EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2016.

COM(2016) 479 final

2016/0230(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 246 final}
{SWD(2016) 249 final}

OBRAZLOŽENJE

1.    KONTEKST PRIJEDLOGA

•    Razlozi i ciljevi prijedloga

Klimatske promjene prekogranični su problem koji se ne može riješiti mjerama samo na nacionalnoj ili lokalnoj razini. EU od 1992. radi na razvoju zajedničkih rješenja i poticanju globalnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena.

Pariški sporazum donesen je u prosincu 2015. na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC). Tim je sporazumom postavljen dugoročni cilj te se u njemu jasno navodi da će doprinos korištenja zemljišta i šumarstva biti ključan u postizanju dugoročnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena 1 .

Ovim se Prijedlogom provode i obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum 2 . Prijedlog je uslijedio nakon Komisijine procjene Pariškog sporazuma 3 .

Smjernice Europskog vijeća o uključivanju korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (land use, land use change and forestry, LULUCF) u okvir EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. odražava se i u planiranim nacionalnim doprinosima EU-a. EU je objavio da je njegov cilj „apsolutno smanjenje u cijelom gospodarstvu u odnosu na emisije u polaznoj godini”, pri čemu „domaće emisije treba smanjiti za najmanje 40 %” i obuhvatiti 100 % emisija u EU-u. Za LULUCF je dodao da će se „politika o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. uspostaviti čim to dopuste tehnički uvjeti, a u svakom slučaju prije 2020.” 4  

Cilj je ovog Prijedloga utvrditi kako će se sektor LULUCF od 2021. uključivati u okvir klimatske politike EU-a. Dotad su ograničenja za EU i svaku državu članicu utvrđena Kyotskim protokolom, prema kojem trebaju osigurati da sektor LULUCF ne uzrokuje dodatne emisije. Međutim, Kyotski je protokol na snazi do kraja 2020. Stoga je unutar EU-a potrebno dodatno razviti smjernice za sektor LULUCF.

•    Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Sadašnji okvir klimatske politike EU-a za 2020. obuhvaća većinu sektora i stakleničkih plinova. Sastoji se od dva glavna elementa:

(a)sustav EU-a za trgovanje emisijama (Emissions Trading System, ETS);

(b)sektori 5 izvan ETS-a EU-a obuhvaćeni su Odlukom o raspodjeli tereta (Effort Sharing Decision, ESD).

Napredak prema ciljevima za 2020. osiguran je godišnjim obvezama izvješćivanja i provjerama usklađenosti iz Uredbe 525/2013/EZ 6 .

Emisije i uklanjanje 7 stakleničkih plinova u sektoru LULUCF trenutačno su obuhvaćeni samo međunarodnim obvezama iz Kyotskog protokola, i to do 2020. U tijeku je provedba Odluke br. 529/2013/EU o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (Odluka o LULUCF-u) i njome će se do 2020. poboljšati obračunski sustavi. Bez pravnog okvira kojim bi se konsolidirala provedba i definirala primjenjiva pravila za razdoblje nakon 2020. način na koji će se LULUCF uključivati u opći okvir mogao bi u EU-u biti neujednačen. Razlike u pravilima za izvješćivanje i obračun u pojedinim državama članicama negativno bi utjecale na optimalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

•    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Pravni prijedlog za uključivanje LULUCF-a u okvir EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. ključan je dio strategije Komisije za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom jer podupire njezin cilj u pogledu dekarbonizacije. Taj je prijedlog potreban i za dovršenje integriranog okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. koji je u listopadu 2014. potvrdilo Europsko vijeće.

Prema međunarodnim pravilima iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskog protokola emisije povezane s biomasom iskazuju se i obračunavaju kao LULUCF, tj. emisije iz korištenja biomase u energetskom sektoru smatraju se jednakima nuli. Na taj se način izbjegava dvostruko računanje emisija.

2.    PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•    Pravna osnova

•    Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•    Proporcionalnost

•    Odabir instrumenta

3.    REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•    Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•    Savjetovanja s dionicima

Od ožujka do lipnja 2015. Europska komisija provodila je javno savjetovanje o tome kako postupiti s emisijama iz poljoprivrede, šumarstva i ostalog korištenja zemljišta u kontekstu okvira EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Zaprimljeno je ukupno 138 doprinosa o različitim političkim opcijama, u kojima se polovina ispitanika nije jasno opredijelila, a približno trećina, uglavnom nevladine organizacije za zaštitu okoliša i šumarske organizacije, bila je za to da LULUCF ostane zaseban stup unutar okvira klimatske politike. Opcija spajanja poljoprivrede i LULUCF-a u zaseban stup izvan ESD-a najslabije je prihvaćena. Nacionalne su vlade bile najsklonije zasebnom stupu za LULUCF, po mogućnosti fleksibilnom, ili uključivanju LULUCF-a u ESD. S obzirom na tako širok raspon mišljenja ni jedna opcija koju je razmatrala Komisija nije odgovarala svim mišljenjima. Većina ispitanika smatrala je obračun emisija ključnim za ekološki integritet. Postoji velik interes za racionalizaciju paralelnih sustava izvješćivanja i zadržavanje referentnih razina za šume.

•    Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kvantitativna procjena budućih učinaka u EU-u u skladu je s analizama provedenima za prijedlog okvira za razdoblje do 2030. i Uredbu [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma. Komisija je oblikovanje opcija za EU povjerila Nacionalnom tehničkom sveučilištu u Ateni, Međunarodnom institutu za primijenjenu analizu sustava (International Institute for Applied Systems Analysis, IIASA) i EuroCareu.

•    Procjena učinka

•    Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Daleko je najvažnija predložena izmjena da se dva postojeća paralelna sustava izvješćivanja objedine. Time će se smanjiti administrativno opterećenje i troškovi država članica i Europske komisije. Očekuje se da će administrativni učinak promjena pravila za obračun biti neznatan jer su relevantna pravila za obračun već uspostavljena Odlukom o LULUCF-u 529/2013/EU. Analiza administrativnih troškova postojećeg sustava provedena je u procjeni učinka uz prijedlog postojeće Odluke o LULUCF-u (SWD(2012) 41 final).

•    Temeljna prava

4.    UTJECAJ NA PRORAČUN

5.    OSTALI DIJELOVI

•    Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Pri razmatranju opcija kojima bi se omogućila veća primjena fleksibilnosti valja uvijek imati na umu ekološki integritet. Mjerama ublažavanja u sektoru LULUCF trebalo bi se postići dodatno, mjerljivo i održivo poboljšanje ponora ugljika. Za osiguravanje tih uvjeta potreban je strog sustav praćenja, izvješćivanja i provjere.

Na temelju međunarodnih obveza u skladu s okvirom UNFCCC-a i dalje će se izvješćivati jednom godišnje. Praćenje i izvješćivanje i dalje se oslanjaju na zahtjeve navedene u Uredbi 525/2013/EZ izmijenjenoj ovom Uredbom. Uredbu 525/2013/EZ trebalo bi nadopuniti i radi uspostave sveobuhvatnog okvira za praćenje i usklađenost za razdoblje nakon 2020. za sve sektore izvan ETS-a, uključujući LULUCF. Te se odredbe planira uključiti u upravljanje energetskom unijom, za što se prijedlog Komisije predviđa do kraja 2016. u programu rada Komisije te se mogu dodatno pojednostavniti kao dio tog prijedloga. Obračunavanje mjera za LULUCF najbolje će se provesti tijekom dužih razdoblja. Kako bi se LULUCF priključio drugim sektorima izvan ETS-a, svakih pet godina provodit će se provjere usklađenosti.

•    Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Članak 1.: Predmet

U tom se članku objašnjava da se u Uredbi utvrđuju obveze država članica u pogledu obveza postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za obračun i provjeru usklađenosti.

Članak 2.: Područje primjene

U tom članku određuje se područje primjene Uredbe. U njemu se odražava opseg postojećeg zakonodavstva EU-a za države članice na temelju Kyotskog protokola (529/2013/EU). Obvezno područje primjene u osnovi je šumsko i poljoprivredno zemljište, takvo zemljište koje je prenamijenjeno u druge svrhe ili zemljište prenamijenjeno u te svrhe. Predloženim pristupom odbacuje se usporedni okvir za izvješćivanje prema Kyotskom protokolu te se sustav prilagođava UNFCCC-ovu okviru za izvješćivanje koji se temelji na korištenju zemljišta. Područjem primjene obuhvaćeni su staklenički plinovi CO2, CH4 i N2O.

Članak 3.: Definicije

U tom je članku utvrđena specifična terminologija.

Članak 4.: Obveze

Sve su države članice dužne osigurati da u sektoru LULUCF na njihovu državnom području, nakon što se primijene pravila za obračun iz Uredbe i uzmu u obzir fleksibilne mogućnosti, ne bude neto emisija. To se načelo u procjeni učinka naziva pravilom o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci („no-debit rule”).

Članak 5.: Opća pravila za obračun

U tom se članku utvrđuju opća pravila za izbjegavanje dvostrukog računanja, za upravljanje prijelazima između kategorija korištenja zemljišta i za obračun svakog spremnika ugljika, osim onih za koje vrijedi pravilo „de minimis”. Uvelike se temelji na općim pravilima za obračun iz Odluke 529/2013/EU, a dodano je dinamično pravilo za prijelaz između kategorija korištenja zemljišta.

Članak 6.: Obračun za pošumljeno zemljište i iskrčeno zemljište

U tom se članku opisuju posebna pravila za obračun za prenamjenu zemljišta iz (iskrčenog) i u (pošumljeno) šumsko zemljište. Te obračunske kategorije zemljišta obračunavaju se primjenom pristupa „bruto-neto”, tj. emisije i uklanjanja se tijekom određenog razdoblja obračunavaju u cijelosti. Članak u osnovi odgovara sadržaju Odluke 529/2013/EU, osim što se uvodi opcija da se za prenamjenu drugih kategorija korištenja zemljišta u šumsko zemljište umjesto zadane vrijednosti može koristiti razdoblje od 30 godina. Korištenje te vrijednosti umjesto zadane trebalo bi biti propisno opravdano u izvješću države članice o stakleničkim plinovima koje se podnosi UNFCCC-u u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene.

Članak 7.: Obračun za poljoprivredno zemljište kojim se gospodari, travnjak kojim se gospodari i močvarno zemljište kojim se gospodari

U tom se članku navode posebna pravila za obračun za poljoprivredno zemljište kojim se gospodari, travnjak kojim se gospodari i močvarno zemljište kojim se gospodari, uključujući kategorije zemljišta prenamijenjene iz tih kategorija i u te kategorije. Ta se prenamjena zemljišta obračunava s obzirom na emisije ili uklanjanja u usporedbi s prošlom referentnom vrijednošću.

U osnovi odgovara sadržaju Odluke 529/2013/EU, osim što se predlaže recentnija prošla referentna vrijednost radi točnijih procjena, usklađivanja s ostatkom sektora izvan ETS-a i pojednostavnjenja obračuna smanjenjem potrebe za povijesnim razdobljima.

Članak 8.: Obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari

Taj članak sadržava pravila za obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari s pomoću referentne razine za šume kako bi se isključili učinci prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. Uvelike se temelji na relevantnim pravila iz Odluke 529/2013/EU. U tom se članku uspostavlja i okvir EU-a za upravljanje koji će se, s obzirom na istek Kyotskog protokola, koristiti nakon 2020. Odredbe su usmjerene na povećanje točnosti i transparentnosti referentnih razina za šume te postupka kojim se utvrđuju. U to bi trebalo uključiti savjetovanje s dionicima u državama članicama i pregled uz pomoć stručnjaka iz država članica.

Članak 9.: Obračun za drvne proizvode

U tom se članku određuje obračunski pristup tom spremniku ugljika na pošumljenom zemljištu i šumskom zemljištu kojim se gospodari. Metodologija je uglavnom nepromijenjena u odnosu na Odluku 529/2013/EU.

Članak 10.: Obračun za prirodne nepogode

Tim se člankom dopušta državama članicama da iz svojih obračuna isključe emisije izazvane prirodnim nepogodama (šumskim požarima, invazijom štetočina itd.). Metodologija je uglavnom nepromijenjena u odnosu na Odluku 529/2013/EU. U nedostatku pregleda u okviru Kyotskog protokola utvrđivanje pozadinske razine morat će biti transparentno. Stoga će Komisija nadzirati poštuju li se primjenjive smjernice i pravila.

Članak 11.: Fleksibilne mogućnosti

Ovim se člankom predviđa da države članice nadoknade emisije iz jedne obračunske kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge obračunske kategorije zemljišta na njihovu državnom području. Njime se osim toga državama članicama omogućava da zbrajaju neto uklanjanja utvrđena u njihovim obračunima tijekom 10 godina. Višak uklanjanja može se prenijeti drugoj državi članici kako bi se osigurala njezina usklađenost s pravilom no-debit. Konačno, države članice moraju osigurati odgovarajuće praćenje koje je u skladu ovom Uredbom kako bi mogle iskoristiti fleksibilne mogućnosti.

Članak 12.: Provjera usklađenosti

U ovom se članku navode zahtjevi za države članice da osiguraju odgovarajuće praćenje u svrhe obračuna te se uspostavljaju redovite provjere usklađenosti koje provodi Komisija. Kako bi se osigurao visok standard kvalitete, Komisiji će u toj zadaći pomagati Europska agencija za okoliš.

Članak 13.: Registar

Taj se članak odnosi na upotrebu registra za transakcije i sprečavanje dvostrukog računanja.

Članak 14.: Delegiranje ovlasti

Prijedlogom se Komisija ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s odgovarajućim postupcima.

Članak 15.: Preispitivanje

Preispitivanje svih elemenata Uredbe kako bi se utvrdilo jesu li još uvijek prikladne za namjenu

provest će se 2024., a zatim svakih pet godina.

Članak 16.: Posljedične izmjene Uredbe br. 525/2013/EU

Uredba br. 525/2013/EU izmjenuje se kako bi se osiguralo da zahtjevi u pogledu izvješćivanja koji se trenutačno primjenjuju na LULUCF nastave vrijediti u okviru te Uredbe. Države članice moraju svake godine izvješćivati o svojim relevantnim emisijama stakleničkih plinova te će i dalje svake dvije godine morati izvješćivati o svojim projekcijama te politikama i mjerama koje su provele kako bi se osigurala usklađenost s njihovim ciljevima. Zahtjevi u pogledu praćenja za LULUCF pojačani su kako bi se osigurao ekološki integritet obračunavanja.

2016/0230 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 8 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 9 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Obvezujući cilj smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova u EU-u do 2030. za najmanje 40 % u usporedbi s 1990. potvrđen je u Zaključcima Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. Vijeće je na sastanku 6. ožujka 2015. službeno odobrilo taj doprinos Unije i njezinih država članica kao njihov planirani nacionalni doprinos (Intended Nationally Determined Contribution).

(2)Europsko vijeće u svojim je zaključcima predvidjelo da bi Unija taj cilj trebala ostvariti zajednički na što isplativiji način, pri čemu će 2030. smanjenja u sektorima u sustavu trgovanja emisijama (ETS) iznositi 43 %, a u sektorima izvan ETS-a 30 % u usporedbi s 2005., uz raspodjelu tereta na temelju relativnog BDP-a po stanovniku.

(3)Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.  10

(4)Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.

(5)Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020.

(6)Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika.

(7)Odlukom br. 529/2013/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke.

(8)Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a.

(9)Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji.

(10)Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica.

(11)U međunarodno dogovorenim smjernicama IPCC-a navodi se da se emisije od izgaranja biomase mogu smatrati jednakima nuli u energetskom sektoru uz uvjet da se obračunavaju u sektoru LULUCF. U EU-u se emisije od izgaranja biomase smatraju jednakima nuli u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 601/2012 i odredbama iz Uredbe (EU) br. 525/2013, stoga bi dosljednost sa smjernicama IPCC-a bila osigurana samo kad bi te emisije bile precizno obuhvaćene ovom Uredbom.

(12)Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode.

(13)Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.

(14)Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe.

(15)Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije.

(16)Europska agencija za okoliš trebala bi, prema potrebi i u skladu s godišnjim programom rada, pomagati Komisiji sa sustavom godišnjeg izvješćivanja o emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova, procjenom informacija o politikama i mjerama te nacionalnim projekcijama, ocjenjivanjem planiranih dodatnih politika i mjera te provjerama usklađenosti koje Komisija provodi u skladu s ovom Uredbom.

(17)Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici.

(18)Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

(19)Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma.

(20)S obzirom na to da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, koji se zbog svog opsega i učinaka mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) kojima se osigurava ispunjenje obveza Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za obračun emisija i uklanjanja iz sektora LULUCF i provjeru ispunjavanja tih obveza u državama članicama.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. odjeljku A kako su prijavljeni u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 unutar sljedećih obračunskih kategorija zemljišta na državnim područjima država članica u razdoblju od 2021. do 2030.:

(a)pošumljeno zemljište: korištenje zemljišta prijavljeno kao poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište pretvoreno u šumsko zemljište;

(b)iskrčeno zemljište: korištenje zemljišta prijavljeno kao šumsko zemljište pretvoreno u poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište;

(c)poljoprivredno zemljište kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljeno kao poljoprivredno zemljište koje ostaje poljoprivredno zemljište i travnjak, močvarno zemljište, naselje ili ostalo zemljište pretvoreno u poljoprivredno zemljište te poljoprivredno zemljište pretvoreno u močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište;

(d)travnjak kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljeno kao travnjak koji ostaje travnjak i poljoprivredno zemljište, močvarno zemljište, naselje, ostalo zemljište pretvoreno u travnjak te travnjak pretvoren u močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište;

(e)šumsko zemljište kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljeno kao šumsko zemljište koje ostaje šumsko zemljište.

2. Država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari, definirano kao korištenje zemljišta prijavljeno kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište i močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište, u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom.

Članak 3.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„ponor” znači svaki postupak, djelatnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanja staklenički plin, aerosol ili prethodnik stakleničkog plina;

(b)„izvor” znači svaki postupak, djelatnost ili mehanizam kojim se u atmosferu ispušta staklenički plin, aerosol ili prethodnik stakleničkog plina;

(c) „zaliha ugljika” znači masa ugljika pohranjena u spremniku ugljika;

(d)„spremnik ugljika” znači cijela biogeokemijska značajka ili sustav na državnom području države članice ili njihov dio u kojem se pohranjuje ugljik, svaki prethodnik stakleničkog plina koji sadržava ugljik ili svaki staklenički plin koji sadržava ugljik;

(e)„drvni proizvod” znači svaki proizvod sječe drva koji je napustio lokaciju sječe;

(f)„šuma” znači zemljište određeno minimalnim vrijednostima za površinu zemljišta, lisnati šumski pokrov ili odgovarajući stupanj gustoće te potencijalnu visinu drveća u zrelosti na mjestu rasta drveća. Uključuje površine s drvećem, uključujući grupe mladog prirodno rastućeg drveća, ili plantaže koje tek trebaju dosegnuti minimalne vrijednosti lisnatog šumskog pokrova ili odgovarajućeg stupnja gustoće ili minimalnu visinu drveća, uključujući svaku površinu koja uobičajeno čini dio šumskog zemljišta, ali na kojoj privremeno nema drveća uslijed ljudskog djelovanja poput sječe ili prirodnih uzroka, ali za koju se može očekivati da ponovno postane šuma;

(g)„prirodne nepogode” znači svi neantropogeni događaji ili okolnosti koji izazivaju značajne emisije u šumama i čija je pojava izvan kontrole određene države članice pod uvjetom da ta država članica objektivno nije u mogućnosti smanjiti učinak događaja ili okolnosti na emisije, čak i nakon njihove pojave;

(h)„trenutačna oksidacija” znači metoda obračunavanja pri kojoj se pretpostavlja da se cijela količina ugljika pohranjenog u drvnim proizvodima ispušta u atmosferu u trenutku sječe.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagođavanja definicija iz stavka 1. znanstvenom razvoju ili tehničkom napretku te radi osiguravanja dosljednosti između tih definicija i svih promjena relevantnih definicija u smjernicama IPPC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova („smjernice IPCC-a”) iz 2006.

Članak 4.

Obveze

Za razdoblje od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 11. svaka država članica osigurava da emisije ne prelaze uklanjanja, izračunato kao zbroj ukupnih emisija i uklanjanja na njihovu državnom području u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. zajedno, kako se obračunava u skladu s ovom Uredbom.

Članak 5.

Opća pravila za obračun

1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−).

2.   Države članice sprečavaju dvostruko računanje emisija ili uklanjanja, posebno obračunavanjem emisija ili uklanjanja koji proizlaze iz više obračunskih kategorija zemljišta u samo jednoj.

3. Države članice prenose šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije za takvo zemljište pretvoreno u drugu vrstu zemljišta u kategoriju za takvo zemljište koje ne mijenja namjenu 20 godina od dana prenamjene.

4.   Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari.

5. Države članice vode potpunu i točnu evidenciju svih podataka kojima se koriste u pripremi svojih obračuna.

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. za izmjenu Priloga I. kako bi se uzele u obzir izmjene smjernica IPCC-a.

Članak 6.

Obračun za pošumljeno zemljište i iskrčeno zemljište

1.   Države članice uzimaju u obzir emisije i uklanjanja iz pošumljenog zemljišta i iskrčenog zemljišta te ukupne emisije i uklanjanja za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030.

2. Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene.

3.   U izračunima za emisije i uklanjanja iz pošumljenog zemljišta i iskrčenog zemljišta svaka država članica određuje šumsku površinu korištenjem iste prostorne jedinice za procjenu navedene u Prilogu II.

Članak 7.

Obračun za poljoprivredno zemljište kojim se gospodari, travnjak kojim se gospodari i močvarno zemljište kojim se gospodari

1. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz poljoprivrednog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

2. Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz travnjaka kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

3. Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2., o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 31. prosinca 2025. za razdoblje od 2026. do 2030.

4. Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.

Članak 8.

Obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari

1.   Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030.

2.   Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.

3.   Države članice određuju novu referentnu razinu za šume na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu IV. odjeljku A. Komisiji podnose nacionalne računske planove za šumarstvo, uključujući novu referentnu razinu za šume, do 31. prosinca 2018. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 2026. do 2030.

Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje.

Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju.

4. Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost.

5. Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume.

6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030.

Članak 9.

Obračun za drvne proizvode

U obračunima u skladu s člankom 6. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 1. u pogledu drvnih proizvoda države članice prikazuju emisije i uklanjanja koji proizlaze iz promjena u zalihi drvnih proizvoda u sljedećim kategorijama, primjenom funkcije raspada prvog reda, metoda i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V.:

(a)    papir;

(b)    drvene ploče;

(c)    piljeno drvo.

Članak 10.

Obračun za prirodne nepogode

1.   Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.

2. Ako država članica primjenjuje stavak 1., Komisiji mora dostaviti informacije o pozadinskoj razini za svaku obračunsku kategoriju zemljišta utvrđenu u stavku 1. i o podacima i metodama korištenima u skladu s Prilogom VI.

3. Ako država članica primjenjuje stavak 1., mora iz obračuna do 2030. isključiti sva kasnija uklanjanja na zemljištu pogođenom prirodnim nepogodama.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. da pregleda zahtjeve u pogledu metoda i informacija u Prilogu VI. kako bi prikazivali promjene iz smjernica IPCC-a.

Članak 11.

Fleksibilne mogućnosti

1. Ako ukupne emisije prelaze uklanjanja u državi članici, a ta je država članica izbrisala godišnje emisijske kvote na temelju Uredbe [ ] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., ta se količina uzima u obzir pri ispunjavanju obveza te države članice u skladu s člankom 4.

2. Ako ukupan iznos prelazi emisije u državi članici i nakon oduzimanja bilo koje količine koja se uzima u obzir prema članku 7. Uredbe [ ] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., ta država članica može prenijeti preostalu količinu drugoj državi članici. Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveza u skladu s člankom 4. države članice primateljice.

3. Ako ukupan iznos uklanjanja prelazi emisije u državi članici u razdoblju od 2021. do 2025. i nakon oduzimanja bilo koje količine koja se uzima u obzir prema članku 7. Uredbe [ ] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. ili prenesene drugoj državi članici u skladu sa stavkom 2., ta država članica može akumulirati preostalu količinu za razdoblje 2026.–2030.

4. Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, količina neto uklanjanja uzetih u obzir prema članku 7. Uredbe [ ] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. oduzima se toj državi članici od količine raspoložive za prijenos drugoj državi članici ili akumuliranje u skladu sa stavcima 2. i 3.

5. Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 7. stavku 1. točki (da) Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ privremeno zabranjuje toj državi članici prenošenje ili akumuliranje u skladu sa stavcima 2. i 3.

Članak 12.

Provjera usklađenosti

1. Države članice 2027. i 2032. Komisiji podnose izvješće o usklađenosti s bilancom ukupnih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova za razdoblja 2021.–2025. ili 2026.–2030. za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. uz primjenu pravila za obračun utvrđenih ovom Uredbom.

2. Komisija provodi sveobuhvatni pregled izvješća o usklađenosti radi procjene usklađenosti s člankom 4.

3. U skladu s godišnjim programom rada Komisiji pri provedbi okvira za praćenje i usklađenost na temelju ovog članka pomaže Europska agencija za okoliš.

Članak 13.

Registar

1. Komisija bilježi količinu emisija i uklanjanja za svaku obračunsku kategoriju zemljišta u svakoj državi članici i osigurava precizno bilježenje pri izvršavanju fleksibilnih mogućnosti na temelju članka 11. u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, blokira transakcije radi sprečavanja nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte za provedbu stavka 1. u skladu s člankom 14. ove Uredbe.

Članak 14.

Delegiranje ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji prema uvjetima iz ovog članka.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu].

3. Delegiranje ovlasti iz stavka 2. Europski parlament i Vijeće mogu opozvati u svakom trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Ona stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj naveden. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese neki delegirani akt, Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

6. Delegirani akt donesen u skladu s prethodnim stavcima stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju prigovora. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 15.

Preispitivanje

Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge.

Članak 16.

Izmjene Uredbe br. 525/2013/EU

Uredba br. 525/2013/EU mijenja se kako slijedi:

1. Članak 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a) umeće se sljedeća točka (da):

„(da) od 2023. o emisijama i uklanjanjima obuhvaćenima člankom 2. Uredbe [] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] u skladu s metodologijama navedenima u Prilogu III.a ovoj Uredbi;

(b)    dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice mogu zatražiti odstupanje od točke (da) radi primjene drukčije metodologije od navedenih u Prilogu III.a ako se potrebno poboljšanje metodologije nije moglo postići na vrijeme da bi se moglo uzeti u obzir u inventarima stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. ili bi trošak poboljšanja metodologije bio nerazmjerno visok u usporedbi s koristima primjene takve metodologije za poboljšanje obračuna emisija i uklanjanja zbog neznatnog značenja emisija i uklanjanja iz predmetnih spremnika ugljika. Države članice koje žele iskoristiti to odstupanje dostavljaju obrazloženi zahtjev Komisiji do 31. prosinca 2020., u kojem navode vremenski okvir do kojeg bi se moglo provesti poboljšanje metodologije i/ili predložiti alternativna metodologija te procjenu mogućih utjecaja na točnost obračuna. Ako je potrebno, Komisija može zatražiti da država članica dostavi dodatne informacije u utvrđenom razumnom roku. Ako Komisija smatra da je zahtjev opravdan, odobrava odstupanje. Ako je zahtjev odbijen, Komisija mora obrazložiti svoju odluku.”

2.     U članku 13. stavku 1. točki (c) dodaje se sljedeća točka (ix):

„(ix)     od 2023. informacije o nacionalnim politikama i mjerama koje su provele s ciljem ispunjavanja obveza iz Uredbe [] o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. i informacije o planiranim dodatnim nacionalnim politikama i mjerama predviđenima s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova ili povećanja ponora koje prelazi njihove obveze u skladu s tom Uredbom;”

3. U članku 14. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (bb):

„(bb)    od 2023. projekcije ukupnih stakleničkih plinova i odvojene procjene predviđenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova obuhvaćene Uredbom [] o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.”

4. Umeće se sljedeći Prilog III.a:

„Prilog III.a

Metodologije za praćenje i izvješćivanje iz članka 7. stavka 1. točke (da)

Prostorno eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta za identificiranje i praćenje kategorija korištenja zemljišta i konverzije između pojedinih kategorija korištenja zemljišta.

Metodologija prve razine (Tier 1) uz primjenu globalno kalibriranih standardnih faktora emisija i vrijednosti parametara u skladu sa smjernicama IPPC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25 – 30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupnan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, najmanje metodologija druge razine (Tier 2) uz primjenu faktora emisija utvrđenih na nacionalnoj razini i vrijednosti parametara prilagođenih nacionalnim okolnostima u skladu sa smjernicama IPPC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Države članice potiču se na primjenu metodologije treće razine (Tier 3) uz primjenu neparametarske izrade modela prilagođene nacionalnim okolnostima pri kojoj se opisuje fizička interakcija biofizičkog sustava u skladu sa smjernicama IPPC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova. ”

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 12  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 13  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

◻ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 14  

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije,

–◻    preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na mrežne stranice CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Predložene mjere provodit će se u okviru financijske omotnice za LIFE, kako je dogovoreno u okviru VFO-a 2014.–2020.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva, kako je navedeno u nastavku:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva za ljudske resurse i druge administativne troškove pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

34 se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebni ljudski resursi doći će iz redova osoblja glavne uprave koje je već zaduženo za upravljanje djelovanjem i/ili koje je već preraspoređeno unutar glavne uprave i uz upotrebu, ako je potrebno, bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) Novi dugoročni cilj definiran je kao postizanje „ravnotež[e] između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova s pomoću odljeva u drugoj polovini ovog stoljeća.” Pariški sporazum, članak 4. stavak 1.

(2) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COM/2016/0395 final

(3) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COM/2016/0110 final

(4) Intended Nationally Determined Contribution of the EU and its Member States (Planirani nacionalni doprinos EU-a i njegovih država članica), 6. ožujka 2015., http://www4.unfccc.int/submissions/INDC/Published%20Documents/Latvia/1/LV-03-06-EU%20INDC.pdf

(5) Takozvani „sektori izvan ETS-a” s više od 55 % ukupnih emisija u EU-u, npr. emisije CO2 iz prometa, grijanja zgrada, emisije koje ne sadržavaju CO2 iz poljoprivrede i otpada.

(6) Uredba br. 525/2013/EZ o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ

(7) Kad se CO2 apsorbira iz atmosfere, primjerice pri rastu drveća i biljaka, to se naziva „uklanjanje”, za razliku od emisija koje nastaju spaljivanjem ili raspadom biomase.

(8) SL L , , str. .

(9) SL L , , str. .

(10) http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx

(11) Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.).

(12) ABM: activity-based management (upravljanje na temelju djelatnosti); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

(13) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(14) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(15) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(16) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(17) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(18) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa EU-a: upotrebom financijske omotnice za LIFE, kako je dogovoreno u okviru VFO-a 2014.–2020.

(19) Rezultati su proizvodi i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(20) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”

(21) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(22) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(23) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(24) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2016.

COM(2016) 479 final

PRILOZI

Prijedlogu
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama

{SWD(2016) 246 final}
{SWD(2016) 249 final}

Prilog I.: Staklenički plinovi i spremnici ugljika

A. Staklenički plinovi u skladu s člankom 2.:

(a)ugljikov dioksid (CO2);

(b)metan (CH4);

(c)dušikov dioksid (N2O)

izraženi u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013.

B. Spremnici ugljika u skladu s člankom 5. stavkom 4.:

(a)nadzemna biomasa;

(b)podzemna biomasa;

(c)stelja;

(d)mrtvo drvo;

(e)organski ugljik u tlu;

(f)za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari: drvni proizvodi.

Prilog II. Minimalne vrijednosti za površinu zemljišta, lisnati šumski pokrov i visinu drveća te referentne razine za šume

PRILOG III. Bazne godine za potrebe izračuna

gornje granice u skladu s člankom 8. stavkom 2.

Prilog IV.: Nacionalni računski plan za šumarstvo s ažuriranom referentnom razinom države članice za šume

A. Kriteriji za određivanje referentnih razina za šume

Država članica određuje referentne razine za šume prema sljedećim kriterijima:

(a)referentne razine moraju biti u skladu s ciljem postizanja ravnoteže između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovini ovog stoljeća;

(b)referentnim razinama osigurava se da je sama prisutnost zaliha ugljika isključena iz obračuna;

(c)referentnim razinama trebalo bi osigurati pouzdano i vjerodostojno obračunavanje kako bi se zajamčilo da su emisije i uklanjanja iz korištenja biomase ispravno obračunate;

(d)referentne razine uključuju spremnik ugljika iz drvnih proizvoda, čime se omogućuje usporedba između pretpostavke trenutačne oksidacije i primjene funkcije raspada prvog reda i vrijednosti vremena poluraspada;

(e)referentnim razinama trebalo bi uzeti u obzir cilj doprinošenja očuvanju biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za šume, nacionalnim politikama u području šumarstva i strategiji EU-a za biološku raznolikost;

(f)referentne razine moraju biti u skladu s nacionalnim projekcijama antropogenih emisija stakleničkih plinova iz izvora i njihova uklanjanja ponorima prijavljenima u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013;

(g)referentne razine moraju biti u skladu s inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima te se moraju temeljiti na transparentnim, potpunim, dosljednim, usporedivim i točnim informacijama. Konkretno, modelom korištenim za određivanje referentne razine mora biti moguće reproducirati povijesne podatke iz nacionalnog inventara stakleničkih plinova.

B. Elementi nacionalnog računskog plana za šumarstvo

Nacionalni računski plan za šumarstvo dostavljen u skladu s člankom 8. ove Uredbe sadržava sljedeće elemente:

(a)općenit opis određivanja referentne razine i opis načina na koji su uzeti u obzir kriteriji iz ove Uredbe;

(b)identifikaciju spremnika ugljika i stakleničkih plinova koji su uključeni u referentnu razinu, razloge za izostavljanje spremnika ugljika iz određivanja referentne razine te prikaz dosljednosti među spremnicima uključenima u referentnu razinu;

(c)opis pristupa, metoda i modela, uključujući kvantitativne informacije, korištenih pri određivanju referentne razine, u skladu sa zadnjim podnesenim izvješćem o nacionalnom inventaru i dokumentacijskim informacijama o praksi i intenzitetu gospodarenja šumama;

(d)opis provedenih savjetovanja s dionicima i načina na koji su njihova mišljenja uzeta u obzir;

(e)informacije o očekivanom kretanju stopa sječe u okviru različitih scenarija politike;

(f)opis načina na koji je pri određivanju referentne razine uzet u obzir svaki od sljedećih elemenata:

(1)površina uključena u gospodarenje šumama;

(2)emisije i uklanjanja iz šuma i drvnih proizvoda kako su prikazani u inventarima stakleničkih plinova i relevantnim povijesnim podacima,

(3)svojstva šume, uključujući strukturu starosnih razreda, prirast, duljinu rotacije i druge informacije o svakodnevnim aktivnostima u okviru gospodarenja šumama;

(4)povijesne i buduće stope sječe raščlanjene na energetsku i neenergetsku namjenu.

Prilog V.: Funkcija raspada prvog reda i zadane vrijednosti vremena poluraspada za drvne proizvode

Metodološka pitanja

–Ako nije moguće razlikovati drvne proizvode na pošumljenom zemljištu i na šumskom zemljištu kojim se gospodari, država članica za obračunavanje drvnih proizvoda može pretpostaviti da su sve emisije i uklanjanja nastupili na šumskom zemljištu kojim se gospodari.

–Drvni proizvodi na odlagalištima krutog otpada i drvni proizvodi dobiveni za potrebe proizvodnje energije obračunavaju se na osnovi trenutačne oksidacije.

–Uvezene drvne proizvode, bez obzira na njihovo porijeklo, ne obračunava država članica uvoznica („proizvodni pristup”).

–Za izvezene drvne proizvode podaci specifični za određenu državu odnose se na vrijednosti vremena poluraspada specifične za određenu državu i uporabu drvnih proizvoda u zemlji uvoznici.

–Vrijednosti vremena poluraspada specifične za određenu državu drvnih proizvoda koji se stavljaju na tržište u Uniji ne bi trebale odstupati od onih kojima se koristi država članica uvoznica.

–Države članice mogu, isključivo u informativne svrhe, dostaviti podatke o udjelu drva uvezenog u Uniju koje je iskorišteno za potrebe proizvodnje energije te o zemljama porijekla takvog drva.

Države članice mogu se koristiti metodologijama i vrijednostima vremena poluraspada specifičnima za njih umjesto metodologija i zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz ovog Priloga pod uvjetom da su te metodologije i vrijednosti utvrđene na temelju transparentnih i provjerljivih podataka te da su korištene metode barem jednako detaljne i točne kao one iz ovog Priloga.  

Funkcija raspada prvog reda koja počinje sa i = 1900 i nastavlja se do sadašnje godine:

Države članice mogu dopuniti te kategorije informacijama o kori, pod uvjetom da su dostupni podaci transparentni i provjerljivi. Države članice mogu i za bilo koju od navedenih kategorija koristiti potkategorije specifične za svaku od njih.

Prilog VI.: Izračun pozadinskih razina za prirodne nepogode

1. Za izračun pozadinske razine dostavljaju se sljedeće informacije:

(a)povijesne razine emisija uzrokovanih prirodnim nepogodama;

(b)vrste prirodnih nepogoda uključenih u procjenu;

(c)procjene ukupnih godišnjih emisija za te vrste prirodnih nepogoda za razdoblje 2001.–2020., koje su razvrstane prema obračunskim kategorijama zemljišta;

(d)prikaz dosljednosti vremenskih nizova za sve odgovarajuće parametre, uključujući minimalnu površinu, metodologije za procjenu emisija te pokrivenost spremnika i plinova.

2. Pozadinska razina izračunava se kao prosjek vremenskih nizova za razdoblje 2001.–2020., pri čemu se isključuju sve godine u kojima su zabilježene abnormalne razine emisija, tj. sve statističke netipične vrijednosti. Statističke netipične vrijednosti identificiraju se kako slijedi:

(a)izračunava se aritmetička prosječna vrijednost i standardna devijacija cijelog vremenskog niza za razdoblje 2001.–2020.;

(b)iz vremenskog niza isključuju se sve godine u kojima godišnje emisije odstupaju od prosjeka za više od dvostruke standardne devijacije;

(c)ponovno se izračunava aritmetička prosječna vrijednost i standardna devijacija vremenskog niza za razdoblje 2001.–2020., umanjena za godine isključene pod (b);

(d)ponavljaju se koraci (b) i (c) do nestanka netipičnih vrijednosti.

3. Ako nakon izračuna pozadinske razine u skladu s točkom 2. ovog Priloga emisije u određenoj godini u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. prelaze pozadinsku razinu zajedno s granicom, količina emisija koje prelaze pozadinsku razinu mogu se isključiti u skladu s člankom 10. Granica je jednaka stupnju vjerojatnosti od 95 %.

4.   Sljedeće se emisije ne smiju isključiti:

(a)emisije nastale iz djelatnosti sječe i sanitarne sječe koje su se odvijale na tim zemljištima nakon pojave prirodnih nepogoda;

(b)emisije nastale propisanim spaljivanjem koje se odvilo na tim zemljištima u toj određenoj godini u razdoblju od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030.;

(c)emisije na zemljištima koja su iskrčena nakon pojave prirodnih nepogoda.

5.  Zahtjevi u pogledu informacija prema članku 10. stavku 2. uključuju sljedeće:

(a)identifikaciju svih površina zemljišta pogođenih prirodnim nepogodama u toj određenoj godini, uključujući njihovu geografsku lokaciju, razdoblje i vrste prirodnih nepogoda;

(b)dokaz da tijekom preostalog razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. nije došlo do krčenja šuma na zemljištima koja su bila pogođena prirodnim nepogodama zbog kojih su emisije isključene iz obračuna;

(c)opis provjerljivih metoda i kriterija za identificiranje krčenja šuma na tim zemljištima sljedećih godina u razdoblju od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030.;

(d)ako je izvedivo, opis mjera koje je država članica poduzela da spriječi ili ograniči utjecaj tih prirodnih nepogoda;

(e)ako je izvedivo, opis mjera koje je država članica poduzela za sanaciju zemljišta pogođenog tim prirodnim nepogodama.