EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.9.2016.

COM(2016) 634 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Treće izvješće o napretku u provedbi Izjave EU-a i Turske

Uvod

Komisijinim izvješćima o napretku 1 provedbe Izjave EU-a i Turske 2 pokazuje se neprekinut trend dosljednog postizanja rezultata u pogledu mnogih izazova.

Ključni je cilj Izjave suzbijanje poslovnog modela krijumčara, koji iskorištavaju migrante i izbjeglice koji poduzimaju potencijalno smrtonosan rizik nezakonitih prelazaka iz Turske u Grčku. Znatan pad prelazaka i smrtnih slučajeva od stupanja na snagu Izjave dokaz je njezina učinkovitog provođenja. Međutim, budući da neki pojedinci i dalje prelaze granicu, a vraćanja iz Grčke u Tursku sporo napreduju, stavljen je dodatan pritisak na prihvatne objekte na grčkim otocima. Iako je ukupna razina migracijskih tokova prema Grčkoj daleko niža u odnosu na razdoblje prije Izjave, ona iziskuje pomno praćenje.

Ostvaren je napredak i u drugim elementima Izjave. Uspostavljene su strukture koje bi trebale omogućiti učinkovito vraćanje u Tursku po zaključenju postupaka u pogledu razmatranja prihvatljivosti ili utemeljenosti zahtjeva za azil. Preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske odvija se sve brže. EU je dosad dodijelio više od 2,2 milijarde EUR od 3 milijarde EUR Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim izvješćem Tursku je 15. – 16. srpnja potresao pokušaj državnog udara u kojem je poginula 241 osoba, a približno 2200 osoba je ranjeno. Neuspjeli državni udar bio je izravan napad na demokraciju u Turskoj. EU je snažno osudio državni udar i izrazio punu potporu i solidarnost Turskoj i njezinim demokratskim institucijama, kao državi kandidatkinji i ključnom partneru EU-a te pozvao turska nadležna tijela da poštuju najviše standarde vladavine prava i temeljnih prava.

U nizu posjeta na visokoj razini, a osobito prilikom političkog dijaloga na visokoj razini održanog 9. rujna, EU je iznio navedeno stajalište i potvrdio svoju odlučnost da nastavi surađivati s demokratskom, uključivom i stabilnom Turskom u svim područjima. S turskim kolegama, koji su ponovno potvrdili predanost Turske daljnjoj provedbi Izjave EU-a i Turske, održana je aktivna rasprava o suradnji u području migracija.

Ta je predanost vidljiva u razvoju događaja navedenom u ovom izvješću. U njemu su navedeni kontinuirani trend napretka i mjere potrebne za snažniju provedbu Izjave te daljnju konsolidaciju rada.

1.    Trenutačno stanje

Od drugog izvješća objavljenog 15. lipnja 2016. ukupan broj dolazaka iz Turske na grčke otoke iznosi 9250 3 , što prosječno čini približno 81 dolazak dnevno. Unatoč povećanju zabilježenom u kolovozu brojevi su i dalje niski u usporedbi s ljetom 2015. (u razdoblju od lipnja do rujna 2015. dnevno je pristizalo prosječno gotovo 2900 osoba) te u usporedbi s mjesecom koji je prethodio provedbi Izjave (kada su prosječni dolasci premašivali broj od 1700 osoba dnevno). Povezano s time, 11 smrtnih slučajeva koji su nakon potpisivanja Izjave zabilježeni u Egejskome moru, iako veoma žalosni, čine znatan pad u gubicima života, uzevši u obzir da je tijekom 2015. poginulo više od 270 osoba.

Pojačana koordinacija i suradnja

Komisijin koordinator EU-a i dalje s grčkim i turskim nadležnim tijelima, agencijama EU-a, međunarodnim organizacijama te ostalim državama članicama osigurava dnevno praćenje. Agencije EU-a pružaju znatnu i kritičku potporu. Ali one se u velikoj mjeri oslanjaju na ponudu stručnjaka iz država članica, a ta ponuda redovito ne udovoljava potrebama. Do 26. rujna Europski potporni ured za azil rasporedio je u Grčkoj 83 usmena prevoditelja i 70 stručnjaka iz država članica, od kojih je 41 raspoređen u žarišnim točkama. Budući da je u žarišnim točkama potrebno 100 stručnjaka, to znači da trenutačno nedostaje još 59 stručnjaka za potporu provedbi Izjave EU-a i Turske. U pogledu potpore na granici Frontex je do 25. rujna rasporedio 699 službenika u Grčkoj, uključujući ukupno 675 službenika 4 koji se bave provedbom Izjave EU-a i Turske. Unatoč tome, još uvijek postoji manjak za razdoblje od rujna do prosinca 2016. 5 Trebaju se uzeti u obzir i česte izmjene osoblja jer se svakim preraspoređivanjem osoblja gubi stručno znanje te se resursi moraju preusmjeriti na osposobljavanje.

Europol je postavio 8 stručnjaka u Grčkoj kako bi pomogli u istragama protiv krijumčarenja migranata. Osim toga, države članice nedavno su uputile 10 gostujućih službenika kako bi u žarišnim točkama proveli sigurnosne provjere drugog stupnja. Iako se ova razina raspoređivanja smatra dostatnom za trenutačne potrebe, morat će se pomno pratiti potreba za prilagodbama na temelju budućeg razvoja migracijskih tokova.

EU pruža financijsku pomoć za potporu turskoj obalnoj straži kako bi sprečavala i uspješnije suzbijala nezakonite migracijske tokove, uključujući nabavu šest plovila za traganje i spašavanje te povezano osposobljavanje. Prva bi plovila trebala biti isporučena u veljači 2017.

Unatoč promjenama u tijelima kaznenog progona te vojnoj i javnoj upravi nakon pokušaja vojnog udara – uključujući reorganizaciju turske žandarmerije i obalne straže kako bi došle pod civilni nadzor – čini se da se aktivnosti ophodnje koje provode odgovarajuća turska tijela odvijaju istim tijekom. Turska obalna straža nastavila je i na moru odgovarati na pozive za pomoć koje šalju grčka tijela.

Nakon pokušaja državnog udara turski časnici za vezu prisutni na grčkim otocima opozvani su s tih otoka. Još se nisu vratili. Turski časnik za vezu u Nizozemskoj u stalnoj je vezi i s Europolom u pogledu pitanja koja uključuju krijumčarenje migranata.

Suradnja Frontexa s aktivnošću NATO-a u Egejskome moru

NATO doprinosi međunarodnim naporima suzbijanja nezakonite trgovine ljudima i nezakonitih migracija s pomoću obavještajnih, nadzornih i izviđačkih aktivnosti u Egejskome moru. Operacije Frontexa i NATO-a uključuju aktivnosti ranog upozoravanja i nadzora te razmjenu operativnih informacija s grčkom i turskom obalnom stražom. Frontexova i NATO-ova pomorska straža potpisale su standardne operativne postupke u srpnju 2016. te izrađuju zajednički pregled stanja. Cilj je omogućiti da se aktivnostima NATO-a u Egejskome moru dodatno poveća visoka stopa otkrivanja i ubrza razmjena informacija o slučajevima krijumčarenja migranata, njihovim rutama i metodama.

Inicijative informiranja

Radna skupina za strategiju informiranja migranata koju je uspostavila Komisija radi na otkrivanju izvora informacija kojima se izbjeglice i migranti koriste kako bi ciljano definirala glavne poruke te ih izradila i proširila. Zajedno s konzorcijem uglednih medija, u pripremi je središnja internetska „informacijska platforma” koja bi trebala zaživjeti početkom sljedeće godine i doseći milijune izbjeglica diljem svijeta.

U suradnji s agencijama EU-a, Međunarodnom organizacijom za migracije, Uredom visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice te grčkim nadležnim tijelima, Komisija je organizirala informativnu kampanju od 25. srpnja do 5. kolovoza 2016. Na pet grčkih otoka održano je 101 izlaganje na kojima je više od 2300 migranata i njihovih obitelji informirano o postupcima azila u Grčkoj za one koji su došli iz Turske nakon 20. ožujka, o vraćanju u Tursku na temelju Izjave EU-a i Turske te o potpomognutom dobrovoljnom povratku.

2.    Vraćanje svih novih nezakonitih migranata iz Grčke u Tursku

Izjavom se predviđa vraćanje svih novih nezakonitih migranata i tražitelja azila koji su prešli iz Turske na grčke otoke nakon 20. ožujka i čiji su zahtjevi za azil proglašeni neprihvatljivima ili neutemeljenima. Te su mjere provedene strogo u skladu sa zahtjevima prava EU-a i međunarodnog prava te potpuno poštujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Trenutačno stanje

Od drugog izvješća objavljenog 15. lipnja 2016. 116 osoba koje su nezakonito ušle u Grčku vraćene su u okviru Izjave 6 , uključujući 22 Sirijca, čime se ukupan broj migranata vraćenih u Tursku na temelju Izjave EU-a i Turske popeo na 578. Druge nacionalnosti uključivale su Pakistance, Alžirce, Egipćane, Marokance, Jemence, Iračane, Libanonce i Palestince. Vraćene osobe dobile su odluku o odbijanju zahtjeva za azil (uključujući drugostupanjske odluke o odbijanju), povukle su svoj zahtjev za azil ili nisu podnijele zahtjev za azil.

Cilj osiguravanja vraćanja na temelju Izjave uvelike je ograničen sporom prvostupanjskom obradom zahtjeva za azil pri grčkoj službi za azil (čak i uz pomoć Europskog potpornog ureda za azil) te sporom obradom žalbi pri novoosnovanom grčkom žalbenom tijelu. Napredak u uspostavi primjerenih tijela i načina rada za upravljanje visokim brojem zahtjeva za azil bio je otežan nedostatkom resursa (uključujući voditelje razgovora iz Europskog potpornog ureda za azil). Grčka uprava hitno mora uložiti dodatne napore kako bi uspostavila znatno povećan i održiv kapacitet za vraćanje pristiglih migranata, što se smatra ključnim faktorom odvraćanja za nezakonite migrante i krijumčare.

Aktivnosti ponovnog prihvata i vraćanja bile su privremeno prekinute u razdoblju nakon pokušaja državnog udara u Turskoj, ali su se nastavile početkom rujna. U nedostatku turskih časnika za vezu na otocima (vidi prethodno navedeno) taj se rad odvijao u izravnoj koordinaciji s turskim nadležnim tijelima.

Rad se nastavlja u cilju povećanja dobrovoljnih povrataka s otoka. Uz potporu EU-a u okviru programa potpomognutog dobrovoljnog povratka Međunarodne organizacije za migracije, od 1. lipnja iz Grčke se u svoju zemlju podrijetla dobrovoljno vratilo 1976 migranata, od kojih 230 s grčkih otoka. U 2016. taj je program u Grčkoj iskoristilo ukupno 4678 migranata.

Pravni koraci

Grčka je donijela zakonske odredbe za uspostavu novog žalbenog tijela i novih žalbenih odbora radi drugostupanjskog razmatranja žalbi podnesenih od 20. srpnja protiv prvostupanjskih odluka grčke službe za azil. 7 Rad tih odbora ključan je za osiguravanje propisnog postupka u procjeni zahtjeva za azil u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Žalbeni odbori sad moraju raspolagati nužnim resursima kako bi neometano radili na ubrzanju obrade navedenih žalbi radi osiguravanja ispunjenja cilja obrade približno 500 predmeta dodijeljenih svaki mjesec (100 predmeta po odboru) te bi prednost trebali dati zahtjevima za azil podnesenima na grčkim otocima koji su obuhvaćeni Izjavom EU-a i Turske. 

Prve odluke o žalbama donesene su sredinom kolovoza, ali taj je proces spor. Prema posljednjim dostupnim podacima 8 , ukupan broj žalbi protiv prvostupanjskih odluka službe za azil o prihvatljivosti i utemeljenosti zahtjeva iznosio je 1013. Od dosadašnjih 311 odluka o žalbi na temelju prihvatljivosti, u slučaju šest drugostupanjskih odluka o žalbi potvrđene 9 su prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva. U 305 drugostupanjskih odluka o žalbi odbačene su prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva. U pogledu razmatranja utemeljenosti zahtjeva, u slučaju 40 drugostupanjskih odluka o žalbi potvrđene su prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva zbog neutemeljenosti, a u dva slučaja odluke o odbijanju zahtjeva zbog neutemeljenosti odbačene su.

Novi žalbeni odbori dosad su donijeli najmanje 35 odluka u pogledu slučajeva na otocima– najmanje tri u pogledu prihvatljivosti zahtjeva 10 i 32 u pogledu utemeljenosti zahtjeva 11 . Jedan sirijski državljanin pokrenuo je pokušajem pobijanja odluke o uspostavi žalbenih odbora daljnju fazu žalbenog postupka na grčkom Visokom upravnom sudu.

U Turskoj je razvoj događaja u području prava uključivao primjenu pravila o radnim dozvolama koja su dovela do zaprimanja 10 584 zahtjeva sirijskih državljana za radne dozvole. Dosad ih je odobreno više od 8000, što je već dvostruko više od broja dozvola u cijeloj 2015.

U pogledu sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu nije zabilježen napredak u provedbi odredbi o državljanima trećih zemalja. Tursko Vijeće ministara još nije donijelo odluke o odobrenju primjene tih odredbi. Ostvaren je određeni napredak u provedbi odredbi sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu u pogledu ponovnog prihvata turskih državljana.

Operativni koraci

Postojan, iako znatno smanjen, priljev dolazaka i sporost vraćanja doveli su do povećanog pritiska na kapacitete za prihvat na otocima. 12 Slijedom toga grčke su žarišne točke sve napučenije, što dovodi do teških i ponekad opasnih uvjeta, kao što je nedavno bio slučaj s požarom na otoku Lezbosu. Ukupan broj migranata prisutnih na otocima iznosio je 27. rujna 13 863, što je znatno više od kapaciteta za prihvat od samo 7450.

Situacija se može olakšati samo smanjenjem broja osoba koje moraju ostati na otocima. Na prvostupanjskoj razini za to je potrebna brža obrada zahtjeva za azil na temelju postupka na granici koji se primjenjuje na zahtjeve podnesene na otocima kako bi se omogućio veći broj vraćanja u Tursku osoba čiji su zahtjevi za azil utvrđeni neprihvatljivima ili neutemeljenima.

Stvarnost trenutačne prenapučenosti upućuje i na potrebu za brzim širenjem prihvatnih objekata, uključujući pripremu za zimske uvjete. Maloljetnici bez pratnje također bi hitno trebali biti premješteni u namjenske objekte: maloljetnici bez pratnje glavni su prioritet Komisije koja je učinila dostupnim sredstva za dodatne kapacitete za prihvat te je poticala države članice na premještanje većeg broja maloljetnika bez pratnje.

Grčka nadležna tijela imenovala su voditelja službe za prihvat i identifikaciju. No na lokalnoj razini upravljanje žarišnim točkama i dalje je otežano neuspjehom imenovanja i raspoređivanja trajnih koordinatora za grčke žarišne točke kako je predviđeno na početku 2016. To je nužno provesti bez daljnjeg odgađanja kako bi se osiguralo sveukupno upravljanje žarišnim točkama, uključujući u pogledu sigurnosti. Novi standardni operativni postupci za žarišne točke trebali bi se što prije službeno donijeti, uzimajući u potpunosti u obzir Izjavu EU-a i Turske.

Europski potporni ured za azil proveo je sveobuhvatnu procjenu sigurnosti područja rada u trima žarišnim točkama kako bi utvrdio ključna područja u kojima bi se mogle pojačati sigurnost i zaštita. Rezultati su uključivali angažiranje privatnog zaštitarskog poduzeća, infrastrukturne radove radi osiguravanja sigurnosnog perimetra te pružanje medicinskih kompleta i aparata za gašenje požara.

Grčka nadležna tijela izvijestila su o prisutnosti ukupnog broja od više od 60 000 registriranih migranata na cijelom svojem državnom području. Od 9. lipnja do 30. srpnja 27 592 migranta prisutna na grčkom kopnu preregistrirana su u postupak azila, uključujući 1225 maloljetnika bez pratnje. To je bio znatan administrativni pothvat grčkih nadležnih tijela, poduprt sredstvima EU-a i stručnim znanjem Europskog potpornog ureda za azil, Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice te Međunarodne organizacije za migracije. 13  

Financijska pomoć EU-a Grčkoj

Od drugog izvješća objavljenog 15. lipnja 2016. Komisija je dodijelila više od 90 milijuna EUR sredstava za hitne slučajeve iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost radi povećanja grčkih kapaciteta za prihvat i pomoći migrantima i izbjeglicama. 14  Ta nedavna pomoć za hitne slučajeve nadovezuje se na prethodno dodijeljena sredstva za hitne slučajeve: od početka 2015. oko 352 milijuna EUR dodijeljeno je u okviru navedenih fondova EU-a za potporu aktivnostima u Grčkoj. U pogledu 509 milijuna EUR dodijeljenih Grčkoj za razdoblje 2014. – 2020. u okviru njezinih nacionalnih programa, ti se nacionalni programi preispituju kako bi se bolje prilagodili trenutačnim potrebama Grčke. Znatna sredstva EU-a (približno 198 milijuna EUR) pružaju se humanitarnim partnerima u okviru nedavno osnovanog instrumenta EU-a za hitnu potporu. Cilj je te potpore pokriti osnovne humanitarne potrebe migranata i izbjeglica, uključujući sklonište, sanitarne potrepštine i sustave vaučera za kupovinu hrane i drugih potrepština. Ona uključuje posebnu potporu obrazovanju djece i maloljetnika bez pratnje.

3.    Preseljenje „jedan za jedan” iz Turske u EU

Trenutačno stanje

Prema najnovijim podacima, na dan 26. rujna 1614 Sirijaca bilo je preseljeno u EU u okviru programa 1:1 prema kojem EU preseljava jednog Sirijca iz Turske u EU za svakog Sirijca vraćenog s grčkih otoka u Tursku. Od tog su broja nakon drugog izvješća od 15. lipnja 2016. 1103 Sirijca preseljena iz Turske u 12 država članica (Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Švedska) 15 . Time je broj država članica koje primaju preseljene osobe u okviru tog programa narastao na 13 16 . Osim toga, iako je preseljenje prekinuto sredinom srpnja nakon pokušaja državnog udara, ponovno je započelo u kolovozu. Broj osoba koje su obavile potrebne postupke i spremne su za preseljenje jest 509. Stoga je ritam preseljenja znatno uznapredovao u usporedbi s brojem povrataka s grčkih otoka. Taj ritam treba i zadržati.

Države članice spremne su provoditi daljnja preseljenja. Turska su tijela 2. rujna predala UNHCR-u popis sa 5700 sirijskih izbjeglica koji će se razmatrati za moguće preseljenje (iako u obzir neće doći svi slučajevi npr. zbog dupliciranja ili mogućih odustajanja). UNHCR očekuje da će do kraja rujna državama članicama dostaviti prvih 300 slučajeva. Turskim je tijelima prenesena informacija o važnosti neprekidne dostave popisa novih kandidata za preseljenje, a njihov je odgovor bio da rade na idućem popisu kandidata.

Pravni koraci

Kako bi pomogla u provedbi Izjave, Komisija je u ožujku 2016. predložila da se državama članicama omogući da svoje obveze u pogledu premještanja za neraspoređenih 54 000 mjesta ispune prihvatom sirijskih državljana koji se nalaze u Turskoj i kojima je očito potrebna međunarodna zaštita, preseljenjem ili nekim drugim oblikom zakonitog prihvata. 17 Prijedlogom se također predviđa da članice koje iskoriste tu mogućnost dobiju financijski doprinos u obliku paušalnog iznosa od 6500 EUR za svakog Sirijca zakonito prihvaćenog na njihov teritorij iz Turske. Nakon mišljenja Europskog parlamenta od 15. rujna 2016. Vijeće je sada pred donošenjem prijedloga 18 . 

Operativni koraci

Tim EU-a za preseljenje, koji djeluje unutar delegacije EU-a u Ankari, nastavlja koordinirati i pružati pomoć operacijama država članica i u stalnoj je vezi s Međunarodnom organizacijom za migracije, UNHCR-om i turskom Glavnom upravom za upravljanje migracijama. Sve strane surađuju u rješavanju svih tehničkih problema koji se mogu pojaviti tijekom postupka, a što bi moglo rezultirati odgodama operacija preseljenja i imati negativan učinak na ukupan broj izbjeglica preseljenih u EU. Zajednički centar za intervjue u Ankari vodi intervjue sa sirijskim kandidatima za preseljenje.

4.    Sprečavanje otvaranja novih morskih ili kopnenih ruta nezakonitih migracija

Naporima u cilju kontrole priljeva u Egejsko more dosad nisu ostvareni veći rezultati u pronalaženju alternativnih ruta iz Turske. No činjenica da u državama članicama kao što su Austrija i Njemačka i dalje postoji znatan priljev ljudi otvara mogućnost da ljudi još pronalaze izlaz iz Turske. Na nekim su se brodovima odlučili za dulje putovanje do drugih država članica. U razdoblju izvješćivanja 24 su broda iz Turske stigla do Italije. Na kopnu je zabilježeno povećanje broja otkrivenih nezakonitih prelazaka turskih granica s Bugarskom i Grčkom.

Stoga je važno stalno pratiti situaciju i poduzimati preventivne mjere. Jačanje komunikacije i razmjene informacija između turskih vlasti i njihovih partnera u EU-u bit će važan čimbenik u rješavanju novih rizika. Unutar EU-a poduzete su mjere radi zaštite osjetljivih granica. Tako, primjerice, nakon zahtjeva bugarskih vlasti za dodatnu pomoć Frontex postupno jača svoju nazočnost na granici Bugarske s Turskom (i Srbijom). Na dan 26. rujna u Bugarskoj je bilo raspoređeno 177 stručnjaka, što je i dalje znatno manje od njih 345, koliko je bilo traženo i dogovoreno. Komisija i dalje poziva sve države članice da daju svoj doprinos kako bi se ispunili Frontexovi pozivi. Osim toga, Komisija je nedavno dodijelila hitnu pomoć Bugarskoj u iznosu od 108 milijuna EUR kako bi poboljšala nadzor granica i upravljanje migracijama na vanjskim granicama Unije prema Turskoj, Srbiji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. Još su na razmatranju drugi zahtjevi Bugarske za dodatnu hitnu pomoć u iznosu od 52 milijuna EUR. Predstojeće pokretanje Europske granične i obalne straže trebalo bi pružiti veliku potporu učinkovitosti i postojanosti vanjskih granica EU-a.

5.    Program dobrovoljnog humanitarnog prihvata

U Vijeću su u tijeku razgovori o standardnim operativnim postupcima za program dobrovoljnog humanitarnog prihvata u bliskoj suradnji s Komisijom, Europskim potpornim uredom za azil, UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije. O turskim primjedbama na standardne operativne postupke iz lipnja raspravljalo se u Vijeću, nakon čega je organiziran tehnički sastanak u Ankari. I dalje će se s državama članicama razmjenjivati mišljenja kako bi se standardni operativni postupci dovršili.

Kad se postigne sporazum oko standardnih operativnih postupaka, treba procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za pokretanje provedbe programa. Izjavom EU-a i Turske predviđeno je da se program aktivira kad nezakoniti prelasci iz Turske u EU prestanu ili se barem znatno i održivo smanje. Uspostavom programa dao bi se poticaj provedbi izjave i Sirijcima omogućila sigurna i zakonita alternativa nezakonitim migracijama u EU.

6.    Liberalizacija viznog režima

U pogledu provedbe plana za liberalizaciju viznog režima, u drugom je izvješću od 15. lipnja 2016. opisano sedam mjerila koja se još trebaju ispuniti:

izdavanje biometrijskih putnih isprava potpuno usklađenih sa standardima EU-a;

donošenje mjere za sprečavanje korupcije predviđene planom;

sklapanje sporazuma o operativnoj suradnji s Europolom;

revizija zakonodavstva i sudske prakse o terorizmu u skladu s europskim standardima;

usklađivanje zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka sa standardima EU-a;

pružanje učinkovite pravosudne suradnje u kaznenim stvarima svim državama članicama EU-a;

provedba sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu u svim njegovim odredbama.

Komisija ohrabruje Tursku u naporima da što prije do kraja ispuni sva preostala mjerila iz plana za liberalizaciju viznog režima. 19 Komisija i Turska nastavljaju aktivan dijalog u traženju rješenja, uključujući zakonodavne i postupovne izmjene potrebne za sva preostala neispunjena mjerila.

Paralelno su se nastavili razgovori suzakonodavaca o prijedlogu Komisije 20 za jačanje postojećeg mehanizma suspenzije kojim se utvrđuju okolnosti koje dovode do moguće obustave putovanja bez vize za građane svih zemalja s liberaliziranim viznim režimom.

7.    Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj

Nakon drugog izvješća od 15. lipnja 2016. ukupni iznos dodijeljen u okviru instrumenta za humanitarnu i nehumanitarnu pomoć dosegao je 2,239 milijardi EUR za razdoblje 2016. – 2017. To čini velik udio u ukupnom iznosu od 3 milijarde EUR. Od dodijeljenog novca, ugovoreni iznosi povećali su se na 1,252 milijarde EUR. Komisija u sklopu ugovorenih iznosa poduzima sve potrebne napore kako bi osigurala da se u okviru instrumenta ubrzaju isplate, koje su dosegnule 467 milijuna EUR. 21  

Nakon drugog izvješća od 15. lipnja 2016. Komisija je nastavila poduzimati napore za rješavanje najvažnijih potreba izbjeglica i zajednica domaćina u Turskoj.

U okviru omotnice za humanitarnu pomoć instrumenta dosad je dodijeljeno 595 milijuna EUR 22 , od čega je 512 milijuna EUR ugovoreno. Od toga je isplaćeno 407 milijuna EUR. Komisija je u lipnju objavila plan za pružanje humanitarne pomoći. U okviru tog plana, osim 74 milijuna EUR ugovorenih do kraja srpnja za jačanje aktivnosti u području zaštite, pripreme za zimu, zdravstva i obrazovanja, potpisan je ugovor vrijedan 348 milijuna EUR sa Svjetskim programom za hranu, koji će blisko surađivati s turskim organizacijama na provedbi „Mreže za hitnu socijalnu pomoć” – najvećeg humanitarnog programa EU-a dosad. 23 Time će se osigurati elektroničke kartice zahvaljujući kojima će možda i milijun najranjivijih izbjeglica dobiti mogućnost zadovoljavanja osnovnih potreba u pogledu hrane, smještaja i obrazovanja predvidivim mjesečnim doplatcima, u sustavu koji je isplativ i učinkovit, ali i dostojanstveniji za osobe koje su njime obuhvaćene. Provedba tog programa glavni je prioritet idućih mjeseci u tom području, uz pripremu za zimu, zaštitu te neformalno obrazovanje i zdravlje.

U okviru omotnice za nehumanitarnu pomoć Komisija je u srpnju 2016. donijela posebnu mjeru u pogledu obrazovanja, zdravlja, općinske infrastrukture i socioekonomske pomoći izbjeglicama u Turskoj, dodijelivši ukupno 1,415 milijardi EUR. Nedavno su potpisana dva velika ugovora s turskim ministarstvom zdravstva i turskim ministarstvom državnog obrazovanja u ukupnoj vrijednosti od 600 milijuna EUR. 24 Oni će izbjeglicama osigurati održivi pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, a nastavljaju se na dva ugovora potpisana u kolovozu: izravni sporazum s turskom glavnom upravom za upravljanje migracijama – u vrijednosti od 60 milijuna EUR – za potporu migrantima nakon povratka iz Grčke u Tursku 25 i ugovor s Međunarodnom organizacijom za migracije – u vrijednosti od 20 milijuna EUR – za razvoj kapaciteta turske obalne straže za operacije potrage i spašavanja (vidi gore). Daljnji projekti pomoći u izgradnji škola, bolnica i komunalne infrastrukture bit će potpisani tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Dosad je za nehumanitarnu pomoć dodijeljeno ukupno 1,6 milijardi EUR, od čega je dosad ugovoreno 740 milijuna EUR. Od toga je 60 milijuna EUR već isplaćeno, a s obzirom na predujmove u okviru novih ugovora za zdravstvo i obrazovanje to bi se do kraja listopada trebalo povećati na 240 milijuna EUR. 26 Sljedeći će koraci uključiti pripreme za ugovaranje niza sporazuma o delegiranju s međunarodnim financijskim institucijama za potporu komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te projektima s pristupom odozdo prema gore u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na krizu u Siriji u novim područjima kao što je lakši pristup izbjeglica visokom obrazovanju, strukovnom osposobljavanju i tržištu rada.

8.    Modernizacija carinske unije

Carinska unija između EU-a i Turske temelj je bliskih gospodarskih i trgovinskih odnosa, zahvaljujući kojima je Turska postala peti najveći trgovinski partner EU-a u svijetu, dok je EU daleko najveći trgovinski partner Turske. Međutim, u okviru prvoga gospodarskog dijaloga EU-Turska na visokoj razini prošlog travnja naglašena je mogućnost da se dodatno iskoristi neiskorišteni potencijal u bilateralnim povlaštenim trgovinskim odnosima i poboljša funkcioniranje carinske unije. Rad na pripremi pregovora u cilju modernizacije i proširenja carinske unije dobro napreduje. Na nedavnim javnim raspravama pokazalo se da postoji snažna potpora modernizaciji carinske unije i poboljšanju njezina funkcioniranja 27 i to će se unijeti u procjenu učinka u pogledu mogućnosti za budućnost s obzirom na mogući nacrt pregovaračke direktive koji će Komisija predstaviti do kraja 2016.

9.    Proces pristupanja

Pristupni pregovori o poglavlju 33. (Financijske i proračunske odredbe) započeli su 30. lipnja u skladu s Izjavom EU-a i Turske. Nastavljaju se pripreme za ostvarivanje napretka u pet drugih poglavlja, ne dovodeći u pitanje stajališta država članica u skladu s postojećim pravilima.

U ključnim područjima pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti (poglavlja 23. i 24.) Komisija ažurira dokumente kako bi se u obzir uzela najnovija kretanja. Tim poglavljima obuhvaćen je niz ključnih pitanja, uključujući temeljna prava kao što su sloboda govora, pravosuđe, borba protiv korupcije, migracije i azil, vizni režim, upravljanje granicama, policijska suradnja te borba protiv organiziranog kriminala i terorizma. EU od Turske očekuje poštovanje najviših standarda u pogledu demokracije, vladavine prava, poštovanja temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja. Komisija će pratiti postignuća i detaljno ih proučiti u predstojećem izvješću o Turskoj, koje će biti objavljeno u studenome kao dio paketa za proširenje.

To se nadovezuje na pripreme Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje o energetici (poglavlje 15.), obrazovanju i kulturi (poglavlje 26.) te vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici (poglavlje 31.). 

10.    Humanitarni uvjeti u Siriji

Humanitarna situacija u Siriji i dalje je vrlo teška. Prema podacima UN-a iz te je zemlje izbjeglo 4,8 milijuna Sirijaca, a 6,1 milijuna interno je raseljeno, dok procjene govore o 13,5 milijuna ljudi unutar Sirije kojima je danas potrebna pomoć. Od tog je broja oko 5,5 milijuna ljudi u teško dostupnim područjima, a više od pola milijuna ih je u područjima koja su trenutačno pod opsadom, uključujući istočni Alep. Pružanje potpore humanitarnim potrebama tih ljudi u velikoj mjeri ovisi o suradnji EU-a i Turske i prekograničnoj pomoći iz susjednih zemalja poput Turske i Jordana.

EU je bio posebno aktivan u dopremi prekogranične pomoći iz Turske u sjevernu Siriju: u 2015. više od 43 milijuna EUR bilo je usmjereno na prekogranične aktivnosti iz Turske na područja pod opsadom i teško dostupna područja. U 2016. dodatnih 140 milijuna EUR dodijeljeno je za mjere spašavanja života u Siriji u okviru aktivnosti partnerskih organizacija u sektorima kao što su zdravstvo, zaštita, obrazovanje i odmah dostupna pomoć, s naglaskom na najosjetljivija područja. Komisija financira sustav odmah dostupne hitne pomoći, kojim se partnerima omogućuje da brzo aktiviraju unaprijed spremljene zalihe kako bi dopremili pomoć u nova područja koja su postala dostupna ili odgovorili na iznenadne migracije stanovništva, uključujući konvoje za dopremu pomoći.

Nedavni događaji zorno su pokazali da su nade u trajni prekid vatre u Siriji i dalje varljive te da je pristup humanitarnoj pomoći još otežan i sporadičan, unatoč činjenici da je siguran pristup obično zajamčen u okviru rujanskog plana za međuagencijske konvoje koji je odobrila sirijska vlada. Još je gore to što je izravnim napadom 19. rujna nedaleko od Alepa na humanitarni konvoj crvenog polumjeseca koji su zajedno organizirali UN i Sirija. a čime je očito prekršeno međunarodno humanitarno pravo, uspostavljen neprihvatljiv presedan i posvuda ugrožena sigurna dostava humanitarne pomoći. EU i Turska nastavit će surađivati kako bi osigurali da se odmah osigura pristup na svim mogućim pravcima.

11.    Zaključak

Unatoč teškim okolnostima provedba Izjave EU-a i Turske nastavlja se produbljivati i ubrzavati. Smanjenjem broja pokušaja prelazaka Egejskog mora i broja smrtnih slučajeva na moru nakon donošenja Izjave EU-a i Turske potvrdila se osnovna strategija koja je dovela do odluke EU-a i Turske da potpišu Izjavu.

Napredak je ostvaren i u drugim elementima. Nadležna tijela u Turskoj i državama članicama uspješno su uspostavila sustav kojim se osigurava stabilan ritam preseljenja Sirijaca iz Turske. Veći dio fonda Instrumenta za izbjeglice u Turskoj vrijednog 3 milijarde EUR dodijeljen je, a znatni su iznosi već ugovoreni, pa i isplaćeni. Sustav za provedbu pravila kojima se uređuje povratak nezakonitih migranata i tražiteljâ azila iz Grčke u Tursku sad je uspostavljen, unatoč tome što je vrijeme potrebno za dovršavanje postupaka azila i žalbe uzrokovalo znatno kašnjenje početka procesa povratka osoba čiji su zahtjevi neprihvaljivi ili neutemeljeni.

Međutim, humanitarna situacija u Siriji i teški uvjeti s kojima se suočavaju migranti na grčkim otocima podsjetnik su na obvezu da se Izjava ispoštuje u potpunosti, da se ubrza njezina provedba i da se osiguraju rezultati. Stoga je bitno:

da se odmah osiguraju sredstva potrebna za učinkovitu obradu zahtjevâ za azil na grčkim otocima, da države članice u cijelosti odgovore na pozive Europskog potpornog ureda za azil u cilju potpore njihovu radu u prvom stupnju te da grčke vlasti osiguraju uvjete da žalbeni odbori mogu raditi brzo i ubrzati ritam povrataka;

da se nastave brz ritam ugovaranja u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i provedba projekata za potporu izbjeglicama na terenu;

Turska bi trebala što prije poduzeti mjere potrebne za ispunjavanje preostalih mjerila za liberalizaciju viznog režima kako bi EU mogao ukinuti vize turskim državljanima.

Komisija će nastaviti poticati daljnji rad te će predstaviti svoje četvrto izvješće o napretku u prosincu 2016.

(1)

     COM(2016) 231 final od 20. travnja 2016. („Prvo izvješće”) i COM(2016) 349 final od 15. lipnja 2016. („Drugo izvješće”).

(2)

     http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/03/07-eu-turkey-meeting-statement/

(3)

     Podaci su dostupni iz Frontexa, za razdoblje od 1. lipnja do 22. rujna.

(4)

     Zadaće uključuju uzimanje otisaka prstiju i registraciju, ispitivanje, provjeravanje, usmeno prevođenje, početnu i napredniju provjeru dokumenata, granični nadzor (kopnena ophodnja), službenike za sigurnost i Frontexove službenike za potporu, prisutne u žarišnim točkama na Lezbosu, Hiosu, Samosu, Lerosu i Kosu, te stručnjake za ponovni prihvat i pratitelje prisutne na Lezbosu i Hiosu.

(5)

     Za rujan 2016. potrebno je još ukupno 17 stručnjaka za ponovni prihvata / policijskih pratitelja, a isto vrijedi za listopad 2016. Za studeni i za prosinac 2016. potrebno je još 80 stručnjaka za ponovni prihvat / policijskih pratitelja za svaki od ta dva mjeseca.

(6)

     Ukupno je u toku 2016. više od 1600 nezakonitih migranata vraćeno iz Grčke u Tursku, od kojih je 70 osoba vraćeno 26. rujna s otoka Lezbosa.

(7)

     Svaki novi žalbeni odbor ima tri člana: dva suca upravnog suda i jednog grčkog građanina s poznavanjem pravnih, političkih, humanitarnih ili društvenih znanosti i s relevantnim iskustvom (kojeg predlaže Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice ili nacionalni odbor za ljudska prava).

(8)

     Stanje 18. rujna.

(9)

     Na najmanje tri navedene odluke podnesena je žalba na grčkom upravnom sudu.

(10)

     Kojima se potvrđuju prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva.

(11)

     Kojima se u 31 slučaju potvrđuju prvostupanjske odluke o odbijanju zahtjeva, a u jednom slučaju ona se odbacuje.

(12)

     Dok su sve mjere deportacije, ponovnog prihvata ili vraćanja podnositelja zahtjeva zakonski obustavljene u razdoblju između podnošenja žalbe protiv prvostupanjske odluke i obavijesti o drugostupanjskoj odluci, žalba na grčkom upravnom sudu nema automatski učinak obustave.

(13)

     Sirijci su činili 54 % preregistriranih tražitelja azila, Afganistanci 27 % i Iračani 13 %.

(14)

     Tim su se sredstvima EU-a poduprli primjerice projekti u graditeljstvu, skloništa i zdravstvena skrb, s partnerima među kojima su Ministarstvo unutarnjih poslova i upravne reforme, Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravlja.

(15)

     Ovim trećim izvješćem obuhvaćene su osobe preseljene od 14. lipnja do 26. rujna 2016.

(16)

     U prethodnom izvještajnom razdoblju sudjelovao je Luksemburg.

(17)

     COM(2016) 171 final.

(18)

     Donošenje je predviđeno na sastanku Vijeća za konkurentnost 29. rujna.

(19)

     Posebno na sastancima na visokoj razini, uključujući one od 30. lipnja s prvim potpredsjednikom Timmermansom, 1. rujna s povjerenikom Avramopoulosom i 9. rujna u okviru političkog dijaloga EU-Turska na visokoj razini na čelu s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom Mogherini i povjerenikom Hahnom.

(20)

     COM(2016) 279 final od 4. svibnja 2016.

(21)

     U sklopu aktivnosti za vidljivost instrumenta ponuđena je interaktivna karta koja omogućuje izravnu vizualizaciju lokacije i očekivane rezultate različitih projekata: http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/migration/index_en.htm .  

(22)

     Pružanje humanitarne pomoći u okviru Instrumenta nastavlja se provoditi u skladu sa zakonodavstvom EU-a o humanitarnoj pomoći i u skladu s načelima utvrđenima u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći.

(23)

     Vidi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2971_en.htm .

(24)

     Instrumentom će se podupirati operativni troškovi i nadoknađivat će se samo stvarni troškovi, na temelju dokaza podnesenih kao dio čvrstog revizijskog traga. Svi ugovori s turskim tijelima u skladu su s pravilima i propisima EU-a te ne uključuju povjeravanje turskim tijelima nadležnosti nad provedbom proračuna; Komisijina nadležnost nastavit će se cijelim tijekom postupka.

(25)

     Pokrivanje troškova nastalih nakon 4. travnja u pogledu dostave hrane, zdravstvene skrbi i smještaja.

(26)

     Za detaljan pregled projekata koji se financiraju vidi: http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/migration/20160913-frit-table.pdf  

(27)

      http://trade.ec.europa.eu/consultations/index.cfm?consul_id=198 .

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.9.2016.

COM(2016) 634 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Treće izvješće o napretku u provedbi Izjave EU-a i Turske

Povećanje financiranja u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj na temelju izjave od 18. ožujka

(1)

Za dodatne informacije o tome kako Instrument funkcionira i detaljan pregled projekata koji se financiraju vidi: http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/migration/index_en.htm