9.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 185/1

—

Komunikaciju Europske komisije o programu rada za 2017. godinu od 25. listopada 2016.;

—

svoje rezolucije od 4. lipnja 2015. o prioritetima za razdoblje 2015. – 2020. te od 15. lipnja 2016. o doprinosu Programu rada Europske komisije za 2017.;

—

Protokol o suradnji s Europskom komisijom od veljače 2012.;

1.

sa zabrinutošću napominje da se Europska unija, 60 godina nakon osnivanja, nalazi usred duboke krize zbog trajno niske razine povjerenja u europski projekt te joj je potrebna reforma; istodobno naglašava da građani EU-a iz godine u godinu smatraju lokalne i regionalne razine najpouzdanijima od svih razina vlasti u EU-u. Odbor regija stoga zapodijeva dijaloge s građanima, uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih lidera, o temama koje proizlaze iz lokalnih potreba i značajki te tako pridonosi promišljanju o Europi;

2.

slaže se s Komisijom da su opći izazovi s kojima se EU suočava sljedeći:

3.

dijeleći uvjerenja Komisije da ti izazovi zahtijevaju višerazinski i uzlazni pristup koji vode građani, naglašava da se djelovanje EU-a mora usmjeriti na osnaživanje građana;

4.

naglašava potrebu za uključivanjem lokalne i regionalne vlade u pripreme Bijele knjige o budućnosti Europe te potiče Komisiju da razmotri mišljenja OR-a o ovoj temi i da uključi OR u fazu savjetovanja;

5.

Žali što radni program ne posvećuje dovoljno pozornosti temeljnoj ulozi europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u dopiranju do svih građana i regija u Europi, jačanju kohezije, promicanju inovacija i izražavanju istinske europske solidarnosti za usklađen razvoj EU-a kao cjeline. Poziva Komisiju da pripremi buduću kohezijsku politiku nakon 2020. godine jer je to glavna ulagačka politika EU-a i mora se temeljiti na pristupu utemeljenom na mjestu i ažuriranoj teritorijalnoj viziji; istodobno, OR potiče Komisiju da nastavi ulagati napore u poboljšanje i pojednostavljenje postupaka ESIF-a kako bi se smanjila birokracija i pridonijelo povećanju apsorpcije;

6.

ponavlja svoj zahtjev da se javna potrošnja država članica te lokalnih i nacionalnih vlasti do koje dolazi zbog sufinanciranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova ne uvrštava među strukturne rashode utvrđene Paktom o stabilnosti i rastu, budući da takva ulaganja pridonose europskim prioritetima, a pritom potiču i europski gospodarski rast;

7.

pozdravlja predloženo proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kako u pogledu trajanja, tako i u pogledu financijskih kapaciteta, ali primjećuje da je to najavljeno, a da se prije Komisijna prijedloga nije provela sveobuhvatna procjena učinka ili neovisna procjena; ističe da treba nastaviti razvijati sinergije među EFSU-a i drugih fondova EU-a, posebice ESIF-a, i pojednostaviti postupke kako bi se smanjila birokracija i povećala apsorpcija fondova EU-a; naglašava da bi se treći stup Plana ulaganja također trebao ojačati; poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku da pojačaju napore za podizanje svijesti na terenu, da započnu rješavati pitanje zemljopisne neravnoteže EFSU-a radi omogućavanja postizanja maksimalne integracije i sinergije ulaganja u okviru zajedničkog planiranja mjera koje proizlaze iz kohezijske politike, te da objavljuju detaljnije informacije u vezi s projektima koje financira EFSU, posebno naglašavajući njihovu dodatnost;

8.

obvezuje se da će u ranoj fazi pridonijeti raspravi o prijedlogu za budući višegodišnji financijski okvir nakon 2020., uključujući reformu vlastitih resursa;

9.

poziva na brzo donošenje „skupne uredbe” u cilju poticanja učinka i jamčenja poboljšane uporabe programa ESIF-a koji su već uključeni u tekuće programsko razdoblje;

10.

naglašava potrebu za praćenjem provedbe Plana EU-a za gradove te naglašava važnost uključivanja urbane dimenzije u druge politike EU-a; u tom pogledu, ponavlja svoj zahtjev za Bijelu knjigu o Planu EU-a za gradove;

11.

ponovo poziva na donošenje europskog programa za stanovanje u okviru kojeg bi se pitanje dosad fragmentiranog pristupa stanovanju rješavalo na horizontalnoj razini, i to sektorskim politikama kao što su Plan EU-a za gradove, održivi razvoj, kohezijska politika, politika tržišnog natjecanja ili društvenim inicijativama kao što je Europski stup socijalnih prava;

12.

naglašava potrebu za pravilima postupanja za uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u Europski semestar 2017. te poziva na dopunjavanje Godišnjeg pregleda rasta teritorijalnom analizom, uključujući posebno teritorijalno poglavlje u izvješćima za pojedine zemlje te na objavljivanje smjernica za države članice u pogledu uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u nacionalne programe reformi;

13.

podupire stalnu usmjerenost Komisije na ulaganja, posebice utvrđivanjem mjera za poticanje ulaganja u Europski semestar; u tom pogledu ističe Bratislavsku deklaraciju naslovljenu „Ulaganje i povezivanje” koja naglašava da se lokalni i regionalni rast vođen ulaganjem treba temeljiti na strategijama teritorijalnog razvoja te naglašava važnost jamčenja da javni proračuni kojima se podupiru kvalitetna ulaganja djeluju u sinergiji s drugim financijskim izvorima na regionalnoj, lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;

14.

pozdravlja namjeru Komisije da nastavi raditi na ostvarenju ciljeva održivog razvoja i naglašava da je Europi potrebna dugoročna strategija za osiguranje pametnog, održivog i uključivog rasta kojim se pruža smjer za Europski semestar; takva bi se strategija trebala temeljiti na pregledu strategije Europa 2020. u tijeku programskog razdoblja;

15.

pozdravlja usmjerenost Komisije na nezaposlenost mladih jačanjem Jamstva EU-a za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih te osnivanjem europskog tijela za solidarnost koje bi trebalo imati koristi od rane, proaktivne i uvjerljive uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija mladih i civilnog društva općenito;

16.

žali zbog nedostatka inicijativa za rješavanje pitanja dugoročne nezaposlenosti, a posebice zbog toga što se ne vrednuju oblici europskog osiguranja za nezaposlene koji bi u slučaju gospodarske recesije poslužili kao nadopuna nacionalnih sustava i spriječili da asimetrični šok dovede cijelu Europu u strukturno nepovoljan položaj;

17.

zahtijeva da se lokalne i regionalne prednosti i izazovi, uključujući različite potrebe lokalnog i regionalnog tržišta rada, uzmu u obzir u Novom programu vještina za Europu i veseli se radu na kvaliteti okvira za pripravništvo i prijedlogu za povećanu mobilnost pripravnika;

18.

čeka prijedlog Komisije za bolje rješavanje izazova ravnoteže između privatnog i poslovnog života, posebice u vezi sa sudjelovanjem žena na tržištu rada;

19.

uoči Europske godine kulturne baštine 2018. namjerava se usredotočiti na kulturu i kulturnu baštinu, kao i na međunarodne kulturne odnose EU-a koji su ključne sastavnice za jačanje europskog identiteta i promicanje europskih temeljnih vrijednosti, socijalne uključenosti, inovacije i međukulturnog dijaloga, kao i turizma povezanog s kulturom i baštinom;

20.

naglašava potrebu da preispitivanje tijekom programskog razdoblja programa Obzor 2020. i nadolazeće savjetovanje o sljedećem Okvirnom programu za istraživanja i inovacije budu jedan organski proces kojim se treba rješavati inovacijski jaz u Europi; najavljuje da će OR pravodobno pridonijeti reviziji akcijskog plana za biogospodarstvo, predviđenoj za 2017. godinu;

21.

napominje da će Bijela knjiga o budućnosti Europe također uključivati prijedloge o budućnosti EMU-a te bi pozdravila reforme kojima se poboljšava demokratski legitimitet upravljanja EMU-om;

22.

naglašava da je ključno riješiti društvene i regionalne razlike kako bi se poboljšala socijalna dimenzija EMU-a; pozdravlja namjeru Komisije da predloži europski stup socijalnih prava kojim se postavljaju načela za Uniju koja se temelji na socijalnoj pravdi i potiče načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

23.

pozdravlja predloženu reviziju Pakta o stabilnosti i rastu, ali potiče Komisiju da uzme u obzir potrebu da se Pakt učini povoljnijim za rast, posebice u pogledu ulaganja kojima se potiče rast; ponavlja svoj raniji poziv za cjelovitu procjenu teritorijalnog učinka europskih statističkih pravila na javna ulaganja;

24.

pozdravlja obvezu Komisije da promiče energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju unutar okvira sveobuhvatne politike Energetske unije, zajedno sa stabilnim pravilima upravljanja, odgovarajućim mjerama kojima se podupire inovacija te pregledom stvaranja tržišta električne energije i dodatnim poboljšanjem energetske infrastrukture kako bi se zajamčile međuregionalne i prekogranične veze i potpora decentralizaciji energetskih sustava kao korak prema održivom i fleksibilnom unutarnjem tržištu za energiju;

25.

posebno preporučuje da se politike EU-a u području stvaranja tržišta električne energije i području obnovljive energije usklade i uravnoteže, obraćajući pozornost na lokalne i regionalne probleme, kao što je pristup mreži za manje pružatelje električne energije na razini distribucijskih mreža;

26.

podupire provedbu Pariškog sporazuma i ističe da će nadilaženje jaza između nacionalnih obveza i napora potrebnog za ograničavanje globalnog zagrijavanja ispod 2 oC zahtijevati integraciju napora gradova i regija u nacionalne obveze, kao i horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, uključujući na razini EU-a i UNFCCC-a. Odbor regija stoga traži od Komisije da podrži njegov zahtjev da se ovaj aspekt uključi u nacionalno utvrđene obveze, da se poboljša institucionalizacija Zone nedržavnih dionika za klimatska pitanja (NAZCA) i rad boraca za zaštitu klime u okviru Tajništva UNFCCC-a i da se olakša razmjena iskustava na lokalnoj i regionalnoj razini. Odbor regija također poziva Komisiju da potakne istraživačke projekte o gradovima, regijama i klimatskim promjenama koji će pridonijeti budućem radu Međuvladinog tijela za klimatske promjene;

27.

poziva Europsku komisiju da s OR-om surađuje na razvoju koncepta regionalno i lokalno utvrđenih doprinosa kojima bi se potaklo djelovanje na lokalnoj i regionalnoj razini radi ostvarivanja ciljeva dogovorenih na konferenciji COP21 u Parizu;

28.

poziva Komisiju da ažurira svoje klimatske i energetske ciljeve kako bi se postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova od 50 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te da ugradi tu prilagodbu u politike i financiranje na svim razinama. Komisija bi trebala podržavati dobrovoljne inicijative koje promiču prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika te s otpornošću na klimatske promjene u gradovima i regijama. U evaluacijsko izvješće Komisije o Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama potrebno je dodati pojašnjenje u pogledu osnaživanja regija i gradova;

29.

potiče Komisiju da pruži potporu provedbi strategija za smanjenje rizika od katastrofa u gradovima i regijama, posebice u prekograničnim regijama, i da osigura da se ulaganjima EU-a poštuju standardi za smanjenje rizika od katastrofa;

30.

pozdravlja pokretanje Platforme EU-a o rasipanju i gubitcima hrane i poziva Komisiju da poduzme mjere u području otpada hrane postavljanjem ambicioznog cilja za smanjenje rasipanja hrane; to bi trebalo biti uključeno u strategiju održivih prehrambenih sustava na razini EU-a, uključujući zaštitu biološke raznolikosti, aspekte okoliša, zdravlja, trgovine, upravljanja resursima i zemljištem, kao i društvenu i kulturnu vrijednost hrane;

31.

poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke OR-a pri provedbi Akcijskog plana za kružno gospodarstvo i da početkom 2017. predstavi planiranu reviziju Direktive o pitkoj vodi, prijedlog uredbe o minimalnim zahtjevima kakvoće za vodu koja se ponovno koristi te strategiju o uporabi, oporabi i recikliranju plastike, čime bi se trebali postaviti jasni i ambiciozni ciljevi za odbacivanje i istjecanje plastičnog otpada u okoliš; poziva Komisiju da predloži dodatne inicijative povezane sa sektorom graditeljstva i rušenja, odredbe za ekološki dizajn i uporabu sekundarnih sirovina, materijala i komponenata;

32.

spreman je i voljan pojačati suradnju s Komisijom u pogledu dugo očekivanih akcija za prioritetni cilj 4. u okviru Sedmog programa djelovanja EU-a za okoliš za razdoblje 2014. – 2020. kroz Tehničku platformu za suradnju na području okoliša; žali što su inicijative planirane za 2017. nezakonodavne i ponavlja svoje pozive za prijedlog za direktivu EU-a kojom bi se utvrdile odredbe za osiguravanje usklađenosti s cijelom pravnom stečevinom EU-a u području zaštite okoliša te za novu direktivu o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša;

33.

u skladu s nedavnom deklaracijom iz Corka 2.0 ponavlja svoj zahtjev za Bijelu knjigu EU-a o ruralnim područjima koja bi poslužila kao polazište za politiku ruralnog razvoja nakon 2020. te poziva na praktične mjere za „ruralno testiranje” politika EU-a, uzevši u obzir da su ruralna područja često zanemarena i isključena iz glavnih razvoja politike;

34.

u kontekstu priprema za ZPP nakon 2020. ističe snažnu međusobnu povezanost ruralnog razvoja i poljoprivrede te stoga poziva na donošenje mjera podrške za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posebice radi rješavanja problema nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda;

35.

i dalje će raditi na održivom upravljanju oceanima u korist europskih obalnih i pomorskih regija te njihovih morskih i pomorskih gospodarstava; u cilju poticanja plavog rasta i radnih mjesta, Odbor regija usko će surađivati s regijama i svim dionicima u pogledu upravljanja i izgradnje kapaciteta, suočavanja s izazovima u lancu proizvodnje hrane, smanjenja pritiska na okoliš uzrokovanog nezakonitim ribarskim praksama i zagađenjem, te u pogledu znanja o moru, znanosti i inovacija;

36.

žali što se u Programu rada Europske komisije za 2017. ne pridaje dovoljno pažnje zdravlju, a Komisija bi trebala podržati države članice i njihove regije u njihovim naporima za poboljšanje prevencije, provođenje reformi i optimiziranje zdravstvenih sustava, posebice kroz rješenja povezana s e-zdravljem, te razvijanje sveobuhvatnih strategija o demografiji;

37.

pozdravlja namjeru Komisije da predloži mjere za jačanje jedinstvenog tržišta robe, posebice u pogledu uzajamnog priznavanja i neodgovarajućih proizvoda, te naglašava potrebu da se nastavi rad na dovršetku jedinstvenog tržišta za usluge, na što je s pravom stavljen naglasak u Strategiji jedinstvenog tržišta;

38.

ponavlja poziv da se stup jedinstvenog tržišta uključi u europski semestar sa sustavom redovitog praćenja i evaluacije;

39.

svjestan je namjere Komisije da se zauzme za europsku industriju i ističe da europska industrijska konkurentnost također ovisi o konkurentnom lancu opskrbe i da trgovinska politika ima važnu ulogu u tom pogledu;

40.

naglašava važnost stvaranja pametnih propisa i smanjenja administrativnog opterećenja za mala i srednja poduzeća, posebice daljnjim jačanjem programa REFIT i jamčenjem da se utjecaj na mala i srednja poduzeća sustavno uzima u obzir pri donošenju novih pravila;

41.

izražava potporu za osnivanje „Foruma gradova suradničke ekonomije” s Odborom regija kao ključnim dionikom; isto tako, sa žaljenjem primjećuje nedostatak ikakvog prijedloga da se zaštite prava u novim oblicima zapošljavanja nastalima zbog digitalizacije;

42.

naglašava potrebu za revidiranjem Odluke i Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa i poziva Komisiju da u 2017. pokrene javno savjetovanje kako bi se omogućilo regionalnim i lokalnim vlastima da iznesu svoje stajalište o teškoćama s kojima se suočavaju prilikom kontrole državnih potpora kad se financiraju usluge od općeg gospodarskog interesa;

43.

naglašava ključnu ulogu učinkovitoga sustava javne nabave u smislu sposobnosti regionalnih i lokalnih vlasti da provedu ulagačke ciljeve EU-a te poziva Komisiju da pruži pomoć u jamčenju potpune provedbe direktiva o javnoj nabavi te da ocijeni poteškoće s kojima se regionalne i lokalne vlasti suočavaju prilikom primjene direktiva o javnoj nabavi;

44.

ponovno poziva na ažuriranje europske turističke strategije u okviru namijenjene proračunske linije za turizam u EU-u i poziva Komisiju i države članice da olakšaju pristup financijskim sredstvima za mala i srednja poduzeća u turizmu;

45.

pozdravlja napore koje Komisija ulaže da dovrši provedbu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, uključujući putem e-nabave, te će svoj doprinos pružiti kroz novoosnovanu zajedničku participativnu platformu za širokopojasni pristup; naglašava da sva europska područja moraju imati koristi od jedinstvenog digitalnog tržišta tako da im se omogući pristup širokopojasnim vezama velike brzine;

46.

naglašava da je migracija složen, višerazinski proces, u kojem važnu ulogu imaju zemlje, regije i gradovi odredišta kao i zemlje, regije i gradovi podrijetla. Važno je promicati poboljšani dijalog i bližu suradnju između država članica i institucija EU-a s institucijama zemalja podrijetla migranata i tranzitnih zemalja kao i njihovih regionalnih i lokalnih razina;

47.

stoga poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke OR-a o zaštiti izbjeglica u njihovim zemljama podrijetla i o novom okviru za partnerske sporazume;

48.

poziva na pružanje podrške lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi reforme zajedničkog europskog sustava azila i drugih instrumenata EU-a razvijenih na temelju Europskog migracijskog programa, kao što su revidirane odredbe o zakonitim migracijama i akcijski plan za integraciju; traži od Komisije da preispitivanje Europskog migracijskog programa sredinom programskog razdoblja uključi preporuke OR-a o integraciji migranata, podsjeća da je integracija postupak koji se temelji i na pravima i obvezama;

49.

zabrinut je zbog teškoća koje se javljaju u praćenju prisutnosti maloljetnika bez pratnje i opasnosti da postanu izloženi trgovanju ljudima i iskorištavanju; snažno poziva na provedbu programa uključivanja i osposobljavanja za same maloljetnike, ali i za lokalne i regionalne uprave koje se bave njihovim prihvatom te poziva da se zajednice iz kojih maloljetnici dolaze, koje su već osnovane u zemljama koje su ih primile, uključe u to da se maloljetnicima osigura da mogu privremeno živjeti s udomiteljskim obiteljima ili u dobro opremljenim objektima u kojima se može pružiti podrška njihovom društvenom, emocionalnom i kognitivnom razvoju;

50.

poziva Komisiju da lokalnim i regionalnim vlastima pruži specifične i praktične informacije o mogućnostima financiranja za prihvat i integraciju migranata te ponavlja svoj poziv na promicanje izravnog pristupa lokalnih i regionalnih vlasti relevantnim instrumentima financiranja EU-a;

51.

poziva Komisiju da podrži lokalne i regionalne vlasti u razvoju strategija za sprečavanje radikalizacije, da nastavi prikupljati i objavljivati informacije o najboljim praksama za sprečavanje radikalizacije putem kreiranja politika na regionalnoj i lokalnoj razini te podržavati suradnju između gradova u suzbijanju radikalizacije;

52.

primjećuje da Komisija namjerava nastaviti trgovinske pregovore sa SAD-om, Japanom, zemljama Mercosura, Meksikom, Tunisom i Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) i tražiti nove mandate za otvaranje pregovora s Turskom, Australijom, Novim Zelandom i Čileom, ali smatra da bi Komisija trebala uložiti dodatne napore kako bi pokazala njihovu dodanu vrijednost;

53.

ponavlja, posebice s obzirom na budući ambiciozni trgovinski program, da bi Komisija trebala svaku značajnu inicijativu na području trgovinske politike popratiti procjenama teritorijalnog učinka;

54.

pozdravlja činjenicu da se globalnom strategijom EU-a izričito poziva na obnovu vanjskih partnerstava te se navodi da će EU podržati različite putove do otpornosti u svojem susjedstvu, usredotočujući se na najozbiljnije slučajeve državne, gospodarske, društvene i klimatske/energetske osjetljivosti te razvijajući djelotvornije migracijske politike za Europu i njezine partnere;

55.

naglašava doprinos OR-a, putem njegovih zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih skupina te organizacijom Dana proširenja s partnerima iz država kandidatkinja za članstvo, postizanju cilja politike Komisije za proširenje koji se odnosi na poticanje zajedničke stabilnosti i blagostanja u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

56.

naglašava da europska politika susjedstva može imati trajan utjecaj samo ako donese praktičnu korist svim svojim korisnicima te ističe da se mora održavati ravnoteža između istočnog i južnog susjedstva; naglašava ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u konsolidiranju demokracije i vladavine prava u društvu, pozivajući pritom da se pruži više podrške reformama za decentralizaciju u zemljama u susjedstvu;

57.

naglašava da regionalna suradnja znatno pridonosi globalnoj stabilnosti i poziva Komisiju da pojača suradnju s Euromediteranskom skupštinom lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM), Konferencijom lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP) i Radnom skupinom OR-a za Ukrajinu, posebice prilikom provedbe regionalnih programa i novih inicijativa;

58.

naglašava potrebu da se, prilikom provedbe revidirane europske politike susjedstva, izrazito velika prednost dâ inicijativama povezanima s postupcima decentralizacije, programom twinninga i jačanjem administrativnih kapaciteta na podnacionalnoj razini; ukazuje na Inicijativu iz Nikozije koju je pokrenuo OR u vidu podrške libijskim gradovima, koja je pomogla ispuniti potrebe libijskih općina u pogledu tehničke podrške i time ih ponovo osposobila za pružanje usluga; poziva Komisiju da nastavi pružati podršku takvim oblicima uzlazne suradnje i da osigura dovoljno administrativnih i financijskih sredstava; ponavlja potrebu za razvijanjem novih alata za izgradnju kapaciteta u državama kandidatkinjama za članstvo i zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva koji će zamijeniti prethodni Instrument za lokalnu upravu;

59.

podržava najnovije događaje nastale nakon spajanja Sporazuma gradonačelnika EU-a za klimu i energiju i Sporazuma gradonačelnika u cilju stvaranja najveće koalicije gradova posvećenih djelovanju u području klime, i spreman je iskoristiti svoje međunarodne kanale, kontakte, kolege i partnerstva (ARLEM za Sporazum za jug i Sporazum za Afriku, CORLEAP za Sporazum za istok, ICLEI i Partnerstvo o urbanizaciji između EU-a i Kine za Sjevernu Ameriku i jugoistočnu Aziju itd.) kako bi se dodatno povećali napori u cilju prilagodbe klimatskim promjenama, ublažavanja njihovih posljedica i otpornosti na njih kao i u pogledu izazova održivog razvoja;

60.

traži od Komisije da blisko surađuju s OR-om u cilju promicanja posebnih pitanja, iskustava i doprinosa europskih gradova novoj upravljačkoj strukturi Globalnog sporazuma;

61.

pozdravlja predloženi novi Okvir za partnerstvo s trećim zemljama i novi europski plan za vanjska ulaganja i poziva regionalne i lokalne vlasti da se uključe u taj proces;

62.

poziva Komisiju da promiče aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u razvojnoj suradnji tijekom pregovora o revidiranom Europskom konsenzusu o razvoju te provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja i o sporazumu koji će uslijediti nakon Sporazuma iz Cotonoua, što će biti prioritet na konferenciji OR-a o decentraliziranoj suradnji u ožujku 2017.;

63.

poziva Komisiju da revidira Uredbu o europskoj građanskoj inicijativi kako bi se pojednostavio i poboljšao pravni okvir tog alata;

64.

pozdravlja inicijativu Komisije REFIT, a posebice prijedlog da se ocijene transparentnost i demokratska kontrola postupaka za delegirane i provedbene akte te za određene sekundarne akte;

65.

ponovno poziva na to da se prema potrebi uključe procjene teritorijalnog učinka u fazu procjene učinka u novom zakonodavstvu EU-a; predlaže bližu suradnju između Odbora regija i novoosnovanog stručnog centra za teritorijalne politike u okviru Zajedničkog istraživačkog centra prilikom procjene provedbe zakonodavstva EU-a;

66.

poziva na povećanu transparentnost, suradnju i učinkovitost institucija EU-a te pozdravlja njihovu zajedničku predanost, u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, zajedno utvrđenim širokim ciljevima i prioritetima, posebice u odnosu na zakonodavne prijedloge; poziva da se Odbor regija uključi u sve faze zakonodavnog postupka kako bi u potpunosti iskoristio svoj potencijal u zakonodavnom ciklusu;

67.

očekuje sve tješnju suradnju s Komisijom i Europskim parlamentom u praćenju supsidijarnosti, te suradnju na Konferenciji OR-a o supsidijarnosti koja će se održati 2017.;

68.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, Slovačkom predsjedništvu Vijeća EU-a i predsjedniku Europskog vijeća.