6.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 238/117

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. listopada 2016. o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (1), od 27. veljače 2014. o stanju u Iraku (2), od 18. rujna 2014. o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina (3), od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a (4), od 12. ožujka 2015. o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca, koje je na Bliskom istoku proveo Da'esh (5), i od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država (6),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja 2016. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš, od 14. prosinca 2015. o Iraku, od 16. ožujka 2015. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja ISIS/ Daiš, od 20. listopada 2014. o krizi u Siriji i Iraku povezanoj s ISIS-om/Daišem, od 14. travnja 2014. i 12. listopada 2015. o Siriji te od 15. kolovoza 2014. o Iraku, kao i zaključke Europskog vijeća od 30. kolovoza 2014. o Iraku i Siriji,

—

uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,

—

uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i Ureda za ljudska prava Misije UN-a za pomoć Iraku pod naslovom „Poziv na odgovornost i zaštitu: jezidi koji su preživjeli zlodjela ISIS-a” iz kolovoza 2016.,

—

uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz 1998. i njegove odredbe o nadležnostima u pogledu zločina genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije,

—

uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Republike Iraka,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2253 (2015),

—

uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

—

uzimajući u obzir svoju odluku da Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2016. godinu dodijeli iračkim jezidskim aktivisticama i zatočenicama ISIS-a/Daiša Nadiji Murad and Lamiji Aji Bašar,

—

uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je ISIS/Daiš u kolovozu 2014. napao jezidske zajednice oko grada Sindžara u iračkoj Ninivskoj provinciji, pri čemu su navodno ubijene tisuće ljudi; budući da je, nakon što su kurdske snage do prosinca 2014. ponovno osvojile područja sjeverno od planine Sindžar, pronađeno nekoliko masovnih grobnica; budući da su, kada su kurdske snage ponovno osvojile grad Sindžar sredinom studenog 2015., otkrivena dodatna mjesta ubojstava i, kako se čini, masovne grobnice;

B.

budući da je ISIS/Daiš sustavno i rašireno činio zlodjela usmjerena protiv jezidskog naroda u cilju njegova uništenja; budući da takva zlodjela u skladu s međunarodnim pravom, posebno u skladu s člankom II. Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948., predstavljaju genocid;

C.

budući da su se Parlamentu, koji je 4. veljače 2016. priznao da ISIS/Daiš provodi genocid nad kršćanima i jezidima te drugim pripadnicima vjerskih i etničkih manjina, pridružili Vijeće Europe, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Kongres SAD-a, parlament Ujedinjene Kraljevine, australski parlament i druge nacionalne i međunarodne institucije, prepoznavši da zločini koje su pripadnici ISIS-a/Daiša počinili nad vjerskim i etničkim manjinama u Iraku obuhvaćaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid;

D.

budući da su Ninivska ravnica, Tal Afar i Sindžar te šira regija odavno domovina kršćana (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezida, sunitskih i šijitskih Arapa, Kurda, Šabaka, Turkmena, jarsanaca, Sabejaca-Mandejaca i drugih, koji su stoljećima ondje živjeli u duhu općeg pluralizma, stabilnosti i suradnje među zajednicama unatoč razdobljima vanjskog nasilja i progona, sve do početka ovog stoljeća kada je 2014. ISIS/Daiš zauzeo velik dio te regije;

E.

budući da ISIS/Daiš od 27. listopada 2016. premješta otete žene, među ostalim i jezidske žene, u gradove Mosul i Tel Afar; budući da su neke od tih žena navodno „raspodijeljene” borcima ISIS-a/Daiša, dok je drugima rečeno da će ih iskoristiti kao pratnju konvojima ISIS-a/Daiša;

F.

budući da su zaštita, očuvanje i analiza svih masovnih grobnica u Iraku, kao i u Siriji, od ključne važnosti za očuvanje i prikupljanje dokaza o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu koje su počinili pripadnici ISIS-a/Daiša te za privođenje počinitelja tih zločina k pravdi; budući da bi rodbini žrtava trebalo pružiti psihološku i logističku potporu;

G.

budući da nekoliko lokalnih organizacija vodi evidenciju zločina koje pripadnici ISIS-a/ Daiša počinjavaju nad jezidskom zajednicom, ali njihovi su kapaciteti ograničeni; budući da prema međunarodnim organizacijama za ljudska prava, kao što je Human Rights Watch, međunarodni stručnjaci za forenziku nisu radili u tom području, unatoč političkoj potpori takvoj misiji koju je izrazilo više zemalja, uključujući SAD i Njemačku;

H.

budući da je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava 11. studenoga 2016. izjavio da: „ako stanje u Iraku uputi na Međunarodni kazneni sud, ako iračkim sudovima da nadležnost nad međunarodnim zločinima, ako reformira kaznenopravni sustav i poboljša sposobnost pravosudnih službenika da evidentiraju i istražuju slučajeve kršenja prava i kazneno gone počinitelje, iračka vlada može zajamčiti pravdu i postaviti temelje za trajan mir u zemlji. Ako to ne učini, dugotrajni mir i sigurnost koje irački narod zaslužuje mogli bi biti ozbiljno ugroženi”;

I.

budući da je iračka vojska, uz potporu globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a/Daiša i pešmergi kurdske regionalne vlade, pokrenula operaciju kako bi oslobodila Mosul, drugi po veličini irački grad, te ostatak iračkog teritorija koji se još uvijek nalazi u rukama ISIS-a/Daiša;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.