28.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 76/86

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2015. naslovljenu „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije” (COM(2015)0339),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2015. naslovljenu „Pokretanje postupka javnog savjetovanja o novom modelu energetskog tržišta” (COM(2015)0340),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. naslovljenu „Strategija EU-a za grijanje i hlađenje” (COM(2016)0051),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. studenog 2012. naslovljenu „Kako osigurati funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta” (COM(2012)0663),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika u 2050.” (COM(2011)0112),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan za 2050.” (COM(2011)0885),

—

uzimajući u obzir treći energetski paket,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada,

—

uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti osobnih podataka,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača,

—

uzimajući u obzir preporuku Komisije 2012/148/EU od 9. ožujka 2012. o pripremama za uvođenje pametnih brojila,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. lipnja 2008. naslovljenu „Prema europskoj povelji o pravima potrošača energenata” (1),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. rujna 2013. o boljem funkcioniranju unutarnjeg energetskog tržišta (2),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2013. o energetskom planu za 2050. – budućnost s energijom (3),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 4. veljače 2014. o lokalnim i regionalnim posljedicama razvoja pametnih mreža (4),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. travnja 2014. o zaštiti potrošača – zaštita potrošača u sektoru komunalnih usluga (5),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2015. naslovljenu „Ususret europskoj energetskoj uniji” (6),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0161/2016),

1.

pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”;

2.

naglašava da je ovo izvješće usmjereno isključivo na potrošače energije u kućanstvima u kontekstu energetske tranzicije; ističe da bi pitanje industrijskih potrošača trebalo razmotriti u zasebnom okviru;

3.

ističe da aktualnom energetskom tranzicijom prelazimo s energetskog sustava temeljenog na tradicionalnoj centraliziranoj proizvodnji na decentraliziraniji, energetski učinkovitiji i fleksibilniji sustav koji se temelji ponajprije na obnovljivim izvorima energije;

4.

skreće pozornost na troškove tranzicije na novi tržišni model u nekim državama članicama; poziva Komisiju da vodi računa o tim troškovima u smislu cjenovne dostupnosti i konkurentnosti;

5.

podsjeća da bi krajnji cilj trebalo biti gospodarstvo koje će se temeljiti na potpunom poštovanju načela prema kojemu je energetska učinkovitost na prvom mjestu odnosno primarno gorivo i davanjem prednosti energetskim uštedama i mjerama koje se odnose na potrošnju pred mjerama povezanim s opskrbom kako bi se ostvarili naši ciljevi u području klime u skladu s dogovorenih 1,5o iz Sporazuma iz Pariza, energetskom sigurnosti, konkurentnosti i posebno nižim troškovima za potrošače;

6.

smatra da bi u tom kontekstu središnje mjesto energetske unije trebali zauzimati interesi sadašnjih i budućih generacija građana i da bi se zahvaljujući energetskoj uniji trebalo ostvariti sljedeće:

7.

smatra da je pri postupnom ukidanju reguliranih cijena energije za potrošače potrebno uzeti u obzir stvarnu razinu tržišnog natjecanja u kontekstu strategije energetske unije, koja bi potrošačima trebala zajamčiti pristup sigurnim cijenama energije;

8.

smatra da bi, općenito gledajući, energetska tranzicija trebala uroditi učinkovitijim, transparentnijim, održivijim, konkurentnijim, stabilnijim, decentraliziranijim i uključivijim energetskim sustavom koji koristi društvu u cijelosti, povećava uključenost građana te lokalnih i regionalnih aktera i zajednica te im omogućuje da budu vlasnici ili suvlasnici u proizvodnji, distribuciji i skladištenju obnovljive energije, i koji pritom štiti one najugroženije i jamči im da će imati koristi od mjera energetske učinkovitosti i obnovljive energije;

9.

smatra da, iako je određen napredak postignut, cilj trećeg energetskog paketa, a to je osigurati istinski konkurentno i transparentno maloprodajno energetsko tržište pogodno za potrošače, još nije u potpunosti ostvaren u svim državama članicama EU-a, kao što pokazuju ustrajno visoka razina tržišne koncentracije, činjenica da se pad troškova u veleprodaji ne odražava na maloprodajne cijene te mali broj slučajeva promjene dobavljača i niska razina zadovoljstva potrošača;

10.

stoga smatra da Komisija treba utvrditi ili osmisliti nove pokazatelje za funkcionalna energetska tržišta pogodna za potrošače; naglašava da se tim pokazateljima trebaju uzeti u obzir, među ostalim, ekonomski učinak promjene dobavljača energije na potrošače energije, tehničke prepreke promjeni dobavljača ili plana opskrbe i razina informiranosti potrošača;

11.

ističe da su otvorena, transparentna i konkurentna dobro regulirana tržišta važna za zadržavanje niskih cijena, poticanje inovacija, poboljšanje usluga za potrošače i uklanjanje prepreka inovativnim novim poslovnim modelima koji građanima mogu ponuditi usluge za dobru cijenu, stavljajući ih u bolji položaj i doprinoseći sprečavanju energetskog siromaštva;

12.

podsjeća da je izbor potrošača u distribucijskim mrežama ograničen zbog njihove karakteristike prirodnih monopola, tj. da potrošači ne mogu promijeniti operatora distribucijskog sustava; naglašava potrebu za odgovarajućim praćenjem tržišta operatora distribucijskih mreža kako bi se potrošači zaštitili od naglih povećanja računa za distribuciju;

13.

smatra da bi Komisija i države članice trebale poduzeti potrebne mjere kako bi se zajamčilo da se korist od povećanja razine interkonekcija nacionalnih mreža ne prenese na operatore distribucijskih sustava, već da se izravno odrazi kao korist za krajnjeg potrošača; također smatra da poboljšanjem razine interkonekcija nacionalnih mreža mora doći do pozitivnog učinka na cijenu energije za potrošače i da se stoga mora izbjeći situacija u kojoj bi korist od toga imali samo operatori distribucijskih sustava;

14.

stoga poziva Komisiju i države članice da strogim mjerama osiguraju punu provedbu trećeg energetskog paketa i traži da se pri njegovoj reviziji u obliku novog modela energetskog tržišta uzmu u obzir sljedeće preporuke u vezi s domaćim potrošačima:

15.

čvrsto je uvjeren da bi internetske stranice svih dobavljača energije i elektronički računi trebali biti u potpunosti dostupni osobama s invaliditetom te bi trebali ispunjavati odgovarajuće uvjete europske norme EN 301 549;

16.

ustrajan je u mišljenju da bi države članice trebale u cijelosti provesti odredbe o promjeni dobavljača, kao što je određeno u trećem energetskom paketu, kao i da se potrošačima u okviru nacionalnog zakonodavstva mora zajamčiti pravo na brzu, jednostavnu i besplatnu promjenu dobavljača i da se mogućnost promjene ne bi trebala otežati naknadama ili kaznama za prekid usluge; ustraje u tome da je provedba tog prava uz pomoć tržišnog nadzora i učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni ključna i podržava preporuke za promjenu dobavljača koje je u dokumentu „Most do 2025.” izdala Agencija za suradnju energetskih regulatora;

17.

smatra da bi se trebali promicati programi i kampanje kolektivne promjene dobavljača kako bi se potrošačima pomoglo da pronađu bolje rješenje u pogledu i cijene i kvalitete; naglašava da ti programi moraju biti neovisni, pouzdani, transparentni, temeljiti i uključivi te da moraju doprijeti do onih koji su manje angažirani; napominje da su lokalna tijela vlasti, regulatori i potrošačke organizacije kao i druge neprofitne organizacije dobra opcija za tu ulogu kako bi se spriječile nepoštene prakse;

18.

inzistira na tome da se odredbe Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktive o pravima potrošača koje se odnose na prodaju izvan poslovnih prostorija, nepoštene uvjete ili prakse te agresivne marketinške metode ispravno provode i primjenjuju u državama članicama kako bi se zaštitili potrošači energije, posebno oni najugroženiji; napominje da se u nekoliko država članica povećao broj pritužbi u vezi s prodajom izvan poslovnih prostorija;

19.

pozdravlja namjeru Komisije da razmotri mogućnost da se u prilog Uredbi o suradnji u zaštiti potrošača uvrste zakoni koji se odnose posebno na energiju (7);

20.

smatra da u kontekstu funkcionalnog energetskog sustava lokalna tijela vlasti, zajednice, zadruge, kućanstva i pojedinci imaju ključnu ulogu, da bi trebali znatno doprinijeti energetskoj tranziciji i da bi ih trebalo poticati da postanu proizvođači i dobavljači energije ako se na to odluče; ističe da je iz tog razloga važno da Europska unija prihvati zajedničku operativnu definiciju proizvođača-potrošača;

21.

poziva države članice da uvedu sustave mjerenja neto potrošnje u cilju podupiranja vlastite i zadružne proizvodnje energije;

22.

smatra da će znatna promjena u ponašanju građana biti važna za postizanje optimalne energetske tranzicije; smatra da su u tom pogledu od ključne važnosti poticaji i pristup kvalitetnim informacijama i traži od Komisije da se pozabavi tim pitanjem u predstojećem prijedlogu; napominje da bi obrazovanje, osposobljavanje i kampanje informiranja mogli biti važni čimbenici za promjenu ponašanja;

23.

smatra da su ograničen pristup kapitalu i stručnom financijskom znanju, znatni početni troškovi ulaganja i dugi otplatni rokovi prepreke za pokretanje vlastite proizvodnje energije i poduzimanje mjera za energetsku učinkovitost; potiče na nove poslovne modele, sustave kolektivne kupnje i inovativne financijske instrumente kojima će se potaknuti vlastita proizvodnja i potrošnja iz vlastite proizvodnje te mjere energetske učinkovitosti za sve potrošače; predlaže da to postane važan cilj EIB-a, EFSU-a, Obzora 2020. i strukturnih fondova, koje bi javna tijela i tržišni akteri trebali maksimalno iskorištavati; ponavlja da bi projekte trebalo financirati na temelju komparativne analize troškovne učinkovitosti, vodeći pritom računa o nacionalnim i europskim ciljevima i obvezama u području klime i energije;

24.

poziva na stabilne, dostatne i troškovno učinkovite sustave naknada kako bi se zajamčila sigurnost ulagača i povećao broj malih i srednjih projekata u području obnovljive energije te na najmanju moguću mjeru smanjila narušenost tržišta; u tom kontekstu poziva države članice da u potpunosti iskoriste izuzeća de minimis koja su predviđena smjernicama za državnu potporu iz 2014.; smatra da bi mrežne tarife i druge naknade trebale biti transparentne i ne bi smjele biti diskriminirajuće te da bi trebale pravedno odražavati utjecaj potrošača na mrežu, izbjegavajući dvostruko zaračunavanje, ali i osiguravajući dovoljno financijskih sredstava za održavanje i razvoj distribucijskih mreža; žali zbog retroaktivnih promjena u programima potpore za obnovljivu energiju, kao i zbog uvođenja nepravednih i represivnih poreza ili naknada koji otežavaju daljnje širenje vlastite proizvodnje energije; naglašava važnost dobro osmišljenih sustava potpore koji će biti učinkoviti i u budućnosti kako bi se povećala sigurnost ulagača i dobivena vrijednost za novac i kako bi se ubuduće izbjegle takve promjene; ističe da bi trebalo nagraditi proizvođače-potrošače koji mreži osiguravaju kapacitete za skladištenje;

25.

preporučuje da se administrativne prepreke za nove kapacitete za vlastitu proizvodnju energije svedu na najmanju moguću mjeru, posebno uklanjanjem ograničenja za pristup tržištu i mreži; predlaže da se postupci davanja odobrenja skrate i pojednostave, primjerice prelaskom na jednostavnu obvezu prijave, poštujući i dalje sve pravne uvjete i jamčeći informiranost operatora distribucijskih sustava; predlaže da se u revidiranu direktivu o obnovljivoj energiji uvrste posebne odredbe za uklanjanje prepreka i promicanje energetskih sustava zajednica/zadruga uz pomoć jedinstvenih kontaktnih točaka koje bi se bavile dozvolama za projekte i pružale financijsko i tehničko stručno znanje, i/ili posebnih kampanja za informiranje na lokalnoj razini i razini zajednice, kao i jamčenjem pristupa alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova za proizvođače-potrošače;

26.

ističe potrebu za razvojem pogodnog, stabilnog i pravednog okvira za stanare i osobe koje žive u višestambenim zgradama kako bi se i njima omogućila korist od suvlasništva, vlastite proizvodnje energije i mjera za energetsku učinkovitost;

27.

poziva Komisiju da pojača potporu za Sporazum gradonačelnika, inicijative pametni gradovi i pametne zajednice te zajednice koje koriste samo obnovljive izvore energije kako bi ih se proširilo i dodatno razvilo kao instrument za promicanje vlastite proizvodnje energije i mjera za energetsku učinkovitost, borbu protiv energetskog siromaštva, lakšu razmjenu primjera najbolje prakse među svim lokalnim tijelima, regijama i državama članicama, te da se pobrine za to da sva lokalna tijela znaju da im je dostupna financijska potpora;

28.

ističe da mora postojati razlika između cijena u višoj i nižoj tarifi kako bi se potaknulo upravljanje potrošnjom te stoga podupire razvoj dinamičnog sustava cijena na dobrovoljnoj osnovi pod uvjetom da se provede temeljita procjena njegova utjecaja na sve potrošače; ističe potrebu za upotrebom tehnologija koje pružaju podatke o kretanjima cijena i nagrađuju fleksibilnu potrošnju, na što potrošači u većoj mjeri reagiraju; smatra da tarife moraju biti transparentne, usporedive i jasno objašnjene; preporučuje daljnju analizu uspostave i primjene sustava progresivnih i varijabilnih tarifa kako bi se potaknule energetske uštede, proizvodnja vlastite energije, upravljanje potrošnjom i energetska učinkovitost; podsjeća Komisiju da pri izradi predstojećih zakonodavnih prijedloga treba zajamčiti da se uz uvođenje dinamičnih cijena potrošačima također omogući bolja informiranost;

29.

smatra da bi potrošači trebali imati jednostavan i pravovremen pristup informacijama o vlastitoj potrošnji kako bi mogli lakše donijeti utemeljene odluke; napominje da se samo 16 država članica obvezalo na opće uvođenje pametnih brojila do 2020.; smatra da bi se, ondje gdje se uvode pametna brojila, države članice trebale pobrinuti za čvrst pravni okvir kojim bi se privela kraju nepravedna praksa retroaktivne naplate računa i zajamčiti da je uvođenje brojila učinkovito i cjenovno pristupačno svim potrošačima, posebno energetski siromašnim građanima; ustrajan je u mišljenju da bi korist ostvarenu zahvaljujući upotrebi pametnih brojila trebalo pravedno podijeliti između mrežnih operatera i korisnika;

30.

naglašava da razvoj pametnih tehnologija ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i da može pomoći potrošačima da smanje svoje troškove za energiju i poboljšaju energetsku učinkovitost; stoga poziva na to da se što prije primijene informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući mobilne aplikacije, internetske platforme i internetsko izdavanje računa; naglašava, međutim, da zbog tog razvoja ne smiju biti izostavljeni najugroženiji ili manje angažirani potrošači, niti im se smiju povećati računi ako nisu ostvarili izravnu korist; napominje da bi tim skupinama trebalo pružiti posebnu pomoć i da bi trebalo izbjeći bilo kakav učinak koji bi vezao potrošače i onemogućio im da slobodno biraju tarifu i dobavljača;

31.

ističe da je potrebno potaknuti razvoj pametnih mreža i uređaja koji će automatizirati upravljanje potrošnjom energije kao odgovor na kretanja cijena; napominje da pametni uređaji moraju zajamčiti visoku razinu zaštite podataka i da moraju biti interoperabilni, osmišljeni tako da pružaju korist za krajnjeg potrošača i opremljeni funkcijama kojima se povećavaju energetske uštede i podupire razvoj tržišta energetskih usluga i upravljanje potrošnjom;

32.

ističe da bi potrošači trebali moći slobodno birati agregatore i pružatelje energetskih usluga neovisno o dobavljaču;

33.

naglašava da bi prikupljanje, obradu i pohranjivanje podataka građana u vezi s energijom trebali obavljati subjekti koji na nediskriminirajući način upravljaju pristupom podacima i da bi se to trebalo odvijati u skladu s važećim okvirom EU-a za privatnost i zaštitu podataka, kojim je propisano da potrošači uvijek moraju imati kontrolu nad svojim osobnim podacima i da bi se ti podaci trećim stranama trebali davati samo uz izričit pristanak potrošača; osim toga smatra da bi građani trebali moći ostvariti svoja prava da isprave i izbrišu osobne podatke;

34.

poziva na bolju koordiniranost borbe protiv energetskog siromaštva na razini EU-a uz pomoć razmjene primjera najbolje prakse među državama članicama i određivanja široke, zajedničke definicije energetskog siromaštva s naglaskom na ideji da je pristup energiji po prihvatljivoj cijeni osnovno socijalno pravo;

35.

ustrajan je u mišljenju da su za ocjenu stanja i što djelotvornije pružanje ciljane pomoći energetski siromašnim građanima, kućanstvima i zajednicama ključni bolja dostupnost podataka i njihovo prikupljanje;

36.

ističe važnost poticanja svih sinergija u tom području – uključujući potencijalne sinergije između lokalnih tijela vlasti i operatora distribucijskih sustava, koje mogu pružiti najviše informacija o razini energetskog siromaštva i prepoznati rizične situacije – poštujući pritom u potpunosti europska i nacionalna pravila o zaštiti podataka;

37.

smatra da bi okvir upravljanja energetske unije trebao uključivati ciljeve i izvješća država članica u pogledu energetskog siromaštva i da bi trebalo razraditi paket instrumenata najbolje prakse;

38.

smatra da su mjere za energetsku učinkovitost od središnje važnosti za svaku strategiju kojom se želi riješiti problem energetskog siromaštva i osjetljivosti potrošača i da su komplementarne politikama socijalne sigurnosti; poziva na poduzimanje mjera kako bi se u kontekstu revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive o energetskoj učinkovitosti, posebno članka 7., pri obnovi postojećih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti više pozornosti pridalo energetski siromašnim građanima; predlaže da se razmisli o cilju smanjenja broja energetski neučinkovitih zgrada do 2030., s naglaskom na zgradama koje se iznajmljuju i socijalnim stanovima; smatra da bi zgrade koje posjeduju ili koriste tijela javne vlasti trebale pružiti primjer u tom području;

39.

poziva da se sredstva EU-a za energetsku učinkovitost i potporu proizvođačima vlastite energije više usmjere na energetski siromašne potrošače s niskim prihodima te da se s pomoću njih poradi na rješavanju pitanja raspodjele poticaja između stanara i vlasnika;

40.

smatra da su dobro usmjerene socijalne tarife veoma važne za ugrožene građane s niskim prihodima i da bi ih stoga trebalo promicati, poštujući pritom različite prakse u državama članicama; smatra da bi sve takve socijalne tarife trebale biti potpuno transparentne;

41.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.