postizanje dugoročnih ciljeva EU-a u području klime i energije, nadopuni ekvivalentnim dodatnim mjerama u drugim pravnim aktima i instrumentima koji se odnose na emisije stakleničkih plinova iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.

(2.b)

U okviru sporazuma usvojenog u Parizu na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime od 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum), države trebaju provesti politike kako bi ostvarile više od 180 predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ovi) koji su odgovorni za oko 98 % svjetske emisije stakleničkih plinova. Pariškim sporazumom želi se ograničiti porast prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad predindustrijskih razina i nastaviti s naporima da se taj porast ograniči na 1,5  oC iznad predindustrijskih razina. Očekuje se da će mnogima od tih politika biti obuhvaćeno određivanje cijene ugljika ili slične mjere te bi se stoga u ovoj Direktivi trebala utvrditi klauzula o reviziji kako bi se Komisiji dozvolilo da, ako to bude prikladno, predloži strože uvjete smanjenja emisija nakon prvog pregleda stanja 2023. u okviru Pariškog sporazuma, prilagodbu odredbi za istjecanje ugljika u prijelaznom razdoblju koja bi odražavala razvoj mehanizama određivanja cijene ugljika izvan Unije te dodatne mjere politike za jačanje obveza Unije i njezinih država članica u pogledu smanjenja razine stakleničkih plinova. Klauzulom o reviziji također bi se trebalo osigurati usvajanje komunikacije u roku od šest mjeseci od održavanja pospješujućeg dijaloga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a u kojoj se ocjenjuje usklađenost zakonodavstva Unije o klimatskim promjenama s ciljevima preuzetima u okviru Pariškog sporazuma.

(2.c)

U skladu s Pariškim sporazumom i u skladu s obvezama koje su suzakonodavci naveli u Direktivi 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i Odluci br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) , svi gospodarski sektori trebaju doprinositi ostvarivanju smanjenja emisija ugljikova dioksida (CO2). Kako bi se to postiglo, u okviru Međunarodne pomorske organizacije ulažu se napori za ograničavanje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa te je takve napore potrebno poticati kako bi se uspostavio jasan akcijski plan Međunarodne pomorske organizacije za mjere u području klime radi smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa na globalnoj razini. Postavljanje jasnih ciljeva za smanjenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa u okviru Međunarodne pomorske organizacije sada je hitno pitanje i preduvjet kako bi se Unija suzdržala od daljnjeg djelovanja prema uključivanju pomorskog sektora u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Međutim, ako se do kraja 2021. ne postigne dogovor u tom smislu, taj sektor bi trebalo uključiti u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama te bi trebalo uspostaviti fond za doprinose brodara i zajedničko postizanje ciljeva u pogledu emisija CO2 koje su već obuhvaćene sustavom Unije za praćenje, izvještavanje i provjeravanje (MRV) utvrđenim u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća  (1c) (emisije koje nastaju u lukama Unije i tijekom plovidba u takve luke ili iz njih). Udio prihoda ostvarenog prodajom emisijskih jedinica na dražbi u okviru pomorskog sektora trebao bi se koristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti i podupiranje ulaganja u inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 u pomorskom sektoru, uključujući pomorski promet na kraćim relacijama i luke.

(3)

Europsko vijeće potvrdilo je da će djelotvoran reformirani sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s instrumentom za stabilizaciju tržišta biti glavni europski instrument za postizanje tog cilja, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2  % od 2021. nadalje i besplatnu dodjelu koja neće biti obustavljena nego će se postojeće mjere nastaviti primjenjivati nakon 2020. radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike dok se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima , bez smanjivanja udjela emisijskih jedinica koje će biti prodane na dražbi . Udio koji će biti prodan na dražbi trebao bi u zakonodavstvu biti izražen kao određeni postotak kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim.

(3)

Djelotvoran reformirani sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s  poboljšanim instrumentom za stabilizaciju tržišta bit će glavni europski instrumenti za postizanje tog cilja, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2  % od 2021. nadalje i besplatnu dodjelu koja neće biti obustavljena nego će se mjere nastaviti primjenjivati nakon 2020. radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike dok se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima. Udio koji će biti prodan na dražbi trebao bi u zakonodavstvu biti izražen kao određeni postotak koji bi se trebao smanjiti nakon primjene međusektorskog korektivnog faktora kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim te zaštitili oni sektori kojima prijeti najveća opasnost od istjecanja ugljikova dioksida zbog primjene međusektorskog korektivnog faktora. Te odredbe trebalo bi kontinuirano revidirati u skladu s Pariškim sporazumom i po potrebi prilagoditi kako bi se ispunile klimatske obveze Unije koje proizlaze iz Sporazuma.

(3.a)

Najmanje razvijene zemlje posebno su osjetljive na utjecaj klimatskih promjena, a odgovorne su samo za vrlo male razine emisija stakleničkih plinova. Stoga bi posebnu važnost trebalo dati potrebama najmanje razvijenih zemalja upotrebom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za financiranje djelovanja u području klime, posebice za prilagodbu na utjecaj klimatskih promjena preko Zelenog klimatskog fonda Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

(4)

Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi svojim građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potreban je nastavak ambiciozne klimatske politike u kojoj je sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama osnova europske klimatske politike te napredak u drugim aspektima energetske unije (17). Provedbom ambicije određene u okviru politike za 2030. doprinosi se ostvarivanju smislene cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(4)

Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi svojim građanima i industriji osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potreban je nastavak ambiciozne klimatske politike u kojoj je sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama osnova Unijine klimatske politike te napredak u drugim aspektima energetske unije (17). Potrebno je uzeti u obzir međudjelovanje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s drugim Unijinim i nacionalnim klimatskim i energetskim politikama koje imaju utjecaj na potražnju za emisijskim jedinicama u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Provedbom ambicije određene u okviru politike za 2030. i adekvatnim djelovanjem u pogledu napretka u drugim aspektima energetske unije doprinosi se ostvarivanju smislene cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(4.a)

Povećanje ambicija u području energetske učinkovitosti u odnosu na cilj od 27 % koji je usvojilo Vijeće trebalo bi rezultirati većim brojem besplatnih emisijskih jedinica za industrije koje su izložene riziku od istjecanja ugljika.

(5)

Člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da se politika Unije temelji na načelu da onečišćivač plaća te se na temelju toga Direktivom 2003/87/EZ predviđa postupni prijelaz na prodaju svih jedinica na dražbi. Izbjegavanje istjecanja ugljika obrazloženje je za odgodu potpunog prijelaza , a ciljana besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji opravdana je kako bi se uvažili stvarni rizici od povećanja emisije stakleničkih plinova u trećim zemljama gdje industrija ne podliježe ograničenjima emisije ugljika sve dok usporedive mjere klimatske politike nisu poduzete u drugim velikim gospodarstvima.

(5)

Člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da se politika Unije temelji na načelu da onečišćivač plaća te se na temelju toga Direktivom 2003/87/EZ predviđa postupni prijelaz na prodaju svih jedinica na dražbi. Izbjegavanje istjecanja ugljika obrazloženje je za privremenu odgodu potpune prodaje svih jedinica na dražbi , a ciljana besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji opravdana je iznimka od načela prema kojemu onečišćivač plaća, ali samo pod uvjetom da ne dođe do prekomjerne dodjele, kako bi se uvažili stvarni rizici od povećanja emisije stakleničkih plinova u trećim zemljama gdje industrija ne podliježe ograničenjima emisije ugljika sve dok usporedive mjere klimatske politike nisu poduzete u drugim velikim gospodarstvima. U tu svrhu, dodjela besplatnih emisijskih jedinica trebala bi biti dinamičnija u skladu s pragovima koji su određeni u ovoj Direktivi.

(6)

Dražbe emisijskih jedinica ostaju opće pravilo, a besplatna dodjela iznimka. Stoga , što je potvrdilo i Europsko vijeće, udio emisijskih jedinica koje će biti ponuđene na dražbi, koji je u razdoblju od 2013 . do 2020 . bio 57 %, ne bi trebalo smanjivati . Procjena učinka koju je izradila Komisija (18) sadržava pojedinosti o udjelu za ponudu na dražbi te se u njoj navodi da taj udio od 57 % čine emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi u ime država članica, uključujući i jedinice izdvojene za nove sudionike koje nisu dodijeljene , jedinice za modernizaciju proizvodnje električne energije u  nekim državama članicama i jedinice koje će se na dražbi prodavati kasnije jer su izdvojene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/… Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(6)

Dražbe emisijskih jedinica ostaju opće pravilo, a besplatna dodjela iznimka. Stoga bi udio emisijskih jedinica koje će biti ponuđene na dražbi, koji je u razdoblju od 2021 . do 2030 . trebao biti 57 %, trebalo smanjiti nakon primjene međusektorskog korekcijskog faktora kako bi se zaštitilo sektore koji su najizloženiji riziku istjecanja ugljika . Procjena učinka koju je izradila Komisija sadržava pojedinosti o udjelu za ponudu na dražbi te se u njoj navodi da taj udio od 57 % čine emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi u ime država članica, uključujući i jedinice izdvojene za nove sudionike koje nisu dodijeljene, jedinice za modernizaciju proizvodnje električne energije u nekim državama članicama , i jedinice koje će se na dražbi prodavati kasnije jer su izdvojene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/ 1814 Europskog parlamenta i Vijeća (19). Trebalo bi uspostaviti Fond za pravičan prijelaz kako bi se pružila potpora regijama koje imaju najviši udio radnika u sektorima koji ovise o ugljiku i BNP po stanovniku daleko ispod prosjeka Unije.

(7)

Kako bi se očuvala dobrobit za okoliš stvorena smanjenjem emisija u Uniji, dok se mjerama koje su poduzele druge zemlje na sličan način ne potiče industriju da smanji emisije, treba nastaviti s besplatnom dodjelom postrojenjima u sektorima i podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Iskustvom stečenim tijekom rada sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama potvrđeno je da su sektori i podsektori izloženi različitim razinama rizika od istjecanja ugljika, i da je besplatnom dodjelom spriječeno istjecanje ugljika. Dok se može smatrati da su neki sektori i podsektori izloženi većem riziku od istjecanja ugljika, drugi sektori mogu prenijeti znatan dio troškova za emisijske jedinice za pokrivanje svojih emisija u cijene svojih proizvoda bez gubitka tržišnog udjela i snose samo preostali dio troškova, tako da je rizik od istjecanja ugljika u njihovom slučaju malen. Komisija treba odrediti i razlikovati relevantne sektore na temelju njihovih intenziteta trgovine i emisija radi boljeg utvrđivanja sektora izloženih stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Ako se prekorači prag određen uzimajući u obzir odgovarajuću mogućnost sektora i podsektora da prenesu troškove u cijene svojih proizvoda, za taj se sektor ili podsektor smatra da je izložen riziku od istjecanja ugljika. Za ostale treba smatrati da su u manjoj mjeri ili nimalo izloženi riziku od istjecanja ugljika. Uzimanjem u obzir mogućnosti sektora i podsektora izvan proizvodnje električne energije da prenesu troškove u cijene proizvoda trebalo bi se smanjiti i neočekivanu dobit.

(7)

Kako bi se očuvala dobrobit za okoliš stvorena smanjenjem emisija u Uniji, dok se mjerama koje su poduzele druge zemlje na sličan način ne potiče industriju da smanji emisije, treba privremeno nastaviti s besplatnom dodjelom postrojenjima u sektorima i podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Iskustvom stečenim tijekom rada sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama potvrđeno je da su sektori i podsektori izloženi različitim razinama rizika od istjecanja ugljika, i da je besplatnom dodjelom spriječeno istjecanje ugljika. Dok se može smatrati da su neki sektori i podsektori izloženi većem riziku od istjecanja ugljika, drugi sektori mogu prenijeti znatan dio troškova za emisijske jedinice za pokrivanje svojih emisija u cijene svojih proizvoda bez gubitka tržišnog udjela i snose samo preostali dio troškova, tako da je rizik od istjecanja ugljika u njihovom slučaju malen. Komisija treba odrediti i razlikovati relevantne sektore na temelju njihovih intenziteta trgovine i emisija radi boljeg utvrđivanja sektora izloženih stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Ako se prekorači prag određen uzimajući u obzir odgovarajuću mogućnost sektora i podsektora da prenesu troškove u cijene svojih proizvoda, za taj se sektor ili podsektor smatra da je izložen riziku od istjecanja ugljika. Za ostale treba smatrati da su u manjoj mjeri ili nimalo izloženi riziku od istjecanja ugljika. Uzimanjem u obzir mogućnosti sektora i podsektora izvan proizvodnje električne energije da prenesu troškove u cijene proizvoda trebalo bi se smanjiti i neočekivanu dobit. Rizik od istjecanja ugljika u sektorima i podsektorima za koje se besplatna dodjela jedinica izračunava na temelju referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin također bi trebalo procijeniti ako se uzme u obzir da se ti proizvodi proizvode i u kemijskim postrojenjima i u rafinerijama.

(8)

Kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak u obuhvaćenim sektorima i izvršilo prilagodbe povezane s odgovarajućim razdobljem raspodjele, trebalo bi propisati ažuriranje referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu postrojenjima određenih na temelju podataka iz 2007. i 2008. godine u skladu s prosjekom uočenih poboljšanja. Zbog predvidljivosti to treba učiniti primjenom faktora koji predstavlja najbolju procjenu napretka u  svim sektorima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir pouzdane, objektivne i provjerene podatke iz postrojenja tako da referentne vrijednosti za sektore čija se stopa poboljšanja znatno razlikuje od tog faktora budu bliže njihovim stvarnim stopama poboljšanja. Ako se iz podataka nazire odstupanje od faktora smanjenja za više od 0,5 % godišnje u odnosu na vrijednost iz razdoblja od 2007. do 2008. tijekom odgovarajućeg razdoblja, povezana referentna vrijednost prilagođava se za taj postotak. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za proizvodnju aromata, vodika i sintetskog plina u rafinerijama i kemijskim tvornicama, referentne vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin trebalo bi i dalje usklađivati s referentnim vrijednostima za rafinerije.

(8)

Kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak u obuhvaćenim sektorima i izvršilo prilagodbe povezane s odgovarajućim razdobljem raspodjele, trebalo bi propisati ažuriranje referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu postrojenjima određenih na temelju podataka iz 2007. i 2008. godine u skladu s prosjekom uočenih poboljšanja. Zbog predvidljivosti to treba učiniti primjenom faktora koji predstavlja stvarnu procjenu napretka u  10 % najučinkovitijih postrojenja u sektorima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir pouzdane, objektivne i provjerene podatke iz postrojenja tako da referentne vrijednosti za sektore čija se stopa poboljšanja znatno razlikuje od tog faktora budu bliže njihovim stvarnim stopama poboljšanja. Ako se iz podataka nazire odstupanje od faktora smanjenja za više od 1,75 % godišnje u odnosu na vrijednost koja odgovara vrijednostima iz 2007. i 2008. (bila ona viša ili niža) tijekom odgovarajućeg razdoblja, povezana referentna vrijednost trebala bi se prilagoditi za taj postotak. Međutim, ako podatci pokazuju stopu poboljšanja od 0,25 ili manju tijekom relevantnog razdoblja, povezana referentna vrijednost prilagođava se za taj postotak. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za proizvodnju aromata, vodika i sintetskog plina u rafinerijama i kemijskim tvornicama, referentne vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin trebalo bi i dalje usklađivati s referentnim vrijednostima za rafinerije.

(9)

Države članice trebale bi osigurati djelomičnu kompenzaciju, u skladu s pravilima o državnim potporama , određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Protokolom i pratećim odlukama donesenima na Konferenciji stranaka u Parizu potrebno je stvoriti uvjete za dinamično mobiliziranje financijskih sredstava, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta u području klimatske politike za stranke koje za to ispunjavaju uvjete, posebno za one s najmanjim sposobnostima. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova), naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe. Države članice trebale bi upotrebljavati i prihode od dražbi za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji.

(9)

U svrhu postizanja cilja ravnopravnog tržišnog natjecanja, države članice trebale bi osigurati djelomičnu kompenzaciju, uz pomoć centraliziranog sustava na razini Unije , određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova), naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe. Države članice također bi se trebale pozabaviti pitanjem socijalnih aspekata dekarbonizacije svojih gospodarstava te upotrebljavati prihode od dražbi za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji. Državama članicama trebalo bi omogućiti da dopune kompenzaciju centraliziranim sustavom na razini Unije. Takvim financijskim mjerama ne bi trebalo prelaziti razine koje se navode u relevantnim smjernicama za državne potpore.

(10)

Signal koji stvara cijena ugljika i ukidanje predaje emisijskih jedinica za emisije CO2 koje su trajno uskladištene ili izbjegnute glavna je dugoročna poticajna mjera iz ove Direktive za vezanje i skladištenje CO2 (CCS), nove tehnologije obnovljivih izvora energije i napredne inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika. Uz to, kako bi se nadopunilo sredstva koja se već upotrebljavaju za poticanje demonstriranja komercijalnih postrojenja za CCS i inovativnih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebale bi se upotrebljavati za dodjelu zajamčenih nagrada za puštanje u pogon opreme za CCS, za nove tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i industrijske inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika u Uniji te za izbjegavanje i skladištenje dovoljne količine emisija CO2, pod uvjetom da je sklopljen sporazum o razmjeni znanja. Većina te potpore trebala bi ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, dok se određena potpora može pružiti ako su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Najviši dopušteni postotak potpore za troškove projekta može se razlikovati po kategoriji projekta.

(10)

Signal koji stvara cijena ugljika i ukidanje predaje emisijskih jedinica za emisije CO2 koje su trajno uskladištene ili izbjegnute glavna je dugoročna poticajna mjera iz ove Direktive za vezanje i skladištenje ugljika (CCS) i vezanje i korištenje ugljika (CCU) , nove tehnologije obnovljivih izvora energije i napredne inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika. Uz to, kako bi se nadopunilo sredstva koja se već upotrebljavaju za poticanje demonstriranja komercijalnih postrojenja za CCS i  CCU i inovativnih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebale bi se upotrebljavati za dodjelu zajamčenih nagrada za puštanje u pogon opreme za CCS i CCU , za nove tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i industrijske inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika u Uniji te za izbjegavanje i skladištenje dovoljne količine emisija CO2, pod uvjetom da je sklopljen sporazum o razmjeni znanja. Većina te potpore trebala bi ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, dok se određena potpora može pružiti ako su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Najviši dopušteni postotak potpore za troškove projekta može se razlikovati po kategoriji projekta.

(11)

Treba uspostaviti Fond za modernizaciju od 2 % ukupnog iznosa emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama prodanih na dražbi u skladu s pravilima i modalitetima za dražbe putem zajedničke dražbovne platforme propisanima Uredbom br. 1031/2010. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku 2013. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi omogućiti financiranje iz Fonda za modernizaciju te do 2030. odstupiti od primjene načela sveobuhvatne dražbe za proizvodnju električne energije upotrebom besplatne dodjele kako bi se transparentno promicalo stvarna ulaganja u modernizaciju njihova energetskog sektora te se istodobno izbjeglo narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta. Pravila upravljanja Fondom za modernizaciju trebala bi tvoriti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kojim će se osigurati najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za jednostavnim pristupom za sve sudionike. Funkcija strukture upravljanja trebala bi biti razmjerna svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe sredstava. Tu strukturu upravljanja trebali bi činiti odbor za ulaganja i upravni odbor te bi pri odlučivanju trebalo uzeti u obzir stručna znanja EIB-a , osim u slučaju kad se mali projekti podupiru zajmovima nacionalnih razvojnih banaka ili bespovratnim sredstvima iz nacionalnog programa modernizacije kojim se postižu isti ciljevi kao i Fondom za modernizaciju. Ulaganja koja se financiraju iz Fonda trebale bi predložiti države članice. Kako bi se osiguralo da se potrebe za ulaganjem u državama članicama s niskim dohocima rješavaju na odgovarajući način, pri raspodjeli sredstava treba uzimati podjednako u obzir provjerene emisije i mjerila BDP-a. Financijska potpora iz Fonda za modernizaciju mogla bi se pružati u različitim oblicima.

(11)

Treba uspostaviti Fond za modernizaciju od 2 % ukupnog iznosa emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama prodanih na dražbi u skladu s pravilima i modalitetima za dražbe putem zajedničke dražbovne platforme propisanima Uredbom (EU) br. 1031/2010. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku 2013. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi omogućiti financiranje iz Fonda za modernizaciju . Državama članicama čiji je BDP po stanovniku u 2014. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi, zaključno s 2030. , omogućiti odstupanje od primjene načela sveobuhvatne dražbe za proizvodnju električne energije upotrebom besplatne dodjele kako bi se transparentno promicalo stvarna ulaganja u modernizaciju i povećanje raznolikosti njihova energetskog sektora u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Unije za 2030. i 2050. te istodobno izbjeglo narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta. Pravila upravljanja Fondom za modernizaciju trebala bi tvoriti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kojim će se osigurati najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za jednostavnim pristupom za sve sudionike. Takva pravila trebala bi biti transparentna, uravnotežena i razmjerna svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe sredstava. Tu strukturu upravljanja trebali bi činiti odbor za ulaganja , savjetodavni odbor i upravni odbor. Pri odlučivanju bi trebalo uzeti u obzir stručna znanja EIB-a, kad se mali projekti podupiru zajmovima nacionalnih razvojnih banaka ili bespovratnim sredstvima iz nacionalnog programa modernizacije kojim se postižu isti ciljevi kao i Fondom za modernizaciju. Ulaganja koja se financiraju iz Fonda trebale bi predložiti države članice te bi svako financiranje iz Fonda trebalo biti u skladu s posebnim kriterijima za podobnost . Kako bi se osiguralo da se potrebe za ulaganjem u državama članicama s niskim dohocima rješavaju na odgovarajući način, pri raspodjeli sredstava treba uzimati podjednako u obzir provjerene emisije i mjerila BDP-a. Financijska potpora iz Fonda za modernizaciju mogla bi se pružati u različitim oblicima.

(12)

Europsko vijeće potvrdilo je da bi modalitete neobvezne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora, uključujući i transparentnost, trebalo poboljšati u određenim državama članicama. Dotične države članice trebale bi odabrati ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna eura ili više putem natječajnog postupka na osnovi jasnih i transparentnih pravila kako bi se osiguralo da se besplatna dodjela upotrebljava za promicanje stvarnih ulaganja u modernizaciju energetskog sektora u skladu s ciljevima energetske unije. Za financiranje iz besplatne dodjele trebala bi biti prihvatljiva i ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura . Dotična država članica trebala bi odabrati takva ulaganja na temelju jasnih i transparentnih mjerila. Rezultati tog postupka odabira trebali bi podlijegati postupku javnog savjetovanja. Javnost bi trebala biti pravodobno obavješćivana o odabiru investicijskih projekata, kao i o njihovoj provedbi.

(12)

Europsko vijeće potvrdilo je da bi modalitete neobvezne besplatne dodjele za modernizaciju i povećanje raznolikosti energetskog sektora, uključujući i transparentnost, trebalo poboljšati u određenim državama članicama. Dotične države članice trebale bi odabrati ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna EUR ili više putem natječajnog postupka na osnovi jasnih i transparentnih pravila kako bi se osiguralo da se besplatna dodjela upotrebljava za promicanje stvarnih ulaganja u modernizaciju ili povećanje raznolikosti energetskog sektora u skladu s ciljevima energetske unije , uključujući promicanje trećeg energetskog paketa . Za financiranje iz besplatne dodjele trebala bi biti prihvatljiva i ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna EUR . Dotična država članica trebala bi odabrati takva ulaganja na temelju jasnih i transparentnih mjerila. Postupak odabira trebao bi podlijegati postupku javnog savjetovanja , a rezultate takvog postupka odabira, uključujući odbijene projekte, trebalo bi objaviti . Javnost bi trebala biti pravodobno obavješćivana o odabiru investicijskih projekata, kao i o njihovoj provedbi. Države članice trebale bi imati mogućnost prenošenje dijela ili svih odgovarajući emisijskih jedinica u Fond za modernizaciju ako ispunjavaju uvjete za korištenje obaju instrumenata. Razdoblje primjene odstupanja trebalo bi završiti sa završetkom razdoblja trgovanja 2030. godine.

(13)

Financiranje iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi uskladiti s drugim programima financiranja Unije, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje.

(13)

Financiranje iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi uskladiti s drugim programima financiranja Unije, uključujući Obzor 2020., Europski fond za strateška ulaganja, europske strukturne i investicijske fondove te strategiju za ulaganja u području klime Europske investicijske banke (EIB) , kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje.

(14)

Važećim odredbama o izuzimanju malih postrojenja iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama omogućuje se postrojenjima koja su izuzeta da takva i ostanu, a državama članicama trebalo bi omogućiti da ažuriraju svoje popise izuzetih postrojenja, dok bi državama članicama koje trenutačno ne primjenjuju tu mogućnost trebalo omogućiti da to učine na početku svakog razdoblja trgovanja.

(14)

Važeće odredbe o izuzimanju malih postrojenja iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi proširiti tako da obuhvaćaju postrojenja kojima upravljaju mala i srednja poduzeća (MSP) koja emitiraju manje od 50 000 tona ekvivalenta CO2 u svakoj od tri godine koja prethodi godini u kojoj se primjenjuje isključenje. Državama članicama trebalo bi omogućiti da ažuriraju svoje popise izuzetih postrojenja, dok bi državama članicama koje trenutačno ne primjenjuju tu mogućnost trebalo omogućiti da to učine na početku i sredini svakog razdoblja trgovanja. Trebalo bi također omogućiti da se postrojenja koja emitiraju 5 000 tona ekvivalenta CO2 u svakoj od tri godine koja prethodi početku svakog razdoblja trgovanja isključe iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, što bi podlijegalo reviziji svakih pet godina. Države članice trebale bi se pobrinuti za to da alternativne ekvivalentne mjere za postrojenja koja su odabrala izuzimanje ne rezultiraju većim troškovima usklađivanja. Zahtjeve za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju trebalo bi pojednostavniti za male onečišćivače obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.

(16.a)

Kako bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje poduzeća, Komisiji bi trebalo prepustiti odluku da razmotri mjere kao što su automatizacija podnošenja i verifikacije izvješća o emisijama te tako u potpunosti iskoristiti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

(17.a)

Delegiranim aktima navedenima u člancima 14. i 15. trebala bi se pojednostavniti pravila o praćenju, izvještavanju i provjeravanju u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za operatere. Delegiranim aktom navedenim u članku 19. stavku 3. trebao bi se pojednostavniti pristup registru i njegovo korištenje, osobito za male operatere.

(-1)

(-1.a)

(-1.b)

(-1.c)

(-1.d)

(-1.f)

„(h)

„novi sudionik” znači:

„(h)

„novi sudionik” znači:

—

svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., koje je dobilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova prvi put nakon 30. lipnja 2011 .,

—

svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., koje je dobilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova prvi put nakon 30. lipnja 2018 .,

—

svako postrojenje u kojem se prvi put obavlja neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Zajednice u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., ili

—

svako postrojenje u kojem se prvi put obavlja neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Unije u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., ili

—

svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., ili neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Zajednice u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., čiji je kapacitet značajno povećan nakon 30. lipnja 2011 ., samo s obzirom na to povećanje kapaciteta;”

—

svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., ili neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Unije u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., čiji je kapacitet značajno povećan nakon 30. lipnja 2018 ., samo s obzirom na to povećanje kapaciteta;”

(-1.g)

„(ua)

„mali onečišćivač” znači postrojenje s niskim razinama emisija kojim upravlja malo ili srednje poduzeće  (1a) i koje ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:

(-1.h)

(-1.i)

(-1.j)

(1)

u članku 3.d stavku  3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(1)

u članku 3.d stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom  23 .”;

„3.     Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama prema kojima države članice na dražbi nude emisijske jedinice koje se ne moraju izdati besplatno u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ili članka 3.f stavka 8. Broj emisijskih jedinica koje svaka država članica u svakom razdoblju treba ponuditi na dražbi razmjeran je njezinom udjelu u ukupnim pripisanim emisijama iz zrakoplovstva za sve države članice za referentnu godinu, koje su bile prijavljene u skladu s člankom 14. stavkom 3. i verificirane u skladu s člankom 15. Za razdoblje spomenuto u članku 3.c stavku 1. referentna godina jest 2010., a za svako sljedeće razdoblje spomenuto u članku 3.c referentna je godina kalendarska godina koja završava 24 mjeseca prije početka razdoblja na koje se odnosi dražba.”

(1.a)

(1.b)

„1.a     Od 2021. nadalje sektoru zrakoplovstva ne dodjeljuju se besplatne emisijske jedinice u skladu s ovom Direktivom, osim ako se to ne potvrdi naknadnom odlukom koju donose Europski parlament i Vijeće, budući da je Rezolucijom ICAO-a A-39/3 previđena primjena globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. U tom pogledu suzakonodavci uzimaju u obzir interakciju tržišno utemeljene mjere i sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.”

(2.a)

(2.b)

(2.c)

(2.d)

(a)

stavku 1. dodaju se tri nova podstavka:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.     Od 2019. nadalje, države članice ili prodaju na dražbi ili poništavaju sve emisijske jedinice koje nisu besplatno raspodijeljene u skladu s člancima 10.a i 10.c i koje nisu stavljene u rezervu za stabilnost tržišta.”

—

stvaranje jedinica preraspodjele i/ili mobilnosti

—

obrazovanje ili inicijative za osposobljavanje radi stjecanja novih vještina ili nadogradnje postojećih

—

pružanje podrške u traženju posla

—

osnivanje poduzeća i

—

praćenje i mjere predostrožnosti radi izbjegavanja ili smanjivanja negativnog utjecaja procesa restrukturiranja na fizičko i mentalno zdravlje.

(b)

količina od 10 % ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi raspodjeljuje se određenim državama članicama u svrhu solidarnosti i rasta unutar Zajednice, čime se povećava količina emisijskih jedinica koje te države prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) za postotke navedene u Prilogu II.a.

(b)

količina od 10 % ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi raspodjeljuje se određenim državama članicama u svrhu solidarnosti i rasta unutar Zajednice, čime se povećava količina emisijskih jedinica koje te države prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) za postotke navedene u Prilogu II.a. U slučaju država članica koje udovoljavaju kriterijima za korištenje sredstava Fonda za modernizaciju iz članka 10.d, njihov udio emisijskih jedinica naveden u Prilogu II.a prenosi se u njihov udio u Fondu za modernizaciju.

(ba)

u stavku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

(bb)

u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

razvoj obnovljivih izvora energije s ciljem ispunjavanja obveze Zajednice u pogledu korištenja 20 % obnovljive energije do 2020 . godine, kao i  za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Zajednice da energetsku učinkovitost do 2020 . godine poveća za 20 % ;”

(bc)

u stavku 3. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza;”

(bd)

u stavku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

mjere namijenjene za povećanje energetske učinkovitosti i izolacije, odnosno osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim primanjima;”

(j)

za financiranje financijskih mjera u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, pod uvjetom da te mjere ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 10.a stavkom 6.;

(j)

za financiranje financijskih mjera u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, pod uvjetom da se u tu svrhu ne koristi više od 20 % prihoda i da te mjere ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 10.a stavkom 6.;

(l)

za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.

(l)

za ublažavanje socijalnog učinka dekarbonizacije njihovih gospodarstava i za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.

(ca)

u stavku 3. umeće se sljedeći podstavak:

„Te se informacije daju preko standardiziranog obrasca Komisije, uključujući i informacije o upotrebi prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica na dražbi za različite kategorije i o upotrebi dodatnih sredstava. Komisija te informacije objavljuje na svojoj internetskoj stranici.”

(cb)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(d)

treći podstavak stavka  4. zamjenjuje se sljedećim:

(d)

u stavku 4. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

(da)

u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Svake dvije godine države članice prijavljuju Komisiju zatvaranje kapaciteta za proizvodnju električne energije zbog nacionalnih mjera. Komisija izračunava ekvivalentnu vrijednost emisijskih jedinica koje predstavljaju ta zatvaranja i o tome obavješćuju države članice. Države članice mogu poništiti odgovarajuću količinu emisijskih jedinica u ukupnoj količini dodijeljenoj u skladu sa stavkom 2.”

(db)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

(aa)

u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(-i)

(-ia)

(i)

na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. Komisija utvrđuje jesu li vrijednosti za svaku referentnu vrijednost izračunatu primjenom načela iz članka 10.a od gore navedenog godišnjeg smanjenja veće ili manje za više od 0,5  % godišnje od vrijednosti iz razdoblja od 2007. do 2008. Ako je tako, referentna vrijednost prilagođava se za 0,5  % ili 1,5  % za svaku godinu između 2008. i sredine razdoblja besplatne dodjele;

(i)

Gdje stopa poboljšanja na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. ne prelazi 0,25  %, referentna vrijednost se smanjuje za taj postotak u razdoblju od 2021. od 2025. za svaku godinu u razdoblju od 2008. do 2023.;

(ii)

odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.

(ii)

Kada stopa poboljšanja na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. prelazi 1,75  %, referentna vrijednost se smanjuje za taj postotak u razdoblju od 2021. od 2025. za svaku godinu u razdoblju od 2008. do 2023.

(ba)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za razdoblje između 2026. i 2030. referentne vrijednosti utvrđuju se na isti način na temelju podataka dostavljenih u skladu s člankom 11. za godine 2021. i 2022. te uz godišnju stopu smanjenja koja se primjenjuje za svaku godinu između 2008. i 2028.”

(bb)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

(ii)

odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.

bc)

u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

Na temelju stavaka 4. i 8. i neovisno o članku 10.c besplatne se emisijske jedinice ne dodjeljuju proizvođačima električne energije, odnosno operaterima postrojenja za hvatanje CO2, cjevovoda za prijenos CO2 ili lokacija za skladištenje CO2. Proizvođači koji proizvode električnu energiju iz otpadnih plinova nisu proizvođači električne energije u smislu članka 3. točke (u) ove Direktive. Pri izračunu referentnih vrijednosti uzima se u obzir puni udio ugljika u otpadnim plinovima koji se koriste za proizvodnju električne energije.

(bd)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(da)

u stavku 6. umeće se novi podstavak:

„Države članice također mogu donijeti nacionalne financijske mjere u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, uzimajući u obzir sve utjecaje na unutarnje tržište. Takve financijske mjere za kompenzaciju dijela tih troškova moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama i s člankom 10. stavkom 3. ove Direktive. Te nacionalne mjere, kada se kombiniraju s potporom iz prvog podstavka, ne smiju premašiti maksimalnu razinu kompenzacije navedenu u relevantnim smjernicama o državnim potporama te ne smiju rezultirati novim poremećajima na tržištu. Postojeće gornje granice za kompenzacije u obliku državne potpore nastavljaju se smanjivati u cjelokupnom razdoblju trgovanja.”

(f)

u stavku  8. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

(f)

stavak  8. zamjenjuje se sljedećim:

i.

projekti su usmjereni na osmišljavanje i razvoj revolucionarnih rješenja i primjenu demonstracijskih programa;

ii.

aktivnosti u proizvodnim postrojenjima odvijaju se blizu tržišta kako bi se dokazala održivost revolucionarnih tehnologija u prevladavanju tehnoloških i netehnoloških prepreka;

iii.

projekti nude tehnološka rješenja koja imaju potencijal za široku uporabu i koja mogu kombinirati različite tehnologije;

iv.

u idealnom slučaju rješenja i tehnologije imaju potencijal za prenošenje unutar sektora, a možda i u druge sektore;

v.

prioritet su projekti čija su predviđena smanjenja emisija znatno ispod relevantne referentne vrijednosti; projekti koji zadovoljavaju uvjete doprinose smanjenju emisija ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. ili imaju potencijal za znatno smanjenje troškova prijelaza na proizvodnju energije s niskim razinama emisija u budućnosti; i

vi.

projekti CCU u cjelokupnom razdoblju svojeg trajanja ostvaruju neto smanjenje emisija i trajno skladištenje CO2.

(ia)

stavak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„20.

Komisija kao dio mjera donesenih u skladu sa stavkom 1. uvrštava mjere za definiranje postrojenja koja su djelomično prestala s radom ili znatno smanjila svoje kapacitete i mjere za prilagođavanje, prema potrebi, količine besplatnih emisijskih jedinica koje im se s tim u skladu dodjeljuju.”

(a)

mjere u kojoj je moguće da pojedina postrojenja u sektorima ili podsektorima smanje razinu emisija ili potrošnju električne energije;

(a)

mjere u kojoj je moguće da pojedina postrojenja u sektorima ili podsektorima smanje razinu emisija ili potrošnju električne energije , uzimajući u obzir povezana povećanja troškova proizvodnje ;

(b)

trenutačnih ili predviđenih obilježja tržišta;

(b)

trenutačnih ili predviđenih obilježja tržišta;

(c)

stope dobiti kao mogućeg pokazatelja dugoročnih ulaganja ili odluka o premještanju.

(c)

stope dobiti kao mogućeg pokazatelja dugoročnih ulaganja ili odluka o premještanju;

(ca)

robe kojom se trguje na svjetskim tržištima po jedinstvenoj referentnoj cijeni.

(b)

osigurava se da su prihvatljive samo prijave projekata kojima se doprinosi raznovrsnosti kombinacija energije i izvora opskrbe energijom, potrebnom restrukturiranju, ekološkoj nadogradnji i naknadnoj ugradnji infrastrukture, čistim tehnologijama i modernizaciji sektora proizvodnje, prijenosa i distribucije energije;

(b)

osigurava se da su prihvatljive samo prijave projekata kojima se doprinosi raznovrsnosti kombinacija energije i izvora opskrbe energijom, potrebnom restrukturiranju, ekološkoj nadogradnji i naknadnoj ugradnji infrastrukture, čistim tehnologijama (kao što su tehnologije u području obnovljive energije) ili modernizaciji sektora proizvodnje energije, mreža centraliziranog grijanja , energetske učinkovitosti, skladištenja energije, te prijenosa i distribucije energije;

(c)

za rangiranje projekata odabiru se jasna, objektivna, transparentna i nediskriminirajuća mjerila za odabir kako bi se osiguralo da su odabrani projekti kojima se:

(c)

za rangiranje projekata u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima politika Unije za razdoblje do 2050. odabiru se jasna, objektivna, transparentna i nediskriminirajuća mjerila za odabir kako bi se osiguralo da se odaberu projekti:

(i)

na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisije CO2;

(i)

kojima se na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisije CO2 proporcionalna veličini projekata. Kada je riječ o projektima u području proizvodnje električne energije, ukupne emisije stakleničkih plinova po kilovatsatu električne energije proizvedene u postrojenju ne premašuju 450 grama ekvivalenta CO2 nakon dovršenja projekta. Do 1. siječnja 2021. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi izmjene ove Direktive definiranjem maksimalnih ukupnih emisija stakleničkih plinova po kilovatsatu topline proizvedene u postrojenju koji se ne smiju premašiti za projekte povezane s proizvodnjom topline.

(ii)

pridonosi poboljšanju u pogledu smanjenja emisija, jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;

ii.

koji su komplementarni, iako ih se može koristiti za ostvarivanje relevantnih ciljeva u okviru klimatske i energetske politike do 2030., i kojima se jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;

iii.a

kojima se ne pridonosi novoj proizvodnji energije iz ugljena niti povećava ovisnost o ugljenu.

i.

kojima se doprinosi uštedi energije, sustavima obnovljive energije, skladištenju energije i elektroenergetskim interkonekcijama, sektorima prijenosa i distribucije; kada je riječ o projektima u području proizvodnje električne energije, ukupne emisije stakleničkih plinova po kilovatsatu električne energije proizvedene u postrojenju ne premašuju 450 grama ekvivalenta CO2 nakon dovršenja projekta. Komisija do 1. siječnja 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi izmjene ove Direktive definiranjem maksimalnih ukupnih emisija stakleničkih plinova po kilovatsatu topline proizvedene u postrojenju koji se ne smiju premašiti za projekte povezane s proizvodnjom topline;

ii.

kojima se na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisija CO2;

iii.

koja su komplementarna, iako ih se može koristiti za ostvarivanje relevantnih ciljeva u okviru klimatske i energetske politike do 2030., kojima se jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;

iv.

kojima se ne pridonosi novoj proizvodnji energije iz ugljena niti povećava ovisnost o ugljenu.

(8.a)

„Od 2021. nadalje države članice osiguravaju i da tijekom svake kalendarske godine svaki operater podnese izvješće o svojoj proizvodnoj aktivnosti u svrhu prilagodbi raspodjela u skladu s člankom 10.a stavkom 7.”

(8.b)

„3.a     U slučaju postojanja opravdane sumnje u nepravilnosti ili ako država članica nije podnijela izvješće i dostavila informacije iz stavaka od 1. do 3., Komisija može provesti neovisnu istragu, prema potrebi koristeći se uslugama treće strane. Dotična država članica za potrebe istrage dostavlja sve informacije i omogućuje potreban pristup, uključujući pristup postrojenjima i podacima o proizvodnji. Komisija poštuje ista pravila o povjerljivosti poslovno osjetljivih informacija kao i dotična država članica i objavljuje izvješće o toj istrazi.”

(10.a)

(12)

u članku  14. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(12)

(13)

u članku 15. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(13)

u članku 15. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

(13.a)

7.   Kada se zahtjevi poput onih spomenutih u stavku 5. upute Komisiji, Komisija mora o tome obavijestiti druge države članice preko njihovih predstavnika u Odboru iz članka 30.c stavka 1. u skladu s pravilima postupka Odbora.

(15)

u članku  19. stavku 3. treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:

(15)

u članku 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Uredba sadržava i odredbe kojima se primjenjuju pravila o uzajamnom priznavanju emisijskih jedinica iz sporazuma o povezivanju sustava trgovanja emisijama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(15.a)

(15.b)

„2.a     Izvješćem, u kojemu se koriste podaci dobiveni suradnjom navedenom u članku 18.b, obuhvaćen je popis operatera koji podliježu zahtjevima ove Direktive, a koji nisu otvorili račun u registru.”

(15.c)

„3.a     U slučaju postojanja opravdane sumnje u nepravilnosti ili ako država članica nije podnijela izvješće u skladu sa stavkom 1., Komisija može provesti neovisnu istragu, prema potrebi koristeći se uslugama treće strane. Država članica za potrebe istrage dostavlja sve informacije i omogućuje potreban pristup, uključujući pristup postrojenjima. Komisija objavljuje izvješće o istrazi.”

(17)

umeće se sljedeći članak  22.a :

(17)

umeće se sljedeći članak:

(b)

u stavku  3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(b)

stavak  3. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

(22.a)

(a)

ako Komisiju obavijesti o svakom takvom postrojenju, navodeći ekvivalentne mjere kojima se postiže jednaki doprinos smanjenju emisija i koje se primjenjuju na to postrojenje, prije roka za dostavu popisa postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 1., a najkasnije kad taj popis bude dostavljen Komisiji;

(a)

ako Komisiju obavijesti o svakom takvom postrojenju, navodeći ekvivalentne mjere kojima se postiže jednaki doprinos smanjenju emisija i koje se primjenjuju na to postrojenje te navodeći način na koji te mjere neće rezultirati većim troškovima usklađivanja za ta postrojenja , prije roka za dostavu popisa postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 1., a najkasnije kad taj popis bude dostavljen Komisiji;

(b)

ako potvrdi da je utvrđen postupak praćenja na temelju kojeg se ocjenjuje je li tijekom bilo koje kalendarske godine neko postrojenje emitiralo 25 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase; države članice mogu u skladu s člankom 14. dopustiti primjenu pojednostavnjenog postupka praćenja, izvješćivanja i verificiranja za postrojenja čije prosječne godišnje verificirane emisije u razdoblju između 2008. i 2010. godine ne prelaze 5 000 tona;

(b)

ako potvrdi da je utvrđen postupak praćenja na temelju kojeg se ocjenjuje je li tijekom bilo koje kalendarske godine neko postrojenje emitiralo 50 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase; države članice , na zahtjev operatera, dopuštaju u skladu s člankom 14. primjenu pojednostavnjenog postupka praćenja, izvješćivanja i verificiranja za postrojenja čije prosječne godišnje verificirane emisije u razdoblju između 2008. i 2010. godine ne prelaze 5 000 tona;

(c)

ako potvrdi, u slučaju da bilo koje postrojenje u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 25 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, ili u slučaju da mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija koje se primjenjuju na postrojenje prestanu važiti, da će to postrojenje ponovno biti uključeno u sustav Zajednice ;

(c)

ako potvrdi, u slučaju da bilo koje postrojenje u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 50 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, ili u slučaju da mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija koje se primjenjuju na postrojenje prestanu važiti, da će to postrojenje ponovno biti uključeno u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ;