6.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 238/112

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru/Burmi i položaju muslimanske zajednice Rohingya, a posebno onu od 7. srpnja 2016. (1),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a u odnosu na Mjanmar/Burmu od 20. lipnja 2016.,

—

uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućenu Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Elementi za strategiju EU-a u odnosu na Mjanmar/Burmu: posebno partnerstvo za demokraciju, mir i napredak”,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini o stupanju na dužnost nove vlade Mjanmara/Burme,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 2. prosinca 2016. o nedavnoj eskalaciji nasilja u Mjanmaru/Burmi,

—

uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije o trećem dijalogu o ljudskim pravima između EU-a i Mjanmara/Burme od 25. studenog 2016.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o apatridnosti od 4. prosinca 2015.,

—

uzimajući u obzir nedavni informativni sastanak visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (OHCHR) održan 29. studenoga 2016. i informativni sastanak posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru održan 18. studenoga 2016. o sve lošijem stanju ljudskih prava u sjevernoj državi Rakhine,

—

uzimajući u obzir izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava naslovljeno „Situation of human rights of Rohingya Muslims and other minorities in Myanmar” (Stanje ljudskih prava muslimanske etničke skupine Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru) od 20. lipnja 2016.,

—

uzimajući u obzir rezoluciju (31/24) koju je 24. ožujka 2016. usvojilo Vijeće UN-a za ljudska prava naslovljenu „Stanje ljudskih prava u Mjanmaru”,

—

uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru od 18. ožujka 2016.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. i Konvenciju o smanjenju apatridnosti iz 1961.,

—

uzimajući u obzir opći akcijski plan Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR-a) za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.,

—

uzimajući u obzir članke od 18. do 21. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Povelju ASEAN-a,

—

uzimajući u obzir izvješće organizacije Parlamentarci za ljudska prava u okviru Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN) iz travnja 2015. naslovljeno „The Rohingya Crisis and the Risk of Atrocities in Myanmar: An ASEAN Challenge and Call to Action” (Kriza u pogledu etničke skupine Rohingya i opasnost od zločina u Mjanmaru: izazov za ASEAN i poziv na djelovanje),

—

uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da je u svojem izvješću od 20. lipnja 2016. visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Ra’ad Al Hussein opisao stalna ozbiljna kršenja prava pripadnika etničke skupine Rohingya, uključujući proizvoljno oduzimanje državljanstva, što ih čini apatridima, strogo ograničavanje slobode kretanja, ugrožavanje života i sigurnosti, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, prisilni rad, seksualno nasilje i ograničavanje političkih prava, te je naveo da se ta kršenja prava mogu svrstati u zločine protiv čovječnosti; budući da je g. Al Hussein naveo da su pripadnici skupine Rohingya isključeni iz mnogih zanimanja i da su im za prijam u bolnicu potrebni posebni dokumenti, zbog čega se kasno reagira te bebe i majke umiru tijekom poroda; budući da je John McKissick, voditelj ureda Agencije UN-a za izbjeglice u bangladeškom gradu Cox’s Bazar, nedavno službeno izjavio da Mjanmar/Burma pokušava etnički očistiti svoj teritorij od muslimanske manjinske zajednice Rohingya; budući da se kršenja ljudskih prava manjine Rohingya svode na kolektivno kažnjavanje;

B.

budući da su 9. listopada 2016. naoružane osobe napale tri policijske ispostave blizu bangladeške granice, pri čemu je poginulo devet policajaca, a mnogo je oružja nestalo; budući da je vlada Mjanmara/Burme tvrdila da su naoružani napadači bili pripadnici paravojne skupine manjine Rohingya i slijedom toga proglasila okrug Maungdaw „zonom djelovanja” s policijskim satom i drugim strogim ograničenjima, pa i za novinare i vanjske promatrače kojima nije dopušten pristup tom području;

C.

budući da prema organizacijama za ljudska prava lokalni izvori izvješćuju o tome da vladine snage ozbiljno krše ljudska prava u tzv. zoni djelovanja; budući da je vlada Mjanmara/Burme izvijestila o smrti 69 navodnih militanata i 17 pripadnika sigurnosnih snaga, što je tvrdnja koja se zbog ograničenoga pristupa ne može neovisno provjeriti;

D.

budući da je 3. studenoga 2016. u drugome napadu na graničnu stražu poginuo jedan policajac;

E.

budući da su organizacije za ljudska prava, osobito Human Rights Watch, koristeći se satelitskim snimkama, izvijestile o razaranju domova i drugih vrsta zgrada velikih razmjera u dijelovima sjeverne države Rakhine koji su trenutačno nedostupni nevladinim organizacijama i neovisnim promatračima;

F.

budući da je vlada Mjanmara/Burme 2. i 3. studenoga 2016. organizirala obilazak, uz vladin nadzor, nekih zahvaćenih lokaliteta u okrugu Maungdaw s deveteročlanom delegacijom stranih veleposlanika, uključujući rezidentnog koordinatora UN-a, koji su potvrdili da su u nekoliko gradova vidjeli izgorene građevine;

G.

budući da je posljednjih tjedana najmanje 25 000 pripadnika skupine Rohingya pobjeglo u susjedni Bangladeš te da je oko 30 000 stanovnika države Rakhine raseljeno zbog nasilja; budući da je više od 56 000 pripadnika skupine Rohingya trenutačno prijavljeno u evidenciji UNHCR-a u Maleziji;

H.

budući da je Mjanmar/Burma od 2011. poduzeo mjere oko reforme svojega gospodarskog i političkog sustava; no budući da vojska još ima prekomjeran utjecaj na vođenje države; budući da je u studenome 2015. izabran novi sastav državnoga parlamenta te da je u ožujku 2016. na dužnost stupila demokratski izabrana nacionalna vlada;

I.

budući da su EU i drugi svjetski akteri kao odgovor na ta događanja ukinuli sankcije i dopustili Mjanmaru/Burmi da se ponovno integrira u svjetske političke i gospodarske strukture; budući da su EU i njegove države članice imali važnu ulogu u reformi i procesu otvaranja te doprinijeli, među ostalim, pružanjem znatne razvojne pomoći, osposobljavanja i tehničke suradnje, promicanjem uključivoga sporazuma o prekidu vatre u cijeloj zemlji i trgovine u okviru inicijative Sve osim oružja; budući da EU i Mjanmar/Burma vode godišnje dijaloge o ljudskim pravima;

J.

budući da tomu unatoč brojni problemi ne prestaju, pa i u području ljudskih prava te posebno kad je riječ o položaju muslimanske manjinske skupine Rohingya; budući da više od jednoga milijuna pripadnika te muslimanske zajednice živi u Mjanmaru/Burmi niz generacija, ali su trenutačno jedna od najprogonjenijih manjina u svijetu; budući da su službeno bez državljanstva od burmanskoga Zakona o državljanstvu iz 1982.; budući da su za vlasti u Mjanmaru/Burmi i susjednim zemljama pripadnici te skupine nepoželjni, iako su neke od tih susjednih zemalja primile velik broj izbjeglica; budući da je pravnim okvirom Mjanmara/Burme institucionalizirana diskriminacija manjina te su njime konkretno pripadnici skupine Rohingya ostali bez državljanstva jer su njihove privremene osobne iskaznice (bijele iskaznice) u ožujku 2015. proglašene isteklima te im je od 2012. onemogućeno dobivanje rodnih listova za djecu;

K.

budući da vlasti u Mjanmaru/Burmi pripadnicima zajednice Rohingya i dalje uskraćuju najosnovnija prava; budući da se prema izvješću iz travnja 2015. organizacije ASEAN-a Parlamentarci za ljudska prava u trenutku sastavljanja tog izvješća oko 120 000 pripadnika skupine Rohingya i dalje nalazilo u više od 80 internih kampova za raseljene osobe u državi Rakhine, s ograničenim pristupom humanitarnoj pomoći, dok je više od 100 000 pripadnika posljednjih godina, morskim ili kopnenim putom te često preko krijumčara ljudi, pobjeglo u druge zemlje, a mnogi su na tim opasnim putovanjima izgubili živote;

L.

budući da se oružane snage navodno naširoko služe silovanjem kao ratnim oružjem kojim zastrašuju etničke manjine, što ima pogubne posljedice za žrtve; budući da je Zainab Hawa Bangura, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a za seksualno nasilje u sukobima, izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi s time; budući da je Međunarodni kazneni sud silovanje i druge oblike seksualnog nasilja uvrstio na popis ratnih zločina i kaznenih djela protiv čovječnosti; budući da posebno treba naglasiti da su žene pripadnice zajednice Rohingya žrtve višestrukih oblika diskriminacije, pa i seksualnog zlostavljanja i prisilne sterilizacije;

M.

budući da postoje ozbiljne nedoumice o položaju pripadnika zajednice LGBTI u Mjanmaru/Burmi, uključujući i pripadnike skupine Rohingya, koje se još uvijek progoni i kriminalizira pod izlikom odredbe iz kolonijalnoga doba, odjeljka 377. Kaznenoga zakona, i koji se i dalje suočavaju s proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjem, zastrašivanjem, fizičkim i seksualnim napadima i uskraćivanjem zdravstvenih usluga;

N.

budući da je Aung San Suu Kyi na sastanku s posebnom izvjestiteljicom UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi Yangheeom Leeom najavila da Vlada neće upotrebljavati naziv „Rohingya” – čime se nastavlja politika koja se provodila tijekom vojne diktature – jer se smatra provokativnim, kao ni naziv „Bengali”, i umjesto njih predlaže novi naziv: „muslimanska zajednica u državi Rakhine”;

O.

budući da je Mjanmar/Burma, povrh priprema za nacionalnu mirovnu konferenciju, uložio izvjesne napore u ostvarivanje napretka u mirovnom procesu; budući da je od presudne važnosti očuvati nacionalno primirje te njime obuhvatiti sve etničke naoružane skupine kako bi se u zemlji zajamčili mir, napredak i jedinstvo;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.