30.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 207/51

1.

ističe da mnoge izvorne preporuke OR-a o strategiji EU-a za prilagodbu (OR 3752/2013) i dalje vrijede te ih treba uzeti u obzir zajedno s ovim mišljenjem; posebice skreće pozornost na sljedeće: prijedloge da se strategija za prilagodbu izravnije poveže s konceptom klimatske otpornosti te dodatno razrade koncept i ocjene „ranjivosti” različitih područja; prijedlog da se stavi veći naglasak na rješenja za prilagodbu utemeljena na zelenoj infrastrukturi kao i na aspekte povezane s bioraznolikošću i ekosustavom; te upozorenje da bi moglo biti nužno razraditi scenarije za prilagodbu povećanju temperature većem od dva stupnja ne pokažu li se globalni napori u vezi s Pariškim sporazumom uspješnima;

2.

uzima na znanje da se radi na svih osam mjera Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i da rezultati postaju vidljivi (npr. donošenje nacionalnih strategija prilagodbe u 75 % država članica EU-a, pokretanje inicijative „Mayors Adapt” („Gradonačelnici se prilagođavaju”), koja je sad dio Sporazuma gradonačelnika) te stoga očekuje da Europska komisija provede evaluaciju i preispitivanje Strategije. Ističe da je posrijedi kontinuirani postupak u okviru kojeg bi i države članice trebale neprestano ažurirati vlastite strategije kako bi bile u skladu s razvojem baze znanja i relevantnim pravnim okvirima i međunarodnim sporazumima;

3.

uzima na znanje da, iako su Europska komisija i države članice ključni akteri u uspostavljanju političkog i regulatornog okvira, lokalne i regionalne vlasti predvode napore u cilju smanjivanja osjetljivosti svojih područja na različite učinke klimatskih promjena putem konkretnih mjera prilagodbe te stoga ističe da je okvir višerazinskog upravljanja koji dobro funkcionira od presudne važnosti;

4.

poziva Europsku komisiju da potakne jaču suradnju između različitih razina vlasti (EU-a, država članica, regionalnih i lokalnih tijela) u cilju usklađivanja prioriteta, svođenja oprečnih ili usporednih nepovezanih procesa na najmanju moguću mjeru, postizanja najveće moguće sinergije između strategija i planova izrađenih na razini EU-a i nacionalnoj razini odnosno na regionalnoj i lokalnoj razini – i time osiguravanja veće usklađenosti politika, ali i koordiniranog i komplementarnog djelovanja;

5.

podržava inicijative EU-a poput Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju i partnerstava u okviru novog Programa EU-a za gradove kojima se potiče uspostava koordiniranih višerazinskih programa upravljanja i platformi za suradnju. Treba uzeti u obzir njihovu ulogu u razmatranju potreba gradova i regija te u unapređenju suradnje. OR također očekuje pravovremenu uspostavu partnerstva u okviru Programa za gradove na području tematskog prioriteta prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući njegovu gospodarsku i socijalnu dimenziju te dimenziju okoliša;

6.

u tom pogledu ističe potrebu većeg sudjelovanja gradova i regija u pripremi i provedbi nacionalnih strategija i planova prilagodbe. Stoga poziva države članice EU-a da uspostave odgovarajuće institucionalne strukture ili platforme za podupiranje kontinuiranog savjetovanja i tješnje suradnje (npr. uz pomoć radnih skupina), uz uzimanje u obzir posebnosti država članica, te poziva Europsku komisiju da njihovu uspostavu podrži i potakne;

7.

smatra da ključna uloga regija treba dobiti istaknutije mjesto u okviru preispitivanja Strategije (npr. uz pomoć poglavlja posvećenog toj temi) te da njihovi napori trebaju uživati veću potporu. Regije djeluju kao koordinatori/posrednici u postupku prilagodbe i osiguravaju da prioriteti koje utvrde države članice odgovaraju potrebama i očekivanjima iskazanim na terenu i obratno. Mogu djelovati i kao katalizatori podupiranjem napora lokalnih vlasti u pogledu jačanja njihove otpornosti na rizike povezane s klimom i rizike od katastrofa, te u pogledu izgradnje kapaciteta i iskorištavanja dostupnih financijskih sredstava – kao primjer mogu poslužiti regije koje već djeluju kao „koordinatori” u okviru Sporazuma gradonačelnika. OR poziva Europsku komisiju da više uvaži odgovornosti koje ne samo lokalne, već i regionalne vlasti preuzimaju kao i njihovo djelovanje u okviru inicijative Sporazum gradonačelnika (npr. po uzoru na inicijativu „RegionsAdapt” („Regije se prilagođavaju”));

8.

ističe da nepostojanje zakonskog preskriptivnog okvira lokalne i regionalne vlasti u određenim državama članicama smatraju preprekom djelovanju. Te vlasti stoga priželjkuju da im EU i nacionalne vlasti daju jasniji mandat u pogledu djelovanja na području prilagodbe. Na nacionalnoj razini OR pozdravlja napore koje su neke države članice nedavno poduzele kako bi pitanja u vezi s prilagodbom uključile u posebno zakonodavstvo (npr. slijedom Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama);

9.

poziva Europsku komisiju da preispita koliko lokalnih i regionalnih vlasti u EU-u i pojedinačno u državama članicama posjeduje strategiju ili plan prilagodbe. Na temelju toga bi Europska komisija u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima mogla predložiti europske i nacionalne ciljeve kojima bi se lokalne i regionalne vlasti poticalo na daljnju razradu lokalnih i regionalnih strategija/planova prilagodbe;

10.

ističe da, uz okvir višerazinskog upravljanja koji dobro funkcionira, pri preispitivanju Strategije treba staviti veći naglasak na neophodnost uključivanja više dionika i međusektorski pristup (umjesto pristupa zasnovanog na „uskim vidicima”) kako bi lokalno djelovanje na području prilagodbe bilo učinkovitije i integriranije. Preispitivanje bi moglo obuhvatiti (ili upućivati na) nekoliko konkretnih primjera koji su dokaz koristi koju zajednički umjesto zasebnog rada donosi pri zajedničkom stvaranju rješenja na regionalnoj/lokalnoj razini. Takve participativne pristupe treba snažno poticati i podupirati, među ostalim uz pomoć projekata koje financira EU (npr. pri budućim pozivima na podnošenje ponuda u okviru programa LIFE ili Obzor 2020.);

11.

ističe da je važno pomno ispitati čimbenike uspjeha i prepreke u pogledu različitih oblika suradnje između znanstvenika, aktera u praksi i tvoraca politika na lokalnoj/regionalnoj razini. Te bi informacije trebale dovesti do praktičnih preporuka utemeljenih na konkretnim primjerima (višedioničkih/javno-privatnih) partnerstava koje treba rasprostraniti, npr. uz pomoć Europske platforme za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT);

12.

podsjeća da je potrebno svim mogućim komunikacijskim kanalima podizati svijest o nužnosti integriranog djelovanja na području prilagodbe i ublažavanja u cilju ostvarivanja najveće moguće sinergije između tih dviju komponenti klimatske politike te sprečavanja „loše prilagodbe”. U tu svrhu, OR poziva Europsku komisiju da pri preispitivanju razmotri inovativne mehanizme za podizanje svijesti, povećanje prihvaćenosti među lokalnim i regionalnim akterima (uključujući građane i poduzeća) te poticanje promjene ponašanja;

13.

ističe važnost izgradnje dodatnih kapaciteta i rješavanja pitanja manjkavosti u znanju s kojim se suočavaju europski gradovi i regije; te smatra da dobru osnovu za to predstavljaju portal Climate-ADAPT, kao i s njime povezani Instrument potpore prilagodbi gradova. Međutim, navedeni je instrument potrebno kontinuirano konsolidirati i obogaćivati, dodatno promicati i bolje povezati s platformom Sporazuma gradonačelnika te ga učiniti jednostavnijim za korištenje. OR poziva Komisiju da se savjetuje s gradovima i regijama kako bi zajedno utvrdili na koji način prilagoditi portal Climate-ADAPT kako bi na najbolji način zadovoljio njihove potrebe te kako bi odlučili treba li taj instrument uvrstiti na internetske stranice Sporazuma gradonačelnika;

14.

ističe potrebu da se nastavi s prikupljanjem primjera dobre prakse iskušanih na terenu. Dobre prakse utvrđene u gradovima i regijama trebaju biti pohranjene u jedinstvenom i javno dostupnom repozitoriju koji se lako pretražuje (poput portala Climate-ADAPT i/ili kataloga referentnih vrijednosti na internetskim stranicama Sporazuma gradonačelnika) kako bi se olakšala razmjena iskustava među ravnopravnim partnerima. Ta bi baza podataka posebice trebala sadržavati odgovarajuće opcije koje omogućuju utvrđivanje primjera utemeljenih na sličnim okolnostima (npr. rizik od klimatskih nepogoda, gustoća naseljenosti) ili sličnih zemljopisnih obilježja (npr. položaj na planini, rijeci ili moru odnosno u njihovoj blizini) radi razvoja tipologija prilagodbe. OR je spreman doprinijeti utvrđivanju uspješnih regionalnih praksi i mobilizaciji regija predvodnica u prvom redu na temelju rada članova svog povjerenstva ENVE i skupine „OR-ovi ambasadori Sporazuma” koji je potrebno dodatno proširiti i promicati;

15.

naglašava da prijenos znanja treba olakšati i uz pomoć suradnje među gradovima. Europska komisija treba utvrditi, promicati i na odgovarajući način financirati primjerene aktivnosti među ravnopravnim partnerima i aktivnosti mentorstva. Twinning programi koji se već nude u okviru inicijative Sporazum gradonačelnika pokazali su se uspješnima i vrijednima te ih stoga treba reproducirati i proširiti u budućnosti (npr. u okviru godišnjih poziva za podnošenje prijava);

16.

poziva Europsku komisiju da uloži snažnije napore u uspostavu okvira koji bi omogućio izgradnju kapaciteta u gradovima i regijama. Obilje inicijativa, instrumenata i programa EU-a u okviru kojih se gradovima i regijama već nude razne mogućnosti izgradnje kapaciteta (npr. radionice, internetski seminari, materijali za orijentaciju) zbunjuje korisnike;

17.

iako se ulažu određeni napori na tom području (posebice nedavnim pokretanjem novog portala „sve na jednom mjestu” u okviru Programa EU-a za gradove), Komisija treba razjasniti posebnosti različitih usluga – ali i komplementarnost među njima – koje se nude gradovima i regijama na području prilagodbe i srodnim područjima te preuzeti obvezu da otkloni manjkavosti u znanju koje će izaći na vidjelo tijekom postupka utvrđivanja i prikupljanja. U tom postupku OR poziva Komisiju da:

18.

uvažava da sve razine vlasti, uključujući gradove i regije, moraju dobro razumjeti rizike i slabosti svojih područja povezane s klimom, čime se trebaju voditi pri donošenju odluka i oblikovanju politika. U tom pogledu OR poziva Komisiju da dodatno podupre okvire za procjenu rizika i slabosti na regionalnoj i lokalnoj razini jer oni predstavljaju polazište svih strategija prilagodbe i podupiru djelovanje zasnovano na činjenicama;

19.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti redovito ističu 1.) nepostojanje korisnih i razumljivih informacija u vezi s klimom odnosno pristupa tim informacijama te 2.) manjak stručnog znanja i iskustva u tumačenju tih informacija kao čimbenike koji koče djelovanje na području prilagodbe. Stoga je potrebna daljnja podrška – u obliku razmjene dokumentacije i dobrih praksi – prvenstveno kako bi se tim vlastima pomoglo da se snađu među već postojećim informacijama, a zatim i kako bi ih se poduprlo u smanjenju i tumačenju učinka na razini grada/regije;

20.

poziva Komisiju da dodatno podrži kontinuirane napore gradova i regija u pogledu klimatskih prognoza i procjene rizika jačanjem svojih (istraživačkih) aktivnosti povezanih s utvrđivanjem primjerenih instrumenata i metoda (za modeliranje rizika), izradom scenarija utjecaja klime na (makro)regionalnoj razini i uspostavom mreža klimatskih usluga (u okviru programa Obzor 2020.) na međunarodnoj, europskoj i (pod)nacionalnoj razini. Te mreže klimatskih usluga mobiliziraju relevantne stručnjake i pružatelje podataka (npr. znanstveno-istraživačku zajednicu) te dovode do toga da postojeće informacije i znanja postanu dostupni i razumljivi tvorcima politika na lokalnoj i regionalnoj razini.

21.

ističe da je važno podupirati obznanjivanje rizika povezanih s klimom kako bi se potaknulo djelovanje na području prilagodbe, kao i ulaganja. Pojavljuje se nekoliko novih dobrovoljnih i/ili privatnih inicijativa za obznanjivanje rizika povezanih s klimom, a Komisija ih treba dodatno poduprijeti i promicati;

22.

u tom pogledu pozdravlja inicijativu Komisije da ispita mogućnosti suradnje sa sektorom osiguranja kao jednim od glavnih pružatelja podataka i potencijalnih ulagača. Potiče Komisiju da ocijeni mehanizme osiguranja kojima bi se potaknulo sprečavanje rizika i poduprlo smanjenje štete te da surađuje s osiguravajućim društvima kako bi se osiguralo da ta društva svoja znanja i stručnost u modeliranju rizika i upravljanju rizikom od katastrofa podijele s javnim sektorom. U okviru preispitivanja potrebno je dodatno promicati postojeća uspješna partnerstva za inspiraciju i motivaciju drugima. U tom pogledu ističe i da se, s druge strane, gradovi ili regije koje osiguravatelji smatraju „visokorizičnima” mogu suočiti s posebnim preprekama u pogledu ulaganja i razvoja te potiče Europsku komisiju da u okviru preispitivanja razmotri na koji bi se način ti problemi mogli riješiti;

23.

smatra da pri preispitivanju treba dodatno promicati prednosti procjene socioekonomskih posljedica prilagodbe. Takva socioekonomska analiza služi donositeljima odluka kao vodič jer im pruža jasniji pregled mogućih troškova i koristi djelovanja na području prilagodbe za razliku od nedjelovanja te time doprinosi podizanju svijesti, razumijevanju ograničenja u pogledu kapaciteta i utvrđivanju onih politika koje su najodrživije s ekonomskog stajališta;

24.

ističe da su gradovima i regijama potrebne dodatne informacije o različitim postojećim metodama koje su primjenjive pri takvim procjenama (npr. troškovi i koristi, višestruki kriteriji, odluka dionika, pokusno ispitivanje i promatranje) i njihovoj važnosti u različitim kontekstima te stoga predlaže da Komisija pruži odgovarajuću potporu putem svojih referentnih platformi Climate-ADAPT i Sporazum gradonačelnika;

25.

naglašava potrebu da se lokalnim i regionalnim vlastima osiguraju odgovarajući instrumenti i pokazatelji praćenja, izvješćivanja i evaluacije kako bi se zajamčile informacije i podrška pri planiranju prilagodbe na lokalnoj razini. Planiranje prilagodbe moglo bi se jednako tako promicati uz pomoć referentnih platformi za prilagodbu (Climate-ADAPT i Sporazum gradonačelnika);

26.

izražava uvjerenje da je važno osigurati da međunarodni, europski, nacionalni i regionalni/lokalni okviri praćenja, izvješćivanja i evaluacije budu međusobno kompatibilni i da se nadograđuju – time će se osigurati usklađenost i smanjiti opterećenje gradova i regija;

27.

pozdravlja napredak koji je u tom pogledu postignut od objave Strategije zahvaljujući izradi „sustava pokazatelja spremnosti na prilagodbu” za države članice EU-a i „predloška Sporazuma gradonačelnika za praćenje i izvješćivanje” za gradove potpisnike te izražava zadovoljstvo zbog njihove snažne povezanosti, no smatra da su i dalje potrebni njihovo dodatno promicanje i smjernice za njihovu uporabu (npr. na internetskim stranicama Sporazuma gradonačelnika);

28.

naglašava da je potrebno ispitati dodatne mogućnosti sinergije s drugim partnerskim inicijativama koje se istodobno nude na međunarodnoj ili europskoj razini (npr. „Regions Adapt” („Regije se prilagođavaju”), CRAFT, „Otporni gradovi”) i koje raspolažu vlastitim sustavima praćenja, izvješćivanja i evaluacije, no ističe da daljnji napori u pogledu usklađivanja ili suradnja ne bi smjeli biti nauštrb potreba i interesa gradova i regija;

29.

pozdravlja postojeće instrumente financiranja EU-a (npr. europski strukturni i investicijski fondovi, ali i Obzor 2020., LIFE, Fond solidarnosti EU-a, Instrument za financiranje prirodnog kapitala) za potporu djelovanju u vezi s klimatskim pitanjima na lokalnoj i regionalnoj razini, no ističe da pristup tim sredstvima i dalje predstavlja najveći izazov s kojim se suočavaju gradovi i regije. Stoga poziva Komisiju da europskim lokalnim i regionalnim vlastima osigura 1.) lako dostupne i razumljive informacije o sredstvima i financijskim instrumentima koji su im na raspolaganju za izradu i provedbu akcijskih planova te 2.) daljnje savjetovanje i potporu u pogledu pristupa postojećim instrumentima i njihove primjene, kao i u pogledu njihova mogućeg kombiniranja (npr. uz pomoć posebno prilagođenog osposobljavanja);

30.

ponovno ističe svoj prijedlog za usvajanje pristupa utemeljenog na „cijelom životnom ciklusu” pri procjeni troškova i koristi kapitala radi osiguravanja dugoročnog povrata sredstava u vezi s ulaganjima u otpornost na klimatske promjene. U poslovnim knjigama i registrima rizika trebalo bi uspostaviti obvezno bilježenje ekonomskih, okolišnih i socijalnih posljedica djelovanja i kapitalnih ulaganja pri kojima se ne uzimaju u obzir klimatske promjene odnosno nedjelovanja;

31.

nada se da će se pri preispitivanju staviti veći naglasak na moguću ulogu regija u olakšavanju pristupa određenim programima financiranja. Neke regije već pomažu pri upravljanju strukturnim fondovima EU-a i njihovoj preraspodjeli te spajanju i objedinjavanju manjih projekata koje su općinske vlasti pokrenule na njihovu području odnosno izravno nude financiranje. Međutim, OR naglašava da je potrebno daljnje savjetovanje kako bi se tim upravljačkim tijelima pomoglo da u potpunosti iskoriste potencijal dostupnih europskih fondova i inovativnih financijskih instrumenata;

32.

poziva Komisiju da dodatno razmotri ideju da se određenim lokalnim i regionalnim vlastima omogući ubrzani pristup financijskim instrumentima, na temelju čimbenika među kojima se ističe već preuzeta javna obveza u pogledu provođenja sveobuhvatne prilagodbe (npr. pridruživanjem inicijativi Sporazum gradonačelnika) ili činjenica da su već provele sveobuhvatnu procjenu rizika i slabosti ili da su izradile akcijski plan za prilagodbu. Revizijom preduvjeta za pristup određenim fondovima odnosno kriterija za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava u okviru različitih programa (tj. Obzora 2020. i LIFE-a) Komisija bi omogućila i poduprla takav „ubrzani pristup”. Taj bi se smjer djelovanja trebao odlučnije istražiti i u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, te bi se svim upravljačkim tijelima trebalo preporučiti da iskoriste mogućnost koja je već sadržana u određenim regionalnim operativnim programima, a to je da daju prednost mjerama predviđenima u akcijskim planovima za održivu energiju (SEAP) i akcijskim planovima za održivu energiju i klimu (SECAP) koje su usvojile općine potpisnice Sporazuma gradonačelnika;

33.

pozdravlja inicijativu Europske komisije – u okviru pripreme idućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) – da ocijeni napredak u provedbi raznih fondova EU-a, kao i u iskorištavanju bespovratnih sredstava i drugih financijskih instrumenata (npr. pouke izvučene iz programa LIFE i uključivanja klimatske politike u europske strukturne i investicijske fondove). Time bi se doprinijelo 1.) predlaganju odgovarajuće kombinacije općih financijskih instrumenata i posebnih financijskih instrumenata za prilagodbu bez smanjivanja potrebnih proračunskih sredstava za ublažavanje klimatskih promjena te 2.) iznošenju preporuka u pogledu predstojećih poziva za izradu projekata (npr. u okviru programa LIFE i Obzor 2020.), čime bi se prevladali postojeći nedostaci u pogledu financiranja mjera za prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnoj razini;

34.

ističe da gradovi i regije program LIFE – a posebice integrirane projekte za djelovanje u vezi s klimatskim pitanjima u okviru tog programa – smatraju jednim od ključnih financijskih instrumenata za testiranje, iskušavanje i demonstriranje mjera prilagodbe na temelju međusektorskog pristupa i na velikom području (na regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini) te stoga snažno potiče Komisiju da taj program proširi i dodatno podupre;

35.

uvažava da velik broj europskih gradova i regija raspolaže golemim neiskorištenim potencijalom za privlačenje više ulaganja te da se mnogi suočavaju i s ozbiljnim preprekama u provedbi vlastitih ulaganja;

36.

smatra da Komisija stoga treba nastaviti razmatrati inovativne načine kako bi se ulaganja namijenjena mjerama prilagodbe usmjerila prema lokalnim i regionalnim vlastima te poziva Komisiju da im osigura primjereno stručno savjetovanje, smjernice i podršku pri pripremi održivih ulaganja (npr. uz pomoć Europskog savjetodavnog centra za ulaganja ili drugih ciljanih aktivnosti izgradnje kapaciteta) i pri osiguravanju financiranja. U okviru preispitivanja mogli bi se pružiti primjeri mehanizama za postupanje s privatnim ulagačima i suradnju s osiguravajućim društvima, a Komisija treba dodatno poduprijeti inicijative koje idu u tom smjeru;

37.

ističe da je gradovima i regijama potrebna pomoć u iznalaženju kombinacije javnih i privatnih sredstava – iz međunarodnih, europskih, nacionalnih i lokalnih izvora – koja je s obzirom na lokalne okolnosti najprikladnija za financiranje djelovanja na području prilagodbe. Kao što je istaknuto u okviru preispitivanja VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. sredinom provedbenog razdoblja, Komisija treba dodatno razmotriti načine zadovoljavanja preostalih potreba u pogledu ulaganja objedinjavanjem europskih, nacionalnih i privatnih fondova;

38.

potvrđuje da se tijekom zadnjih godina međunarodni dijalog o klimatskim pitanjima intenzivirao i doveo do novih međunarodnih sporazuma – poput Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030., Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama – te stoga poziva Komisiju da svoje djelovanje još više uključi u te globalne okvire, da postane još veći uzor te da pomogne u izgradnji sinergija među njima;

39.

ističe da u okviru preispitivanja treba na bolji način uzeti u obzir prekogranični aspekt upravljanja klimatskim rizicima. U tom se pogledu makroregionalna suradnja čini kao važan pristup za unapređenje prilagodbe klimatskim promjenama u EU-u poticanjem razmjene informacija i udruživanjem napora izvan administrativnih granica. Stoga Komisija treba razmotriti širenje svojih transnacionalnih pilot-inicijativa, poput inicijativa za Podunavlje, Baltičko more te alpsku i jadransku i jonsku regiju, u druge makroregije u Europi i šire, kao i pružanje daljnje potpore tim inicijativama;

40.

poziva Komisiju da stavi veći naglasak na prednosti suradnje između regija (i između gradova). U tom pogledu novi Globalni sporazum gradonačelnika za klimu i energiju treba drugim regijama u svijetu omogućiti da iskoriste europska iskustva i primjere, ali i europskim lokalnim i regionalnim vlastima pružiti priliku da uče od svojih kolega na drugim kontinentima;

41.

ističe da, s obzirom na nedavna predviđanja UNFCCC-a o budućim migracijskim tokovima, u okviru preispitivanja treba podrobnije razmotriti vezu između prilagodbe klimatskim promjenama i migracija te stoga uključiti novo poglavlje o izazovima migracija izazvanih klimom i mogućnostima koje takve migracije pružaju. U tom pogledu Komisija treba razmotriti načine pružanja daljnje potpore gradovima i regijama pri suočavanju s mobilnošću, a eventualno i s integracijom migranata i izbjeglica;

42.

zaključno, Odbor regija želi izraziti svoju spremnost da sudjeluje u postupku savjetovanja s dionicima o preispitivanju Strategije koji će Europska komisija provesti početkom 2017. te smatra da preporuke uvrštene u ovo mišljenje, ali i druga mišljenja o pitanjima povezanima s prilagodbom (1), predstavljaju dobru osnovu za predstojeću razmjenu stajališta.