EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 591 final

2016/0286(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 303}
{SWD(2016) 304}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U Komunikaciji od svibnja 2015., „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” 1 („strategija DSM”), Komisija je za 2016. predvidjela iznošenje prijedloga korjenitih izmjena regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. Cilj je tih izmjena, među ostalim, osiguranje učinkovitijeg regulatornog institucionalnog okvira da bi telekomunikacijska pravila bila primjerena u sklopu stvaranja pravih uvjeta za jedinstveno digitalno tržište. To uključuje uvođenje mreža vrlo velikoga kapaciteta povezivosti, usklađenije upravljanje radiofrekvencijskim spektrom za bežične mreže i stvaranje jednakih uvjeta natjecanja za napredne digitalne mreže i inovativne usluge. Komunikacijom je naglašeno da je zbog promjena na tržištu i u tehnološkom okruženju nužno jačanjem uloge Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) ojačati institucionalni okvir.

U Rezoluciji „Ususret digitalnom jedinstvenom tržištu” 2 Europski parlament pozvao je Komisiju da osiguravanjem učinkovitijeg institucionalnog okvira još bolje integrira jedinstveno digitalno tržište. Može to ostvariti jačanjem uloge BEREC-a, njegovih kapaciteta i ovlasti u odlučivanju kako bi mu se omogućilo da i. potiče dosljednu provedbu regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, ii. omogući učinkovit nadzor BEREC-a nad razvojem jedinstvenog tržišta te iii. pomogne u rješavanju prekograničnih sporova. Europski parlament također je u tom pogledu naglasio potrebu poboljšanja financijskih i ljudskih resursa te daljnjeg jačanja upravljačke strukture BEREC-a.

Ovaj prijedlog treba tumačiti zajedno s prijedlogom Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama („Direktiva”). Tim su prijedlogom BEREC-u povjerene dodatne zadaće kako bi se osigurala dosljedna provedba regulatornog okvira. Zauzvrat, time bi se potaknuo razvoj tržišta elektroničkih komunikacija u cijeloj Uniji. Nadalje, BEREC bi također pridonio promicanju pristupa podatkovnoj povezivosti vrlo velikoga kapaciteta i njezinoj upotrebi, tržišnog natjecanja u pružanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija te promicanju interesa građana Unije. Cilj je ovog prijedloga osnaživanje institucionalne uloge BEREC-a te, preobrazbom BEREC-a u agenciju, jačanje njegove upravljačke strukture kako bi bio prikladan za potrebe obavljanja budućih zadaća.

Otkako je 2010. počeo s radom, a 2011. postao potpuno funkcionalan, BEREC i Ured BEREC-a („Ured BEREC-a”) daju pozitivan doprinos dosljednoj provedbi regulatornog okvira. Nacionalnim regulatornim tijelima i institucijama EU-a oni pružaju i vrijedna stručna znanja. Uredbom (EU) br. 2015/2120 nedavno su navedene dodatne zadaće BEREC-a. Riječ je o izdavanju smjernica za ispunjavanje obveza nacionalnih regulatornih tijela u odnosu na pristup otvorenom internetu, o izdavanju mišljenja o nacrtu provedbenih akata koje donosi Komisija u vezi s roamingom na razini Unije te o određenim obvezama izvješćivanja. Prijedlogom direktive uz ovaj Prijedlog BEREC-u je povjereno još novih zadaća, primjerice važnija uloga u savjetodavnome mehanizmu za korektivne mjere u reguliranju tržišta, pružanje smjernica nacionalnim regulatornim tijelima o geografskim ispitivanjima, razvoj zajedničkih pristupa udovoljavanju potražnje transnacionalnih krajnjih korisnika, davanje mišljenja o nacrtu nacionalnih mjera o dodjeli prava uporabe radiofrekvencijskog spektra (stručna revizija radiofrekvencijskog spektra) te osnivanje registra o izvanteritorijalnoj uporabi brojeva i prekograničnim dogovorima te registra o pružateljima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Uloga BEREC-a i Ureda BEREC-a bitno se povećala, posebice u prekograničnim pitanjima (kao što su usluge komunikacije uređaja (M2M) ili transnacionalna potražnja za poslovne korisnike) i stekli su iskustvo u osiguravanju dosljedne provedbe regulatornog okvira. Čini se prikladnim i potrebnim iskoristiti to iskustvo i ujediniti ta dva tijela u potpuno djelotvornu Agenciju. Nova agencija koja će imati širi mandat trebala bi nastaviti rad BEREC-a te nastaviti udruživanje stručnog znanja nacionalnih regulatornih tijela. Budući da je BEREC već dobro poznato ime, a kanimo graditi na njegovim temeljima te u svjetlu nezanemarivih troškova mijenjanja imena, nova bi agencija trebala zadržati naziv BEREC.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Jasni ciljevi BEREC-a dovode ovaj Prijedlog u snažnu sinergiju s drugim inicijativama iz strategije DSM. Tomu je razlog činjenica da usluge povezivanja putem elektroničkih komunikacijskih mreža služe kao temelj za distribuciju digitalnih proizvoda i usluga.

Prijedlogom se dopunjuje postojeća sektorska regulativa. Predložene zadaće BEREC-a u području radiofrekvencijskog spektra uzimaju u obzir postojeće instrumente u tom području, posebno Odluku o radiofrekvencijskom spektru 676/2002/EZ, Odluka o osnivanju Skupine za politiku radiofrekvencijskog spektra 2002/622/EZ i Odluku br. 243/2012/EU o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra.

U Uredbu o BEREC-u uključuju se i zadaće dodijeljene BEREC-u nedavno donesenom Uredbom (EU) 2015/2120 kojom se utvrđuju pravila za osiguravanje otvorenog interneta i ukidanje naknada za roaming.

Očekuje se da Komisija do kraja 2016. predstavi prijedlog preispitivanja Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama 4 . Područje primjene ovog Prijedloga uredbe možda će biti potrebno prilagoditi u svjetlu ishoda budućeg prijedloga preispitivanja.

Cilj je ovog Prijedloga osigurati BEREC-u prikladnu i djelotvornu upravljačku strukturu, mandat i sredstva s pomoću kojih će osigurati dosljednu provedbu regulatornog okvira. U tom pogledu on dopunjuje pravne i političke instrumente drugih elektroničkih komunikacija.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

Strategija DSM jedan je od 10 prioriteta nove Komisije iz 2014. Ovaj je prijedlog također u skladu s drugim glavnim prioritetima Komisije, posebno drugim inicijativama da unutarnje tržište postane dublje i pravednije te da potiče ulaganja, stvaranje radnih mjesta i održivi rast.

Neke se BEREC-ove zadaće u nekoliko područja temelje na postojećem zakonodavstvu Unije i dopunjuju ga. Jedna je takva zadaća osigurati mišljenja o nacrtima nacionalnih mjera povezanih s postupcima unutarnjeg tržišta za regulaciju tržišta. Oni se i dalje temelje na načelima prava tržišnog natjecanja. Druga je takva zadaća osigurati smjernice o geografskim ispitivanjima uvođenja mreža. Time se pružaju i korisni podaci za državne potpore jer se poboljšava koherentnost između dviju politika.

Nadalje, cilj je prijedloga da BEREC postane decentralizirana agencija Unije usklađena s načelima zajedničkog pristupa.

Dosljednost u odnosu na obveze međunarodnog prava

Ako je potrebno, pri provođenju zadaća BEREC može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama. Ta bi se suradnja trebala temeljiti na radnim dogovorima koji bi trebali poštovati međunarodne odnose Unije i ne bi smjeli Uniji i njezinim državama članicama stvarati zakonske obveze.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 114. Ugovora jer se odnosi na razvoj i funkcioniranje unutarnjeg tržišta za elektroničke komunikacije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Unija treba djelovati radi rješavanja nedosljednosti u primjeni trenutačnog okvira te nedostataka postojećeg institucionalnog ustroja kao i nedosljednosti u raspodjeli odgovornosti između država članica, nacionalnih regulatornih tijela i Komisije. Za rascjepkanost tržišta nije odgovoran samo postojeći regulatorni ustroj Unije. Međutim, tijekom proteklih nekoliko godina postalo je očito da je nedostatak dosljednosti u telekomunikacijskom zakonodavstvu, barem djelomično, rezultat postojećeg institucionalnog ustroja i načina na koji različiti institucionalni sudionici (uglavnom nacionalna regulatorna tijela, BEREC i Komisija) komuniciraju i mogu utjecati na regulatorni ishod. Veće ovlasti BEREC-a u području ex ante regulacije tržišta povećat će pravnu sigurnost i pridonijeti regulatornoj dosljednosti.

Tržišni i tehnološki razvoj također znače da postoji niz prekograničnih aspekata koji zahtijevaju regulatornu dosljednost među državama članicama. Tijelo Unije može se bolje nositi s tim aspektima od pojedinačnih država članica. To se osobito odnosi na usluge poput M2M. Te usluge trebalo bi pružati tako da se ne osjeća prijelaz nacionalnih granica. Osim toga, i dalje postoje nacionalne prepreke pri pružanju prekograničnih poslovnih komunikacijskih usluga. To je važna propuštena prilika za funkcioniranje i razvoj unutarnjeg tržišta.

Zajednički je interes osigurati usklađenu, dosljednu i učinkovitu provedbu regulatornog okvira uz potporu BEREC-a. Države članice stoga ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ovog prijedloga. Oni se mogu bolje ostvariti na razini Unije. Stoga Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti, posebno s obzirom na ciljeve i zadaće BEREC-a. Njegov je cilj osigurati dosljednu provedbu regulatornog okvira, pridonoseći razvoju tržišta elektroničkih komunikacija u cijeloj Uniji, promicanju pristupa fiksnoj i mobilnoj podatkovnoj povezivosti vrlo visokoga kapaciteta i njezine uporabe, tržišnom natjecanju u pružanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija i interesu građana Unije. BEREC bi trebao pomagati Komisiji i nacionalnim regulatornim tijelima; pružati smjernice kako bi se osigurala dosljednost mjera nacionalnih regulatornih tijela; putem učinkovitih postupaka unutarnjeg tržišta davati mišljenja o nacrtu nacionalnih mjera; voditi registre mreža i pružatelja usluga te brojeva s upotrebom izvanteritorijalnosti; donositi obvezujuće odluke o dvama prekograničnim pitanjima: utvrđivanje transnacionalnih tržišta i obrasca sažetka ugovora. BEREC bi imao poluobvezujuće ovlasti u odnosu na postupke unutarnjeg tržišta za nacrte nacionalnih mjera za regulaciju tržišta (mehanizam „dvostruke zaštite”) i uspostavu jedinstvene najveće cijene završavanja poziva na razini Unije.

Nova agencija trebala bi nastaviti rad BEREC-a te nastaviti udruživanje stručnog znanja nacionalnih regulatornih tijela koja ostaju u središtu rada Agencije i članovi su upravnog odbora. Nacionalna regulatorna tijela i dalje će obavljati većinu posla koji se odnosi na provedbu regulatornog okvira.

Posebno u pogledu regulacije pristupa, nacionalna regulatorna tijela ostaju nadležna kako bi osigurala da se tržišni propusti rješavaju prikladnim mjerama te da propisi pomažu u ostvarivanju ciljeva zajedničke politike. Predložena pravila regulatorima pružaju dodatne alate za rješavanje trenutačnih izazova povezivosti, ali način na koji će se ona koristiti ovisi o nacionalnim okolnostima koje će ocjenjivati nacionalni regulatori. Razlog ciljanog jačanja regulatornog nadzora, uglavnom davanjem BEREC-u snažnije uloge u takvom nadzoru, očiti je nedostatak dosljednosti u primjeni postojećih pravila, a usklađenost je ključna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i dalje je u nadležnosti država članica. Predložena pravila osiguravaju opći okvir za dosljedno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom diljem Unije, iako države članice ta pravila mogu primijeniti uzimajući u obzir nacionalne okolnosti. S obzirom na snažan prekogranični utjecaj upravljanja radiofrekvencijskim spektrom i širi utjecaj na povezivost na unutarnjem tržištu, nužni su određeni postupci koordinacije na razini Unije.

Kao uredba, predloženi instrument izravno će se primjenjivati u Uniji. Financijsko i administrativno opterećenje za Uniju, nacionalne vlade i gospodarske subjekte tako će se svesti na minimum i biti proporcionalan cilju prijedloga. Tako se povećava proporcionalnost trenutačne situacije u kojoj se agencija Unije osniva uglavnom radi potpore BEREC-u. Njome se jamči da nova agencija osigura veću dodanu vrijednost i bude usklađena s političkim prioritetima Unije, posebno strategijom DSM.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST OCJENJIVANJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post ocjenjivanje/provjera prikladnosti postojećeg zakonodavstva

Općenito, radnim dokumentom službi kojim se prati prijedlog i ocjenjuje prikladnost trenutačnih pravila zaključeno je da je regulatorni okvir za elektroničke komunikacije uglavnom ostvario svoj opći cilj osiguranja konkurentnog sektora koji krajnjim korisnicima pruža znatne pogodnosti. I dalje su relevantni njegovi glavni specifični ciljevi – promicanje tržišnog natjecanja, razvoj unutarnjeg tržišta i njegovanje interesa krajnjih korisnika. Međutim, čini se potrebnim preispitati regulatorni okvir, uključujući Uredbu o BEREC-u, radi rješavanja rastuće potrebe za boljom povezanošću jedinstvenog digitalnog tržišta te radi pojednostavnjivanja odredaba uzimajući u obzir tržišni i tehnološki razvoj.

Rezultati, u skladu s posebnim kriterijima ocjenjivanja, mogu se sažeti kako slijedi.

Relevantnost – kad su u pitanju uloga i rad drugih važnih institucionalnih činitelja, BEREC mora, u skladu s važećim odredbama, težiti ostvarenju ciljeva iz tog okvira. Posebno mora osigurati dosljednu provedbu regulatornog okvira kako bi pridonio razvoju i boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. S tim ciljem, a sa proširenim mandatom, relevantnost BEREC-a raste iako u javnoj raspravi nije postignut konsenzus o tome kako regulativom pratiti to proširenje.

Djelotvornost – u javnoj raspravi o reviziji telekomunikacija bilo je različitih mišljenja u pogledu učinkovitosti BEREC-ove uloge u održavanju dosljednih rezultata. Neki dionici BEREC-ove neovisne stručne savjete i njegovu ulogu u postupku preispitivanja tržišta smatraju pozitivnima. Ostali misle da njegova struktura kao skupine nacionalnih regulatornih tijela bez pravne osobnosti BEREC-u umanjuje poticaj na rad na ostvarenju ciljeva unutarnjeg tržišta za razliku od pojedinačnih ili zajedničkih ciljeva nacionalnih članova. Ispitanici kažu da BEREC treba biti proaktivniji u odnosu na ključne teme. Kažu i da zbog svojeg trenutačnog institucijskog ustroja BEREC često odabire veću fleksibilnost ili najmanji zajednički nazivnik umjesto da prihvati usklađeni pristup jedinstvenom tržištu.

S obzirom na trenutačne zadaće te s obzirom na mišljenje o preispitivanju regulatornog okvira EU-a za elektroničke komunikacije 6 , BEREC je utvrdio nekoliko područja u kojima može igrati važniju ulogu. Na primjer, šire područje primjene mišljenjâ BEREC-a iz članka 7. i 7.a, pitanja prekogranične prirode (kao što su međunarodni roaming), određivanje mjerila kvalitete usluga pristupa internetu na razini Unije te razvoj tehničkih smjernica.

U pogledu usklađivanja ciljeva Ureda BEREC-a kao agencije Unije s trenutačnim prioritetima Unije, ocjenjivanjem je zaključeno da bi pružanjem potpore BEREC-u sadašnja djelatnost Ureda BEREC-a u konačnici trebala pridonijeti razvoju jedinstvenog tržišta i dosljednoj provedbi pravila. No riječ je o jedinstvenoj situaciji u kojoj je agencija osnovana isključivo radi pružanja potpore drugom regulatornom tijelu osnovanom u skladu s pravom Unije. To predstavlja određeni izazov jer unatoč relativno ograničenoj djelatnosti, Ured BEREC-a mora slijediti ista detaljna pravila koja se primjenjuju na sve decentralizirane agencije Unije (financijska pravila, pravila o osoblju/provedbena pravila, nabava, izvješćivanje, itd.).

Učinkovitost – nije bilo moguće provesti precizan izračun troškova, ali ocjenjivanje je pokazalo da koristi od okvira  – za većinu subjekata, krajnje korisnike te društvo u cjelini – uvelike premašuju troškove njegove provedbe.

U mnogim aspektima Ured BEREC-a nije u skladu s načelima zajedničkog pristupa. Ograničene zadaće i veličina ureda u usporedbi s drugim agencijama Unije imaju negativne posljedice kad je riječ o privlačenju i zadržavanju osoblja te o organizacijskim aspektima. Trenutačna dvojna struktura također dovodi do neučinkovitosti. Iako je takve neučinkovitosti teško mjeriti, dvojna struktura komplicira stvari i stvara administrativna opterećenja; naprimjer, potrebno je donijeti dva odvojena godišnja izvješća i dva programa rada – jedan Odbora regulatora za BEREC, a drugi Upravnog odbora Ureda.

Ocjenjivanjem su prepoznata brojna pitanja koja se mogu pojednostavniti i usmjeriti (delegiranje ovlasti tijela za imenovanja, duži ili produljivi mandati predsjednika, odlučivanje većinom glasova, odgovarajuća sredstva, organiziranje upravljačkog odbora te dulja razdoblja savjetovanja ili dvostupanjski postupak savjetovanja za ključne politike).

Dodana vrijednost za EU – dodana vrijednost za EU temeljem osnivanja BEREC-a, osobito u pogledu njegova savjetovanja institucija EU-a, povezana je s djelovanjem unutarnjeg tržišta za elektroničke komunikacije. Na to se općenito gleda s odobravanjem, ali se povremeno u pitanje dovodi učinkovitost BEREC-a. Veća bi mu učinkovitost povećala dodanu vrijednost. Dodana vrijednost Ureda kao agencije Unije koja podupire BEREC drugi je bitan aspekt.

•Savjetovanja s dionicima

Otvorena javna rasprava u trajanju od 12 tjedana počela je 11. rujna 2015. s ciljem dobivanja podataka za postupak ocjenjivanja, procjenu postojećih pravila te traženje mišljenja o mogućim prilagodbama okvira u svjetlu tržišnog i tehnološkog razvoja. Njome su obuhvaćeni opće ocjenjivanje postojećeg okvira i detaljno ocjenjivanje i preispitivanje posebnih dijelova okvira. To su:

regulativa o pristupu mreži,

upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i bežična povezivost,

sektorska regulativa komunikacijskih usluga,

pravila o univerzalnoj usluzi,

institucionalni ustroj i upravljanje.

Javna je rasprava bila i široka i detaljna, opsežni podaci dobiveni su od potrošača, davatelja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, nacionalnih i europskih udruženja operatora, organizacija civilnog društva, radiotelevizijskih kuća, pružatelja tehnoloških usluga, pružatelja internetskih i mrežnih usluga, poduzeća koja se oslanjaju na povezivost i aktera šireg digitalnog gospodarstva, nacionalnih tijela na svim razinama, nacionalnih regulatornih tijela i drugih zainteresiranih dionika. Podaci su dobiveni od dionika na koje ta politika utječe, koji je moraju provesti i koji imaju izražen interes u tu politiku. Na javnu raspravu stigla su ukupno 244 odgovora u elektroničkom obliku, koje su poslali dionici iz svih država članica i izvan Unije. Na polovici razdoblja savjetovanja, 11. studenoga 2015. održano je javno saslušanje.

Uz javno savjetovanje BEREC je sam pridonio ocjenjivanju i postupku preispitivanja te je u prosincu 2015. objavio svoje mišljenje 7 . I Skupina za politiku radiofrekvencijskog spektra dala je svoje mišljenje o strategiji DSM i Okvirnom preispitivanju 8 .

Postupak javne rasprave rezultirao je sljedećim trendovima.

Dobra povezivost smatra se preduvjetom jedinstvenoga digitalnog tržišta. Mnogi ispitanici naglasili su potrebu za mjerama politike i mogućim prilagodbama sadašnje politike i regulatornih instrumenata kako bi se podupro razvoj infrastrukture u skladu s budućim potrebama.

Velik broj ispitanika izjavio je da postojeći regulatorni okvir ne koristi mnogo unutarnjem tržištu. Postoji opći dojam da regulatorni okvir treba prilagoditi sadašnjoj tržišnoj dinamici. Međutim, mnogi ispitanici priznali su da se liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta stanje poboljšalo, osobito u pogledu pogodnosti za krajnje korisnike i tržišnog natjecanja u većini nacionalnih tržišta.

S obzirom na radiofrekvencijski spektar, ispitanici su prepoznali važnost bežične povezivosti i bežične širokopojasne komunikacije. Općenito, industrija, koja se zalaže za usklađeniji pristup, traži dodatnu sigurnost za ulaganja i mogućnosti razvoja novih bežičnih i mobilnih komunikacija, uključujući 5G, diljem Unije.

Iako je trajna uloga nacionalnih regulatornih tijela i tijela za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom općenito priznata, gotovo polovica ispitanika naglasila je da bi institucionalni ustroj na razini Unije trebalo prilagoditi kako bi se osigurala bolja pravna sigurnost i odgovornost. Zagovaraju sljedeće promjene:

jasniju podjelu ovlasti između različitih institucija (da bi se izbjeglo preklapanje),

nužnost da institucije budu politički i pravno odgovorne za svoje odluke,

visoku razinu transparentnosti u donošenju odluka (veće sudjelovanje dionika).

Kao dio postupka ocjenjivanja Komisija je naručila i veći broj studija. One su obuhvaćale i javne radionice na kojima su dionici mogli dati primjedbe i dostaviti povratne informacije o tekućem ocjenjivanju.

Javna radionica održana je 6. travnja 2016. radi potvrde privremenih rezultata studije koju su o „regulatornim, posebno pristupnim, režimima modela za ulaganje u mrežu u Europi” (SMART 2015/0002) proveli WIK, IDATE i Deloitte.

Dana 2. svibnja 2016. održana je javna radionica radi potvrde privremenih rezultata studije koju su proveli WIK, CRIDS i Cullen o temi „Materijalna pitanja za preispitivanje u područjima ulaska na tržište, upravljanja oskudnim resursima i općim pitanjima potrošača” (SMART 2015/0003).

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija se poslužila sljedećim vanjskim stručnim savjetima:

– preporuke o politikama drugih institucija EU-a, posebno Europski parlament 9  i Europsko vijeće 10 .

– tri studije za preispitivanje

–„Potpora pripremi procjene učinka uz preispitivanje regulatornog okvira za elektroničke komunikacije” (SMART 2015/0005).

–„Regulatorni, posebno pristupni, režimi modela za ulaganje u mrežu u Europi” (SMART 2015/0002).

–„Bitna pitanja za preispitivanje u područjima ulaska na tržište, upravljanja oskudnim resursima i općim pitanjima potrošača” (SMART 2015/0003).

– usto, brojne druge studije pružile su podatke za postupak preispitivanja. Te su studije navedene u odjeljku 6.1.4. procjene učinka.

– stručno povjerenstvo na visokoj razini kao dio studije SMART 2015/0005 11 .

•Procjena učinka

Sažetak procjene učinka i pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative možete pronaći na web-mjestu Komisije 12 .

Razmotrene su sljedeće mogućnosti za upravljanje. Preferira se Opcija 3., iako je usklađivanje strukture BEREC-a sa zajedničkim pristupom razmotreno i u Opciji 2. 13

Opcija 1. – Bez promjena – osnovni scenarij

Ova opcija temelji se na postojećim odredbama. Primjetan je utjecaj sadašnjega manjka odgovarajuće usklađenosti nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela. Razlog tomu jest činjenica da je zakonodavac BEREC-u dao ulogu u područjima u kojima nadležnost na nacionalnoj razini nije usklađena za njegove članove, poput rješavanja prekograničnih sporova.

Opcija 2. – Pojačana savjetodavna uloga i jačanje nadležnosti

Ta opcija predviđa neke prilagodbe postojećih pravila na temelju iskustva provedbe okvira posljednjih godina te REFIT-a, osobito jačanjem uloge neovisnih nacionalnih regulatornih tijela utvrđivanjem minimalne nadležnosti za nacionalna regulatorna tijela diljem Unije.

Na razini Unije, BEREC bi trebao proširiti svoju savjetodavnu ulogu na područja u kojima su nadležna neovisna nacionalna regulatorna tijela, kako bi uskladio zadaće sa zadaćama nacionalnih regulatornih tijela. Međutim, da bi BEREC postao učinkovitiji i osigurao stabilnije upravljanje, strukture upravljanja prilagodile bi se radi usklađivanja sa zajedničkim pristupom. To znači da bi tijelo s pravnom osobnošću provodilo regulatornu djelatnost pod okriljem BEREC-a.

Uspostavit će se novi Upravni odbor radi nadgledanja općih smjernica za aktivnosti Agencije, i zamijenit će postojeći Odbor regulatora i Upravljački odbor. Stabilnija upravljačka struktura predviđena je imenovanjem predsjednika (koji se bira iz redova članova Upravnog odbora) za na dulji mandat (trenutačno je godinu dana). Izvršni direktor imat će više ovlasti od sadašnjeg Upravitelja ureda i bit će odabran s popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog postupka odabira kako je predviđeno zajedničkim pristupom i kako je u drugim agencijama.

Opcija 3. – Savjetodavna uloga s određenim prednormativnim ovlastima i boljim tržišnim postupkom preispitivanja i dodjele prava uporabe radiofrekvencijskog spektra

Ova opcija sadržava većinu aspekata Opcije 2., posebno minimalni skup usklađenih nadležnosti (što uključuje nadležnost za utvrđivanje aspekata koji oblikuju tržište i regulatornih aspekata dodjeljivanja prava uporabe radiofrekvencijskog spektra elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama) te usklađivanje zadaća nacionalnih regulatornih tijela i BEREC-a, kao i znatno usklađivanje upravljačke strukture BEREC-a sa zajedničkim pristupom.

BEREC će dobiti neke dodatne zadaće, kao što su ovlasti za donošenje obvezujućih odluka o utvrđivanju međudržavnih tržišta i o obrasca sažetka ugovora; poluobvezujuće ovlasti u odnosu na postupke unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera za regulaciju tržišta (mehanizam „dvostruke zaštite” – vidjeti niže) i uspostavu jedinstvene najveće cijene završavanja poziva na razini Unije; te izdavanje smjernica u brojnim područjima: geografska istraživanja, zajednički pristup zadovoljavanju transnacionalne potražnje, minimalni kriteriji za referentne ponude, zajednički kriteriji za upravljanje resursima za dodjelu brojeva, pokazatelji kakvoće usluge, primjenjive metode mjerenja te tehničke pojedinosti troškovnog modela koji primjenjuju nacionalna regulatorna tijela kad određuju najviše simetrične cijene završavanja poziva. Dobit će i ovlast da zatraži informacije izravno od operatora.

BEREC će biti nadležan i za uspostavu registra za izvanteritorijalnu uporabu brojeva te prekogranične dogovore kao i još jednog registra pružatelja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Također će surađivati s Komisijom i nacionalnim regulatornim tijelima u području normizacije i pomagati im da utvrde prijetnju povezivosti s kraja na kraj ili učinkovitu pristupu hitnim službama. To se može postići provođenjem postojećih i donošenjem novih standarda.

Za poboljšanje trenutačnog stanja u kojem Komisija i BEREC imaju samo neobvezujuće ovlasti u vezi s mjerama, predlaže se sustav „dvostruke zaštite”. U takvom sustavu, ako BEREC-a i Komisije usuglase stajalište o nacrtu mjera što ih predloži nacionalno regulatorno tijelo, Komisija može zahtijevati od nacionalnog regulatornog tijela da izmijeni ili povuče nacrt mjere i da, prema potrebi, ponovno prijavi tu analizu tržišta. Stručna revizija sustava unutar BEREC-a uvest će se kao novi koordinacijski mehanizam za poboljšanje učinkovitosti i dosljednosti među državama članicama u pogledu regulatornih tržišnih aspekata dodjele prava na uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Opcija 4. – Europsko regulatorno tijelo s određenim provedbenim/izvršnim ovlastima

Ovom se opcijom razmatra osnivanje europskog regulatornog tijela, ojačane agencije s potrebnim sredstvima za prijenos provedbenih ovlasti, uključujući nadzorne i izvršne ovlasti. Moglo bi imati obvezujuće ovlasti u područjima u kojima je potrebno osigurati ujednačenu provedbu pravila EU-a. Takvo su područje nove paneuropske ili globalne usluge, trenutačno uglavnom neregulirane ili podložne nejasnom regulatornom okviru (M2M , OTT i ostala područja od velike važnosti za Uniju, poput roaminga ili transnacionalnih tržišta).

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Mjere politike predložene u najpoželjnijoj opciji u skladu su s programom REFIT jer im je cilj pojednostavniti i umanjiti administrativno opterećenje u skladu s rezultatima ocjenjivanja potencijala REFIT-a u okviru preispitivanja. Cilj je nekoliko predloženih izmjena u upravljanju i drugim područjima politike da pravila postanu jasna; da strane s lakoćom shvate svoja prava i obveze; te da se izbjegne pretjerano reguliranje i administrativno opterećenje.

Za učinkovitiji i ujednačeniji institucionalni okvir, a uzimajući u obzir ocjenjivanje REFIT-a, prijedlog sadržava brojne promjene koje bi BEREC uskladile sa zajedničkim pristupom i strukturom ostalih agencija Unije. Prijedlogom da BEREC postane decentralizirana agencija Unije trebalo bi ostvariti određenu razinu poboljšanja učinkovitosti i sinergijâ kako bi se djelomično uklonila potreba za dodatnim sredstvima za izvršavanje novih poslova povjerenih BEREC-u.

– Decentralizirana agencija Unije imat će odgovarajuću strukturu i upravljanje, mandat i ovlasti. Njome će se ojačati pravna i politička odgovornost jer će se sve odluke (regulatorne, administrativne, financijske, itd.) sada donositi pod okriljem agencije Unije s pravnom osobnošću.

– Upravljačka struktura bit će pojednostavnjena zamjenom dviju sadašnjih upravljačkih struktura (Odbor regulatora za regulatorne odluke i Upravni odbor za administrativne i financijske odluke) jedinstvenim upravnim odborom. Administrativno opterećenje smanjit će se prestankom sadašnjeg dupliciranja zadaća, programa rada, godišnjih izvješća, registara dokumenata, imenovanja članova itd.

– Na čelo agencije bit će imenovan izvršni direktor koji će biti pravni zastupnik BEREC-a i odgovoran za obavljanje poslova dodijeljenih Agenciji. Točnije, njemu će biti dodijeljene „ovlasti tijela za imenovanja”. Time bi upravljanje osobljem Agencije postalo učinkovitije (prema važećoj uredbi o BEREC-u te su ovlasti dodijeljene potpredsjedniku čiji mandat traje jednu godinu i ne mogu se prenijeti dalje).

– Predsjednik upravnog odbora (četiri godine s mogućnošću reizbora, trenutačno jedna godina) i izvršni direktor (pet godina s mogućnošću reizbora, trenutačno tri godine s mogućnošću reizbora) imat će dulji mandat radi osiguranja potrebnog kontinuiteta i stabilnosti.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

BEREC-u, koji se osniva na temelju postojećeg BEREC-a i Ureda BEREC-a, dodijeljeno je nekoliko zadaća koje se odnose na osiguravanje dosljedne provedbe regulatornog okvira, čime se pridonosi razvoju tržišta elektroničkih komunikacija diljem Unije, promicanju pristupa podatkovnoj povezivosti vrlo velikoga kapaciteta te njezinoj upotrebi za sve građane i poduzeća u Uniji, promicanju tržišnog natjecanja u području pružanja mreža i usluga elektroničkih komunikacija te promicanju interesa građana Unije.

Ukupna financijska sredstva nužna da bi BEREC mogao ostvariti svoju misiju iznose 14,135 milijuna EUR za razdoblje 2019. – 2020. 14 Osim doprinosa Unije, BEREC može prikupljati sredstva od publikacija i ostalih pruženih usluga, doprinosa trećih zemalja ili regulatornih tijela nadležnih za elektroničke komunikacije trećih zemalja koje sudjeluju u radu BEREC-a i dobrovoljnih doprinosa država članica i nacionalnih regulatornih tijela 15 .

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, ocjene i izvješćivanja

U skladu sa zajedničkim pristupom aktualnim je prijedlogom predviđeno da u roku od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe te svakih pet godina nakon toga Komisija obavlja ocjenjivanje u skladu sa svojim smjernicama kako bi procijenila uspješnost djelovanja BEREC-a u odnosu na njegove ciljeve, ovlasti, zadaće i lokaciju (lokacije). Ocjenjivanje bi posebno trebalo biti usmjereno na moguću potrebu za izmjenom ovlasti BEREC-a i na financijske učinke takve izmjene. Ako Komisija bude smatrala da daljnje postojanje BEREC-a više nije opravdano s obzirom na ciljeve i zadatke koji su mu dodijeljeni, ona može sukladno tome predložiti da se ova Uredba izmjeni ili stavi izvan snage. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru mora dostaviti izvješće o rezultatima ocjenjivanja. Rezultati ocjenjivanja moraju biti objavljeni.

BEREC bi objavljivao i godišnja izvješća o djelatnostima u kojima bi se ocijenili rezultati djelatnosti obavljanih tijekom godine. Godišnje izvješće o aktivnostima moralo bi se dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i učiniti dostupno javnosti.

Osim toga, Komisija će i dalje osiguravati praćenje provedbe regulatornog okvira na temelju sljedećeg.

Izvješće o europskom digitalnom napretku

Izvješće o europskom digitalnom napretku (EDPR) obuhvaća 28 država članica i pruža sveobuhvatne podatke i analizu tržišnih, regulatornih i potrošačkih kretanja u digitalnom gospodarstvu. Sadržava izvješća i sve dokaze objavljene u vezi s Pregledom digitalnih rezultata 17 u kombinaciji s telekomunikacijskim izvješćem o provedbi te izvješćâ po državama članicama. To se izvješće temelji na dokazima iz sljedećih izvora:

–Pregled digitalnih rezultata. Njime se mjeri napredak europskog digitalnog gospodarstva. Temelji se na podacima koje šalju nacionalna regulatorna tijela, Eurostat i dodatni relevantni izvori te uključuje podatke o općem stanju svih aspekata indeksa digitalnoga gospodarstva i društva u državama članicama EU-a 18 . Pokazatelji uključeni u izvješće omogućuju usporedbu napretka u svim europskim zemljama i tijekom vremena.

–Telekomunikacijska izvješća o reguliranju i tržištima europskih elektroničkih komunikacija. U njima se nalaze sveobuhvatni podaci i analiza tržišta te regulatornog i potrošačkog razvoja događaja u tom sektoru.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive).

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

(1) Osnivanje, područje primjene i ciljevi:

Poglavlje I. „Ciljevi i zadaće”

Člankom 1. osniva se BEREC i utvrđuje područje primjene Uredbe, definicije i ciljevi BEREC-a, koji bi se trebali podudarati s ciljevima nacionalnih regulatornih tijela.

U članku 2. nabrajaju se zadaće BEREC-a. BEREC po potrebi može surađivati s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama te se savjetovati sa zainteresiranim stranama.

Poglavlje II. „Administrativna i upravljačka struktura”

Članak 3. odnosi se na administrativnu i upravljačku strukturu BEREC-a, koja se sastoji od upravnog odbora, izvršnog direktora, radnih skupina i odbora za žalbe.

Člancima 4. – 5. predviđa se da se upravni odbor sastoji od voditelja ili člana kolegijalnog tijela svakog nacionalnog regulatornog tijela i dvaju predstavnika Komisije, koji svi imaju pravo glasa. Utvrđuju se i njegove zadaće. Konkretno, upravni odbor trebao bi izvršnom direktoru delegirati relevantne ovlasti tijela za imenovanje. Izvršni direktor trebao bi biti ovlašten dalje delegirati ovlasti, pri čemu se utvrđuju uvjeti u skladu s kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati.

Člankom 6. predviđa se da upravni odbor dvotrećinskom većinom bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima na četverogodišnji mandat koji se može jednom obnoviti.

Člancima 7. – 8. utvrđuje se minimalni broj redovnih sastanaka upravnog odbora (dva) godišnje i pravila njegova glasovanja (u pravilu većinom glasova).

Člankom 9. utvrđuju se nadležnosti izvršnog direktora, koji bi trebao upravljati agencijom i pravno je zastupati. Izvršni direktor odgovoran je upravnom odboru te o izvršavanju svojih dužnosti izvješćuje Europski parlament i na poziv Vijeće.

Člankom 10. utvrđuje se da upravni odbor može po potrebi osnivati radne skupine, koje bi koordinirao i vodio član osoblja BEREC-a. Za osnivanje određenih radnih skupina trebalo bi unaprijed osigurati popis kvalificiranih stručnjaka.

Člancima 11. – 14. osniva se odbor za žalbe te utvrđuju njegov sastav i imenovanje članova, koji bi morali biti neovisni i ne bi smjeli obavljati druge dužnosti u okviru BEREC-a. Bilo koja fizička ili pravna osoba, uključujući nacionalna regulatorna tijela, može podnijeti žalbu protiv obvezujuće odluke BEREC-a. Žalbe ne bi trebale imati suspenzivni učinak, no odbor za žalbe može suspendirati primjenu odluke.

Poglavlje III. „Godišnje i višegodišnje programiranje”

Člankom 15. utvrđuje se postupak donošenja dokumenta o godišnjem i višegodišnjem programiranju. Taj bi dokument trebao sadržavati strategiju odnosa s tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili međunarodnim organizacijama.

Članci 16. – 17. odnose se na utvrđivanje proračuna BEREC-a i njegove strukture u pogledu prihoda i rashoda.

U člancima 18. – 20. navodi se da je izvršni direktor nadležan za izvršavanje proračuna BEREC-a i utvrđuje postupak prikazivanja financijskih izvještaja i razrješnica. Upravni odbor donosi financijska pravila koja se primjenjuju na BEREC.

Poglavlje IV. „Osoblje”

U članku 21. navodi se da se na osoblje BEREC-a primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije te provedbena pravila za njihovu primjenu.

Člankom 22. utvrđuje se postupak na temelju kojeg upravni odbor imenuje izvršnog direktora s popisa kandidata koje je predložila Komisija na petogodišnji mandat, koji se može obnoviti, te postupak za produljenje njegova mandata ili razrješenje dužnosti.

U članku 23. navodi se da se BEREC može koristiti uslugama upućenih nacionalnih stručnjaka ili drugih članova osoblja koji nisu njegovi zaposlenici, na koje se ne primjenjuje Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

Poglavlje V. „Opće odredbe”

Člancima 24. – 25. predviđa se da bi BEREC trebao imati pravnu osobnost i biti tijelo Unije. Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuje se na BEREC i njegovo osoblje.

U članku 26. navodi se da BEREC po potrebi može surađivati s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili međunarodnim organizacijama. Ta bi se suradnja trebala temeljiti na radnim dogovorima, koje bi prethodno trebala odobriti Komisija. U skladu sa zajedničkim pristupom Komisija i agencija trebale bi sklopiti odgovarajući radni dogovor kako bi se osiguralo da BEREC djeluje u okviru svojih ovlasti i postojećeg institucionalnog okvira. U tom se članku navodi i da je BEREC otvoren za sudjelovanje regulatornih tijela nadležnih za elektroničke komunikacije trećih zemalja koje su sklopile sporazume s Unijom u tu svrhu.

U članku 27. navodi se da se Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje na dokumente kojima raspolaže BEREC, a da njegova obrada osobnih podataka podliježe Uredbi (EZ) br. 45/2001. U tom se članku navodi i da BEREC može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti.

Članak 28. odnosi se na pravila o povjerljivosti koja BEREC mora poštovati.

Članak 29. odnosi se na sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih podataka i osjetljivih neklasificiranih podataka koja bi BEREC trebao donijeti.

Člankom 30. predviđa se da Komisija i nacionalna regulatorna tijela prosljeđuju BEREC-u informacije (i obrnuto). Njime se predviđa i da BEREC može, kao krajnju mjeru, zatražiti potrebne informacije od drugih tijela i poduzeća.

Člankom 31. predviđa se da su članovi upravnog odbora, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci i ostalo osoblje koje nije zaposleno u BEREC-u dužni dati pojedinačne izjave o preuzimanju obveze i postojanju ili nepostojanju izravnog ili neizravnog interesa za koji se može smatrati da utječe na njihovu neovisnost; te da su oni i stručnjaci koji sudjeluju u radnim skupinama dužni dati izjavu o interesu za koji bi se moglo smatrati da utječe na njihovu neovisnost u odnosu na točke dnevnog reda.

Člankom 32. predviđa se da bi BEREC trebao pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i donijeti odgovarajuće odredbe koje će se primjenjivati na sve zaposlenike BEREC-a.

Članak 33. sadržava odredbe o ugovornoj odgovornosti BEREC-a.

Člankom 34. predviđa se da djelatnosti BEREC-a podliježu nadzoru Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. Ugovora.

Člankom 35. predviđa se da se Uredba br.1/58 primjenjuje na BEREC te da usluge prevođenja potrebne za rad BEREC-a pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 36. odnosi se na postupak utvrđivanja pravila o postupku odbora za žalbe za koji su Komisiji dodijeljene provedbene ovlasti.

Poglavlje VI. „Prijelazne i završne odredbe”

Člankom 37. predviđa se potreba za sklapanjem sporazuma o sjedištu između BEREC-a i države članice u kojoj se on nalazi. Država članica domaćin BEREC-a osigurava potrebne uvjete za nesmetan i učinkovit rad BEREC-a, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Člankom 38. predviđa se da u roku od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe te svakih pet godina nakon toga Komisija obavlja ocjenjivanje u skladu sa svojim smjernicama kako bi ocijenila uspješnost djelovanja BEREC-a u odnosu na njegove ciljeve, ovlasti, zadaće i lokaciju (lokacije). Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru mora dostaviti izvješće o rezultatima ocjenjivanja, koji se moraju objaviti.

U članku 39. navodi se da je BEREC sljednik Ureda osnovanog Uredbom (EZ) br. 1211/2009 u pogledu vlasništva, sporazuma, pravnih obveza, ugovora o radu, financijskih obveza i odgovornosti. Tim su člankom utvrđene i prijelazne odredbe koje se odnose na upravitelja ureda u svojstvu privremenog izvršnog direktora te na ugovor upravitelja odbora, sastav upravnog odbora i postupak davanja razrješnice.

U članku 40. navodi se da se Uredba (EZ) br. 1211/2009 stavlja izvan snage i da se upućivanja na tu uredbu i Ured BEREC-a smatraju upućivanjima na ovu Uredbu i BEREC.

2016/0286 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 19 ,

nakon savjetovanja s Odborom regija 20 ,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Cilj je Direktive [...] Europskog parlamenta i Vijeća 21 („Direktiva”), kojom se utvrđuju brojne zadaće Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije („BEREC”), i Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 22 stvoriti unutarnje tržište za elektroničke komunikacije u Uniji, a pritom osigurati visoku razinu ulaganja, inovacija i zaštite potrošača na temelju poboljšanog tržišnog natjecanja.

(2)Uredbom (EZ) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 23 u pogledu roaminga unutar Unije dopunjena su i podupiru se pravila predviđena regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije te se utvrđuju određene zadaće BEREC-a.

(3)Uredbom (EU) br. 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća 24 utvrđena su zajednička pravila za zaštitu jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu i povezanih prava krajnjih korisnika te novi mehanizam za određivanje maloprodajnih cijena za regulirane usluge roaminga na razini Unije. Tom su uredbom utvrđene dodatne zadaće BEREC-a, osobito izdavanje smjernica za ispunjavanje obveza nacionalnih regulatornih tijela u odnosu na pristup otvorenom internetu te za izvješćivanje i savjetovanje o nacrtu provedbenih akata koje donosi Komisija u vezi s roamingom na razini Unije.

(4)BEREC i Ured („Ured BEREC-a”) osnovani su Uredbom (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 25 . BEREC-om je zamijenjena Europska skupina regulatora („ERG”) 26 , a svrha mu je pridonositi razvoju i boljem djelovanju unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga radi osiguranja dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. Ured BEREC-a osnovan je kao tijelo Zajednice s pravnom osobnošću za provedbu zadaća iz Uredbe (EZ) br. 1211/2009, osobito pružanje usluga stručne i administrativne potpore BEREC-u.

(5)U svojoj Komunikaciji od 6. svibnja 2015. „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” 27 Komisija za 2016. predviđa predstavljanje prijedloga za ambicioznu reformu regulatornog okvira u području elektroničkih komunikacija, koji će biti usmjereni, među ostalim, na učinkovitiji regulatorni institucionalni okvir kako bi se osigurala prikladnost pravila u području elektroničkih komunikacija, čime bi se pridonijelo stvaranju odgovarajućih uvjeta za jedinstveno digitalno tržište. To uključuje uvođenje mreža povezivosti vrlo velikoga kapaciteta, veću razinu koordinacije upravljanja radiofrekvencijskim spektrom za bežične mreže i osiguravanje ravnopravnih uvjeta za napredne digitalne mreže i inovativne usluge. U toj se komunikaciji navodi da je zbog promjena na tržištu i u tehnološkom okruženju potrebno jačanje institucionalnog okvira na temelju jače uloge BEREC-a.

(6)U svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2016. Europski parlament pozvao je Komisiju da osigura uspostavu učinkovitijeg institucionalnog okvira radi dodatne integracije jedinstvenog digitalnog tržišta. Komisija to može postići jačanjem uloge, kapaciteta i ovlasti za donošenje odluka BEREC-a kako bi mu omogućila poticanje dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, učinkovit nadzor nad razvojem jedinstvenog tržišta i rješavanje prekograničnih sporova. U tom pogledu, Europski parlament istaknuo je potrebu za poboljšanjem financijskih i ljudskih resursa te dodatnim unaprjeđenjem upravljačke strukture BEREC-a.

(7)BEREC i Ured BEREC-a pozitivno su pridonijeli dosljednoj provedbi regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. Međutim, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu regulatorne prakse. Osim toga, upravljačka struktura BEREC-a i Ureda BEREC-a zahtjevna je i stvara nepotrebno administrativno opterećenje. Kako bi se osigurala veća učinkovitost i sinergije te dodatno pridonijelo razvoju unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacija diljem Unije, promicanju pristupa podatkovnoj povezivosti vrlo velikoga kapaciteta te njezinoj upotrebi, promicanju tržišnog natjecanja u području pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža, usluga i pripadajuće infrastrukture te promicanju interesa građana Unije, svrha ove Uredbe jest jačanje uloge BEREC-a i unaprjeđenje njegove upravljačke strukture osnivanjem BEREC-a kao decentralizirane agencije Unije. To je u skladu i s potrebom da se u obzir uzme znatno unaprijeđena uloga BEREC-a na temelju Uredbe (EZ) br. 523/2012 kojom su utvrđene zadaće BEREC-a u pogledu roaminga unutar Unije, Uredbe (EZ) br. 2015/2120 kojom su utvrđene zadaće BEREC-a u pogledu pristupa otvorenom internetu i roaminga unutar Unije i Direktive kojom je utvrđen znatan broj novih zadaća BEREC-a, kao što su davanje mišljenja i smjernica o nekoliko tema, izvješćivanje o tehničkim pitanjima, vođenje registara i davanje mišljenja o postupcima unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera u pogledu regulacije tržišta i dodjele prava uporabe radiofrekvencijskog spektra.

(8)Dosljedna provedba regulatornog okvira za elektroničke komunikacije u svim državama članicama presudna je za uspješan razvoj unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacija diljem Unije, promicanje pristupa podatkovnoj povezivosti vrlo velikoga kapaciteta te njezinu uporabu, promicanje tržišnog natjecanja u području pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža, usluga i pripadajuće infrastrukture te promicanje interesa građana Unije. U pogledu tržišnog i tehnološkog razvoja, koji često uključuje povećanu prekograničnu dimenziju, te dosadašnjeg iskustva u osiguravanju dosljedne provedbe u području elektroničkih komunikacija, potrebno se nadovezati na rad BEREC-a i Ureda BEREC-a te ih dodatnim razvojem preobraziti u punopravnu agenciju.

(9)Upravljanje agencijom i njezin rad trebali bi biti u skladu s načelima iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama („zajednički pristup”) 28 . Budući da je BEREC već dobro poznato ime te da bi promjena imena podrazumijevala određene troškove, nova bi agencija trebala zadržati naziv BEREC.

(10)Budući da je BEREC stručno tijelo u području elektroničkih komunikacija koje čine predstavnici nacionalnih regulatornih tijela i Komisije, najprimjerenije je njemu povjeriti zadaće kao što su odlučivanje o pitanjima s prekograničnom dimenzijom, doprinos učinkovitim postupcima unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera (u pogledu regulacije tržišta i dodjele prava uporabe radiofrekvencijskog spektra), pružanje potrebnih smjernica nacionalnim regulatornim tijelima kako bi se osigurali zajednički kriteriji i dosljedan regulatorni pristup te vođenje određenih registara na razini Unije. Time se ne dovode u pitanje zadaće koje su utvrđene za nacionalna regulatorna tijela, koja su najbliže upoznata s tržištima elektroničkih komunikacija i lokalnim uvjetima. Agenciji bi za provedbu utvrđenih zadaća bili potrebni odgovarajući financijski i ljudski resursi, a nastavila bi i s udruživanjem stručnog znanja nacionalnih regulatornih tijela.

(11)Trebalo bi odobriti da BEREC po potrebi surađuje s ostalim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, ne dovodeći u pitanje njihovu ulogu, osobito sa Skupinom za politiku radiofrekvencijskog spektra 29 , Europskim odborom za zaštitu podataka 30 , Europskom skupinom regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge 31 i Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost 32 te s postojećim zajednicama (kao što su Odbor za komunikacije i Odbor za radiofrekvencijski spektar). Trebalo bi odobriti i njegovu suradnju s nadležnim tijelima trećih zemalja, osobito s regulatornim tijelima u području elektroničkih komunikacija i/ili skupinama tih tijela, te s međunarodnim organizacijama ako je ta suradnja potrebna za obavljanje njegovih zadaća.

(12)Zahvaljujući jedinstvenom odboru koji bi davao opće smjernice za djelatnosti BEREC-a te odlučivao o regulatornim, operativnim, administrativnim i proračunskim pitanjima, trebala bi se poboljšati učinkovitost, usklađenost i uspješnost agencije u usporedbi s prijašnjom situacijom kada su njome paralelno upravljali odbor regulatora i upravljački odbor. U tu bi svrhu upravljački odbor trebao imati odgovarajuće zadaće i trebao bi se sastojati od dvaju predstavnika Komisije i voditelja ili člana kolegijalnog tijela svakog nacionalnog regulatornog tijela, koji mogu biti razriješeni dužnosti samo uz određene uvjete.

(13)Prije je ovlasti tijela za imenovanje imao zamjenik predsjednika upravnog odbora Ureda BEREC-a. Upravni odbor nove agencije trebao bi delegirati relevantne ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru, koji bi bio ovlašten dalje delegirati te ovlasti. Time bi se pridonijelo učinkovitom upravljanju osobljem BEREC-a i osiguravanju da se upravni odbor te predsjednik odbora i njegov zamjenik mogu usredotočiti na svoje zadaće.

(14)Prije je mandat predsjednika odbora regulatora i njegova zamjenika trajao godinu dana. Budući da su BEREC-u dodijeljene dodatne zadaće te da je za njegove djelatnosti potrebno izraditi godišnje i višegodišnje programe, ključno je da predsjednik i njegov zamjenik imaju stabilan i dugotrajan mandat.

(15)Upravni odbor trebao bi održavati najmanje dva redovna sastanka godišnje. Na temelju prethodnog iskustva i s obzirom na unaprijeđenu ulogu BEREC-a možda će biti potrebno da upravni odbor održi i dodatne sastanke.

(16)Uloga izvršnog direktora, koji bi bio pravni zastupnik BEREC-a, ključna je za pravilan rad nove agencije i izvršavanje zadaća koje su joj dodijeljene. Upravni odbor trebao bi imenovati izvršnog direktora s popisa koji je sastavila Komisija, na temelju otvorenog i transparentnog postupka odabira kako bi se osiguralo temeljito ocjenjivanje kandidata i visoka razina neovisnosti. Nadalje, prije je mandat upravitelja Ureda BEREC-a trajao tri godine. Potrebno je utvrditi dovoljno dugačak mandat kako bi se osigurala stabilnost i provedba dugoročne strategije agencije.

(17)Iskustvo je pokazalo da se većina zadaća BEREC-a bolje provodi s pomoću radnih skupina, stoga bi upravni odbor trebao imati ovlasti za osnivanje radnih skupina i imenovanje njihovih članova. Kako bi se osigurao uravnotežen pristup, radne bi skupine trebao koordinirati i voditi član osoblja BEREC-a. Potrebno je unaprijed pripremiti popise kvalificiranih stručnjaka kako bi se omogućilo brzo osnivanje radnih skupina, osobito onih koje su povezane s postupcima unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera za regulaciju tržišta i dodjelu prava uporabe radiofrekvencijskog spektra zbog vremenskog ograničenja tih postupaka.

(18)Budući da je BEREC ovlašten za donošenje odluka s obvezujućim učinkom, potrebno je osigurati da bilo koja fizička ili pravna osoba koja je predmet odluke BEREC-a ili je povezana s njom ima pravo uložiti žalbu odboru za žalbe, koji je dio agencije, no neovisan je o njezinoj administrativnoj i regulatornoj strukturi. Budući da je svrha odluka koje donosi odbor za žalbe da proizvodu pravni učinak za treće osobe, može se zatražiti preispitivanje njihove zakonitosti pred Općim sudom. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti u pogledu poslovnika odbora za žalbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 33 .

(19)Uredba (EU) br. 1271/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 34 trebala bi se primjenjivati i na BEREC.

(20)Kako bi se zajamčila potpuna samostalnost BEREC-a, trebalo bi mu odobriti vlastiti proračun koji ponajprije potječe iz doprinosa Unije. Financiranje BEREC-a trebalo bi biti podložno odobrenju proračunskog tijela kako je utvrđeno u točki 31. Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 35 .

(21)BEREC bi trebao biti neovisan u pogledu operativnih i tehničkih pitanja te bi trebao uživati pravnu, upravnu i financijsku samostalnost. Stoga je potrebno i primjereno da se BEREC uspostavi kao tijelo Unije s pravnom osobnošću, koje izvršava dodijeljene ovlasti.

(22)Kao decentralizirana agencija Unije BEREC bi trebao djelovati u okviru svojih ovlasti i postojećeg institucionalnog okvira. Ne bi trebalo smatrati da BEREC zastupa stajalište Unije pred javnosti ili da preuzima pravne obveze u ime Unije.

(23)Kako bi se nastavilo s dosljednom provedbom odredaba regulatornog okvira za elektroničke komunikacije u okviru područja djelovanja BEREC-a, nova bi agencija trebala biti otvorena za sudjelovanje regulatornih tijela trećih zemalja nadležnih u području elektroničkih komunikacija koja su u tu svrhu sklopila sporazume s Unijom, osobito tijela država EGP-a i EFTA-e te država kandidatkinja.

(24)Potrebno je odobriti da BEREC obavlja komunikacijske aktivnosti u okviru svojih nadležnosti, koje ne bi smjele štetno utjecati na obavljanje njegovih glavnih zadaća i koje bi se trebale provoditi u skladu s relevantnim komunikacijskim i promidžbenim planovima što ih donosi upravni odbor. Sadržaj i provedba komunikacijske strategije BEREC-a moraju biti jasni, relevantni i usklađeni sa strategijama i aktivnostima Komisije i ostalih institucija kako bi se u obzir uzela opća slika Unije.

(25)Kako bi mogao učinkovito obavljati svoje zadaće, BEREC bi trebao imati ovlasti da zatraži sve potrebne informacije od Komisije, nacionalnih regulatornih tijela i, kao krajnju mjeru, ostalih tijela i poduzeća. Zahtjevi za dostavu informacija trebali bi biti proporcionalni i ne bi smjeli nepotrebno opteretiti primatelje zahtjeva. Nacionalna regulatorna tijela koja su najbliža tržištima elektroničkih komunikacija trebala bi surađivati s BEREC-om i pravodobno mu dostavljati točne informacije kako bi BEREC mogao izvršavati svoje zadaće. BEREC bi isto tako trebao razmjenjivati informacije s Komisijom i nacionalnim regulatornim tijelima na temelju načela pouzdane suradnje.

(26)Budući da se ciljevi ove Uredbe, konkretno osiguravanje dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije u okviru utvrđenog područja primjene, a osobito u pogledu prekograničnih pitanja i na temelju učinkovitih postupaka unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera, ne mogu učinkovito ostvariti na razini država članica, odnosno zbog opsega i učinka djelovanja mogu se bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kao što je utvrđeno člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)Cilj je ove Uredbe izmijeniti i proširiti odredbe Uredbe (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća. Budući da je potrebno provesti opsežne izmjene, taj bi akt radi jasnoće stoga trebalo zamijeniti i staviti izvan snage. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage trebalo bi smatrati upućivanjima na ovu Uredbu.

(28)U pogledu vlasništva, sporazuma, pravnih obveza, ugovora o radu, financijskih obveza i odgovornosti BEREC je sljednik Ureda BEREC-a, koji je osnovan kao tijelo Zajednice s pravnom osobnošću Uredbom (EZ) br. 1211/2009 . BEREC bi trebao preuzeti zaposlenike Ureda BEREC-a, što ne bi smjelo utjecati na njihova prava i obveze,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.:

CILJEVI I ZADAĆE

Članak 1.

Osnivanje i ciljevi

1. Osniva se Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (engl. Body of European Regulators for Electronic Communications, BEREC).

2. BEREC djeluje unutar područja primjene Direktive [...], Direktive 2002/58/EZ, Uredbe (EZ) br. 531/2012, Uredbe (EU) br. 2015/2120 i Odluke 243/2012/EU 36 (program za politiku radiofrekvencijskog spektra).

Definicije utvrđene navedenim direktivama, uredbama i odlukom primjenjuju se za potrebe ove Uredbe.

3. BEREC radi na postizanju istih ciljeva kao i nacionalna regulatorna tijela navedena u članku 3. Direktive. Točnije, BEREC osigurava dosljednu provedbu regulatornog okvira za elektroničke komunikacije unutar područja primjene iz stavka 2. i tako pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta. BEREC promiče i pristup podatkovnoj povezivosti vrlo velikog kapaciteta te njezinu upotrebu, natjecanje u pružanju elektroničkih komunikacijskih mreža, usluga i pripadajuće infrastrukture te interese građana Unije.

Članak 2.

Zadaće

1. Zadaće BEREC-a jesu:

(a)pružanje pomoći i davanje savjeta Komisiji i nacionalnim regulatornim tijelima i suradnja s njima na zahtjev ili na vlastitu inicijativu u svim tehničkim pitanjima u okviru njegovih ovlasti te pružanje pomoći i davanje savjeta Europskom parlamentu i Vijeću na zahtjev;

(b)donošenje odluka:

–o identifikaciji transnacionalnih tržišta u skladu s člankom 63. Direktive,

–o predlošku sažetka ugovora u skladu s člankom 95. Direktive;

(c)razvoj ekonomskog modela radi pružanja pomoći Komisiji pri utvrđivanju najvećih cijena završavanja poziva u Uniji u skladu s člankom 73. Direktive;

(d)davanje mišljenja kako je navedeno u Direktivi i Uredbi (EU) br. 531/2012, a posebno:

–o rješavanju prekograničnih sporova u skladu s člankom 27. Direktive,

–o nacrtu nacionalnih mjera povezanih s postupcima unutarnjeg tržišta za regulaciju tržišta u skladu s člancima 32., 33. i 66. Direktive,

–o nacrtu nacionalnih mjera povezanih s postupcima unutarnjeg tržišta za stručan pregled radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 35. Direktive,

–o nacrtu odluka i preporuka u području usklađivanja u skladu s člankom 38. Direktive;

(e)davanje smjernica kako je navedeno u Direktivi, Uredbi (EU) br. 531/2012 i Uredbi (EU) br. 2015/2120:

–o provedbi obveza nacionalnih regulatornih tijela u pogledu zemljopisnih ispitivanja u skladu s člankom 22. Direktive,

–o zajedničkim pristupima identifikaciji priključne točke mreže u različitim topologijama mreže u skladu s člankom 59. Direktive,

–o zajedničkim pristupima zadovoljavanju transnacionalne potražnje krajnjih korisnika u skladu s člankom 64. Direktive,

–o minimalnim kriterijima za standardnu ponudu u skladu s člankom 67. Direktive,

–o tehničkim detaljima troškovnog modela koji trebaju primjenjivati nacionalna regulatorna tijela pri određivanju najvećih simetričnih cijena završavanja poziva u skladu s člankom 73. Direktive,

–o zajedničkim kriterijima za procjenu sposobnosti upravljanja resursima brojevnog označavanja i rizikom njihovog iscrpljivanja u skladu s člankom 87. Direktive,

–o relevantnoj kvaliteti parametara usluge i primjenjivim metodama mjerenja u skladu s člankom 97. Direktive,

–o provedbi obveza nacionalnih regulatornih tijela u pogledu pristupa otvorenom internetu u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 2015/2120,

–o provedbi obveza nacionalnih regulatornih tijela u pogledu veleprodajnog pristupa roamingu u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 531/2012.

2. BEREC obavlja i sljedeće zadaće:

(a)prati i koordinira aktivnosti nacionalnih regulatornih tijela u primjeni Uredbe (EU) br. 531/2012, posebno u pogledu pružanja reguliranih maloprodajnih usluga roaminga po domaćim cijenama u interesu krajnjih korisnika;

(b)podnosi izvješća o tehničkim pitanjima u okviru svoje nadležnosti, a posebno:

–o praktičnoj primjeni mišljenja i smjernica iz članka 2. stavka 1. točaka (d) i (e),

–o razini interoperabilnosti interpersonalnih komunikacijskih usluga, prijetnji učinkovitom pristupu hitnim službama ili povezivanju s kraja na kraj krajnjih korisnika u skladu s člankom 59. Direktive,

–o kretanju maloprodajnih i veleprodajnih naknada za usluge roaminga i o transparentnosti i usporedivosti tarifa u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 531/2012,

–o ishodima godišnjih izvješća koja podnose nacionalna regulatorna tijela u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 2015/2120 objavom godišnjeg objedinjenog izvješća;

(c)daje preporuke i najbolje prakse nacionalnim regulatornim tijelima radi poticanja dosljedne provedbe tehničkih pitanja u okviru svojih ovlasti;

(d)vodi registar:

–poduzeća koje pružaju elektroničke komunikacijske mreže i usluge u skladu s člankom 12. Direktive. BEREC izdaje i standardizirane izjave o obavijestima poduzeća u skladu s člankom 14. Direktive,

–brojeva s pravom izvanteritorijalne upotrebe u skladu s člankom 87. Direktive;

(e)obavlja ostale zadaće koje su mu povjerene pravnim aktima Unije, a posebno Direktivom, Uredbom (EU) br. 531/2012 i Uredbom (EU) br. 2015/2120.

3. Ne dovodeći u pitanje usklađenost s relevantnim pravom Unije nacionalna regulatorna tijela postupaju u skladu sa svim odlukama i uzimaju u obzir sva mišljenja, smjernice, preporuke i najbolju praksu koje je donio BEREC u cilju osiguranja dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije unutar područja primjene iz članka 1. stavka 2.

4. U skladu s člankom 26. BEREC može surađivati s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama u mjeri u kojoj je to nužno za postizanje ciljeva utvrđenih ovom Uredbom i izvršavanje zadaća.

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA

Članak 3.

Administrativna i upravljačka struktura

1. Administrativna i upravljačka struktura BEREC-a sastoji se od:

–upravnog odbora koji obavlja funkcije navedene u članku 5.,

–izvršnog direktora, koji ima odgovornosti utvrđene člankom 9.,

–radnih skupina,

–odbora za žalbe.

ODJELJAK 1.

UPRAVNI ODBOR

Članak 4.

Sastav upravnog odbora

1. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i dva predstavnika Komisije, od kojih svi imaju pravo glasa. Sva nacionalna regulatorna tijela odgovorna su za imenovanje vlastitog predstavnika iz redova voditelja ili članova kolegijalnog tijela nacionalnog regulatornog tijela.

U državama članicama u kojima je prema odredbama Direktive odgovorno više nacionalnih regulatornih tijela navedena tijela dogovaraju se o zajedničkom predstavniku pa je potrebno osigurati nužnu koordinaciju među njima.

2. Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti. Sva nacionalna regulatorna tijela odgovorna su za imenovanje zamjenika iz redova voditelja ili članova kolegijalnog tijela, odnosno zaposlenika nacionalnog regulatornog tijela.

3. Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području elektroničkih komunikacija te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Sve strane zastupljene u upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

4. Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

Članak 5.

Funkcije upravnog odbora

1. Upravni odbor:

(a)daje opće smjernice za djelovanje BEREC-a te svake godine dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa, uzimajući u obzir mišljenje Komisije i u skladu s člankom 15. donosi jedinstveni programski dokument BEREC-a;

(b)donosi, dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa, godišnji proračun BEREC-a i izvršava ostale zadatke u odnosu na proračun BEREC-a u skladu s poglavljem III.;

(c)donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima BEREC-a i obavlja njegovu procjenu te najkasnije do 1. srpnja svake godine šalje izvješće i procjenu Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. Konsolidirano se godišnje izvješće o aktivnostima objavljuje;

(d)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na BEREC u skladu s člankom 20.;

(e)donosi strategiju za borbu protiv prijevara proporcionalno rizicima od prijevara i uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provoditi;

(f)osigurava odgovarajuće postupanje na temelju rezultata i preporuka koji proizlaze iz izvješća unutarnje i vanjske revizije i ocjenjivanja te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(g)donosi pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanju njima iz članka 31. te u pogledu članova odbora za žalbe;

(h)donosi i redovito ažurira komunikacijske i promidžbene planove iz članka 27. na temelju analize potreba;

(i)donosi svoj poslovnik;

(j)u skladu sa stavkom 2., izvršava nad osobljem BEREC-a ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje i ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu 37 („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”);

(k)donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(l)odobrava sklapanje radnih dogovora s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili međunarodnim organizacijama u skladu s člankom 26.;

(m)imenuje izvršnog direktora i, po potrebi, produžuje njegov mandat ili ga razrješava dužnosti u skladu s člankom 22.;

(n)imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti. BEREC može imenovati računovodstvenog službenika Komisije kao računovodstvenog službenika BEREC-a;

(o)imenuje članove odbora (odborâ) za žalbe;

(p)donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih struktura BEREC-a te, gdje je to potrebno, njihovoj izmjeni, uzimajući u obzir potrebe BEREC-a u pogledu aktivnosti te razumno financijsko upravljanje.

2. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti u skladu s kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Upravni odbor može zbog iznimnih okolnosti svojom odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i ovlasti koje je on delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Članak 6.

Predsjednik i zamjenik predsjednika upravnog odbora

1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa koji predstavljaju države članice. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova upravnog odbora s pravom glasa.

2. Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

3. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine, uz iznimku prvog mandata zamjenika predsjednika izabranog nakon stupanja na snagu ove Uredbe koji traje dvije godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom.

Članak 7.

Sastanci upravnog odbora

1. Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

2. Izvršni direktor BEREC-a sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

3. Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svog predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4. Upravni odbor na sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

5. Članovima upravnog odbora i njihovim zamjenicima, mogu, u skladu s njegovim Poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

6. BEREC upravnom odboru osigurava tajništvo.

Članak 8.

Pravila glasovanja upravnog odbora

1. Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1. točke (a) i (b) i članak 22. stavak 8., upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa, zamjenik ima pravo iskoristiti njegovo pravo glasa.

3. Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

4. Izvršni direktor ne sudjeluje u glasovanju.

5. Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, posebice u pogledu slučajeva kad jedan član može zastupati drugog člana.

ODJELJAK 2.

IZVRŠNI DIREKTOR

Članak 9.

Odgovornosti izvršnog direktora

1. Izvršni direktor upravlja BEREC-om. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne smije tražiti ni primati upute ni od koje vlade, institucije, osobe ili tijela.

3. Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora kako bi ga on izvijestio o izvršavanju svojih dužnosti.

4. Izvršni direktor pravni je zastupnik BEREC-a.

5. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća BEREC-a. Izvršni direktor posebno je odgovoran za sljedeće:

(a)redovno upravljanje BEREC-om;

(b)provedbu odluka koje je donio upravni odbor;

(c)pripremu jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje upravnom odboru;

(d)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(e)pripremanje konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima BEREC-a i njegovo dostavljanje upravnom odboru na ocjenu i donošenje;

(f)pripremu plana djelovanja na temelju zaključaka unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i ocjenjivanja te istraga koje provodi OLAF te za izvješćivanje o napretku Komisiji dva puta godišnje i redovito upravnom odboru;

(g)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera za suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti učinkovitim provjerama i, ako su utvrđene nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa te, ako je potrebno, određivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih mjera, uključujući financijske sankcije;

(h)pripremu strategije BEREC-a za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(i)pripremu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na BEREC;

(j)pripremu nacrta izvješća BEREC-a o procjeni prihoda i rashoda i provedbu proračuna.

6. Izvršni direktor odgovoran je i za odlučivanje je li, radi učinkovitog i djelotvornog obavljanja zadaća BEREC-a, potrebno locirati jednog zaposlenika ili više njih u jednoj državi članici ili više njih. Za odluku o osnivanju lokalnog ureda potrebna je prethodna suglasnost Komisije, upravnog odbora i predmetnih država članica. U odluci se navodi opseg aktivnosti koje obavlja lokalni ured tako da se izbjegavaju nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih funkcija BEREC-a.

ODJELJAK 3.

RADNE SKUPINE

Članak 10.

Funkcioniranje radnih skupina

1. Upravni odbor može uspostaviti potrebne radne skupine u opravdanim slučajevima, a posebno radi provedbe programa rada BEREC-a.

2. Upravni odbor imenuje članove radnih skupina u čijem radu mogu sudjelovati stručnjaci iz redova nacionalnih regulatornih tijela, Komisije, zaposlenika BEREC-a i nacionalnih regulatornih tijela trećih zemalja koje sudjeluju u radu BEREC-a.

Članovi radnih skupina koje su uspostavljene radi obavljanja zadaća iz članka 2. stavka 1. točke (d) treće alineje, imenuju se s popisa kvalificiranih stručnjaka koje dostave nacionalna regulatorna tijela, Komisija i izvršni direktor.

Članovi radnih skupina koje su uspostavljene radi obavljanja zadaća iz članka 2. stavka 1. točke (d) druge alineje, imenuju se isključivo s popisa kvalificiranih stručnjaka koje dostave nacionalna regulatorna tijela i izvršni direktor.

Upravni odbor može pozvati priznate stručnjake kompetentne u odgovarajućem području da sudjeluju u radnim skupinama prema potrebi i ovisno od slučaja do slučaja.

3. Zaposlenik BEREC-a imenovan u skladu s unutarnjim pravilnikom koordinira i moderira radne skupine.

4. Upravni odbor donosi unutarnji pravilnik kojim se utvrđuju praktični dogovori za rad radnih skupina.

5. BEREC pruža potporu radnim skupinama.

ODJELJAK 4.

ODBOR ZA ŽALBE

Članak 11.

Osnivanje i sastav odbora za žalbe

1. BEREC osniva jedan odbor za žalbe.

2. Odbor za žalbe sastoji se od predsjednika i dvoje drugih članova. Svaki član odbora za žalbe ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

3. Upravni odbor imenuje predsjednika, ostale članove i njihove zamjenike s popisa kvalificiranih kandidata koji utvrđuje Komisija.

4. Ako odbor za žalbe smatra da je to zbog vrste žalbe potrebno, može od upravnog odbora zatražiti imenovanje dodatnih dvaju članova i njihovih zamjenika s popisa iz stavka 3.

5. Komisija na prijedlog BEREC-a utvrđuje pravilnik odbora za žalbe nakon savjetovanja s upravnim odborom i u skladu s postupkom iz članka 36. stavka 2.

Članak 12.

Članovi odbora za žalbe

1. Mandat članova odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine. Upravni odbor može na prijedlog Komisije produžiti njihov mandat za dodatna četverogodišnja razdoblja.

2. Članovi odbora za žalbe su neovisni i ne obavljaju druge dužnosti u BEREC-u. Pri donošenju odluka ne smiju tražiti ni primati upute ni od koje vlade i ni od kojeg drugog tijela.

3. Članove odbora za žalbe ne smije se tijekom njihova mandata razriješiti dužnosti ili ukloniti s popisa kvalificiranih kandidata, osim ako za takvo razrješenje, odnosno uklanjanje s popisa kvalificiranih kandidata, postoje utemeljeni razlozi i ako upravni odbor tako odluči na prijedlog Komisije.

Članak 13.

Izuzeće i prigovor

1. Članovi odbora za žalbe ne sudjeluju u žalbenom postupku ako u njemu imaju bilo kakav osobni interes, ako su prethodno sudjelovali u postupku kao zastupnici jedne od strana ili su sudjelovali u donošenju odluke koja je predmet žalbe.

2. Ako član odbora za žalbe zbog nekog od razloga iz stavka 1. ili zbog bilo kojeg drugog razloga smatra da ne bi smio sudjelovati u žalbenom postupku, on o tome mora obavijestiti odbor za žalbe.

3. Strane u žalbenom postupku mogu uputiti prigovor na člana odbora za žalbe zbog nekog od razloga iz stavka 1. ili zbog sumnje u njegovu pristranost. Takav prigovor nije dopušten ako je strana u žalbenom postupku, unatoč tomu što je bila svjesna razloga za prigovor, poduzela postupovnu radnju. Prigovor se ne smije temeljiti na državljanstvu članova.

4. Odbor za žalbe odlučuje o mjerama koje treba poduzeti u slučajevima iz stavaka 2. i 3. bez sudjelovanja predmetnog člana. Za potrebe donošenja navedene odluke, predmetnog člana u odboru za žalbe zamjenjuje njegov zamjenik.

Članak 14.

Odluke protiv kojih se može podnijeti žalba

1. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b) protiv odluka BEREC-a može se podnijeti žalba odboru za žalbe.

Sve fizičke ili pravne osobe, uključujući nacionalna regulatorna tijela, mogu podnijeti žalbu protiv odluke iz ovog stavka koja je upućena njima ili protiv odluke koja se izravno i pojedinačno odnosi na njih iako je u obliku odluke upućene drugoj osobi.

2. Žalba podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak. Međutim, odbor za žalbe može suspendirati primjenu odluke protiv koje je podnesena žalba.

POGLAVLJE III.

DONOŠENJE I STRUKTURA PRORAČUNA

ODJELJAK 1.

JEDINSTVENI PROGRAMSKI DOKUMENT

Članak 15.

Godišnje i višegodišnje programiranje

1. Svake godine izvršni direktor sastavlja programski dokument koji sadržava godišnje i višegodišnje programiranje („jedinstveni programski dokument”) u skladu s člankom 32. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 te uzimajući u obzir smjernice Komisije 38 .

Upravni odbor donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta do 31. siječnja i dostavlja ga Komisiji kako bi ona dala svoje mišljenje. Nacrt jedinstvenog programskog dokumenta dostavlja se i Europskom parlamentu i Vijeću.

Upravni odbor potom donosi jedinstveni programski dokument uzimajući u obzir mišljenje Komisije. Upravni odbor dostavlja navedeni dokument i sve njegove naknadne ažurirane verzije Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon završnog donošenja općeg proračuna te se, ako je potrebno, može u skladu s njim prilagoditi.

2. Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Sadržava i opis aktivnosti koje će se financirati i podatke o ljudskim i financijskim resursima dodijeljenima za svaku aktivnost, u skladu s načelima planiranja proračuna i upravljanja proračunom po aktivnostima. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.

3. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako BEREC dobije novu zadaću.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se jednakim postupkom kao i početni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4. U višegodišnjem programu rada navodi se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. On sadržava i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

Programiranje resursa ažurira se svake godine. Strateški program ažurira se prema potrebi, posebno na temelju rezultata ocjenjivanja iz članka 38.

5. Godišnje i/ili višegodišnje programiranje uključuje strategiju za odnose s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama iz članka 26., aktivnosti povezane s tom strategijom i specifikaciju povezanih resursa.

Članak 16.

Donošenje proračuna

1. Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt prihoda i rashoda BEREC-a za sljedeću financijsku godinu, u koji je uključen i plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.

2. Upravni odbor na osnovi tog privremenog nacrta donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda BEREC-a za sljedeću financijsku godinu.

3. Izvršni direktor Komisiji šalje nacrt procjene prihoda i rashoda BEREC-a do 31. siječnja svake godine. Podaci su u nacrtu procjene prihoda i rashoda BEREC-a i u nacrtu jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 15. stavka 1. usklađeni.

4. Komisija šalje nacrt procjene proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5. Komisija na temelju nacrta procjene u nacrt općeg proračuna Unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos doprinosa koji će se naplatiti iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

6. Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos BEREC-u.

7. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta BEREC-a.

8. Proračun BEREC-a donosi upravni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi prilagođava na odgovarajući način.

9. Na svaki projekt izgradnje objekata koji bi mogao imati znatan utjecaj na proračun BEREC-a primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013.

ODJELJAK 2.

IZVRŠENJE I KONTROLA PRORAČUNA I PODNOŠENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Članak 17.

Struktura proračuna

1. Procjene svih prihoda i rashoda berec-a pripremaju se svake financijske godine koja odgovara kalendarskoj godini i prikazuju se u proračunu BEREC-a.

2. Proračun BEREC-a uravnotežen je u smislu prihoda i rashoda.

3. Ne dovodeći u pitanje ostale izvore, u prihode BEREC-a ubrajaju se:

(a)doprinos Unije;

(b)svi dobrovoljni financijski doprinosi država članica ili nacionalnih regulatornih tijela;

(c)naknade za publikacije i sve ostale usluge koje pruža BEREC;

(d)svi doprinosi trećih zemalja ili regulatornih tijela nadležnih za elektroničke komunikacije trećih zemalja koji sudjeluju u radu BEREC-a kako je predviđeno člankom 26.

4. Rashodi BEREC-a uključuju naknade osoblju, administrativne i infrastrukturne troškove te troškove poslovanja.

Članak 18.

Izvršenje proračuna

1. Izvršni direktor izvršava proračun BEREC-a.

2. Izvršni direktor svake godine šalje proračunskom tijelu sve informacije koje su važne za rezultate postupaka ocjenjivanja.

Članak 19.

Podnošenje financijskih izvještaja i razrješnica

1. Do 1. ožujka sljedeće godine, računovodstveni službenik BEREC-a dostavlja privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu.

2. Do 31. ožujka sljedeće financijske godine BEREC dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu.

3. Po primitku opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima BEREC-a, računovodstveni službenik BEREC-a sastavlja završne financijske izvještaje BEREC-a na vlastitu odgovornost. Izvršni direktor dostavlja završne financijske izvještaje upravnom odboru na donošenje mišljenja.

4. Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvještajima BEREC-a.

5. Izvršni direktor do 1. srpnja nakon svake proračunske godine dostavlja završne financijske izvještaje, zajedno s mišljenjem upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

6. BEREC objavljuje završne financijske izvještaje u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

7. Izvršni direktor do 30. rujna dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru.

8. Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe  39 .

9. Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru s obzirom na izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 20.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na BEREC donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne odstupaju od Uredbe (EU) br. 1271/2013, osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad BEREC-a i ako je Komisija prethodno dala suglasnost.

POGLAVLJE IV.

OSOBLJE

Članak 21.

Opće odredbe

Na osoblje BEREC-a primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Članak 22.

Imenovanje izvršnog direktora

1. Izvršni direktor zaposlen je kao privremeni djelatnik BEREC-a u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2. Nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira izvršnog direktora imenuje upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija.

Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom, predsjednik upravnog odbora zastupa BEREC.

Prije imenovanja, kandidat kojeg je upravni odbor odabrao može biti pozvan da ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.

3. Mandat izvršnoga direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja, Komisija obavlja procjenu u kojoj uzima u obzir ocjenu rada izvršnog direktora i budućih zadaća i izazova BEREC-a.

4. Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 3., može mandat izvršnog direktora produljiti jednom, za najviše pet godina.

5. Upravni odbor obavještava Europski parlament o tome da namjerava produljiti mandat izvršnog direktora. U roku od mjesec dana prije svakog takvog produljenja, izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred nadležnim odborom Europskog parlamenta i da odgovori na sva pitanja njegovih članova.

6. Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne može na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

7. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo na temelju odluke upravnog odbora donesene na prijedlog Komisije.

8. Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 23.

Upućeni nacionalni stručnjaci i ostalo osoblje

1. BEREC može angažirati upućene nacionalne stručnjake i ostalo osoblje koje nije zaposleno u BEREC-u. Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.

2. Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u BEREC.

POGLAVLJE V.:

OPĆE ODREDBE

Članak 24.

Pravni status

1. BEREC je tijelo Europske unije. Ima pravnu osobnost.

2. U svim državama članicama BEREC ima najširu pravnu sposobnost koja prema njihovim nacionalnim zakonima pripada pravnim osobama. Točnije, on može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

3. Izvršni direktor zastupa BEREC.

4. BEREC snosi isključivu odgovornost za zadaće i ovlasti koje su mu dodijeljene.

Članak 25.

Povlastice i imuniteti

Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuje se na BEREC i njegovo osoblje.

Članak 26.

Suradnja s tijelima Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1. BEREC može surađivati s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama u mjeri u kojoj je to nužno za postizanje ciljeva utvrđenih ovom Uredbom i izvršavanje zadaća te bez dovođenja u pitanje nadležnosti država članica i institucija Unije.

U tu svrhu BEREC, uz prethodno odobrenje Komisije, može sklapati radne dogovore. Tim se dogovorima ne stvaraju pravne obveze za Uniju i njezine države članice.

2. BEREC je otvoren za sudjelovanje regulatornih tijela nadležnih za elektroničke komunikacije trećih zemalja koje su sklopile sporazume s Unijom u tu svrhu.

U skladu s odgovarajućim odredbama navedenih sporazuma postižu se dogovori u kojima se posebno navodi priroda, opseg i način na koji će navedena regulatorna tijela trećih zemalja sudjelovati u radu BEREC-a, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama BEREC-a, financijskim doprinosima i osoblju. U pogledu osoblja ti dogovori moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

3. Upravni odbor kao dio jedinstvenog programskog dokumenta donosi strategiju za odnose s nadležnim tijelima, agencijama, uredima i savjetodavnim skupinama Unije, s nadležnim tijelima trećih zemalja i/ili s međunarodnim organizacijama u području pitanja nadležnosti BEREC-a. Komisija i agencija sklapaju odgovarajući radni dogovor kako bi se osiguralo da BEREC djeluje u okviru svojih ovlasti i postojećeg institucionalnog okvira.

Članak 27.

Transparentnost i komunikacija

1. Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 40 primjenjuje se na dokumente BEREC-a. Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2. Obrada osobnih podataka koju obavlja BEREC podliježe primjeni Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 41 . Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od prvog sastanka, utvrđuje mjere kojima BEREC primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001, uključujući one o imenovanju službenika za zaštitu podataka BEREC-a. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

3. BEREC može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Raspodjelom resursa komunikacijskim aktivnostima ne ugrožava se učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 2. stavaka 1. i 2. ove Uredbe. Komunikacijske aktivnosti izvršavaju se u skladu s relevantnim komunikacijskim i promidžbenim planovima koje je donio upravni odbor.

Članak 28.

Povjerljivost

1. Ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 1. BEREC ne otkriva trećim stranama podatke koje obrađuje ili prima, a za koje je podnesen utemeljen zahtjev za povjerljivo postupanje u cijelosti ili djelomično.

2. Članovi upravnog odbora, izvršni direktor, članovi odbora za žalbe, upućeni nacionalni stručnjaci, ostalo osoblje koje nije zaposleno u BEREC-u i stručnjaci koji sudjeluju u radnim skupinama postupaju u skladu sa zahtjevima u pogledu povjerljivosti iz članka 339. Ugovora i po isteku radnog odnosa.

3. Upravni odbor utvrđuje praktične dogovore za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

Članak 29.

Sigurnosni propisi za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

BEREC donosi vlastite sigurnosne propise ekvivalentne sigurnosnim propisima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, među ostalim odredbe o razmjeni, obradi i pohrani takvih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 42 i 2015/444 43 . Alternativno, BEREC može donijeti odluku o primjeni propisa Komisije mutatis mutandis.

Članak 30.

Razmjena informacija

1. Na opravdani zahtjev BEREC-a Komisija i nacionalna regulatorna tijela pravodobno i točno dostavljaju BEREC-u sve potrebne informacije za izvršavanje njegovih zadaća, uz uvjet da imaju pravni pristup relevantnim informacijama te da je zahtjev za dostavu informacija nužan zbog prirode predmetne zadaće.

BEREC može zahtijevati i da mu nacionalna regulatorna tijela dostavljaju informacije u određenim rokovima i u utvrđenom obliku. Navedeni zahtjevi podnose se, ako je to moguće, na uobičajenim obrascima za izvješćivanje.

2. BEREC Komisiji ili nacionalnom regulatornom tijelu, na njihov opravdani zahtjev, pravodobno i točno dostavlja sve informacije koje su im potrebne za izvršavanje njegovih zadaća na temelju načela iskrene suradnje.

3. Prije podnošenja zahtjeva za dostavu informacija u skladu s ovim člankom te radi izbjegavanja udvostručavanja obveza u smislu izvješćivanja BEREC uzima u obzir sve relevantne javno dostupne informacije.

4. Ako informacije nisu dostupne, ako ih nacionalna regulatorna tijela nisu pravodobno učinila dostupnima ili u slučajevima kad bi njegov izravan zahtjev bio učinkovitiji i jednostavniji, BEREC može uputiti opravdan i utemeljen zahtjev ostalim tijelima ili izravno relevantnim poduzećima koja pružaju elektroničke komunikacijske mreže, usluge i pripadajuću infrastrukturu.

BEREC obavještava relevantna nacionalna regulatorna tijela o zahtjevima u skladu s ovim stavkom.

Nacionalna regulatorna tijela pomažu BEREC-u, na njegov zahtjev, u prikupljanju informacija.

Članak 31.

Izjava o interesu

1. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci i ostalo osoblje koje nije zaposleno u BEREC-u daju pojedinačne izjave o obvezi i nepostojanju ili postojanju izravnog ili neizravnog interesa za koji se može smatrati da utječe na njihovu neovisnost.

Izjave su točne i potpune, daju se u pisanom obliku i ažuriraju se prema potrebi. Objavljuju se izjave o interesu članova Upravnog odbora i izvršnog direktora.

2. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci, ostalo osoblje koje nije zaposleno u BEREC-u i stručnjaci koji sudjeluju u radnim skupinama daju najkasnije na početku svakog sastanka točne i cjelovite pojedinačne izjave o interesu koji se može smatrati utjecajem na njihovu neovisnost u odnosu na točke dnevnog reda te ne sudjeluju u raspravama i glasovanju o tim točkama.

3. Upravni odbor utvrđuje pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanju njima, a posebno o praktičnim rješenjima za odredbe iz stavaka 1. i 2.

Članak 32.

Borba protiv prijevare

1. Radi lakše borbe protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti navedenih u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 44 , u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe, pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike BEREC-a na temelju predloška iz Priloga navedenom Sporazumu.

2. Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od BEREC-a primili sredstva Unije.

3. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirao BEREC u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 45 .

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke BEREC-a o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje navedenih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima.

Članak 33.

Odgovornost

1. Na ugovornu odgovornost BEREC-a primjenjuje se pravo koje se odnosi na dotični ugovor.

2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje odredbe o arbitraži koja je sadržana u ugovoru koji je sklopio BEREC.

3. U slučaju neugovorne odgovornosti, BEREC, u skladu s općim načelima zajedničkima pravima država članica, naknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njegove službe ili osoblje.

4. Sud Europske unije nadležan je u sporovima za naknadu šteta iz stavka 3.

5. Osobna odgovornost osoblja prema BEREC-u uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koje se na njih primjenjuju.

Članak 34.

Administrativne istrage

Aktivnosti BEREC-a podliježu nadzoru Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. Ugovora.

Članak 35.

Pravila o jeziku

1. Na BEREC se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi br. 1/58 46 .

2. Prevoditeljske usluge potrebne za funkcioniranje BEREC-a pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 36.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor (Odbor za komunikacije). Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Ako se mišljenje odbora mora pribaviti pisanim postupkom, taj se postupak prekida bez ishoda ako u roku za dostavu mišljenja tako odluči predsjednik odbora.

poglavlje vi.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1. Potrebni dogovori o smještaju BEREC-a u državi članici domaćinu i objekti koje ta država članica daje na raspolaganje i posebna pravila koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje BEREC-a i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između BEREC-a i države članice u kojoj se sjedište nalazi koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora i najkasnije u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Država članica domaćin BEREC-a osigurava potrebne uvjete za nesmetan i učinkovit rad BEREC-a, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 38.

Evaluacija

1. Najkasnije pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe te svakih pet godina nakon toga Komisija obavlja evaluaciju u skladu sa svojim smjernicama kako bi procijenila uspješnost djelovanja BEREC-a u odnosu na njegove ciljeve, ovlasti, zadaće i lokaciju (lokacije). Evaluacija je posebno usmjerena na moguću potrebu za izmjenom ovlasti BEREC-a i na financijske učinke takve izmjene.

2. Ako smatra da daljnje djelovanje BEREC-a više nije opravdano s obzirom na ciljeve, ovlasti i zadaće koji su mu dodijeljeni, Komisija može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

3. Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor o zaključcima evaluacije. Zaključci evaluacije moraju biti objavljeni.

Članak 39.

Sukcesija Ureda osnovanog Uredbom (EZ) br. 1211/2009

1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2. BEREC je sljednik Ureda osnovanog Uredbom (EZ) br. 1211/2009 („Ured BEREC-a”) u smislu vlasništva, sporazuma, pravnih obveza, ugovora o radu, financijskih obveza i odgovornosti.

Točnije, ova Uredba ne utječe na prava i obveze osoblja Ureda osnovanog u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1211/2009. Njihovi ugovori mogu se obnoviti u skladu s ovom Uredbom u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika te u skladu s proračunskim ograničenjima BEREC-a.

2. S učinkom od [dana stupanja na snagu ove Uredbe] i sve dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga Upravni odbor imenuje u skladu s člankom 22., upravitelj Ureda imenovan na temelju Uredbe (EZ) br. 1211/2009, tijekom preostalog trajanja mandata djeluje kao privremeni izvršni direktor i obavlja funkcije predviđene ovom Uredbom. Preostali uvjeti ugovora upravitelja Ureda ostaju nepromijenjeni.

Upravitelj Ureda kao privremeni izvršni direktor izvršava ovlasti tijela nadležnog za imenovanja. Može odobravati sva plaćanja iz odobrenih sredstava u proračunu BEREC-a nakon odobrenja Upravnog odbora te može sklapati ugovore, uključujući ugovore o radu, nakon donošenja plana radnih mjesta BEREC-a.

3. Ugovor o radu upravitelja Ureda imenovanog na temelju Uredbe (EZ) br. 1211/2009 raskida se po završetku njegova mandata ili na dan kad izvršni direktor preuzme dužnosti nakon što ga Upravni odbor imenuje u skladu s člankom 22., ovisno o tome što se dogodi prije.

Upravitelj Ureda imenovan na temelju Uredbe (EZ) br. 1211/2009 čiji je mandat produljen ne sudjeluje u postupku odabira izvršnog direktora iz članka 22.

4. Upravni odbor iz članka 4. do imenovanja novih predstavnika sastoji se od članova Upravnog odbora iz članka 7. Uredbe (EZ) br. 1211/2009.

5. Postupak davanja razrješnice u pogledu proračuna odobrenog na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1211/2009 provodi se u skladu s pravilima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1211/2009.

Članak 40.

Stupanje na snagu

Uredba (EZ) br. 1211/2009 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 1211/2009 i na Ured BEREC-a smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i na BEREC.

Članak 41.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [...].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 47

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 48

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

☑ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od 2019. do 2022. 51

–Potom slijedi djelovanje ustaljenim tempom.

1.7.Predviđene metode upravljanja 52

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻    koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–☑ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Predviđene metode kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode (u milijunima EUR)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva agencije

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna je upotreba odobrenih sredstava za poslovanje, kako je opisano u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

BEREC će imati važnu i snažniju ulogu u osiguranju učinkovite provedbe predloženog zakonodavnog paketa uz brojne dodatne zadaće. Navedene su zadaće tehničke prirode i bit će usmjerene na područja u kojima postoji prekogranična dimenzija ili u kojima smjernice BEREC-a mogu pomoći nacionalnim regulatornim tijelima u osiguranju dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije.

Točnije, BEREC će imati određene prednormativne zadaće (posebno u pogledu izračuna najvećih cijena završavanja poziva) te određene obvezujuće ovlasti jer će donositi odluke o identifikaciji transnacionalnih tržišta te o predlošku sažetka ugovora (te nove zadaće obuhvaćene su stavkom „Prednormativne zadaće i obvezujuće ovlasti” u prethodnoj tablici).

Davat će i smjernice o provedbi obveza nacionalnih regulatornih tijela u pogledu zemljopisnih ispitivanja infrastrukture/ulaganja i o zajedničkim pristupima zadovoljavanju transnacionalne potražnje krajnjih korisnika. Donosit će i smjernice o minimalnim kriterijima za standardnu ponudu, o troškovnim modelima za određivanje cijena završavanja poziva, o zahtjevima za upravljanje brojevnim označavanjem te o relevantnoj kvaliteti parametara usluge i primjenjivim metodama mjerenja. Osim toga, BEREC izvješćuje o mogućoj prijetnji povezivanju s kraja na kraj krajnjih korisnika ili prijetnji učinkovitom pristupu hitnim službama u kontekstu identificiranja potrebe za standardima (te nove zadaće obuhvaćene su stavkom „Regulatorne smjernice”).

Ojačana je uloga BEREC-a u odnosu na postupke unutarnjeg tržišta za regulaciju tržišta. Mišljenje BEREC-a sad će imati mjerodavnu ulogu kad Komisija bude odlučivala o tome treba li nacionalno regulatorno tijelo povući nacrt regulatorne mjere. Samo u slučajevima u kojima BEREC dijeli ozbiljne sumnje Komisije predlaže se da Komisija može donijeti odluku kojom od nacionalnog regulatornog tijela traži povlačenje prijavljenih mjera (te nove zadaće obuhvaćene su stavkom „Pregled tržišta”).

BEREC će biti odgovoran i za novi postupak stručnog pregleda u pogledu postupka dodjele prava upotrebe radiofrekvencijskog spektra. To se prvenstveno odnosi na pregled nacionalnih mjera pri dodjeli prava upotrebe radiofrekvencijskog spektra koja mogu utjecati na funkcioniranje bežičnih tržišta ili na drugi način u velikoj mjeri oblikovati vrednovanje resursa radiofrekvencijskog spektra. BEREC će davati neobvezujuća mišljenja o navedenim nacrtima mjera na temelju tehničke i ekonomske procjene (te nove zadaće obuhvaćene su stavkom „Stručni pregled radiofrekvencijskog spektra”).

BEREC-u će se povjeriti i odgovornost za vođenje registra poduzeća koja pružaju elektroničke komunikacijske mreže i usluge i registra brojeva s pravom izvanteritorijalne upotrebe (te nove zadaće obuhvaćene su stavkom „Funkcije vođenja registara”.

Osim toga, određene zadaće koje su BEREC-u dodijeljene Uredbom br. 531/2012 (Uredba o roamingu) i Uredbom br. 2015/2120 (Uredba o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu), odnosno davanje smjernica o mrežnoj neutralnosti, pružanje podataka za nacrte provedbenih akata Komisije u području roaminga itd., odsad će se izvršavati pod okriljem nove agencije i zahtijevat će određene dodatne resurse 66 (vidjeti stavke „Regulatorne smjernice” i „Pružanje pomoći i davanje savjeta Komisiji i ostalim institucijama EU-a”).

Isto tako, osnivanjem punopravne agencije određene horizontalne aktivnosti, koje trenutačno uglavnom obavlja osoblje nacionalnih regulatornih tijela (primjerice pripreme programa rada BEREC-a, uključujući regulatorne aktivnosti koje trenutačno obavlja osoblje nacionalnog regulatornog tijela predsjednika koji preuzima dužnost, pripreme radnih dogovora za suradnju s tijelima trećih zemalja itd.), u određenoj će se mjeri objediniti u novoj agenciji.

Znatno proširenje zadaća podrazumijeva potrebu za dodjelom dodatnih resursa, uključujući ljudske resurse, kako bi BEREC osigurao primjereno funkcioniranje i izvršavanje svojih zadaća.

3.2.3.Procijenjen utjecaj na ljudske resurse Agencije

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna je upotreba odobrenih administrativnih sredstava, kako je opisano u nastavku:

–Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

–

3.2.3.2.Procjena potrebnih ljudskih resursa za matičnu glavnu upravu

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–⌧ Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 72 .

3.2.5.Doprinosi trećih strana

–◻    Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–⌧ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–⌧    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

(1) COM(2015) 192 final.

(2) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. „Ususret digitalnom jedinstvenom tržištu” (TA(2016)0009).

(3) Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012.

(4) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(5) To je ocjenjivanje provedeno u skladu sa zahtjevima iz članka 15. Uredbe o BEREC-u: „Studija o ocjenjivanju BEREC-a i Ureda BEREC-a” koju je provelo društvo PwC iz rujna 2012., Radni dokument službi Komisije iz travnja 2013. (SWD(2013) 152 final), nakon kojeg je slijedilo Izvješće Europskog parlamenta iz studenoga 2013. (2013/2053(INI), A7- 0378/2013). S rezultatom toga ocjenjivanja potreban je oprez jer neke BEREC-ove zadaće u tome trenutku nisu bile provedene. Ocjenjivanjem se nije procjenjivala moguća usklađenost BEREC-ova Ureda sa zajedničkim pristupom decentraliziranim agencijama.

(6) Mišljenje Odbora regulatora BoR (15) 206 od 10. prosinca 2015.

(7) http://berec.europa.eu/eng/document_register/subject_matter/berec/opinions/5577-berec-opinion-on-the-review-of-the-eu-electronic-communications-regulatory-framework .

(8) http://rspg-spectrum.eu/wp-content/uploads/2013/05/RSPG 16-001-DSM_opinion.pdf .

(9) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o ususret digitalnom jedinstvenom tržištu ( 2015/2147(INI) ).

(10) Zaključci sa sastanka Europskog vijeća 28. lipnja 2016. (EUCO 26/16)

(11) Stručni profili i izvješće o toj raspravi predstavljeni su u Prilogu 13. procjene učinka.

(12) http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/ia_carried_out/cia_2016_en.htm

(13) Analizirana je mogućnost istraživanja povećanja učinkovitosti i sinergija s drugim postojećim agencijama Unije, posebno s Europskom agencijom za mrežnu i informacijsku sigurnost. Međutim, moguće spajanje tih dviju agencija odbačeno je zbog nekoliko razloga (nepreklapanje mandata, povećanje mandata od 2007. različite prirode zadataka, različito sudjelovanje na razini Odbora itd.).

(14) U zakonodavnom financijskom izvještaju navedeni su iznosi u skladu s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom koji završava 2020. Dodatne potrebe BEREC-a u pogledu osoblja ocijenit će se u okviru prijedlogâ Komisije za razdoblje nakon 2020.

(15) Mogućnost (potpunog ili djelomičnog) financiranja BEREC-a naknadama odbačena je zbog prirode zadaća agencije, koje ne uključuju izravno obraćanje sudionicima na tržištu, već se uglavnom sastoje od davanja savjeta nacionalnim regulatornim tijelima i institucijama EU-a u cilju osiguravanja veće usklađenosti telekomunikacijskih propisa.

(16) U zakonodavnom financijskom izvještaju navedeni su iznosi u skladu s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom koji završava 2020. Predviđeno je da faza provedbe za novu agenciju traje do 2022.

(17) Izvješća su dostupna ovdje: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-scoreboard .

(18) Sve informacije dostupne su ovdje: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/download-scoreboard-reports.

(19) SL C […].

(20) SL C,[…].

(21) Direktiva […] Europskog parlamenta i Vijeća […] o osnivanju Europskog zakonika za elektroničke komunikacije (SL L […]).

(22) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(23) Uredba (EZ) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 172, 30.6.2012., str. 10.).

(24) Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (SL L 310, 26.11.2015., str. 1.)

(25) Uredba (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda (SL L 337, 18.12.2009., str. 1.).

(26) Odluka Komisije 2002/627/EC od 29. srpnja 2002. o osnivanju Europske skupine regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (SL L 200, 30.7.2002., str. 38.).

(27) COM(2015) 192 final.

(28) Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012.

(29) Odluka 2002/622/EZ o osnivanju Skupine za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 198, 27.7.2002., str. 49).

(30) Osnovan Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(31) Direktiva [...].

(32) Uredba (EU) br. 526/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Agenciji Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 460/2004 (SL L 165, 18.6.2013., str. 41.).

(33) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(34) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).

(35) Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).

(36) Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).

(37) Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zapošljavanja koji se primjenjuju na ostale službenike Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere privremeno primjenjive na dužnosnike Komisije (SL 56, 4.3.1968., str. 1.).

(38) Komunikacija Komisije o smjernicama za programski dokument za decentralizirane agencije i predlošku konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima za decentralizirane agencije (C(2014) 9641).

(39)

   Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012.).

(40) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(41) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(42) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(43) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(44)

   Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(45) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(46) Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL L 17, 6.10.1958., str. 385).

(47) ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(48) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(49) Komunikacija „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” od 6. svibnja 2015. COM(2015) 192 final.

(50) Vidjeti: http://europa.eu/agencies/documents/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.

(51) S provedbom će se započeti u 2019. i nastaviti do 2022. u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

(52) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na web-mjestu BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html.

(53) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7- TA-2013-0536&language=EN.

(54)

   SMART 2015/0003.

(55) SMART 2015/002.

(56) SMART 2015/005.

(57) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(58) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(59) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(60) Osnovni scenarij za 2017. naveden je samo radi usporedbe i odražava iznose iz nacrta proračuna za 2017. (Ured BEREC-a). Iznos od 220 000 EUR od tog iznosa jesu namjenski prihodi.

(61) Potencijalne učinkovitosti i uštede za države članice, posebno u pogledu širih ovlasti koje su povjerene agenciji, te za Komisiju analizirane su kao dio Procjene učinaka. Od nove agencije očekuje se da u budućnosti nastavi trenutačne sporazume o uslugama s Komisijom (računovodstveni službenik i upotreba određenih aplikacija i alata) i s ostalim agencijama Unije (s ENISA-om u pogledu vanjskog pohranjivanja sigurnosne kopije podataka i koordinatora za unutarnju kontrolu), koji se mogu dodatno proširiti na nova područja.

(62) Osnovni scenarij za 2017. naveden je samo radi usporedbe.

(63) Ne mijenja se trenutačna razina sredstava GU CNECT-a. Očekuje se, međutim, da BEREC od matične glavne uprave zahtijeva manju potporu za administrativne zadaće i usklađenost s propisima EU-a za decentralizirane agencije, a veću za nova operativna područja kao i za povećanu razinu sudjelovanja na razini Upravnog odbora (dvoje predstavnika umjesto jednog).

(64) Osnovni scenarij za 2017. naveden je samo radi usporedbe.

(65) U ovoj su tablici prikazani samo rashodi poslovanja prema glavi 3.

(66) Ranije kad su BEREC-u dodijeljene nove zadaće, resursi Ureda BEREC-a, agencije Unije koja pruža potporu Odboru regulatora, nisu se mijenjali.

(67) Osnovni scenarij za 2017. naveden je samo radi usporedbe.

(68) Kako je navedeno u točki 1.6. s provedbom će se započeti u 2019. i nastaviti do 2022. u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Zbog trenutačnog konteksta ograničenja resursa, za razdoblje 2019. – 2022 predloženi su ljudski resursi UO i UNS. Na temelju Procjene učinaka, ukupan broj radnih mjesta koja su BEREC-u potrebna za izvršavanje novih zadaća u okviru proširenih ovlasti procjenjuje se na 60 EPRV-a na završetku razdoblja provedbe od 2019. do 2022.

(69) Osnovni scenarij za 2017. naveden je samo radi usporedbe. Izračun rashoda za osoblje za 2019. i 2020. temelji se na prosječnim troškovima osoblja s „habillage” Ares(2015)5703479 od 9. prosinca 2015.), čime se objašnjava dio porasta rashoda od 2017. do 2019.

(70) Na temelju procjene učinaka i ne dovodeći u pitanje sljedeći VFO, ukupan broj dodatnih radnih mjesta koja su BEREC-u potrebna za izvršavanje novih zadaća u okviru proširenih ovlasti procjenjuje se na 34 ekvivalenta punog radnog vremena, odnosno predviđeni ukupni iznos članova osoblja jest 60 ekvivalenata punog radnog vremena na završetku razdoblja provedbe 2019. – 2022.

(71) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; INT= interno osoblje, MSD = mladi stručnjaci u delegacijama. .

(72) Vidjeti točke 19. i 24. Međuinstitucionalnog sporazuma.

(73) Točan iznos za sljedeće godine bit će poznat nakon utvrđivanja faktora proporcionalnosti EFTA-e za predmetnu godinu.