18.1.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 17/4

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 4. lipnja 2015. o svojim prioritetima za razdoblje 2015. – 2020. i od 4. prosinca 2015. o programu rada Europske komisije za 2016. te Protokol o suradnji s Europskom komisijom iz veljače 2012.;

—

uzimajući u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, smatra važnim da Komisija uz pomoć integriranog višerazinskog pristupa u svojem djelovanju nastavi iskazivati svoju predanost poštovanju tih načela te poziva na veću uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u europski proces odlučivanja;

1.

poziva Komisiju da na temelju revizije tijekom provedbe strategije Europa 2020. i provedbe ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ubrzo predstavi novu dugoročnu strategiju održivog razvoja EU-a do 2030. (europska strategija održivosti);

2.

ističe ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u rješavanju prepreka ulaganjima, kako je naglašeno u izvješćima i preporukama za pojedine zemlje iz 2016. godine, kao i potrebu da sve razine vlasti partnerski rade na utvrđivanju i svladavanju takvih prepreka u svojim zemljama;

3.

poziva Komisiju i EIB da poduzmu daljnje korake kako bi osigurali međusobno nadopunjavanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te drugih programa koje financira EU, kao i poštovanje načela dodatnosti; ponovno poziva na uključivanje OR-a u provedbu, praćenje i ocjenjivanje Plana ulaganja, osobito u pogledu promicanja ulagačkih platformi i analize stvarnih rezultata EFSU-a u pogledu svladavanja investicijskog jaza na regionalnoj i lokalnoj razini;

4.

naglašava da bi Europska komisija – u suradnji s Europskom investicijskom bankom – trebala jasno utvrditi koja je uloga regionalnih razvojnih banaka i drugih financijskih institucija kao instrumenata za provedbu Plana ulaganja za Europu u sustavu novih ulagačkih platformi (1);

5.

ističe potrebu pojednostavljenja radi jačanja učinka i boljeg korištenja programâ u okviru ESIF-a te preporučuje brzo usvajanje niza mjera pojednostavljenja za tekuće programsko razdoblje; istodobno predlaže intenziviranje rada na temeljitoj reviziji sustava provedbe kohezijske politike za iduće programsko razdoblje jačanjem rada Skupine na visokoj razini za pojednostavljenje te pokretanjem opsežnog višerazinskog dijaloga, posebice s lokalnim i regionalnim vlastima;

6.

predlaže da se za financiranje sredstvima ESIF-a uvede širi spektar izuzeća od pravila o državnim potporama;

7.

pozdravlja „prekogranično preispitivanje” s ciljem uklanjanja pravnih i administrativnih prepreka prekograničnoj suradnji te potiče Komisiju da 2017. predstavi konkretne mjere za uklanjanje tih prepreka, pored ostalog i razmatranjem prijedloga luksemburškog predsjedništva EU-a za „prekograničnu europsku konvenciju o posebnim odredbama u graničnim regijama”; poziva Komisiju da pomno prati provedbu Direktive 2011/24/EU o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi s ciljem uklanjanja njezinih eventualnih nedostataka;

8.

izražava žaljenje što evaluacije u sredini provedbenog razdoblja nekoliko programa i inicijativa EU-a, koje bi trebale okončati u trećem tromjesečju 2017. godine, nisu usklađene s evaluacijom/revizijom u sredini provedbenog razdoblja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); stoga poziva Komisiju da evaluacije okonča do 1. srpnja 2017. te započne raditi na sveobuhvatnom prijedlogu za idući VFO koji bi trebao biti predstavljen najkasnije 1. siječnja 2018.; s tim u vezi izražava nadu da kašnjenje u evaluaciji tih programa neće dovesti do kašnjenja u usvajanju zakonodavnih prijedloga za idući VFO;

9.

naglašava važnost provedbe Plana EU-a za gradove, o kojem su se dogovorili čelnici država i vlada, u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima. Naglašava kako je važno osigurati usklađenost Plana EU-a za gradove s Agendom EU-a za bolju regulativu, poziva na uvrštavanje Plana EU-a za gradove u godišnji program rada Komisije za 2017. te predlaže da se u godišnji programa rada za 2017. uvrsti i izrada bijele knjige o provedbi Plana EU-a za gradove;

10.

traži od Komisije da u svoj godišnji program rada za 2017. uvrsti razradu teritorijalne vizije za 2050. Naglašava potrebu za novom teritorijalnom vizijom s obzirom na to da treba ažurirati Perspektivu europskog prostornog razvoja iz 1999., kako je istaknuto u zaključcima sastanka ministara o teritorijalnoj koheziji i urbanoj politici održanog 27. studenog 2015.;

11.

poziva Komisiju da se usredotoči na uklanjanje prometnih uskih grla i osiguravanje odgovarajućih prekograničnih veza, a osobito na rješavanje problema nepostojećih prekograničnih prometnih veza na lokalnoj i regionalnoj razini. Potrebno je izdvojiti odgovarajuća sredstva, posebno za infrastrukturu manjih razmjera od prekograničnog značaja; očekuje od Europske komisije da predstavi konkretan prijedlog i raspored za uvođenje mogućnosti prekograničnog multimodalnog planiranja putovanja i interoperabilnih integriranih sustava za izdavanje prijevoznih karata;

12.

ponovno poziva Europsku komisiju da objavi zelenu knjigu o mobilnosti u geografski i demografski nerazvijenim regijama;

13.

potiče Komisiju da iznova pokrene raspravu o temi „BDP i šire” te da razmotri potrebu odnosno izvedivost osmišljavanja dopunskih pokazatelja blagostanja i održivog razvoja;

14.

preporučuje da Europska komisija osmisli „garanciju minimalnih kvalifikacija i kompetencija” koja bi bila priznata i potvrđena u svim državama članicama, a da se pritom ne dovede u pitanje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i organizaciju obrazovnog sustava u skladu s člankom 165. UFEU-a, te očekuje da će mjere za priznavanje neformalnog i informalnog učenja biti uvedene najkasnije 2018. godine; ističe potrebu da se kompetencije radne snage usklade s potrebama tržišta, pri čemu u godišnjem programu rada Komisije za 2017. godinu treba voditi računa o potrebi strukovnog osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba;

15.

poziva Komisiju da izradi strategiju EU-a za demografske promjene, kao i da u reviziju tijekom provedbe strategije Europa 2020. uključi vodeću inicijativu o demografskim pitanjima, te da već u ranoj fazi vodi dijalog s OR-om o budućoj definiciji regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama;

16.

očekuje da će Komisija početkom 2017. predstaviti zakonodavni prijedlog za europski stup socijalnih prava kako bi se pozabavila nesrazmjerom između gospodarskih sloboda i socijalnih prava;

17.

poziva Komisiju da predstavi pravni okvir koji bi obuhvaćao skup zajedničkih definicija koje se odnose na različite europske oblike socijalne ekonomije, poput zadruga, zaklada, uzajamnih društava i udruga, kako bi se poduzećima socijalne ekonomije omogućilo da posluju na sigurnoj pravnoj osnovi i na taj način iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta i slobodnog kretanja;

18.

poziva Komisiju da predloži novu strategiju za jednakost spolova i prava žena za razdoblje 2016. – 2020. te da iznese zakonodavni prijedlog revizije Direktive Vijeća 92/85EEZ o rodiljnom dopustu;

19.

poziva Komisiju da uz sudjelovanje OR-a i država članica podnese drugo izvješće o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. te da ispita mogućnost daljnje razrade te strategije;

20.

poziva Komisiju da se pozabavi pojavom „fiktivnih poduzeća”;

21.

namjerava pridonijeti europskoj godini kulturne baštine 2018. prenošenjem znanja o kulturnoj baštini široj publici, na razini najbližoj građanima;

22.

naglašava potrebu za ažuriranjem europske turističke strategije i ističe da je Odbor regija s time u vezi započeo s radom na mišljenju „Turizam kao pokretačka sila regionalne suradnje širom EU-a” te da će Komisiji podnijeti prijedloge o toj ažuriranoj europskoj strategiji;

23.

poziva Komisiju da na sustavniji način vodi računa o ruralnoj dimenziji svih područja politika EU-a te da izradi bijelu knjigu o ruralnim područjima koja bi poslužila kao polazište za politiku ruralnog razvoja za razdoblje nakon 2020.;

24.

poziva Komisiju da i dalje potiče plavi rast uz pomoć novog sveobuhvatnog plana za razvoj plavog gospodarstva u Europi, osobito na temelju zajedničke europske strategije za kartografiranje obale i podatke o morima kako bi se pridonijelo razvoju plavog gospodarstva uz pomoć bolje dostupnosti podataka, izbjegavajući pritom fragmentiranje i koristeći prekogranične sinergije. Također se zalaže za osnivanje zajednice znanja i inovacija za plavo gospodarstvo;

25.

poziva Komisiju da u svoje politike i fondove uvede načelo ulaganja otpornog na katastrofe. Poziva Komisiju da u dogovoru i suradnji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima te s dionicima pripremi smjernice o tome što za Europu znači Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa te kako se može provesti na najbolji način;

26.

poziva Komisiju da u potpunosti provede Akcijski plan za kružno gospodarstvo te procijeni potrebu da tijekom 2017. predstavi potrebne prijedloge, uključujući ambicioznu strategiju o plastici u kružnom gospodarstvu, zakonodavstvo o minimalnim zahtjevima kakvoće za vodu koja se ponovno koristi, kao i nove inicijative za sektor graditeljstva i rušenja;

27.

poziva Komisiju da provede procjenu teritorijalnog učinka u pogledu svih postojećih obvezujućih ciljeva na polju okoliša;

28.

potiče Komisiju da preispita klimatske ciljeve EU-a i sredstva nužna za njihovu provedbu u skladu s globalnim ciljevima usvojenima na konferenciji COP21 u Parizu; podsjeća Komisiju na svoju prvotnu preporuku smanjenja emisija stakleničkih plinova za 50 % do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. Vjeruje da svi novi ciljevi trebaju biti podvrgnuti procjeni teritorijalnog učinka te da se ciljevima ne smije ograničavati pravo država članica na određivanje svojih energetskih mješavina;

29.

poziva Komisiju da provede preambulu 15. globalnog klimatskog sporazuma u kojoj se prepoznaje važnost pristupa višerazinskog upravljanja koji ne uključuje samo gradove nego i regije;

30.

traži da bude povezan s Forumom EU-a za energetsku infrastrukturu kako bi zastupao interese lokalnih i regionalnih vlasti u postupku kreiranja politika u pogledu ulaganja u energetsku infrastrukturu, osobito u području decentralizirane proizvodnje energije, uključujući mikro-proizvodnju i distribuciju;

31.

zahtijeva da već u ranim fazama postupka planiranja politika bude uključen u reviziju direktiva EU-a o energetskoj učinkovitosti, promicanju energije iz obnovljivih izvora i oblikovanju tržišta električne energije;

32.

poziva Komisiju da predloži konkretnije inicijative u području kogeneracije i mreža centraliziranog grijanja i hlađenja s ciljem daljnjeg smanjenja emisija CO2 i povećanja energetske sigurnosti;

33.

smatra da Komisija treba provoditi ambiciozniju politiku obnovljive energije dodatnim podržavanjem, prilagođavanjem i širenjem modela Sporazuma gradonačelnika unutar i izvan EU-a kako bi upravljanje gradovima, klimatska politika i uključenost građana postali dosljedniji i održiviji;

34.

poziva na punu provedbu Sedmog programa djelovanja Europske unije za okoliš za razdoblje 2014. – 2020. te potiče Komisiju da iznese prijedlog direktive EU-a kojom bi se uvele odredbe za osiguravanje usklađenosti s cjelokupnom pravnom stečevinom EU-a u području okoliša (2);

35.

poziva na potpunu provedbu Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. te s tim u vezi potiče Komisiju da tijekom 2017. godine predstavi odavno potrebnu inicijativu za sprečavanje neto gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosustava; povrh toga ponovno upućuje zahtjev Komisiji da direktive o prirodi ne revidira, već da uskoro predstavi komunikaciju s konkretnim mjerama za podržavanje njihove bolje provedbe (3);

36.

poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o održivoj prehrani radi uvođenja koherentnog političkog okvira na razini cijelog EU-a za rješavanje pitanja održivosti poljoprivrede, lanca proizvodnje i opskrbe hranom i aspekata trgovine te podsjeća Europsku komisiju na svoj raniji poziv na utvrđivanje konkretnijih ciljeva za smanjenje rasipanja hrane za 30 % do 2025. (4). Također ponovno poziva na uvođenje novog logotipa i osmišljavanje zajedničkog identiteta i simbola za lokalne proizvode;

37.

poziva Komisiju da objavi novu strategiju o alkoholu za razdoblje 2016. – 2025. na temelju najnovijih pokazatelja te uzimajući u obzir društvene promjene i programe potpore koji se već provode na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

38.

podržava poziv Europskog parlamenta na uključivanje stupa jedinstvenog tržišta u europski semestar, zajedno sa sustavom za redovno praćenje i ocjenjivanje;

39.

pozdravlja predstojeći paket za pojednostavljenje PDV-a za MSP-ove i Inicijativu za novoosnovana poduzeća kao konkretne korake za smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja za njih; naglašava potrebu za daljnjim znatnim regulatornim pojednostavljenjem, osobito u pogledu pristupa MSP-ova javnoj nabavi i njihovog sudjelovanja u projektima koji se financiraju sredstvima ESIF-a;

40.

pozdravlja to što Komisija posvećuje pozornost ekonomiji dijeljenja ili zajedničkoj ekonomiji, ali ponavlja da bi se svaka formalno propisana regulatorna inicijativa trebala temeljiti na sektorskom pristupu, pri čemu, kao kriterij za izradu regulatornih smjernica, treba uzeti u obzir razmjere inicijative;

41.

smatra da Komisija treba bolje reagirati na znatne financijske izazove koji stoje pred uslugama od općeg interesa te stoga poziva Komisiju da ocijeni teritorijalni učinak zakonodavstva EU-a o pružanju tih usluga, s posebnim naglaskom na propise o državnim potporama i javnoj nabavi, kao i da iskoristi sve postojeće mogućnosti pojednostavljenja, uključujući pojednostavljenje financijskih instrumenata EU-a; u tom kontekstu očekuje da se s njime na odgovarajući način savjetuje u vezi s revizijom „Paketa Almunia” 2017. godine u pogledu financiranja usluga od općeg gospodarskog interesa;

42.

predlaže da nakon evaluacije Direktive o pravnim lijekovima u području javne nabave, koju trenutačno provodi Komisija, uslijedi njezina revizija radi izmjene onih dijelova koje lokalne i regionalne vlasti smatraju manjkavima;

43.

ponavlja svoj zahtjev upućen Komisiji i Parlamentu o uvođenju kodeksa postupanja kojim bi se osiguralo strukturirano uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar; s time u vezi obvezuje se na vođenje dijaloga s Komisijom o tom pitanju;

44.

ponovno poziva Komisiju da ocijeni učinak novih pravila ESA-e iz 2010. na sposobnost ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti;

45.

traži od Komisije da uključi OR u pripremu bijele knjige o reformi EMU-a, u kojoj bi se trebala obrađivati konkurentnost i socijalna dimenzija EMU-a;

46.

smatra da stvaranje održivog podatkovnog gospodarstva, pored ostalog i u kontekstu industrije (Industrija 4.0), predstavlja jedan od najvećih izazova za jedinstveno digitalno tržište; preporučuje stvaranje uvjeta kojima se omogućuje spajanje svih područja na širokopojasne mreže, kao i suradnju s Komisijom i Europskom investicijskom bankom radi korištenja financijskih sredstava i programa potpore za infrastrukturu IKT-a; poziva Komisiju da u okviru provedbe jedinstvenog digitalnog tržišta redovito izvještava i o postignutom napretku u prevladavanju digitalnog jaza, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini;

47.

poziva Komisiju da iznese prijedloge za bolje korištenje istraživačkih programa koji se financiraju sredstvima EU-a uz pomoć daljnjeg razvijanja sinergija između financiranja u okviru Obzora 2020., ESIF-a i EFSU-a te jačanjem veza sa strategijama pametne specijalizacije na regionalnoj razini; predlaže da se prilikom privremene evaluacije poseban naglasak stavi na utjecaj financijskih sredstava Obzora 2020. na rast te da se razmotri pitanje „inovativnog jaza”;

48.

predlaže intenzivnu uključenost OR-a u reviziju strategije biogospodarstva tijekom 2017. godine;

49.

naglašava da tijekom primjene novih instrumenata EU-a poput Europskog vijeća za inovacije te inicijativa za otvorene podatke i otvorene inovacije treba uzimati u obzir regionalnu dimenziju i pridonositi smanjenju inovacijskog jaza;

50.

poziva Komisiju da sve bitne inicijative u području trgovinske politike budu popraćene procjenama teritorijalnog učinka te da se novim trgovinskim sporazumima ne uvode nova ograničenja za lokalne i regionalne vlasti u pogledu pružanja usluga od općeg interesa;

51.

traži od Komisije da sustavno provodi ex post evaluacije radi mjerenja pozitivnog i negativnog gospodarskog, ekološkog, socijalnog i teritorijalnog učinka trgovinskih sporazuma;

52.

traži od Komisije da u cilju rješavanja problema s transparentnošću kreiranja trgovinske politike na razini država članica EU-a predstavi smjernice o definiranju ciljeva trgovinske politike prije nego što započnu pregovori, odnosno u fazi kada 28 država članica definira mandat;

53.

u pogledu pravosuđa poziva Komisiju da prednost da onim poticajima koji državama članicama omogućuju poboljšanje uvjeta u kojima žive zatvorenici te kojima se promiče korištenje medijacije u kaznenim postupcima, a usmjereni su na restorativnu pravdu, alternative boravku u zatvoru i programe osposobljavanja kojima se potiče izlazak iz društvenog okruženja obilježenog bezakonjem i delinkvencijom;

54.

pozdravlja spremnost Europske komisije na rješavanje problema koji proizlaze iz nezapamćenog priljeva tražitelja azila, izbjeglica i ekonomskih migranata u Europu te smatra prijedloge o reformi Dublinskog sustava važnim korakom u tom smjeru; međutim, tijekom 2017. godine očekuje daljnje konkretne prijedloge za izradu sveobuhvatne politike EU-a za migracije i azil zasnovane na poštovanju temeljnih prava i međunarodnih obveza te na načelu solidarnosti;

55.

poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama nastavi raditi na postizanju konsenzusa o zajedničkom europskom popisu sigurnih zemalja podrijetla i da surađuje sa zemljama podrijetla i tranzita koje se smatraju sigurnima kako bi se provele učinkovite politike brzog povratka uz puno uvažavanje ljudskih prava i međunarodnih obveza;

56.

poziva Komisiju da predloži uvođenje mehanizama koji bi tražiteljima azila omogućili podnošenje zahtjeva za humanitarnu vizu izvan EU-a i legalan ulazak u EU;

57.

priznaje važan doprinos migracija rastu europskog gospodarstva te poziva da se u okviru europskog semestra vodi računa o toj dimenziji, osobito u pogledu troškova za osiguravanje integracije migranata;

58.

smatra da nikad nije bilo važnije očuvati schengenski režim i poziva Komisiju da zajedno s državama članicama učini sve što je potrebno da se ponovno uspostavi nužna stabilnost tog sustava; podsjeća da suspenzija Schengenskog sporazuma o slobodnom prekograničnom kretanju ima znatne posljedice u pogledu fizičkih kontrola te da bi mogla izazvati ozbiljne gospodarske posljedice, a da pritom ne rješava problem migracijskog pritiska;

59.

potiče Komisiju da lokalnim i regionalnim vlastima dodijeli dodatna financijska sredstva kako bi im se omogućilo da učinkovitije ispunjavaju svoju važnu ulogu u pružanju potpore tražiteljima azila, izbjeglicama i migrantima te u njihovoj integraciji;

60.

smatra da bolja raspodjela europskih strukturnih i investicijskih fondova na regionalnoj i lokalnoj razini predstavlja preduvjet za potporu politikama integracije. U tom kontekstu poziva na dodjelu većih namjenskih sredstava te na bolju raspodjelu i najveću moguću učinkovitost u korištenju tih sredstava radi rješavanja pitanja tražitelja azila, izbjeglica i migracija u predstojećim godinama;

61.

poziva Komisiju da 1) lokalnim i regionalnim vlastima pruža potporu u razvoju lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija za sprečavanje radikalizacije; 2) nastavi prikupljati informacije o najboljim praksama za sprečavanje radikalizacije i objavljivati ih u priručniku; te 3) podržava suradnju između gradova u suzbijanju radikalizacije;

62.

zabrinut je jer je teško kontrolirati prisutnost maloljetnika bez pratnje, kao i zbog rizika da oni postanu žrtve trgovanja ljudima i iskorištavanja; odlučno poziva na provedbu programa uključivanja i osposobljavanja, posebice za maloljetnike, te na uvođenje oblika prihvata u koje su uključene zajednice istog podrijetla kao i maloljetnici, a koje su već afirmirane u državi domaćinu, kako bi se maloljetnicima omogućilo da žive u obitelji ili sličnom okruženju;

63.

naglašava da prilikom provedbe revidirane europske politike susjedstva velik prioritet treba davati inicijativama za podupiranje procesa decentralizacije, twinning projektima i izgradnji kapaciteta na podnacionalnoj razini; traži od Komisije da ponovno pokrene Instrument za lokalnu upravu (LAF) i proširi ga na sve susjedne zemlje te ponavlja svoj prijedlog da se metodologija, koncepti i instrumenti europske kohezijske politike primjenjuju i prilikom provedbe revidirane europske politike susjedstva;

64.

traži od Komisije da u svojim godišnjim izvješćima o napretku proširenja pomnije razmatra procese decentralizacije te stanje lokalne samouprave u zemljama obuhvaćenima procesom proširenja;

65.

ustraje u tome da lokalne i regionalne vlasti EU-a u cilju ostvarivanja održivih rezultata trebaju dati odgovarajući doprinos razvojnoj suradnji, pa i aktivnostima koje će uslijediti nakon Konferencije Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III);

66.

poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na zaštitu izbjeglica u područjima njihova podrijetla jer je to važan element u rješavanju pitanja sve većeg broja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. U tom kontekstu pozdravlja prijedlog Europske komisije za uspostavljanje novog okvira za partnerstvo s trećim zemljama u kojima je smješten velik broj izbjeglica; te zemlje moraju izgraditi održive kapacitete prihvata i, bliže njihovim domovima, osigurati trajne perspektive za milijune osoba koje su pobjegle od rata i progona. U tom pogledu slaže se da je potreban plan vanjskih ulaganja kojim bi se pokrenula ulaganja u trećim zemljama te poziva na to da se europske regionalne i lokalne vlasti u potpunosti uključe u taj postupak. Lokalne i regionalne vlasti treba poticati da partnerskim tijelima izvan EU-a nadležnima za prihvat pomažu pružanjem tehničke pomoći i zalaganjem za strukturiraniji pristup zaštiti izbjeglica;

67.

ponavlja svoj poziv na pojednostavljenje i poboljšanje pravnog okvira europske građanske inicijative kao jedinog alata za izravno sudjelovanje na razini EU-a;

68.

skreće pozornost Komisije na uspješne aktivnosti decentralizirane komunikacije o temama u vezi s EU-om koje je organizirao u suradnji s lokalnim i regionalnim medijima, civilnim društvom i institucijama EU-a te potiče Europsku komisiju da pojača napore u tom području znatno prije europskih izbora 2019. godine;

69.

poziva Komisiju da za razinu cijelog EU-a izradi standardne definicije prerevne regulacije (eng. gold-plating) radi pravne sigurnosti u provedbi i primjeni prava EU-a te radi smanjenja prekomjerne birokracije;

70.

poziva na povećanje transparentnosti, suradnje i učinkovitosti u institucijama EU-a nakon usvajanja novog Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te na uključivanje OR-a u sve faze zakonodavnog postupka radi iskorištavanja njegova cjelokupnog potencijala u zakonodavnom ciklusu i savjetovanjima;

71.

ističe dobru suradnju s Komisijom na oglednom testiranju procjene teritorijalnog učinka provedenom 2015. i 2016.; s obzirom na tu dobru suradnju OR poziva Komisiju da procjenu teritorijalnog učinka kao standardnu praksu uvrsti u procjenu učinka zakonodavstva koje bi eventualno moglo imati asimetrični teritorijalni učinak te u širu agendu za bolju regulativu;

72.

očekuje sve užu suradnju s Europskom komisijom i Europskim parlamentom u praćenju primjene načela supsidijarnosti te u vezi sa svojom konferencijom o supsidijarnosti koja će se održati 2017.;

73.

nalaže predsjedniku da Rezoluciju proslijedi Komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću i predsjedniku Europskog vijeća.