52016DC0486

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.7.2016.

COM(2016) 486 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

ZAŠTITA PRORAČUNA EU-a DO KRAJA 2015.

Sadržaj

1.SAŽETAK I ZAKLJUČCI

2.PROCESI

2.1.Preventivni mehanizmi

2.2.Korektivni mehanizmi

2.3.Isplativost sustava upravljanja i kontrole

2.4.Unutarnja kontrola u javnom sektoru i upravljanje sredstvima EU-a

3.FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI NA KRAJU 2015.

3.1.Financijski ispravci i povrati u 2015.

3.2.Kumulativni financijski ispravci i povrati do kraja 2015.

3.3.Učinak financijskih ispravaka

4.POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ

4.1.Preventivne mjere

4.2.Korektivne mjere

4.3.Otkriveni nedostaci u upravljanju i kontroli od strane država članica i poduzete mjere

4.4.Kumulativni podaci

4.5.Ispravci država članica

5.KOHEZIJSKA POLITIKA

5.1.Preventivne mjere

5.2.Korektivne mjere

5.3.Otkriveni nedostaci u upravljanju i kontroli od strane država članica i poduzete mjere

5.4.Kumulativni podaci

5.5.Ispravci država članica

6.IZRAVNO I NEIZRAVNO UPRAVLJANJE

PRILOZI: DETALJNI PODACI

1.Financijski ispravci u 2015. u odnosu na primljena plaćanja EU-a; Raščlamba po državama članicama

2.Raščlamba paušalnih ispravaka u 2015.

3.Raščlamba financijskih ispravaka na izvoru 2015.

4.Raščlamba neto financijskih ispravaka 2015.

5.Iznosi u poljoprivredi koje su krajnji korisnici vratili državama članicama u 2015.

6.Ispravci koje su države članice same primijenile 2015. prije izvršenja plaćanja korisnicima (dodatak ispravcima koje je prijavila Komisija)

7.Kumulativni ispravci na kraju 2015. koje su prijavile države članice za razdoblje kohezijske politike 2007. – 2013.

1.SAŽETAK I ZAKLJUČCI

U ovoj se Komunikaciji opisuje funkcioniranje preventivnih i korektivnih mehanizama predviđenih u zakonodavstvu Europske unije (EU-a) i mjere koje su poduzele službe Komisije u cilju zaštite proračuna EU-a od nezakonitih ili nepravilnih rashoda. U njoj se navode i najpribližnije brojčane procjene učinka njihove primjene te se opisuje kako su države članice uključene i kako to na njih utječe. Njome se nadopunjuju podaci iz Rasprave o financijskom izvještaju i njegovoj analizi (FSDA) za 2015., iz Godišnjeg izvješća za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju (AMPR) i odgovarajućih dijelova godišnjih izvješća o radu predmetnih glavnih uprava.

Oko 80 % proračuna EU-a izvršavaju države članice, koje se moraju pridržavati zajednički dogovorenih pravila o izvršenju proračuna. Države članice partneri su Komisije u pogledu osiguravanja sukladnosti sa zakonodavstvom EU-a i zaštitom proračuna EU-a.

Komisija štiti proračun EU-a, tj. potrošnju EU-a, od nepropisnih ili nepravilnih rashoda dvama glavnim vrstama mehanizama:

(1)preventivnim mehanizmima (npr. ex ante kontrolama, prekidima i obustavama plaćanja) i

(2)korektivnim mehanizmima (prije svega financijskim ispravcima koji se nameću državama članicama, ali i povratima od primatelja plaćanja EU-a): u slučaju da preventivni mehanizmi nisu bili djelotvorni, Komisija, u okviru svoje nadzorne uloge, kao posljednje sredstvo mora primijeniti korektivne mehanizme.

Glavni cilj financijskih ispravaka i povrata jest osigurati da se proračunom EU-a financiraju samo rashodi u skladu sa zakonodavnim okvirom. U okviru podijeljenog upravljanja države članice ponajprije su odgovorne za utvrđivanje nepropisno plaćenih iznosa i njihov povrat od korisnika. Kako bi se osigurala isplativost sustava kontrole, jedan od glavnih radnih postupaka na kojima će službe Komisije i dalje raditi tijekom sadašnjeg mandata Kolegija jest racionalizirati i pojednostavniti kontrole te dodijeliti resurse za kontrole koje se smatraju najprimjerenijima za upravljanje rizicima za zakonitost i pravilnost unutar regulatornog okvira. U odnosu na podijeljeno upravljanje glavni je cilj poboljšati djelotvornost sustava kontrole država članica.

U području poljoprivrede i ruralnog razvoja financijski ispravci uvijek imaju neto učinak na proračun EU-a povratom nepropisno potrošenih iznosa što vodi do nadoknađivanja u proračun EU-a. U okviru kohezijske politike države članice imaju mogućnost zamijeniti neprihvatljive rashode novim prihvatljivim rashodima i tako ne izgubiti financiranje EU-a. U okviru drugih vrsta upravljanja financijski ispravci služe za izvršavanje ispravaka prije nadoknade EU-a.

Ova je Komunikacija ponajprije usmjerena na rezultate nadzorne uloge Komisije, ali se njome pružaju i informacije o rezultatima kontrola država članica.

Financijski ispravci i povrati: rezultati za 2015.

S obzirom na učinak korektivnih mjera koje poduzima Komisija, ključni podaci za financijsku godinu 2015. sljedeći su:

	u milijunima EUR
Područja politike	Ukupni financijski ispravci i povrati potvrđeni 2015.	Ukupni financijski ispravci i povrati provedeni 2015.
Poljoprivreda i ruralni razvoj	1 292	1 587
Kohezijska politika	1 744	1 808
Unutarnje politike	326	317
Vanjske politike	132	136
Administracija	5	5
UKUPNO	3 499	3 853

% proračunskih plaćanja	2,4 %	2,7 %

U sljedećem dijagramu nalazi se pregled različitih vrsta ispravaka provedenih u 2015. (u milijunima EUR) prema područjima politika:

Definicije triju navedenih vrsta ispravaka nalaze se u odjeljku 2.2.2.

Financijski ispravci i povrati: kumulativni rezultati

Iz kumulativnih se podataka mogu dobiti korisnije informacije o značaju korektivnih mehanizama koje primjenjuje Komisija jer se njima uzima u obzir višegodišnji karakter većine potrošnje EU-a te se neutralizira učinak jednokratnih događaja.

Financijski ispravci i povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2015. (u milijunima EUR):

U razdoblju 2009. – 2015. prosječni potvrđeni iznos bio je 3,3 milijarde EUR odnosno 2,4 % prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna EU-a, a prosječni izvršeni iznos u tom razdoblju bio je 3 milijarde EUR odnosno 2,2 % plaćanja – vidi dijagram 3.2.1.;

Za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) prosječna stopa financijskih ispravaka Komisije u okviru EFJP-a za razdoblje od 1999. do kraja 2015. iznosila je 1,7 % rashoda (svi su financijski ispravci u neto iznosu) — vidi odjeljak 4.4.;

Kada je riječ o sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF) za razdoblje 2000. – 2006. (čije je zatvaranje gotovo dovršeno), kombinirana stopa financijskih ispravaka na kraju 2015., samo na temelju nadzornih aktivnosti Komisije, iznosila je 4,2 % dodijeljenih sredstava – vidi odjeljak 5.4.1.;

Prosječni iznos potvrđen u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja za razdoblje 2009. – 2015. iznosio je 380 milijuna EUR ili 1,2 % prosječnog iznosa plaćanja;

Komisija analizira porijeklo pogrešaka otkrivenih u prethodnim razdobljima – vidi Izvješće o područjima u kojima je razina pogreške neprestano visoka i o njezinim glavnim uzrocima.

Zaštita proračuna EU-a: glavni zaključci

Važan cilj Komisijine „strategije proračuna temeljenog na rezultatima” jest osigurati isplativost pri osmišljavanju i provedbi sustava upravljanja i kontrole kojima se sprečavaju ili utvrđuju te ispravljaju pogreške. Stoga bi se u strategijama kontrole trebala razmotriti viša razina kontrole i učestalosti za rizičnija područja te bi se trebala osigurati isplativost.

Komisija se sve više usredotočuje na mjere kojima se sprečavaju nepravilni rashodi i pomaže se izbjeći ponavljanje takvih nepravilnosti u budućnosti.

Navedeni podaci potvrđuju pozitivne rezultate višegodišnjih preventivnih i korektivnih mjera koje su poduzele Komisija i države članice tako što se njima pokazuje da se tim mjerama osigurava zaštita proračuna EU-a od rashoda kojima se krši zakon.

Financijski ispravci i povrati također su poticaj državama članicama da poboljšaju svoje sustave i postupke u svrhu sprečavanja pojave pogrešaka u budućnosti.

Ispravci o kojima se odluči tijekom godine rezultat su pogrešaka i nepravilnosti otkrivenih u prethodnim godinama. 90 % financijskih ispravaka o kojima je odlučeno izvršeno je do kraja 2015.

Neto ispravci koji dovode do nadoknađivanja u proračun EU-a karakteristični su za poljoprivredu i ruralni razvoj te izravno i neizravno upravljanje. U području kohezijske politike neto ispravci dosad su bili iznimka zbog različitog pravnog okvira i vrste upravljanja proračunom (pojačani preventivni mehanizam).

Paušalni ispravci se nameću ako se financijski učinak pogrešaka ne može točnije kvantificirati uz razmjerne napore.

Uspostavljeni su posebni kontrolni okviri za potrošnju u sklopu izravnog i neizravnog upravljanja koji obuhvaćaju ponajprije postupak upravljanja bespovratnim sredstvima jer se time rješavaju postojeći rizici.

Komisija potpomaže djelovanje mreže unutarnje kontrole u javnom sektoru (PIC) i sudjeluje u njoj, čime omogućuje državama članicama da rade zajedno na poboljšavanju unutarnje kontrole uključujući upravljanje fondovima EU-a, da utvrđuju dobru praksu, osobito kada se pokaže da je učinkovita provedba teška (vidjeti izvješće o područjima u kojima je razina pogrešaka neprestano visoka i o njihovim glavnim uzrocima).

Poboljšanja predviđena u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014. - 2020.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Komisija je počela primjenjivati više novih raspoloživih preventivnih instrumenata kao što su prekid, obustava i smanjenje financiranja sredstvima EU-a kako bi se bolje zaštitio proračun EU-a i kako bi se države članice još više poticale na smanjenje nepravilnih plaćanja. U tom kontekstu provedba akcijskih planova država članica postala je istaknuta značajka Komisijinih alata proračunskog upravljanja. Osim toga, u cilju daljnjeg razvijanja pristupa jedinstvene revizije također u upravljanju ZPP-om, Komisija aktivno promiče i nadzire novu ulogu tijelâ za ovjeravanje u pogledu osiguravanja zakonitosti i pravilnosti plaćanja.

U pogledu EFJP-a, Komisija stalno traži od država članica da održavaju svoje sustave za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS), osobito njihovim redovnim ažuriranjem. Države članice u kojima sustav ne postiže potrebnu razinu kvalitete moraju uspostaviti odgovarajuće akcijske planove, a u slučaju da se akcijski plan ne provede pravilno, suočavaju se s rizikom obustave financiranja.

Za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) faza izrade programa uključila je posebne provjere povezane s mogućnošću kontrole i provjerljivosti mjera iz programa. Osim toga, Komisija prekida plaćanja u slučaju problema i također ima mogućnost pribjeći obustavama. Općenito govoreći, Komisija je pokrenula ambiciozan proces pojednostavnjenja čija je svrha smanjenje složenosti i administrativnog opterećenja, što će također doprinijeti još većem smanjenju rizika od pogreške.

Kohezija

Novim zakonodavnim okvirom predviđa se povećana odgovornost tijela koja upravljaju programima, koja moraju primijeniti razumne provjere u roku za podnošenje financijskih izvještaja za programe svake godine. Godišnji financijski izvještaji uključuju financijske ispravke koje su države članice primijenile u vezi s predmetnom obračunskom godinom. Financijski izvještaji i financijski ispravci podliježu mišljenju tijela za reviziju nadležnog za program koje također daje mišljenje revizora o zakonitosti i pravilnosti rashoda prikazanih u financijskom izvještaju na temelju razine utvrđenog preostalog rizika nakon primjene svih ispravaka.

Tijekom obračunske godine Komisija: zadržava 10 % od svakog privremenog plaćanja do okončanja svih kontrolnih postupaka, uključujući revizije u vrijeme podnošenja financijskih izvještaja, primjenjuje postupke za prihvaćanje financijskih izvještaja, naknadno plaća ili izvršava povrat godišnjeg iznosa i provodi ciljane revizije temeljene na riziku kako bi se osiguralo da nikakav ozbiljan nedostatak koji bi doveo do značajnog rizika u nadoknađenim rashodima neće ostati neotkriven ili neispravljen od strane države članice. U protivnom, Komisija mora primijeniti neto financijske ispravke.

Komisija će također nastaviti striktno provoditi mehanizme prekida odnosno obustave koji dovode, prema potrebi, do financijskih ispravaka kada postoje navodi o ozbiljnim nedostacima u sustavima upravljanja i kontrole. Također će nastaviti osiguravati preventivne aktivnosti jačanja sposobnosti tijela nadležnih za predmetni program u svrhu poboljšanja kvalitete potrošnje i bliske suradnje s revizorskim tijelima u okviru načela jedinstvene revizije radi pravodobnog i učinkovitog rješavanja rizikâ.

Izravno i neizravno upravljanje

Komisija je uspostavila kontrolni okvir u izravnom i neizravnom upravljanju koji se usredotočuje na ex ante provjere plaćanja, dubinske ex-post provjere koje se provode u poslovnim prostorijama korisnika nakon nastalih i prijavljenih troškova te misije provjere u međunarodnim organizacijama.

2.PROCESI

2.1.Preventivni mehanizmi

Komisija se koristi brojnim preventivnim mehanizmima u cilju zaštite proračuna EU-a. Komisija se sve više usredotočuje na mjere kojima se sprečavaju nepravilni rashodi i pomaže se izbjeći ponavljanje takvih nepravilnosti u budućnosti.

U okviru podijeljenog upravljanja (odnosno rashoda za poljoprivrednu i kohezijsku politiku) države članice prvenstveno su odgovorne osigurati zakonitost i pravilnost rashoda isplaćenih iz proračuna EU-a tijekom cijelog rashodovnog ciklusa. Komisija na temelju rezultata revizije EU-a osigurava pravovremen i strog nadzor nacionalnih rezultata revizije dobivenih tijekom godina, rezultata OLAF-ovih istraga i svih ostalih informacija za koje službe saznaju, a koje upućuju na nedostatke u sustavu ili ozbiljne neispravljene nepravilnosti. Ključni elementi koji upućuju na djelotvorno funkcioniranje sustava praćenja i kontrole kontinuirano se ponovno procjenjuju kako bi se spriječila nepravilna plaćanja.

U okviru izravnog i neizravnog upravljanja preventivne mjere sastoje se od toga da nadležne službe provode provjere prihvatljivosti rashoda koje su zatražili korisnici. Te su ex ante kontrole ugrađene u postupke upravljanja programima te se njima želi osigurati odgovarajuće jamstvo zakonitosti i pravilnosti plaćenih rashoda. Službe Komisije mogu davati i smjernice, osobito o ugovornim pitanjima, u cilju postizanja dobrog i učinkovitog upravljanja sredstvima, a time i smanjivanja rizika od nepravilnosti. Sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) gospodarskih subjekata što ga je uspostavila i vodi ga Komisija također osigurava zaštitu financijskih interesa Unije.

2.2.Korektivni mehanizmi

2.2.1. Pregled

Znatan dio rashoda EU-a, npr. kohezijske i istraživačke politike te politike ruralnog razvoja, odnosi se na višegodišnje programe. U skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (e) Financijske uredbe (FR) 1 , to se uzima u obzir pri određivanju i provođenju korektivnih mjera, kao i pri procjeni rezultata tih mjera. Postoje različite korektivne mjere: a) financijski ispravci i b) povrati, od kojih se i jedni i drugi izvršavaju u svim fazama trajanja programa, nakon nastanka rashoda i/ili izvršenog plaćanja. Komisija mora primijeniti korektivne mehanizme kao posljednje sredstvo u slučaju da preventivni mehanizmi nisu bili učinkoviti.

Tijek rada korektivnih mjera izgleda ovako:

2.2.2. Financijski ispravci

Financijski ispravci u tijeku preliminarna su faza u kojoj je postupak za primjenu financijskog ispravka otvoren, ali je još uvijek u tijeku kontradiktorni postupak s predmetnom državom članicom. Navedeni iznosi samo su početne procjene službi Komisije, podložne promjenama. Oni su tako predloženi, ali ih države članice još nisu prihvatile ili Komisija o njima još nije donijela odluku.

Financijski ispravak je potvrđen čim ga prihvati država članica ili Komisija o njemu donese odluku.

Financijski se ispravak smatra provedenim kada je ispravak izvršen i evidentiran u računima Komisije, što znači da je financijsku transakciju potvrdio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u sljedećim slučajevima: odbitak od zahtjeva za privremeno ili konačno plaćanje, nalog za povrat i/ili transakcija opoziva.

Komisija primjenjuje sljedeće vrste financijskih ispravaka na rashode koje su prijavile države članice („ex-post” ispravci):

- financijske ispravke u pojedinim slučajevima na temelju točno utvrđenih nepravilno potrošenih iznosa i financijskog utjecaja na proračun,

- ekstrapolirane financijske ispravke ako se povezani iznos može s dovoljnim stupnjem pouzdanosti izračunati na temelju reprezentativnog statističkog uzorka,

- paušalne ispravke ako se povezani iznos ne može izračunati na temelju reprezentativnog statističkog uzorka ili ako se učinak pojedinih pogrešaka na rashode ne može točno odrediti (npr. financijski ispravci pojedinih javnih ugovora na temelju dogovorenih paušalnih iznosa).

Svi financijski ispravci, neovisno o vrsti, imaju negativan učinak na nacionalne proračune – čak i ako se ne izvrši nikakva nadoknada u proračun EU-a, budući da se sredstva moraju upotrijebiti za zamjenu neprihvatljivih rashoda.

Financijski ispravci „na izvoru” služe za izvršavanje financijskih ispravaka prije nadoknade EU-a. Oni nastaju kada država članica primijeni ispravak u trenutku ovjeravanja novog rashoda kod Komisije u skladu s korektivnim akcijskim planom koji je dogovorila s Komisijom i kao rezultat tog akcijskog plana. Treba naglasiti da je razlika između „ex-post” ispravaka i ispravaka „na izvoru” u vremenu primjene.

Pregled financijskih ispravaka tijekom vremena:

Zamjena rashoda odnosi se na mogućnost u okviru kohezijskog zakonodavstva da države članice zamijene neprihvatljive rashode novim prihvatljivim rashodima i tako ne izgube financiranje EU-a (tj. nije riječ o neto ispravku jer nema vraćanja novca u proračun EU-a).

Neto financijski ispravak onaj je ispravak koji ima neto učinak na proračun EU-a (tj. ispravljeni i vraćeni iznosi nadoknađuju se u proračun EU-a).

Ispravci u području poljoprivrede i ruralnog razvoja (EFJP, EPFRR, EFSJP) uvijek dovode do nadoknade u proračunu EU-a dok su, zbog pravnog okvira, u području kohezijske politike, povrati iznosa ranije uplaćenih u proračun EU-a uglavnom bili iznimka tijekom provedbe programâ.

U skladu s pravnim okvirom koji se primjenjivao na kohezijsku politiku do programskog razdoblja 2007. – 2013., do stvarnog priljeva sredstava natrag u proračun EU-a dolazi samo:

-ako države članice ne mogu predočiti dovoljno prihvatljivih rashoda,

-nakon zatvaranja programa, kada više nije moguća zamjena neprihvatljivih rashoda prihvatljivim rashodima,

-u slučaju neslaganja s Komisijom.

Međutim, za razdoblje 2014. – 2020. uvedena je znatna promjena: Komisija ima obvezu primijeniti neto financijski ispravak ako se tijekom revizija EU-a nakon podnošenja paketa jamstava u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole otkriju ozbiljni nedostaci koji ranije nisu bili otkriveni, prijavljeni ili ispravljeni na razini države članice. U tim je slučajevima uklonjena mogućnost iz ranijih programskih razdoblja da država članica prihvati ispravak i ponovno iskoristi predmetna sredstva EU-a.

U okviru podijeljenog upravljanja države članice ulažu velike napore i sredstva u financijske ispravke i povrat nepropisno plaćenih iznosa od korisnika. Osim toga, one provode dodatne provjere upravljanja, kontrole i revizije u prvom stupnju, kao dodatak prethodno detaljno opisanim postupcima koje provodi Komisija.

2.2.3. Povrati

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ

Uredbom (EU) br. 1306/2013 2 o financiranju ZPP-a od država članica zahtijeva se povrat iznosa izgubljenih zbog otkrivenih nepravilnih plaćanja. Međutim, postupci povrata, u skladu s načelom supsidijarnosti, u cijelosti su u odgovornosti predmetnih država članica pa stoga podliježu njihovim pojedinim upravnim i sudskim postupcima. Stoga, dok neki postupci donose brze rezultate, drugi traju duže.

Kako bi se riješio problem kašnjenja nekih država članica s vraćanjem nepropisno isplaćenih iznosa, zakonodavac je uveo automatski obračunski mehanizam kojim je predviđeno da će se 50 % nepravilnih plaćanja koje korisnici nisu vratili državama članicama u roku od 4 godine ili, u slučaju sudskog postupka, u roku od 8 godina, naplatiti iz njihovih državnih proračuna (tzv. „pravilo 50/50”). Međutim, čak i nakon primjene ovog mehanizma, države članice i dalje su dužne nastaviti svoje postupke povrata i, ako to propuste učiniti s nužnom pažnjom, Komisija može odlučiti čitavi nepodmireni iznos naplatiti od predmetne države članice. Štoviše, prema članku 28. Uredbe br. 908/2014 3 , države članice obvezne su poravnati sva nepodmirena dugovanja s budućim plaćanjima u korist dužnika (obvezna kompenzacija).

Sa stupanjem na snagu novog pravnog okvira, pravilo 50/50 sada se također mora primjenjivati na EPFRR u financijskoj godini kada se dogodi, a ne pri zatvaranju programa. Slijedom toga, od financijske godine 2014., države članice moraju navesti iznose koje treba naplatiti prema pravilu 50/50 i za program EPFRR u razdoblju 2007. – 2013., kao i za program EPFRR u razdoblju 2014. – 2020 4 .

Neopravdana plaćanja koja su rezultat administrativnih pogrešaka nacionalnih tijela također se moraju oduzeti od godišnjih financijskih izvještaja agencija za plaćanja o kojima se radi i time se isključuju iz financiranja EU-a.

U okviru EFJP-a iznosi koje su korisnici vratili knjiže se u korist proračuna EU-a kao namjenski prihodi, nakon odbitka troška povrata paušalne stope od 20 % 5 . U okviru EPFRR-a povrati se uzimaju u obzir u budućim zahtjevima za nadoknadu koje je primila Komisija i stoga se mogu ponovno iskoristiti za program u okviru programskog razdoblja. Na kraju razdoblja prihvatljivosti oni se knjiže u korist proračuna EU-a kao namjenski prihodi.

KOHEZIJSKA POLITIKA

Povrati se uglavnom izvršavaju u trenutku zatvaranja programa ili nakon toga i knjiže se u proračun EU-a kao prihodi. U okviru sadašnjeg programskog razdoblja (2014. – 2020.) i po prvi put u 2017., povrati će se također izvršavati u okviru godišnjeg prihvaćanja računa. Komisija će izračunati saldo između iznosa prihvaćenog u računima i iznosa već plaćenog država članicama tijekom obračunske godine (godišnje pretfinanciranje i 90 % zahtjeva za plaćanje). Kada se radi o iznosu za koji se može izvršiti povrat od države članice, izdat će se nalog za povrat. Taj nalog za povrat, koji se može izvršiti kada je to moguće poravnanjem s naknadnim zahtjevima za plaćanje, nije financijski ispravak i ne smanjuje ukupno dodijeljena sredstva programa. Taj iznos će se u skladu s time ponovno upotrijebiti za program.

IZRAVNO I NEIZRAVNO UPRAVLJANJE

U okviru izravnog i neizravnog upravljanja i u skladu s Financijskom uredbom, naloge za povrat nepropisno plaćenih iznosa trebao bi utvrđivati dužnosnik za ovjeravanje. Povrati se zatim provode izravnim bankovnim prijenosom od dužnika (i čine namjenske prihode za proračun EU-a koji se mogu ponovno iskoristiti za isti program) ili poravnanjem iz drugih iznosa koje Komisija duguje dužniku. Službe Komisije provode povrate i „na izvoru” oduzimanjem neprihvatljivih rashoda (utvrđenih u tekućim zahtjevima za povrat troškova) od izvršenih plaćanja.

2.3.Isplativost sustava upravljanja i kontrole

U skladu sa zahtjevima iz Financijske uredbe, važan cilj Komisijine „strategije proračuna temeljenog na rezultatima” jest osigurati isplativost pri osmišljavanju i provedbi sustava upravljanja i kontrole kojima se sprečavaju ili utvrđuju te ispravljaju pogreške. Stoga bi se u strategijama kontrole trebala razmotriti viša razina kontrole i učestalosti za rizičnija područja te bi se trebala osigurati isplativost. To je važno jer kontrole predstavljaju znatno administrativno opterećenje za korisnike te bi ih mogle i obeshrabriti od sudjelovanja u programima. Nadalje, na neučinkovite i nedjelotvorne sustave kontrole troše se znatna sredstva kojima bi se inače moglo doprinijeti ostvarenju rezultata. Više detalja može se vidjeti u Komisijinom Godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju 6 .

2.4.Unutarnja kontrola u javnom sektoru i upravljanje sredstvima EU-a

Zaštita proračuna EU-a zajednička je odgovornost Komisije i država članica. Komisija potpomaže djelovanje mreže unutarnje kontrole u javnom sektoru (PIC) i sudjeluje u njoj, a mreža okuplja predstavnike unutarnje kontrole svih država članica. Mreža PIC ispituje problematiku unutarnje kontrole, koja se odnosi bilo na nacionalni proračun, bilo na upravljanje sredstvima EU-a, kako bi se utvrdila dobra praksa u tim područjima kada se učinkovita provedba pokaže teškom. Mreža PIC redovno se okuplja, čime se državama članicama omogućuje da rade zajedno na unapređenju svojih sustava unutarnje kontrole za bolje financijsko upravljanje i bolju uspješnost.

3.FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI NA KRAJU 2015.

3.1.Financijski ispravci i povrati u 2015.

Tablica 3.1.: Pregled financijskih ispravaka i povrata za 2015. 7

u milijunima EUR
Naslov VFO-a	Ukupna proračunska plaćanja EU-a u 2015.	Ukupni financijski ispravci potvrđeni 2015.	Ukupni povrati potvrđeni 2015.	Ukupni financijski ispravci i povrati potvrđeni 2015.	Postotak plaćanja iz proračuna EU-a	Ukupni neto financijski ispravci provedeni 2015.	Ukupni povrati provedeni 2015.	Ukupni financijski ispravci i povrati provedeni 2015.	Postotak plaćanja iz proračuna EU-a
Pametan i uključiv rast	68 009	1 637	254	1 892	2,8 %	1 766	246	2 013	3,0 %
EFRR	28 363	826	-	826	2,9 %	774	-	774	2,7 %
Kohezijski fond	12 098	462	-	462	3,8 %	585	-	585	4,8 %
ESF	10 277	348	1	349	3,4 %	407	-	407	4,0 %
Unutarnje politike	17 271	-	254	254	1,5 %	-	246	246	1,4 %
Održivi rast: prirodni resursi	58 066	1 072	348	1 420	2,4 %	1 314	337	1 652	2,8 %
EFJP	44 940	922	117	1 040	2,3 %	1 017	155	1 173	2,6 %
Ruralni razvoj	11 793	46	206	253	2,1 %	263	152	414	3,5 %
FIUR/EFR	791	6	2	8	1,0 %	10	6	16	2,0 %
Smjernice EFSJP-a	64	97	2	99	154,0 %	24	2	26	40,6 %
Unutarnje politike	478	-	21	21	4,4 %	-	23	23	4,8 %
Sigurnost i građanstvo	2 019	23	28	51	2,5 %	23	24	48	2,4 %
Migracija i unutarnji poslovi	779	23	-	23	3,0 %	23	-	23	3,0 %
Unutarnje politike	1 239	-	28	28	2,2 %	-	24	24	2,0 %
Globalna Europa	7 884	-	132	132	1,7 %	-	136	136	1,7 %
Vanjske politike	7 884	-	132	132	1,7 %	-	136	136	1,7 %
Administracija	8 978	-	5	5	0,1 %	-	5	5	0,1 %
Administracija	8 978	-	5	5	0,1 %	-	5	5	0,1 %
UKUPNO	144 955*	2 732	767	3 499	2,4 %	3 104	749	3 853	2,7 %

* Isključuje 288 milijuna EUR isplaćenih u okviru naslova Posebni instrumenti.

Napominjemo da se navedeni brojčani podaci mogu malo razlikovati od onih prikazanih u Godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa EU-a i borbi protiv prijevare i radnim dokumentima njegovih zaposlenika budući da je to izvješće objavljeno ranije, u fazi kada su bili dostupni samo okvirni brojčani podaci.

3.1.1. Poljoprivreda i ruralni razvoj

Financijski ispravci:

Visoka razina financijskih ispravaka koje je potvrdila Komisija u 2015. upućuje na značajne napore Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) od 2013. na ubrzanju postupaka potvrde sukladnosti, uključujući obradu dugotrajnih neriješenih postupaka. Kao rezultat, u 2015. je potvrđen velik broj ispravaka koji su obuhvaćali nekoliko financijskih godina. U budućnosti, kada se proces ustali, očekuje se da će godišnji iznos financijskih ispravaka biti stabilan, oko prosjeka za protekle 3 godine.

Osim toga, povećani broj obroka u obročnom plaćanju i odgoda plaćanja koji su dani državama članicama objašnjava zašto su u prethodne tri godine (od 2012. do 2014.) iznosi provedeni za poljoprivredu i ruralni razvoj bili niži od iznosa o kojima je Komisija donijela odluku. Ta bi razlika trebala nestati kada se postigne ustaljenost procesa 8 .

Povrati:

Države članice izvršile su 2015. povrat 155 milijuna EUR za EFJP i 153 milijuna EUR za EPFRR od korisnika.

U pogledu ispravljanja nepravilnosti koje su se pojavile kod korisnika, države članice moraju zabilježiti i prijaviti povrat nepravilno potrošenih iznosa u okviru postupka godišnjeg poravnanja računâ.

Izvršavanje povrata nepravilnih plaćanja izravno od krajnjih korisnika isključivo je odgovornost država članica. U Prilogu 5. navedeni su iznosi za koje su države članice izvršile povrat od korisnika u 2015. (kako su iskazale države članice u svojim knjigama dužnika) te je izvršena nadoknada Komisiji. Ti iznosi smatraju se namjenskim prihodima za EFJP, dok se iznosi za koje je izvršen povrat za EPFRR mogu preraspodijeliti za predmetni program.

3.1.2. Kohezijsko razdoblje programiranja 2000. – 2006.

U poodmakloj fazi zatvaranja programâ EFRR-a i projekata Kohezijskog fonda nametnuti su sljedeći financijski ispravci koje su države članice prihvatile u 2015.:

- 155 milijuna EUR financijskih ispravaka za zatvaranje programâ EFRR-a u 7 država članica, od kojih su najznačajniji bili oni za Italiju (108 milijuna EUR) i za Grčku (34 milijuna EUR),

- 53 milijuna EUR koje je prihvatilo 13 država članica za projekte Kohezijskog fonda, od kojih je najveći bio za Češku Republiku (16 milijuna EUR).

Potvrđeni financijski ispravci:

EFRR/KF – 208 milijuna EUR

ESF – 179 milijuna EUR

U okviru ESF-a zatvoreno je, u kontekstu postupka zatvaranja, svih 239 programa (209 potpuno, a 30 djelomično). Države članice s najvišom razinom potvrđenih i provedenih financijskih ispravaka u 2015. bile su Francuska (149 milijuna EUR) odnosno Španjolska (30 milijuna EUR). Osim toga, za Švedsku je postupak zatvaranja također završen.

Tijekom 2015. ostvaren je znatan napredak u odnosu na zaključivanje Financijskog instrumenta za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR). Na kraju 2015. zatvoreno je 57 od 60 programa. Većina predmetnih financijskih ispravaka provodila se preko naloga za povrat.

3.1.3. Razdoblje programiranja 2007. – 2013. u okviru kohezijske politike

Financijski ispravci u okviru EFRR-a/KF-a u 2015. značajno su se povećali u usporedbi s prethodnim godinama i time se potvrdila učinkovitost tih višegodišnjih kontrola ove politike. To je također rezultat strogih pravila Komisije o postupcima prekida odnosno obustave od početka programskog razdoblja i činjenice da su 2015., nakon provedbe financijskih ispravaka, okončani neki dugotrajni slučajevi, za koje su zahtjevi za plaćanja bili blokirani mjesecima ili čak i godinama. Za te slučajeve ispravci koje su primijenile države članice mogli su se prijaviti tek 2015., nakon ukidanja postupaka prekida odnosno obustave plaćanja. Povećanje financijskih ispravaka u 2015. također podupiru više stope pogrešaka koje su prijavila nacionalna revizorska tijela u godišnjim izvješćima o kontroli (ACR) za 2015. u usporedbi sa stopama pogreške prijavljenima u prošlosti. Države članice s najvišim ispravcima (isključujući ispravke na izvoru) u 2015. bile su Slovačka (236 milijuna EUR), Italija (161 milijun EUR), Njemačka (143 milijuna EUR), Grčka (120 milijuna EUR) i Španjolska (117 milijuna EUR).

Potvrđeni financijski ispravci:

EFRR/KF – 1 532 milijuna EUR

ESF – 169 milijuna EUR

Kao rezultat, na kraju 2015. kumulativan je iznos financijskih ispravaka za razdoblje 2007. – 2013. što su ga potvrdile države članice kao posljedicu nadzorne uloge Komisije više od 2,3 milijarde EUR.

U okviru ESF-a potvrđeno je 169 milijuna EUR, a provedeno 227 milijuna EUR, od čega je 142 milijuna EUR potvrđeno 2015., a 85 milijuna EUR prethodnih godina. Provedeno je 95 % financijskih ispravaka potvrđenih tijekom 2015. i prethodnih godina, što znači da na kraju godine još nije proveden iznos od 60 milijuna EUR (kumulativno). Države članice s najvišom razinom ispravaka provedenih 2015. jesu Rumunjska (133 milijuna EUR) i Španjolska (29 milijuna EUR), što odgovara ukidanju obustave plaćanja.

Financijski ispravci potvrđeni za Europski fond za ribarstvo (EFR) od 2014 smanjeni su za oko 70 %. Povlačenjem neprihvatljivih rashoda iz daljnjeg zahtjeva za plaćanje nakon revizija i administrativnih pregleda Komisije omogućuje se brza provedba takvih financijskih ispravaka.

3.1.4. Razdoblje programiranja 2014. – 2020. u okviru kohezijske politike

Godine 2015. bila je u tijeku druga obračunska godina te još nisu određena nadležna tijela za gotovo sve operativne programe, pa stoga još nisu provedene aktivnosti revizije povezane s izjavom o rashodima. Slijedom toga, ne mogu se prijaviti nikakvi financijski ispravci.

3.1.5. Financijski ispravci i povrati u 2015. daljnje pojedinosti

U prilozima se navode različiti prikazi iznosa financijskih ispravaka u 2015. Skreće se pozornost na činjenicu da se podaci prikazani u nastavku odnose samo na jednu godinu, 2015. Razina ukupnog iznosa ispravaka i raspodjela po državama članicama mogu se bitno promijeniti ovisno o godini. Stoga se svaka suvisla procjena učinkovitosti sustava nadzora i kontrole mora temeljiti, u skladu s prirodom tih rashoda, na višegodišnjoj perspektivi (vidi odjeljak 3.2.).

Informacije iz Priloga mogu se sažeto navesti kako slijedi:

1. Raščlamba po državama članicama

Države članice s najviše potvrđenih financijskih ispravaka u odnosu na primljena plaćanja EU-a jesu Grčka (9,9 %), Rumunjska (8 %) i Slovačka (7,3 %).

2. Raščlamba paušalnih ispravaka

Paušalni ispravci vrijedan su alat koji se rabi kada se povezani iznos ne može odrediti na temelju reprezentativnog statističkog uzorka ili kada se ne može točno odrediti učinak pojedinih pogrešaka na rashode. Međutim, to znači da država članica koja podliježe paušalnom ispravku snosi financijske posljedice jer ispravci nisu izravno povezani s pojedinačnim nepravilnostima na razini projekta, odnosno nema pojedinačnog krajnjeg korisnika od kojeg se može ostvariti povrat novca.

U okviru EFRR-a/KF-a, paušalne ispravke treba smatrati procjenom financijskih ispravaka (paušalnih i/ili ekstrapoliranih) koji nisu izravno povezani s pojedinim aktivnostima/projektima 9 .

Paušalne stope ispravaka u 2015.:

2,2 milijarde EUR potvrđeno

1,3 milijarde EUR provedeno

3. Raščlamba financijskih ispravaka na izvoru

Tijela država članica primjenjuju financijske ispravke na izvoru u isto vrijeme kada se Komisiji prijavljuju rashodi koji proizlaze iz ispravaka paušalnih stopa nakon revizije Komisije.

Glavni financijski ispravci na izvoru u okviru EFRR-a/KF-a odnose se na Rumunjsku (345 milijuna EUR) 10 .

Ispravci na izvoru 2015.:

0,5 milijarde EUR potvrđeno

0,8 milijarde EUR provedeno

Za ESF, iznos financijskih ispravaka na izvoru potvrđen 2015. za programsko razdoblje 2007. – 2013. jest 81 milijun EUR. Glavne države članice na koje se odnose financijski ispravci na izvoru jesu: Češka Republika, Francuska, Poljska, Slovačka i Rumunjska.

Među financijskim ispravcima provedenima za programsko razdoblje 2007. – 2013., 115 milijuna EUR financijski su ispravci na izvoru od kojih je 66 milijuna EUR potvrđeno u 2015., a 49 milijuna EUR potvrđeno u prethodnoj godini.

4. Neto financijski ispravci tijekom 2015.

Vrsta izvršenja proračuna, sektorsko upravljanje i financijska pravila područja politike utječu na to kakve učinke na proračun EU-a imaju različiti korektivni mehanizmi. U svim slučajevima, korektivnim se mehanizmima osigurava zaštita proračuna EU-a od rashoda nastalih kršenjem prava.

Neto financijski ispravci tijekom 2015.:

0,8 milijarde EUR potvrđeno

1,2 milijarde EUR provedeno

3.2.Kumulativni financijski ispravci i povrati do kraja 2015.

Iz kumulativnih se podataka mogu dobiti korisne informacije o značaju korektivnih mehanizama koje primjenjuje Komisija posebno zato što se njima uzima u obzir višegodišnji karakter programa i projekata te se neutralizira učinak jednokratnih događaja.

3.2.1. Razdoblje 2009. – 2015.

Na dijagramima u nastavku prikazan je razvoj financijskih ispravaka i povrata koji su potvrđeni i provedeni tijekom posljednjih 7 godina.

Dijagram 3.2.1.: Financijski ispravci i povrati u razdoblju 2009. – 2015.

Financijski ispravci i povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2015. (u milijardama EUR)

Prosječno potvrđeni financijski ispravci u razdoblju 2009. – 2015.:

3,3 milijarde EUR

2,4 % prosječnih proračunskih plaćanja

Trend potvrđenih iznosa blago je rastući, što pokazuje da se višegodišnjim kontrolnim okvirom proračun EU-a tijekom vremena uspješno štiti.

Financijski ispravci i povrati provedeni u razdoblju 2009. – 2015. (u milijardama EUR)

Prosječni iznos provedenih financijskih ispravaka i povrata za razdoblje od 2009. do 2015. bio je 3 milijarde EUR, što čini 2,2 % prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna EU-a u tom razdoblju.

3.2.2. Odluke Suda EU-a u pogledu financijskih ispravaka u području regionalne politike

Sud EU-a donio je tijekom 2015. presude kojima se poništava određeni broj odluka o financijskim ispravcima u okviru regionalne politike koje su donesene od 2008. do 2010. (za ukupan iznos ispravaka od 457 milijuna EUR koji se odnosio na programsko razdoblje 1994. – 1999.). Poništenje se temeljilo na novom pravnom tumačenju pravila utvrđenih Uredbom 1083/2006 i predstavlja promjenu u odnosu na prethodne presude Suda EU-a. Ti poništeni ispravci oduzeti su i od potvrđenih i provedenih iznosa iz 2015. godine i od kumulativnih iznosa u tablici u nastavku.

3.2.3. Postotak provedbe financijskih ispravaka na kraju 2015.

Tablica 3.2.3.: Potvrđeni kumulativni financijski ispravci i postotak provedbe do kraja 2015.

u milijunima EUR
	Programsko razdoblje			Ukupne odluke EFJP-a	Ukupni financijski ispravci potvrđeni na kraju 2015.	Postotak provedbe na kraju 2015.	Financijski ispravci potvrđeni na kraju 2014.	Postotak provedbe na kraju 2014.

	Razdoblje 1994. – 1999.	Razdoblje 2000. – 2006.	Razdoblje 2007. – 2013.
Poljoprivreda	-	139	787	11 766	12 692	85,4 %	11 514	82,8 %
EFJP	-	-	-	11 766	11 766	85,7 %	10 808	83,7 %
Ruralni razvoj	-	139	787	Nije primjenjivo	926	81,3 %	706	69,3 %
Kohezijska politika	2 273	8 922	4 748	Nije primjenjivo	15 943	93,4 %	14 203	92,2 %
EFRR	1 799	5 794	2 664	Nije primjenjivo	10 257	92,4 %	8 973	91,9 %
Sud EU-a presude	(457)	0	0	Nije primjenjivo	(457)	-	-	-
EFRR ukupno	1 342	5 794	2 664	Nije primjenjivo	9 800	92,1 %	8 973	91,9 %
Kohezijski fond	268	842	857	Nije primjenjivo	1 968	99,9 %	1 496	88,7 %
Sud EU-a presude	0	(9)	0	Nije primjenjivo	(9)	-	-	-
Kohezijski fond ukupno	268	833	857	Nije primjenjivo	1 958	97,6 %	1 496	88,7 %
ESF	560	1 990	1 198	Nije primjenjivo	3 748	98,4 %	3 399	96,5 %
FIUR/EFR	100	127	29	Nije primjenjivo	256	63,0 %	250	60,4 %
Smjernice EFSJP-a	3	178	-	Nije primjenjivo	181	60,1 %	85	100,0 %
Ostalo	-	-	-	Nije primjenjivo	32	100,0 %	9	100,0 %
Ukupno	2 273	9 060	5 535	11 766	28 666	89,9 %	25 726	88,0 %

Različita programska razdoblja u kohezijskoj politici jasno upućuju na višegodišnju prirodu ciklusa proračuna EU-a. Budući da se približava kraj postupka zatvaranja programskog razdoblja 2000. – 2006., iznos financijskih ispravaka znatno je viši, posebno u odnosu na razdoblje 2007. – 2013.

3.2.4. Kumulativni povrati u razdoblju 2009. – 2015.

U tablicama u nastavku prikazani su iznosi povrata koji su potvrđeni i provedeni za razdoblje 2009. – 2015. Vidi i odjeljak 3.3.1. u nastavku o učinku na proračun EU-a.

Tablica 3.2.4.: Povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2015.

u milijunima EUR
	Godine							Ukupno
Povrati
	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.
Poljoprivreda:
EFJP	163	178	174	162	227	213	117	1 234
Ruralni razvoj	25	114	161	145	139	165	206	956
Kohezija	102	24	50	22	83	35	5	320
Područja unutarnje politike	100	188	270	252	393	293	302	1 798
Područja vanjske politike	81	137	107	107	93	127	132	784
Administracija	9	5	8	7	6	5	5	45
Ukupno	480	646	770	695	941	838	767	5 137

Tablica 3.2.5.: Povrati provedeni u razdoblju 2009. – 2015.

u milijunima EUR
	Godine							Ukupno
Povrati
	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.
Poljoprivreda:
EFJP	148	172	178	161	155	150	155	1 119
Ruralni razvoj	25	114	161	166	129	167	152	914
Kohezija	102	25	48	14	81	32	7	309
Područja unutarnje politike	100	162	268	229	398	274	293	1 724
Područja vanjske politike	81	136	77	99	93	108	136	730
Administracija	9	5	2	9	6	5	5	41
Ukupno	464	614	734	678	862	736	749	4 837

3.3.Učinak financijskih ispravaka

3.3.1. Učinak na proračun EU-a u 2015.

Dijagram 3.3.1.: Učinak na proračun EU-a

* Glavna rashodovna poglavlja na koja se to odnosi jesu 0502, 0503, 0504, 1303, 1304, 0402, 1106 i 1803.

** Isključujući povrate „na izvoru”. Glavna rashodovna poglavlja na koja se to odnosi jesu 0502, 0503, 1303, 1304, 0402 i 1106. Za više informacija vidi odjeljak 3.2.4.

Kako je prethodno objašnjeno, prihodi nastali zbog neto financijskih ispravaka i povrata smatraju se namjenskim prihodima 11 , uz napomenu da Komisija izvršava povrate i „na izvoru” oduzimajući neprihvatljive rashode (utvrđene u prethodnim ili tekućim zahtjevima za povrat troškova) od izvršenih plaćanja. Općenito, namjenski se prihodi vraćaju u proračunsku liniju ili fond iz kojeg su rashodi izvorno isplaćeni i iz kojeg se mogu ponovno trošiti, no ne namjenjuju se određenoj državi članici.

3.3.2. Učinak na nacionalne proračune

Na temelju podijeljenog upravljanja svi financijski ispravci i povrati imaju učinak na nacionalne proračune bez obzira na njihov način provedbe. Treba naglasiti da je čak i bez nadoknade u proračun EU-a učinak financijskih ispravaka uvijek negativan na razini države članice. Razlog je tome taj što, kako ne bi izgubila financiranje EU-a, država članica mora zamijeniti neprihvatljive rashode prihvatljivim aktivnostima. To znači da država članica financijske posljedice gubitka sufinanciranja EU-a za rashode koji se u skladu s pravilima programa EU-a smatraju neprihvatljivima snosi (u obliku oportunitetnog troška) iz vlastitih sredstava (iz nacionalnog proračuna), osim ako uspije ostvariti povrat tih iznosa od pojedinih korisnika. To nije uvijek moguće, primjerice u slučaju paušalnih ispravaka na razini programa (zbog nedostataka u nacionalnom administrativnom upravljanju programom) koji nisu povezani s pojedinačnim nepravilnostima na razini projekta.

4.POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ

4.1.Preventivne mjere

Preventivne mjere koje su poduzele države članice

Na razini država članica uspostavljena je obvezna upravna struktura. Upravljanje, kontrola i plaćanje rashoda povjereni su akreditiranim agencijama za plaćanja (AP). Usklađenost sa strogim kriterijima (koji su utvrđeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 908/2014 i u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 907/2014 12 ) podliježe detaljnom pregledu koji provodi vanjsko revizorsko tijelo određeno na nacionalnoj razini (tijelo za ovjeravanje), kao i neprestanim nadzorima nadležnih nacionalnih tijela (na ministarskoj razini). AP moraju podnijeti godišnju izjavu o upravljanju koja uključuje izjavu da uspostavljeni sustav osigurava razumno jamstvo zakonitosti i pravilnosti popratnih transakcija. Te izjave o upravljanju ovjeravaju navedena tijela za ovjeravanje, koja moraju podnijeti godišnje mišljenje.

Za svaki program potpore koji se financira uz okviru EFJP-a ili EPFRR-a, AP primjenjuju sustav iscrpnih ex ante administrativnih provjera (mora se provjeriti 100 % zahtjeva za potporu) i provjera na licu mjesta (najmanje 5 % u slučaju većine programa) prije svakog plaćanja. Te kontrole provode se u skladu s preciznim pravilima utvrđenima u sektorskom zakonodavstvu (npr. integrirani sustav upravljanja i kontrole – IACS, uključujući sustav za identifikaciju zemljišnih čestica – LPIS). Za većinu tih programa potpore države članice moraju Komisiji slati statističke informacije o obavljenim provjerama i njihovim rezultatima na godišnjoj osnovi (statistički podaci o kontroli).

Preventivne mjere Komisije

U skladu s novom Horizontalnom uredbom o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) 13 , 2014. je na snagu stupio novi pravni okvir za smanjenje, prekide i obustave plaćanja sredstava iz ZPP-a, kojim će ojačati ovlasti Komisije za smanjenje odnosno obustavu financiranja sredstvima EU-a u slučajevima u kojima su utvrđeni rizici od nepravilnih plaćanja.

EFJP: Smanjenja od 27,2 milijuna EUR za 14 država članica.

EPFRR: 24 prekida i 7 obustava/smanjenja.

U skladu s time, Komisija može smanjiti ili obustaviti mjesečne isplate (EFJP) ili plaćanja tijekom provedbe (EPFRR) u slučaju kada „zbog težine ili postojanosti pronađenih nedostataka ne postoje ili nisu djelotvorni jedan ili više glavnih dijelova predmetnog nacionalnog sustava kontrole” 14 (ili postoje slični ozbiljni nedostaci u sustavu povrata nepravilnih plaćanja) i kada:

-ti su nedostaci opetovane prirode i već su bili razlogom donošenja najmanje dviju odluka o financijskim ispravcima,

ili

-Komisija zaključi kako predmetna država članica nije u mogućnosti provesti potrebne korektivne mjere u skoroj budućnosti u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka koje je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom.

U okviru EPFRR-a novom je Uredbom o zajedničkim odredbama (UZO) 15 predviđen i prekid privremenog plaćanja kao dodatan, brz i reaktivan alat na raspolaganju dužnosniku za ovjeravanje na temelju delegiranih ovlasti, tj. glavnom direktoru, u slučaju zabrinutosti za zakonitost i pravilnost plaćanja.

U okviru EFJP-a takav postupak prekida ne bi se mogao primijeniti zbog dinamike mjesečnih obroka. U okviru EFJP-a u 2015. nije bilo obustava plaćanja. Smanjenja mjesečnih plaćanja zbog nedostataka u sustavu kontrole po prvi put su provedena 2015. u ukupnom iznosu od 16 milijuna EUR (Grčka). Ostala se smanjenja odnose na prekoračenja gornjih granica, rokove i ostala pitanja prihvatljivosti. Bilo je ukupno 87 aktivnosti povezanih sa smanjenjima.

Prekidi i smanjenja/obustave su privremeni. Kada je to potrebno, oni mogu biti popraćeni revizijom. Ako je nedostatak potvrđen, predmetni rashodi svakako se isključuju iz financiranja sredstvima EU-a primjenom financijskog ispravka u postupku potvrde sukladnosti.

4.2.Korektivne mjere

Prema pravnom okviru ZPP-a, financijski ispravci koje Komisija nameće državama članicama uvijek su u neto iznosu 16 . Države članice vrše stvarnu nadoknadu iznosa, koji se smatraju namjenskim prihodima proračuna EU-a. Ti se iznosi rabe za financiranje rashoda ZPP-a u cijelosti i nisu namijenjeni određenoj državi članici. Stvarna nadoknada u proračun EU-a može se odgoditi odlukama o obročnom plaćanju (izvršenje u tri godišnja obroka) ili o odgodi.

U okviru podijeljenog upravljanja, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka u izravnoj je nadležnosti država članica. Svaki put kada se nađu nedostaci u sustavu upravljanja i kontrole, otvaraju se postupci utvrđivanja sukladnosti i, u isto vrijeme, od država članica se traži da poduzmu korektivne mjere. Te korektivne mjere pomno se prate, a njihovo neprovođenje može dovesti do prekida, smanjenja ili obustave plaćanja EU-a za predmetnu mjeru. Od država članica zatražilo se da podnesu akcijske planove za uklanjanje slabosti na kojima se temelje rezerve. Zatim su ti akcijski planovi ocijenjeni kako bi se provjerilo bi li se njima, ako se pravilno provedu, u dogledno vrijeme doista uklonili utvrđeni nedostaci. Komisija je na godišnjoj razini ocjenjivala učinkovitost korektivnih mjera koje su države članice već poduzele. Može se zaključiti da je rizik za proračun EU-a sustavno obuhvaćen postupkom ocjene suglasnosti i neto financijskim ispravcima.

U okviru EFJP-a financijski ispravci izvršavaju se oduzimanjem predmetnih iznosa od mjesečnih plaćanja od strane Komisije u drugom mjesecu nakon odluke Komisije o financijskom ispravku u predmetnoj državi članici.

Do kraja 2015. donesene su odluke o obrocima za ispravke u iznosu od 2,3 milijarde EUR.

U okviru EPFRR-a, financijski ispravci izvršavaju se posredstvom naloga za povrat kojim se od predmetne države članica zahtijeva da nadoknadi te iznose u proračun EU-a, što se uglavnom obavlja njihovim prijebojem s naknadom u sljedećem tromjesečju. Stoga se događa da se odluke donesene na kraju godine N izvršavaju na početku godine N+1. Nadalje, izvršenje odluke može se odgoditi zbog odluka o obročnom plaćanju i odgodama.

To je osobito slučaj od 2010., kada su, zbog financijske i gospodarske krize, države članice češće tražile korištenje postojeće odredbe u zakonodavstvu koja omogućuje nadoknadu financijskih ispravaka preko godišnjih obroka (umjesto jednokratne isplate): ako je iznos koji će se nadoknaditi državi članici viši od 0,01 % njezina BDP-a, ona može zatražiti da odbici budu u godišnjim ratama (najviše 3), umjesto sve odjednom.

Odgoda nadoknade financijskih ispravaka:

Grčka

Portugal

Komisija je 2012. uvela novu odredbu 17 kojom je državama članicama dopuštena odgoda nadoknade financijskih ispravaka u okviru financijske pomoći EU-a, pod uvjetom da su ispravljeni nedostaci zbog kojih su financijski ispravci nametnuti.

Države članice koje su imale pravo na financijsku pomoć u okviru mehanizma financijske pomoći mogle su zatražiti jednokratnu odgodu svojih financijskih ispravaka u trajanju od 18 mjeseci. Svi iznosi koje je trebalo izvršiti u tom razdoblju odgođeni su do kraja razdoblja, kada je trebalo otplatiti ukupan iznos u 3 godišnja obroka. Odluke o odgodi donesene su za Grčku za 529 milijuna EUR i za Portugal, koji je dobio odgodu za 109 milijuna EUR. Prva dva godišnja obroka za otplatu odgođenih iznosa plaćena su u 2014. i 2015., a treći i završni godišnji obroci bit će otplaćeni u 2016.

Nova odluka o odgodi za Grčku donesena je 2015. Nakon isteka razdoblja odgode ispravci se moraju izvršiti u pet godišnjih obroka. Odgoda odobrena Grčkoj isteći će 22. lipnja 2017. Do sada je odgođeno 335 milijuna EUR.

4.3.Otkriveni nedostaci u upravljanju i kontroli od strane država članica i poduzete mjere

Komisija je u 2013. izradila izvješća o glavnim uzrocima pogrešaka za svaku od triju aktivnosti proračuna izrađenog na temelju aktivnosti (ABB) i utvrdila glavne slabosti u sustavima upravljanja i kontrole država članica. Kao daljnje postupanje, predmetna država članica poduzima korektivne mjere, a Komisija aktivno prati njihovu pravilnu provedbu. Komisija se nadalje bavi glavnim rizicima koji su nastali za sredstva zbog postojećih glavnih uzroka pomoću revizijskih upita i akcijskih planova koji su u nekim državama članicama već u tijeku. Osim toga, i u nekoj kasnijoj fazi, predviđa se da će niz aktivnosti koje obuhvaćaju poboljšanja u praćenju, komunikacijama i korektivnim mjerama još više ublažiti situaciju i spriječiti pojavu problema u budućnosti. Štoviše, reformom ZPP-a od 2013. godine uveden je znatan stupanj pojednostavnjenja u više područja (primjerice uvođenje pojednostavnjene mogućnosti financiranja u ruralnom razvoju) o kojima su se Europski parlament i Vijeće ministara mogli složiti, kao i poboljšanje sustavâ upravljanja. Daljnje pojednostavnjenje usredotočit će se na pravedniju situaciju za poljoprivrednike, a pritom zadržati učinkovitost sustava i uzimajući u obzir složenost nekih programa, npr. za administrativne sankcije.

Najvažniji glavni uzroci pogrešaka za izravna plaćanja bili su povezani sa: pogreškama odnosno neusklađenostima nacionalnih uprava koje nastaju kada nacionalne uprave ne prilagode svoje sustave kako bi se osigurala usklađenost s pravilima ili se ne pridržavaju vlastitih uputa; nedovoljnom kvalitetom i ažurnošću sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS); niskom kvalitetom provjera na licu mjesta; pogreškama u zahtjevima za potporu. Treba napomenuti da je IACS, uključujući LPIS, glavni sustav upravljanja i kontrole kojim se osigurava regularnost plaćanja izravnih potpora. On pokriva više od 90 % rashoda EFJP-a i znatan je doprinos u sprečavanju i smanjenju razine pogreške u programima potpora na koje se primjenjuje. Kada se otkriju slabosti u njegovu funkcioniranju, Komisija traži korektivne mjere i pomno prati njihovu provedbu.

U pogledu tržišnih mjera, glavni uzroci pogrešaka nalaze se u: uvjetima prihvatljivosti koji nisu ispunjeni zbog složenosti uvjeta, poteškoća s mogućnošću provjere i mogućnošću kontrole mjera; pravilima nabave; različitom tumačenju u državama članicama o prihvatljivosti rashoda; nedovoljnoj informiranosti o sustavima upravljanja i kontrole država članica; slabostima u primjeni sustavima upravljanja i kontrole od strane država članica.

Ruralni razvoj ostaje područje pomnog praćenja. Kako bi rješavao uzroke pogrešaka, GU AGRI je u 2015. dodatno ojačao postojeće akcijske planove za rješavanje rezervi uključenih u godišnje izvješće o radu za 2014. (AAR), na temelju poboljšane suradnje i analize u službama Komisije i intenzivnog dijaloga s državama članicama. Pomoću tog pristupa uspostavljen je poboljšani sustav izvješćivanja od strane svih država članica o njihovim nacionalnim ili regionalnim akcijskim planovima za smanjenje stope pogrešaka. To uključuje pojačanu usredotočenost na redovito praćenje nalaza revizije te poboljšanje pokazatelja i ključnih etapa za potrebe praćenja. Komisija je u 2014. razvila poseban IT alat, koji je postao potpuno funkcionalan 2015., za prikupljanje i obradu podataka preuzetih iz nacionalnih ili regionalnih akcijskih planova na učinkovit i dosljedan način, koji pruža pregled i olakšava odgovarajuće naknadne radnje.

4.4.Kumulativni podaci

Kada je riječ o EFJP-u, financijski ispravci o kojima je Komisija donijela odluku od 1999. iznose ukupno 11 766 milijuna EUR. Prosječna stopa ispravaka po financijskoj godini u razdoblju 1999. – 2015. iznosila je 1,7 % rashoda. Nakon što Komisija o njima donesene odluku, ispravci se provode automatski, osim ako je državi članici omogućeno plaćanje u tri godišnja obroka.

Tablica 4.4.: EFJP – Kumulativni financijski ispravci o kojima je donesena odluka o sukladnosti u postupku poravnanja računâ od 1999. do kraja 2015.; Raščlamba po državama članicama

u milijunima EUR
Država članica	Primljena plaćanja za EFJP iz proračuna EU-a	Postotak primljenih plaćanja u odnosu na ukupna plaćanja	Kumulirani financijski ispravci EFJP-a na kraju 2015.	Postotak u odnosu na plaćanja primljena iz proračuna EU-a	Postotak u odnosu na ukupni iznos financijskih ispravaka
Belgija	12 755	1,8 %	45	0,4 %	0,4 %
Bugarska	3 257	0,5 %	71	2,2 %	0,6 %
Češka Republika	6 533	0,9 %	8	0,1 %	0,1 %
Danska	18 208	2,6 %	192	1,1 %	1,6 %
Njemačka	92 771	13,3 %	203	0,2 %	1,7 %
Estonija	743	0,1 %	1	0,1 %	0,0 %
Irska	21 930	3,2 %	108	0,5 %	0,9 %
Grčka	42 621	6,1 %	2 723	6,4 %	23,1 %
Španjolska	96 161	13,8 %	1 510	1,6 %	12,8 %
Francuska	149 034	21,4 %	2 588	1,7 %	22,0 %
Hrvatska	253	0,0 %	0	0,0 %	0,0 %
Italija	77 223	11,1 %	1 930	2,5 %	16,4 %
Cipar	453	0,1 %	10	2,1 %	0,1 %
Latvija	1 065	0,2 %	0	0,0 %	0,0 %
Litva	2 888	0,4 %	24	0,8 %	0,2 %
Luksemburg	507	0,1 %	6	1,1 %	0,0 %
Mađarska	9 947	1,4 %	63	0,6 %	0,5 %
Malta	37	0,0 %	0	0,8 %	0,0 %
Nizozemska	18 058	2,6 %	240	1,3 %	2,0 %
Austrija	11 884	1,7 %	12	0,1 %	0,1 %
Poljska	23 517	3,4 %	155	0,7 %	1,3 %
Portugal	11 749	1,7 %	342	2,9 %	2,9 %
Rumunjska	7 579	1,1 %	207	2,7 %	1,8 %
Slovenija	904	0,1 %	20	2,2 %	0,2 %
Slovačka	2 898	0,4 %	6	0,2 %	0,1 %
Finska	8 971	1,3 %	34	0,4 %	0,3 %
Švedska	11 935	1,7 %	120	1,0 %	1,0 %
Ujedinjeno Kraljevstvo	61 373	8,8 %	1 146	1,9 %	9,7 %
Ukupno	695 255	100,0 %	11 766	1,7 %	100,0 %

Dijagram 4.4.: EFJP – kumulativni financijski ispravci država članica na temelju odluka o sukladnosti u postupku poravnanja računâ od 1999. do kraja 2015. u odnosu na plaćanja primljena iz proračuna EU-a

4.5.Ispravci država članica

Države članice dužne su uspostaviti sustave za ex ante kontrole i smanjenja ili isključenja iz financiranja:

Za svaki program potpore koji se financira u okviru EFJP-a ili EPFRR-a izvršavaju se ex ante administrativne provjere i provjere na licu mjesta te se u slučaju da korisnik ne ispunjava zahtjeve primjenjuju odvraćajuće sankcije. Te kontrolne sustave trebaju primjenjivati AP-i i njima su obuhvaćene zajedničke značajke i posebna pravila prilagođena posebnostima svakog sustava potpora. Oni su osmišljeni tako da se njima osiguravaju iscrpne ex ante administrativne kontrole 100 % zahtjeva za potporu, unakrsne provjere s drugim bazama podataka ako je potrebno te provjere pretplaćanja na licu mjesta na uzorku transakcija u rasponu od 1 % do 100 % svih transakcija, ovisno o riziku koji je povezan s predmetnim sustavom potpore. Ako se kontrolama na licu mjesta utvrdi veći broj nepravilnosti, moraju se provesti dodatne kontrole.

U tom je kontekstu daleko najvažniji sustav integrirani sustav upravljanja i kontrole (IACS), kojim je u financijskoj godini 2015. obuhvaćeno 93,8 % rashoda EFJP-a. IACS se također u najvećoj mogućoj mjeri primjenjuje za upravljanje mjerama ruralnog razvoja koje se odnose na zemljišne čestice i stoku te kontrolu tih mjera, koje su u 2015. činile 54,1 % plaćanja u okviru EPFRR-a. Za oba je fonda zajedno IACS-om bilo obuhvaćeno 85,6 % ukupnih rashoda.

Zakonodavstvom je predviđeno da države članice Komisiji dostavljaju detaljna izvješća o provjerama koje su provele i o primijenjenim sankcijama. Tim se sustavom izvješćivanja omogućuje, za glavne programe potpore, izračun razine pogreške koje su države članice utvrdile na razini krajnjih korisnika. Za izravne potpore i mjere ruralnog razvoja tijela za ovjeravanje također provjeravaju točnost dostavljenih statističkih podataka i kvalitetu provjera na licu mjesta na kojima se ti podaci temelje.

Iz spomenutih izvješća država članica vidljiv je preventivni učinak provedenih ex ante i administrativnih kontrola te provjera na licu mjesta, čiji su rezultat bili ispravci u iznosu od 353 milijuna EUR. Najvažniji ispravci odnosili su se na Španjolsku (70 milijuna EUR), Italiju (39 milijuna EUR) i Poljsku (35 milijuna EUR). Vidi detaljne podatke iz izvješća za 2015. u Prilogu 6.

5.KOHEZIJSKA POLITIKA

5.1.Preventivne mjere

Komisija je u 2015. nastavila primjenjivati stroga pravila o prekidu i obustavi plaćanja o kojima je odlučila Komisija u okviru Akcijskog plana za 2008. za jačanje nadzorne uloge Komisije u okviru podijeljenog upravljanja strukturnim aktivnostima u cilju zaštite proračuna EU-a. Ovo pravilo, na snazi za razdoblje 2007. –2013., djeluje na preventivnoj osnovi, što je izazvalo prekid privremenih plaćanja – ili slanje pisma upozorenja, ako nijedan zahtjev za plaćanje nije neriješen – čim postoje dokazi koji upućuju na znatan nedostatak u sustavu upravljanja i kontrole u nekom cijelom operativnom programu ili nekom njegovu dijelu, čime se izbjegava povrat iz proračuna EU-a za iznose koji bi mogli biti pogođeni ozbiljnim nepravilnostima.

U pogledu programa EFFR-a/KF-a i ESF-a, valja naglasiti da korektivni akcijski planovi s kojima su se suglasile države članice kao rezultat nadzorne uloge Komisije imaju i preventivan učinak na već nastale rashode korisnika koji su registrirani na nacionalnoj razini na računima tijela za ovjeravanje, ali još nisu prijavljeni Komisiji. Za takve rashode tijelo za ovjeravanje primjenjuje financijske ispravke koje je Komisija zatražila prije prijave rashoda.

Rashodi prijavljeni Komisiji s već izuzetim nepravilnim iznosima.

Osobito u slučaju ekstrapoliranih ili paušalnih ispravaka zbog nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole, iznosi koje su tijela za ovjeravanje preventivno ispravila prije ovjere mogu biti značajni.

To je vidljivo primjerice u slučaju financijskih ispravaka na izvoru koji su se primjenjivali u 2015. na Rumunjsku (345 milijuna EUR) ili u 2014. u Češkoj Republici (398 milijuna EUR) i Mađarskoj (135 milijuna EUR) u okviru korektivnih akcijskih planova za različite programe. U okviru ESF-a, glavni potvrđeni financijski ispravci na izvoru u 2015. primijenjeni su na Rumunjsku (77 milijuna EUR).

Slično tome, pisma upozorenja koja Komisija šalje kada se utvrde nedostaci u sustavu prije nego što je zahtjev za plaćanje podnesen Komisiji također mogu imati isti preventivni učinak na zaštitu proračuna EU-a, ali u tom slučaju ni Komisija ni država članice ne prijavljuju nikakav iznos jer je taj učinak teže kvantificirati. Preventivni učinak nadzorne uloge Komisije dovodi do povećane zaštite proračuna EU-a (i do smanjenja pogrešaka koje otkrivaju revizorska tijela prilikom revizije iznosa za koje su Komisiji podneseni zahtjevi) i stoga se mora uključiti i u izvješćivanje.

Prekidi i obustave ukidaju se samo na temelju razumnog uvjerenja o provedbi korektivnih mjera i/ili nakon provođenja financijskih ispravaka. Financijske ispravke treba uključiti u zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji ili je dogovoren s Komisijom. Primjerenost korektivnih mjera, uključujući i financijske ispravke, ocjenjuje se osobito na temelju revizijskih dokaza dobivenih od nacionalnog tijela nadležnog za reviziju ili od Komisijine (naknadne) revizije, a nakon pojedinačnog razmatranja slučaja s ciljem da se osigura dosljednost, transparentnost i jednako postupanje prema državama članicama.

5.1.1. Prekidi i obustave

Tablica 5.1.1.: Prekidi

u milijunima EUR
Fond	Kohezijska politika: Programsko razdoblje 2007. – 2013.
	Ukupni broj otvorenih predmeta na dan 31.12.2014.		Novi predmeti 2015.		Okončani predmeti 2015.		Ukupan broj otvorenih predmeta na dan 31.12.2015.
	Broj predmeta	Iznos	Broj predmeta	Iznos	Broj predmeta	Iznos	Broj predmeta	Iznos
EFRR i KF	99	3 818	87	5 299	135	7 387	51	1 730
ESF	32	970	27	1 392	33	1 599	26	762
EFR	7	14	25	157	30	162	2	8
Ukupno	138	4 802	139	6 848	198	9 148	79	2 501

U tablici je prikazan pregled prekinutih plaćanja za EFRR, KF, ESF i EFR u smislu razvijanja broja predmeta i iznosa. Ukupnim brojem otvorenih predmeta na kraju 2014. obuhvaćeni su svi predmeti koji su još otvoreni na kraju 2014., bez obzira na godinu u kojoj je država članica obaviještena o prekidu. Novi se predmeti odnose samo na prekinuta plaćanja o kojima su države članice obaviještene 2015. Okončani predmeti odnose se na slučajeve u kojima se plaćanje zahtjeva za povrat troškova nastavilo 2015., bez obzira na godinu u kojoj je započeo prekid. Kod predmeta koji su još otvoreni na kraju 2015. riječ je o prekidima koji su i dalje na snazi 31. prosinca 2015., tj. u kojima je rok plaćanja zahtjeva za povrat troškova i dalje prekinut dok predmetna država članica ne poduzme korektivne mjere.

Kada je riječ o EFRR-u i KF-u, 51 plaćanje koje je ostalo prekinuto na kraju 2015. odnosi se na Španjolsku (39), Mađarsku (5), prekogranične programe (4) i Češku Republiku (3). Većina predmeta proizlazi iz analize godišnjih izvješća o kontroli koja dostavljaju države članice i donekle iz drugih izvora kao što su mediji ili revizorske misije Komisije.

Kada je riječ o ESF-u, 26 plaćanja koja su ostala prekinuta na kraju 2015. odnose se na Španjolsku (11), Italiju (8), Francusku (2), Mađarsku (2), Ujedinjenu Kraljevinu (2) i Njemačku (1), od kojih ih je 15 već bilo prekinuto na kraju 2014.

Većina prekida u okviru EFR-a odnosi se na pitanja koja proizlaze iz analize godišnjih izvješća o kontroli koja države članice dostavljaju na početku svake godine (izvješća nisu dostavljena, nisu pouzdana ili sadržavaju visoke stope pogreške). U godišnjem izvješću o radu za 2014. izjavljena je rezerva za 5 operativnih programa (s prekinutim plaćanjima): za svih 5 slučajeva predmetne države članice poduzele su potrebne korektivne mjere i plaćanja su se mogla nastaviti.

Obustave

Kada je riječ o EFRR-u i KF-u, na kraju 2014. obustavljeno je 6 operativnih programa, od kojih su za 3 obustave ukinute u 2015. U 2015. doneseno je 10 odluka o obustavi: Španjolska (3), prekogranična područja (3), Mađarska (2), Italija (1) i UK (1). 6 od tih novih odluka krajem godine još je uvijek bilo na snazi, što je dovelo do ukupnog broja od 9 aktivnih odluka o obustavi na kraju 2015.

Kada je riječ o ESF-u, na kraju 2014. obustavljeno je 18 operativnih programa, od kojih su za 11 programa obustave ukinute u 2015. U 2015. doneseno je 10 odluka o obustavi (Francuska (1), Njemačka (1), Mađarska (1), Italija (2), Slovačka (1), Španjolska (1) i UK (3)), od kojih su za 2 (Slovačka i 1 od odluka o UK-u) obustave ukinute u 2015. Na kraju 2015. na snazi je još uvijek ukupno 15 obustava (Francuska (1), Njemačka (1), Mađarska (1), Italija (3), Španjolska (7) i UK (2)).

Privremena plaćanja u okviru operativnog programa EFR-a za Estoniju obustavljena su u svibnju 2014. i nastavljena u travnju 2015. Trenutačno u planu nema nikakvih obustava.

5.1.2. Mjere za sprečavanje prijevara

Prva i najsnažnija preventivna mjera protiv prijevara jest djelovanje čvrstog sustava interne kontrole, osmišljenog i vođenog kao razmjeran odgovor na utvrđene rizike. Takav sustav može smanjiti rizik da se prijevara dogodi ili ostane neotkrivena, ali ne može u potpunosti ukloniti vjerojatnost da se prijevara dogodi. Na kraju 2015. operativne uprave GU-a za regionalnu i urbanu politiku odgovorne su za naknadne radnje povezano sa 70 18 slučajeva istrage OLAF-a koje se odnose na EFRR i KF. Prema ocjenama OLAF-a, zbog učinka navodnih prijevara ili nepravilnosti mogao bi biti ugrožen iznos do 1 milijarde EUR. To je najveći iznos koji bi dužnosnik za ovjeru trebao ocijeniti na temelju prijavljenih nalaza.

Prema Komisijinu izvješću o borbi protiv prijevara od 31. srpnja 2015. 19 , države članice obavijestile su OLAF o ukupnom broju od 3 579 slučajeva nepravilnosti za EFRR i KF s iznosom od 1,68 milijardi EUR koji bi mogao biti ugrožen. Prema izvješću, u 2014. je udio slučajeva u kojima se sumnja na prijevaru među nepravilnostima koje su države članice prijavile OLAF-u činio oko 0,51 % plaćanja za kohezijsku politiku u 2014. Komisija provjerava rad tijela država članica u njihovoj borbi protiv prijevara koristeći se pristupom koji se temelji na riziku. Ipak, budući da su sheme prijevare i korupcije vrlo raznolike i da se njihovi elementi mijenjaju te Komisija ne može biti zamjena za tijela država članica i provjeriti 100 % rashoda, opseg prijevare i/ili korupcije, posebice u postupcima javne nabave u EU-u (od kojih neki također uključuju projekte koje sufinancira EU), može biti veći od onih na koje upućuju iznosi što su ih prijavile države članice. Komisija stoga i dalje analizira razine rizika od prijevara i sumnje u državama članicama, regijama i programima, vrste prijavljenih prijevara (modus operandi) i mjera za ublažavanje koje su donijele države članice.

Stupila je na snagu Zajednička strategija za borbu protiv prijevara (JAFS) 2015. – 2020., 20 koja obuhvaća EFRR, ESF, KF i druge fondove. S pomoću JAFS-a 3 glavne uprave 21 nastoje intenzivirati svoje napore u borbi protiv prijevara koji su u tijeku nizom novih inicijativa:

U prosincu 2015. uspješno je pokrenuta Zajednička strategija za borbu protiv prijevara (JAFS) GU-ova zaduženih za strukturne fondove.

1. Analiza rezultata procjene rizika od prijevare koje države članice moraju provesti prema zakonodavnim odredbama u razdoblju 2014. –2020. u svrhu daljnjeg podupiranja i ažuriranja akcijskog plana nove strategije;

2. Povećanje učinkovitog korištenja alata za ocjenjivanje rizika od prijevara ARACHNE od strane država članica;

3. Organizacija seminara o borbi protiv korupcije i borbi protiv prijevara za države članice s ciljem jačanja njihova kapaciteta za bolju borbu protiv prijevara i korupcije;

4. Ostale aktivnosti s ciljem promicanja dobrog upravljanja, podizanja svijesti i povećanja administrativnih kapaciteta država članica za zaštitu financijskih interesa EU-a i nacionalnih financijskih interesa.

Zajednička strategija za borbu protiv prijevara sadrži akcijski plan kojim se utvrđuju aktivnosti protiv prijevara koje će u bliskoj suradnji s OLAF-om provesti predmetni GU-i u predmetnom razdoblju.

Tijekom 2015. godine, druge glavne aktivnosti koje su provedene u okviru borbe protiv prijevara bile su sljedeće:

-Aktivnosti internog osposobljavanja i podizanja svijesti za službenike za dokumentaciju i revizore te programska tijela u državama članicama.

-Jačanje internog postupka za naknadne radnje završnih izvješća o predmetima (FCR-ima) koje izdaje OLAF.

-Aktivnosti osposobljavanja i podizanja svijesti za države članice za uspostavu učinkovitih i razmjernih mjera protiv prijevara za ublažavanje preostalih rizika od prijevare.

-Suradnja s OLAF-om u borbi protiv prijevara.

-Promicanje ARACHNE-a za potporu provjeri upravljanja.

-Uključivanje civilnog društva posredstvom „paktova o integritetu”.

Kao rezultat svoje politike nulte tolerancije prijevare, Komisija je izdala 42 pisma upozorenja povezana sa završnim izvješćima o predmetima OLAF-a i ostalim sumnjama u prijevare u 2015.

5.2.Korektivne mjere

5.2.1. Situacija do programskog razdoblja 2007. – 2013.

Financijski ispravci prijavljeni u 2015. za EFRR/KF za sva programska razdoblja ostali su stabilni u usporedbi s posljednje tri godine, sa značajnim porastom iznosa korekcija prijavljenih za programsko razdoblje 2007. – 2013 22 .

Financijski ispravci za 2015. u usporedbi s prethodnim godinama ostali su stabilni, čime su se potvrdila provedena stroga pravila o korekcijama, uključujući prekide i obustave.

Ovo povećanje za razdoblje 2007. – 2013. rezultat je činjenice da su u 2015. ovom porastu doprinijeli neki dugotrajni slučajevi, za koje su zahtjevi za plaćanje bili blokirani po nekoliko mjeseci ili čak i godina, i koji su okončani nakon provedbe financijskih ispravaka. Za te slučajeve ispravci koje su primijenile države članice mogli su se prijaviti tek 2015., nakon ukidanja postupaka prekida odnosno obustave plaćanja.

U pogledu ESF-a, iznos provedenih financijskih ispravaka prijavljenih u 2015. povećao se za sva programska razdoblja, što upućuje uglavnom na prihvaćanje financijskih ispravaka u kontekstu zatvaranja programa za razdoblje 2000. – 2006. i ukidanja dugoročnih obustava za programe u razdoblju 2007. – 2013.

5.2.2. Provedena poboljšanja i poboljšanja koja treba provesti

Kada je riječ o fondovima kohezijske politike, Komisija je 2015. nastavila strogo izvršavati svoju nadzornu ulogu prekidajući odnosno obustavljajući plaćanja odmah nakon otkrivanja nedostataka te osiguravajući da države članice riješe otkrivene nedostatke u svojim sustavima upravljanja i kontrole. Cilj je bio utvrditi i riješiti sve glavne neriješene značajne rizike kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita proračuna EU-a, a preostali rizik do zatvaranja programa smanjio na prihvatljivu razinu. To je dovelo do općeg poboljšanja za razdoblje 2007. – 2013. u odnosu na razdoblje 2000. – 2006. i pozitivnog trenda kada je riječ o učestalosti pogrešaka u kohezijskim rashodima tijekom godina zahvaljujući nizu djelovanja koje je poduzela Komisija u suradnji s državama članicama, kako je opisano u nastavku.

Nadalje, Uredba o zajedničkim odredbama (UZO) za razdoblje 2014. – 2020. sadrži pojačane kontrolne odredbe u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. i zahtjeve kojima se poboljšava odgovornost država članica kako bi bolje rješavale pogreške i osigurale zakonitost i pravilnost sufinanciranih rashoda. Glavni aspekti koje treba naglasiti:

Značajna poboljšanja zbog provedbe prekida i obustava i upotrebe pojednostavnjenih mogućnosti financiranja.

Novi okvir financijskog upravljanja u kojem obračunska godina za program traje od 1. srpnja do 30. lipnja. Tijelo za ovjeravanje potvrđuje Komisiji rashode u financijskim izvješćima programa koji se izrađuju za svaku obračunsku godinu, koji sadrže samo zakonite i redovite rashode kumulativno prijavljene tijekom obračunske godine i iz kojih su izostavljene sve otkrivene nepravilnosti nakon nacionalnih provjera i revizija.

Mehanizam zadržavanja od 10 % na sva Komisijina privremena plaćanja tijekom obračunske godine, što znači da Komisija u cijelosti nadoknađuje iskazane rashode tek nakon što tijela za upravljanje i ovjeravanje provedu sve nacionalne kontrole uključujući revizije od strane revizorskog tijela i nakon što se njihovi rezultati u potpunosti analiziraju i uzmu u obzir.

Predaja od strane upravljačkog tijela programa izjave o upravljanju kojom se potvrđuju informacije sadržane u financijskim izvješćima i potvrđuje da uspostavljeni kontrolni sustav pruža potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti aktivnosti i prijavljenih rashoda. Ta izjava bit će popraćena izvješćem koje će sadržavati sažetak svih rezultata izvršenih kontrola i revizija do potvrde financijskih izvješća, analizu prirode i opsega pogrešaka i utvrđene nedostatke sustava, kao i poduzete ili planirane korektivne mjere.

Samostalni zadaci revizije i revizorsko mišljenje o financijskim izvješćima, osim revizija pravilnog funkcioniranja sustava i reprezentativnih uzoraka aktivnosti i rashoda sa stanjem u tekućem razdoblju, od strane tijela nadležnog za reviziju programa. To će uključivati jamstvo da su svi otkriveni nepravilni rashodi prikladno i ispravno decertificirani i isključeni iz zahtjeva za privremeno plaćanje ili iz godišnjih financijskih izvješća i da su, kada su otkriveni ozbiljni nedostaci, provedene korektivne mjere.

Uvođenje obveznih neto financijskih ispravaka koje će usvojiti Komisija kada revizije EU-a otkriju nepravilnosti koje upućuju na ozbiljan nedostatak koji programska tijela nisu otkrila/prijavila u odnosu na financijska izvješća programa koja se podnose svake godine do 15. veljače. Neto financijski ispravci kojima se smanjuju dodijeljena sredstva država članica u slučaju neotkrivenih/neprijavljenih ozbiljnih nedostataka dat će veće poticaje za nacionalne rigorozne i pravodobne kontrole, uključujući kontrole od strane upravnih tijela, prije ovjeravanja programskih financijskih izvješća Komisiji.

Pojednostavnjenje i usklađivanje pravila za svih 5 ESI fondova. Povećana upotreba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja i njihovi pozitivni rezultati u smanjenju broja pogrešaka.

U području ESF-a Komisija je tijekom 2015. nastavila aktivno promicati korištenje pojednostavnjenih mogućnosti financiranja (SCO) posredstvom seminara i pokretanjem transnacionalne mreže u 2015. Izvješće o pregledu SCO-a podneseno je Europskom parlamentu u studenome 2015. i u njemu je istaknut već vrlo znatan porast sa 7 % u ESF-u provedenom u okviru SCO-a za razdoblje 2007. – 2013. na 35 % koja nacionalna tijela planiraju za razdoblje 2014. – 2020. U 2016. utvrđene su daljnje aktivnosti koje su usmjerene na 9 država članica s najnižom razinom planiranog korištenja SCO-a s općim ciljem da se u okviru ESF-a postigne do 50 % provedbe preko SCO-a. Prijedlozi za izmjenu Uredbe ispituju se u kontekstu preispitivanja VFO-a u sredini programskog razdoblja.

5.3.Otkriveni nedostaci u upravljanju i kontroli od strane država članica i poduzete mjere

Kako je već spomenuto, u okviru podijeljenog upravljanja države članice su ponajprije odgovorne za djelotvorno i učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole na nacionalnoj razini. Ipak, Komisija nastoji osigurati da nacionalni sustavi bolje sprečavaju pogreške prije potvrđivanja i poduzima brojne aktivnosti:

suradnja s upravljačkim tijelima na ostvarivanju pouzdanih i pravodobnih provjera upravljanja u cilju sprečavanja, prije svega, nastanka nepravilnosti ili njihova uključivanja u ovjerene zahtjeve za plaćanje dostavljene Komisiji,

provođenje preventivnih mjera za izgradnju sposobnosti, uključujući savjetovanje, podršku i osposobljavanje s programskim tijelima da se ojačaju njihove administrativne sposobnosti kada je to potrebno,

daljnja suradnja s revizorskim tijelima u okviru načela jedinstvene revizije radi pravodobnog i učinkovitog rješavanja rizika,

obavljanje komplementarnih revizija temeljenih na riziku o područjima rizika i upravljačkim tijelima ili posredničkim tijelima i

provođenje strogog nadzora nad upravljanjem programom, korištenjem raspoloživih pravnih alata kao što su prekidi, obustave i, prema potrebi, financijski ispravci.

U razdoblju 2007. – 2013. najvažniji glavni uzroci pogrešaka nalaze se, među ostalim, u složenim upravljačkim strukturama u nekim državama članicama, velikom odljevu zaposlenika u nekim tijelima što dovodi do gubitka stručnog znanja ili nedovoljnog broja dodijeljenih zaposlenika.

Glavni uzroci pogrešaka u EFRR-u/KF-u:

a) složene strukture u državama članicama

b) složeno zakonodavstvo

c) nedovoljne kontrole upravljanja u državama članicama

Pogreške se pojavljuju i zbog činjenice da se događa da su nacionalna ili regionalna pravila koja se primjenjuju na kohezijsku politiku zahtjevnija od pravila predviđenih u nacionalnom zakonodavstvu za slične rashode koji se financiraju iz nacionalnih izvora. Provjere upravljanja koje provode države članice i dalje su ključan problem. Glavni su problemi, osobito, formalna priroda provjerâ upravljanja, nedovoljne provjere postupaka javne nabave, državnih potpora ili pravila o prihvatljivosti, nedovoljna struktura/organizacija upravljačkih tijela ili posredničkih tijela i nedostatak osposobljavanja i nadzora u slučaju delegiranja odgovornosti. Komisija se služi rezultatima rada revizije za procjenu o tome može li se osloniti prije svega na mišljenje tijela nadležnih za reviziju s obzirom na učinkovito funkcioniranje sustavâ.

Glavni uzroci pogrešaka u ESF-u:

a) neprihvatljivi troškovi

b) neprihvatljivi projekti ili korisnici

U pogledu ESF-a, glavni izvor pogrešaka i dalje su neprihvatljivi troškovi, zajedno s neprihvatljivim projektima/korisnicima, a zatim problematika javne nabave. Komisija je započela ciljane mjere usmjerene rješavanju glavnih uzroka pogrešaka u tim područjima. Revizorske misije obavljene 2015. usredotočile su se na sljedeće glavne teme:

-Naknadne radnje povezane s primitkom godišnjih izvješća o kontroli za 2014.

-Tematska revizija o provjerama upravljanja, koja je već primijenjena u 2013. i 2014., nastavljena je u 2015. sa 9 dodatnih misija. Preporuke i, prema potrebi, postupci prekida i obustave pokrenuti su za one programe u kojima su vidljiva područja nesukladnosti ili slabih provjera.

-Za 20 programa u rezervi u godišnjem izvješću o radu za 2014. obavljena je revizorska misija u 2015.

-U 2015. godini obavljeno je 6 ponovnih provjera godišnjih izvješća o kontroli i 2 revizorske misije koje se odnose na članak 73.

Godišnje izvješće o radu za 2015. GU MARE sadrži rezervu u pogledu nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole sljedećih operativnih programa EFR-a: Češka Republika, Italija, Rumunjska, Slovačka i Španjolska (samo Galicija). Italija nije podnijela svoje godišnje izvješće o kontroli; Galicija podliježe ograničenju područja primjene. U preostalim operativnim programima postojale su znatne pogreške, o čemu se izvijestilo u godišnjim izvješćima o kontroli. Sve države članice obaviještene su o rezultatima Komisijine analize godišnjih izvješća o kontroli. Poslana su pisma o prekidu predmetnim državama članicama kada zahtjev još nije bio odobren, a u pismima su navedene potrebne korektivne mjere koje treba poduzeti kako bi se plaćanja mogla nastaviti.

5.4.Kumulativni podaci

5.4.1. Kohezijska politika: EFRR i ESF u razdoblju 2000. – 2006.

S obzirom na to da je zatvaranje razdoblja 2000. – 2006. u završnoj fazi, može se napraviti korisna usporedba ukupnih rezultata korektivnih mjera i ukupno potrošenih iznosa, čime se može dobiti potpuniji uvid u učinak korektivnih mehanizama 23 .

Kumulativni ispravci 4,2 % odobrenih sredstava iz proračuna

U pogledu sredstava EFRR-a i ESF-a na kraju 2015., kombinirani iznos financijskih ispravaka, samo na temelju nadzornih aktivnosti Komisije, iznosio je 7 784 milijuna EUR.

Na kraju 2015. Komisija je od ukupno 379 programa EFRR-a zatvorila njih 361 (u odnosu na 338 na kraju 2014.). Za preostalih 18 programa države članice osporile su financijske ispravke koje je predložila Komisija, dostavile su dodatne informacije koje treba uzeti u obzir ili su zatražile nadoknadu iznosa koje nije moguće vratiti. Ti se slučajevi prate u okviru postupaka financijskih ispravaka (saslušanja) i odluka o iznosima koje nije moguće vratiti.

U okviru EFRR-a, financijski ispravci koje je Komisija nametnula svim državama članicama ukupno do kraja 2015. iznosili su 5,8 milijardi EUR 24 , što je otprilike 4,5 % ukupnih dodijeljenih sredstava za sve programe iz razdoblja 2000. – 2006. Taj se postupak može raščlaniti na 4,1 milijardu EUR financijskih ispravaka tijekom trajanja programa i dodatnih 1,6 milijardi EUR financijskih ispravaka primijenjenih u trenutku zatvaranja programa. Glavne države članice na koje se ti ispravci odnose jesu Španjolska (2,6 milijardi EUR), Italija (1,2 milijarde EUR) i Grčka (1,2 milijarde EUR).

Postupak zatvaranja u okviru ESF-a bio je dovršen već na kraju 2014. Na kraju 2015. ukupan iznos financijskih ispravaka za programsko razdoblje 2000. – 2006. – uzimajući u obzir financijske ispravke u tijeku – iznosio je 2,4 milijarde EUR, što čini 3,6 % odobrenih sredstava za ESF. Taj se postupak može raščlaniti na 1,2 milijarde EUR financijskih ispravaka tijekom trajanja programa i dodatne 1,2 milijarde EUR primijenjene u trenutku zatvaranja programa.

Dijagram 5.4.1.: Kumulativni financijski ispravci država članica, potvrđeni i u tijeku na dan 31. prosinca 2015. u okviru EFRR-a i ESF-a za programsko razdoblje 2000. – 2006. u odnosu na primljene doprinose

5.4.2. Kohezijska politika: EFRR/KF i ESF za razdoblje 2007. – 2013.

Iako se očekuje da će se financijski ispravci za razdoblje 2007. – 2013. nastaviti povećavati u nadolazećim godinama jer će se programi iz tog razdoblja početi zatvarati, dosadašnji brojčani podaci upućuju na ukupno niži iznos financijskih ispravaka u odnosu na prethodno programsko razdoblje.

Kumulativni ispravci 1,4 % odobrenih sredstava iz proračuna

Niži iznos financijskih ispravaka odraz je poboljšanih sposobnosti sustava upravljanja i kontrole za otkrivanje problema i ispravljanje pogrešaka prije prijavljivanja rashoda Komisiji, što je vidljivo iz nižih stopa pogreške za kohezijsku politiku u razdoblju 2007. – 2013. u odnosu na razdoblje 2000. – 2006. Upućuje se i na ispravke koje su države članice izvršile u tom razdoblju.

Tablica 5.4.2.: Programsko razdoblje od 2007. do 2013. – financijski ispravci u okviru EFRR-a/KF-a i ESF-a potvrđeni i u tijeku na dan 31. prosinca 2015.; Raščlamba po državama članicama
u milijunima EUR
Država članica	Iznos doprinosa iz EFRR-a/KF-a i ESF-a za razdoblje 2007. – 2013.	Postotak iznosa doprinosa od ukupnih doprinosa	Potvrđeni financijski ispravci	Financijski ispravci u tijeku (poslani dopisi o zatvaranju)*	Ukupni financijski ispravci nametnuti za razdoblje 2007. – 2013.	Postotak financijskih ispravaka u odnosu na doprinose EFRR-a/KF-a i ESF-a	Udio nametnutih financijskih ispravaka u odnosu na ukupne financijske ispravke
Belgija	2 062	0,6 %	24	2	24	1,2 %	0,5 %
Bugarska	6 668	1,9 %	144	-	144	2,2 %	3,0 %
Češka Republika	26 425	7,6 %	810	-	810	3,1 %	17,2 %
Danska	510	0,1 %	0	-	0	0,0 %	0,0 %
Njemačka	25 465	7,3 %	179	1	179	0,7 %	3,8 %
Estonija	3 403	1,0 %	12	-	12	0,3 %	0,2 %
Irska	751	0,2 %	22	-	22	2,9 %	0,5 %
Grčka	20 210	5,8 %	338	-	338	1,7 %	7,2 %
Španjolska	34 527	9,9 %	488	2	488	1,4 %	10,4 %
Francuska	13 549	3,9 %	64	1	64	0,5 %	1,4 %
Hrvatska	858	0,2 %	-	-	-	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Italija	27 943	8,0 %	293	-	293	1,0 %	6,2 %
Cipar	612	0,2 %	-	-	-	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Latvija	4 530	1,3 %	47	-	47	1,0 %	1,0 %
Litva	6 775	2,0 %	0	-	0	0,0 %	0,0 %
Luksemburg	50	0,0 %	0	-	0	0,1 %	0,0 %
Mađarska	24 893	7,2 %	432	-	432	1,7 %	9,1 %
Malta	840	0,2 %	0	-	0	0,0 %	0,0 %
Nizozemska	1 660	0,5 %	-	-	-	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo
Austrija	1 204	0,3 %	16	-	16	1,3 %	0,3 %
Poljska	67 186	19,3 %	334	-	334	0,5 %	7,1 %
Portugal	21 412	6,2 %	22	-	22	0,1 %	0,5 %
Rumunjska	19 058	5,5 %	961	-	961	5,0 %	20,4 %
Slovenija	4 101	1,2 %	33	-	33	0,8 %	0,7 %
Slovačka	11 483	3,3 %	425	-	425	3,7 %	9,0 %
Finska	1 596	0,5 %	0	-	0	0,0 %	0,0 %
Švedska	1 626	0,5 %	1	-	1	0,1 %	0,0 %
Ujedinjeno Kraljevstvo	9 883	2,8 %	71	2	71	0,7 %	1,5 %
Prekogranična područja	7 987	2,3 %	3	-	3	0,0 %	0,1 %
Ukupno	347 268	100,0 %	4 719	8	4 719	1,4 %	100,0 %

Budući da se programi iz razdoblja 2007. – 2013. financiraju iz više fondova, u prethodnoj tablici nije navedena raspodjela između EFRR-a i KF-a.

*Tim brojčanim podacima prikazuje se broj financijskih ispravaka u tijeku u okviru ESF-a; brojčani podaci o financijskim ispravcima u tijeku u okviru EFRR-a/KF-a nisu dostupni.

Dijagram 5.4.2.: Kumulativni financijski ispravci država članica, potvrđeni i u tijeku na dan 31. prosinca 2015. u okviru EFRR-a/KF-a i ESF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. u odnosu na primljene doprinose

U okviru programâ EFRR-a/KF-a Komisija je nametnula ukupno približno 3,5 milijardi EUR financijskih ispravaka od početka programskog razdoblja 2007. – 2013. (što uključuje 1,2 milijarde EUR financijskih ispravaka koje su države članice primijenile prije prijavljivanja rashoda Komisiji ili u trenutku prijavljivanja kao rezultat zatraženih korektivnih mjera). Glavne države članice na koje se ti ispravci odnose jesu Češka Republika (748 milijuna EUR), Rumunjska (506 milijuna EUR), Mađarska (405 milijuna EUR), Slovačka (388 milijuna EUR), Grčka (289 milijuna EUR), Španjolska (273 milijuna EUR) i Italija (266 milijuna EUR).

Države članice s najvišom razinom kumulativnog iznosa ispravaka u okviru ESF-a bile su Rumunjska (455 milijuna EUR), Španjolska (215 milijuna EUR) i Poljska (157 milijuna EUR). U ovoj fazi provedbe i gotovo na zatvaranju programa, kumulativan iznos financijskih ispravaka uključujući financijske ispravke u tijeku jest 1,2 milijarde EUR, što čini 1,6 % dodijeljenih sredstava ESF-a.

5.5.Ispravci država članica

Na temelju propisa za programsko razdoblje 2007. – 2013. države članice jednom godišnje Komisiji moraju podnijeti izvješće o ispravcima 25 koji proizlaze iz svih provedenih kontrola. Komisija u okviru svojeg jamstvenog postupka provodi revizije temeljene na riziku i administrativne preglede radi provjere pouzdanosti tih podataka.

Vidi detaljne podatke u Prilogu 7. Ističe se da je Komisija zbog određenih nedostataka u iznosima država članica primijenila razborit pristup 26 kako bi osigurala da iznosi ne budu prikazani višima od stvarnih; stoga bi neki od njih u stvarnosti mogli biti viši. Međutim, to ne utječe na pouzdanost podataka Komisije. Predmetni su iznosi vrlo značajni, a kada se zbroje s rezultatima rada Komisije, vrlo jasno upućuju na uspjeh kontrola koje su uvele obje strane.

6.IZRAVNO I NEIZRAVNO UPRAVLJANJE

Za rashode u okviru izravnog i neizravnog upravljanja Komisija je uspostavila kontrolne okvire za sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje, a time i suzbijanje nepravilnosti u raznim fazama postupka upravljanja bespovratnim sredstvima kako bi postigla operativne i financijske ciljeve. U nastavku je prikazan pregled kontrola izvršenih u dva ključna područja rashoda u okviru izravnog i neizravnog upravljanja: istraživanje i međunarodna pomoć.

Kontrolni okvir rashoda za istraživanje primjenjiv i na izravno 27 i na neizravno 28 upravljanje počinje razvojem programa rada koji prolazi kroz opsežan postupak savjetovanja kako bi se osiguralo da u najboljoj mogućoj mjeri ispunjuje očekivanja svih dionika i da pridonosi ostvarenju najboljih mogućih ishoda istraživanja. Nakon evaluacije prijedloga provode se daljnje kontrole, a odabrani se prijedlozi pretvaraju u pravno obvezujuće ugovore. Provedba projekta prati se tijekom cijelog trajanja projekta. Sva plaćanja na temelju zahtjeva za povrat troškova podliježu ex ante provjerama u skladu sa standardnim postupcima koji uključuju potvrdu o reviziji koju je izvršio kvalificirani revizor. Dodatne, ciljane kontrole mogu se provoditi, kao i standardne kontrole, u skladu s dostavljenim informacijama i rizičnošću transakcije.

Glavni izvor jamstva dubinske su ex-post provjere koje se provode na uzorku zahtjeva u poslovnim prostorijama korisnika nakon nastalih i prijavljenih troškova. Velik broj tih dubinskih provjera provodi se tijekom trajanja programa. Vraćaju se svi prekomjerno uplaćeni iznosi, a sustavne se pogreške proširuju na sva tekuća sudjelovanja korisnika.

U području međunarodne suradnje i razvoja Komisija je uspostavila kontrolni okvir za sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje, a time i suzbijanje nepravilnosti u različitim fazama provedbe financiranja koji se primjenjuje na oba načina upravljanja (izravno i neizravno 29 ) koji se primjenjuju u toj provedbi. Ta strategija počinje odabirom najprikladnijeg alata kod izrade planskih dokumenata i financijskih odluka te se prenosi u stvarne provjere koje se provode u svim fazama provedbe. Sa stajališta financijske kontrole sustav se sastoji od više instrumenata koji se sustavno primjenjuju na provedbu ugovora i bespovratnih sredstava za sve načine upravljanja: ex ante provjere plaćanja, revizije koje provodi Komisija i koje su predviđene u planu revizije, provjere rashoda koje se izvršavaju prije nego što korisnici isplate bespovratna sredstva, misije provjere u međunarodnim organizacijama i opća ex-post kontrola na temelju istraživanja o stopi preostale pogreške koje se provodi svake godine.

Pored svih ostalih mogućih načina predviđenih u Financijskoj uredbi, financijski interesi EU-a zaštićeni su i ex ante kontrolama pojedinačnih transakcija koje provodi Komisija i naknadnim kontrolama ili revizijama te povratom svih nepropisno isplaćenih sredstava u slučaju nepoštovanja dogovorenih postupaka ili u slučaju neprihvatljivosti aktivnosti za financiranje sredstvima EU-a.

Naposljetku, na temelju posljednje djelomične revizije Financijske uredbe 30 osnovan je novi sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) kojim se osigurava otkrivanje i kolanje povjerljivih informacija o gospodarskim subjektima koji ugrožavaju financijske interese Unije. Te su informacije centralizirane u novoj bazi podataka iz 2016.

PRILOZI: DETALJNI PODACI

1.Financijski ispravci u 2015. u odnosu na primljena plaćanja EU-a; Raščlamba po državama članicama

Država članica	Plaćanja primljena iz proračuna EU-a 2015. (u milijunima EUR)	Financijski ispravci potvrđeni 2015. (u milijunima EUR)	Financijski ispravci potvrđeni 2015. kao postotak plaćanja primljenih iz proračuna EU-a u 2015.	Financijski ispravci provedeni 2015. (u milijunima EUR)	Financijski ispravci provedeni 2015. kao postotak plaćanja primljenih iz proračuna EU-a u 2015.
Belgija	1 045	1	0,1 %	11	1,1 %
Bugarska	2 524	67	2,7 %	143	5,7 %
Češka Republika	6 921	111	1,6 %	254	3,7 %
Danska	1 139	3	0,3 %	2	0,2 %
Njemačka	8 796	60	0,7 %	(57)	(0,6 %)
Estonija	346	2	0,6 %	1	0,3 %
Irska	1 724	(3)	(0,2 %)	19	1,1 %
Grčka	5 672	562	9,9 %	403	7,1 %
Španjolska	11 975	(181)	(1,5 %)	(157)	(1,3 %)
Francuska	11 625	318	2,7 %	661	5,7 %
Hrvatska	468	0	0,0 %	0	0,0 %
Italija	10 578	378	3,6 %	373	3,5 %
Cipar	149	0	0,1 %	0	0,1 %
Latvija	900	28	3,1 %	28	3,1 %
Litva	739	8	1,1 %	10	1,3 %
Luksemburg	70	1	1,1 %	1	1,3 %
Mađarska	5 459	108	2,0 %	255	4,7 %
Malta	95	0	0,2 %	1	0,6 %
Nizozemska	1 129	58	5,1 %	(23)	(2,0 %)
Austrija	1 411	(21)	(1,5 %)	10	0,7 %
Poljska	12 957	176	1,4 %	119	0,9 %
Portugal	2 197	148	6,7 %	85	3,9 %
Rumunjska	6 263	502	8,0 %	595	9,5 %
Slovenija	816	18	2,2 %	20	2,5 %
Slovačka	3 632	264	7,3 %	133	3,7 %
Finska	1 065	4	0,4 %	4	0,4 %
Švedska	1 045	14	1,4 %	14	1,4 %
Ujedinjeno Kraljevstvo	5 526	102	1,8 %	195	3,5 %
INTERREG	1 887	1	0,1 %	3	0,1 %
UKUPNO	108 153	2 732	2,5 %	3 104	2,9 %

Negativni iznosi navedeni u prethodnoj tablici mogu biti rezultat presuda Suda EU-a kojima se poništavaju odluke o financijskim ispravcima.

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz tablica možda ne daju točan zbroj.

2.Raščlamba paušalnih ispravaka u 2015.

	Ukupni potvrđeni financijski ispravci (u milijunima EUR)	Paušalni financijski ispravci* potvrđeni 2015. (u milijunima EUR)	Ukupni provedeni financijski ispravci (u milijunima EUR)	Paušalni financijski ispravci* provedeni 2015. (u milijunima EUR)
Poljoprivreda***
EFJP	922	709**	1 017	-
Ruralni razvoj	46	179**	263	-
Kohezija
EFRR i KF****	1 289	986	1 359	970
ESF	348	279	407	312
Smjernice EFSJP-a	97	0	24	0
EFR/FIUR	6	3	10	3
Unutarnje politike	23	10	23	10
UKUPNO	2 732	2 165	3 104	1 295

* Uključuje ekstrapolirane ispravke.

** Riječ je o najboljoj procjeni. Većina financijskih ispravaka objedinjuje iznose koji se temelje na

točnim izračunima i paušalne stope.

*** Izvršeni paušalni brojčani podaci za područje poljoprivrede nisu dostupni.

**** Raščlamba paušalnih ispravaka dostupna je samo za VFO za razdoblje 2007. – 2013.

3.Raščlamba financijskih ispravaka na izvoru 2015.

Država članica	Financijski ispravci na izvoru potvrđeni 2015. (u milijunima EUR)	Financijski ispravci na izvoru provedeni 2015. (u milijunima EUR)
Belgija	0	0
Bugarska	0	28
Cipar	0	0
Češka Republika	3	67
Španjolska	7	7
Finska	0	0
Francuska	3	3
Ujedinjeno Kraljevstvo	0	0
Grčka	2	30
Mađarska	12	126
Irska	0	0
Italija	6	4
Latvija	2	2
Nizozemska	1	1
Poljska	56	4
Portugal	0	0
Rumunjska	423	507
Švedska	5	5
Slovačka	5	5
UKUPNO	524	788

4.Raščlamba neto financijskih ispravaka 2015.

Potvrđeno
u milijunima EUR
Naslov VFO-a	Neto financijski ispravci potvrđeni 2015.	Financijski ispravci sa zamjenom rashoda i drugi ispravci potvrđeni 2015.	Ukupni financijski ispravci potvrđeni 2015.
Pametan i uključiv rast	(241)	1 878	1 637
EFRR	127	1 157	1 283
Presude Suda EU-a	(457)	0	(457)
EFRR ukupno	(330)	1 157	826
Kohezijski fond	26	446	472
Presude Suda EU-a	(9)	0	(9)
Kohezijski fond ukupno	17	446	462
ESF	73	276	348
Održivi rast: prirodni resursi	1 063	9	1 072
EFJP	918	4	922
Ruralni razvoj	46	-	46
FIUR/EFR	2	4	6
Smjernice EFSJP-a	97	-	97
Sigurnost i građanstvo	9	15	23
Migracija i unutarnji poslovi	9	15	23
UKUPNO	831	1 901	2 732

Ukupno 549 milijuna EUR tek treba biti razvrstano i smatra se ispravcima koji nisu neto ispravci u ovoj tablici.

Provedeno
u milijunima EUR
Naslov VFO-a	Neto financijski ispravci provedeni 2015.	Financijski ispravci sa zamjenom rashoda i drugi ispravci provedeni 2015.	Ukupni neto financijski ispravci provedeni 2015.
Pametan i uključiv rast	(117)	1 883	1 766
EFRR	259	973	1 231
Presude Suda EU-a	(457)	0	(457)
EFRR ukupno	(198)	973	774
Kohezijski fond	63	576	639
Presude Suda EU-a	(54)	0	(54)
Kohezijski fond ukupno	9	576	585
ESF	73	334	407
Održivi rast: prirodni resursi	1 289	25	1 314
EFJP	998	20	1 017
Ruralni razvoj	263	-	263
FIUR/EFR	5	5	10
Smjernice EFSJP-a	24	-	24
Sigurnost i građanstvo	9	15	23
Migracija i unutarnji poslovi	9	15	23
UKUPNO	1 181	1 923	3 104

5.Iznosi u poljoprivredi koje su krajnji korisnici vratili državama članicama u 2015.

u milijunima EUR
Država članica	EFJP	EPFRR	Ukupno 2015.
Belgija	2,8	0,6	3,4
Bugarska	1,6	3,1	4,7
Češka Republika	0,6	1,0	1,6
Danska	2,4	3,3	5,6
Njemačka	11,3	11,7	23,0
Estonija	0,5	1,3	1,7
Irska	5,6	2,8	8,4
Grčka	2,8	3,0	5,7
Španjolska	19,0	6,6	25,5
Francuska	22,9	3,9	26,8
Hrvatska	0,3	0,0	0,3
Italija	20,0	21,1	41,1
Cipar	0,3	0,0	0,4
Latvija	1,5	1,0	2,5
Litva	14,9	1,3	16,2
Luksemburg	0,3	0,2	0,5
Mađarska	3,6	9,1	12,7
Malta	0,0	0,1	0,2
Nizozemska	2,6	1,0	3,5
Austrija	5,7	8,2	13,9
Poljska	8,1	19,4	27,5
Portugal	4,9	11,7	16,7
Rumunjska	10,0	31,5	41,4
Slovenija	0,6	0,9	1,5
Slovačka	1,4	1,2	2,5
Finska	1,1	1,5	2,6
Švedska	2,0	1,5	3,4
Ujedinjeno Kraljevstvo	9,0	6,9	15,9
Ukupno	155,4	153,8	309,2

6.Ispravci koje su države članice same primijenile 2015. prije izvršenja plaćanja korisnicima (dodatak ispravcima koje je prijavila Komisija 31 )

u milijunima EUR
Država članica	Tržišne mjere iz EFJP-a	Izravna plaćanja EFJP-a	EPFRR	Ukupno 2015.
Belgija	0,3	1,2	0,9	2,4
Bugarska	0,2	13,5	7,2	20,8
Češka Republika	0,0	0,3	0,8	1,1
Danska	0,0	1,1	1,4	2,6
Njemačka	4,7	5,1	7,5	17,3
Estonija	0,0	0,6	1,4	2,0
Irska	3,0	2,6	0,7	6,2
Grčka	0,6	11,6	6,4	18,6
Španjolska	27,0	25,9	17,2	70,1
Francuska	9,5	5,2	5,6	20,4
Hrvatska	0,1	1,0	0,0	1,1
Italija	3,9	26,9	8,0	38,8
Cipar	0,1	0,7	0,2	0,9
Latvija	0,0	1,2	1,6	2,8
Litva	0,0	0,8	2,9	3,7
Luksemburg	0,0	0,0	0,1	0,1
Mađarska	2,6	11,3	15,3	29,1
Malta	0,0	0,0	0,4	0,4
Nizozemska	6,5	0,8	1,8	9,1
Austrija	2,2	2,4	3,5	8,1
Poljska	12,8	12,5	9,9	35,2
Portugal	0,9	2,6	5,5	9,0
Rumunjska	2,1	11,5	13,3	26,9
Slovenija	0,1	0,2	0,9	1,2
Slovačka	0,2	3,6	1,2	4,9
Finska	0,0	2,1	2,3	4,4
Švedska	4,6	0,7	2,3	7,6
Ujedinjeno Kraljevstvo	0,6	2,7	5,2	8,5
Ukupno	81,9	148,0	123,3	353,2

7.Kumulativni ispravci na kraju 2015. koje su prijavile države članice za razdoblje kohezijske politike 2007. – 2013. 32

u milijunima EUR
Država članica	EFRR/KF	ESF	EFR	Ukupno

Belgija	5,2	23,4	-	28,6
Bugarska	62,8	4,8	-	67,7
Češka Republika	336,4	2,8	-	339,1
Danska	0,7	0,1	0,2	1,0
Njemačka	393,7	99,2	1,2	494,1
Estonija	19,0	0,7	0,5	20,3
Irska	0,8	18,2	0,2	19,1
Grčka	672,7	33,3	0,1	706,2
Španjolska	499,7	240,7	47,1	787,5
Francuska	164,9	64,2	2,4	231,5
Hrvatska	1,7	0,3	-	2,0
Italija	435,8	111,6	4,2	551,6
Cipar	0,7	0,6	0,3	1,7
Latvija	4,1	2,5	1,2	7,8
Litva	18,8	0,6	0,1	19,5
Luksemburg	-	1,0	-	1,0
Mađarska	302,1	2,7	0,1	304,9
Malta	1,6	0,3	0,0	1,9
Nizozemska	10,0	5,5	5,5	21,0
Austrija	10,8	4,4	0,0	15,1
Poljska	530,4	-	0,8	531,1
Portugal	223,1	73,4	2,5	299,0
Rumunjska	252,3	-	-	252,3
Slovenija	73,8	6,8	0,0	80,7
Slovačka	168,6	8,9	0,1	177,5
Finska	2,0	0,9	1,0	3,9
Švedska	7,1	1,4	0,3	8,8
Ujedinjeno Kraljevstvo	137,3	42,8	2,7	182,7
Prekogranična područja	35,6	-	-	35,6
UKUPNO PROVEDENO	4 371,7	751,3	70,4	5 193,5

(1) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 - SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(2) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike – SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(3) SL L 255, 28.8.2014., str. 59.

(4) Članak 54. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(5) Članak 55. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(6) Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu: Godišnje izvješće za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju, COM(2016) 446 final, 5.7.2016.

(7) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz tablica koje slijede možda ne daju točan zbroj.

(8) Detaljnije informacije mogu se naći u odjeljku 2.4.2.1. u godišnjem izvješću o aktivnostima GU AGRI za 2015. (http://ec.europa.eu/atwork/index_en.htm).

(9) Treba naglasiti da u nekim slučajevima iznosi o kojima su javile države članice uključuju i pojedinačne ispravke i ispravke s paušalnim stopama odnosno ekstrapolirane ispravke; za potrebe izvješćivanja ti iznosi uključeni su u kategoriju (pojedinačni paušalni ispravci) koja se smatra prevladavajućom. Ta dva ograničenja nemaju učinak na pouzdanost globalnih prijavljenih iznosa.

(10) U okviru EFRR-a/KF-a, budući da za države članice ne postoji pravni zahtjev izvješćivanja o financijskim ispravcima na izvoru, kao ni strukturirano izvješćivanje od početka programskog razdoblja, prijavljeni iznosi predstavljaju razboritu procjenu koja nije iscrpna za slučajeve za koje je Komisija mogla obnoviti jasan revizijski trag na razini tijela za ovjeravanje.

(11) Članak 21. stavak 3. točka (c) Financijske uredbe.

(12) SL L 255, 28.8.2014., str. 18. i 59.

(13) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike – SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(14) Čl. 41. Ur. 1306/2013

(15) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 – SL L 347, 20.12.2013, str. 320.

(16) Postupak kojim Komisija prihvaća financijske izvještaje država članica, a time i rashode agencija za plaćanja prema poljoprivrednicima i korisnicima. Prvo, financijski izvještaji agencija za plaćanja podliježu provjeri točnosti tijela za ovjeravanje u državama članicama, a zatim Komisija donosi odluku o poravnanju računâ. Drugo, sama Komisija zatim izvršava postupak potvrde sukladnosti koji se temelji na revizijama s pomoću kojih (u idućim godinama) može utvrditi i isključiti plaćanja koja nisu u skladu s pravilima.

(17) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 375/2012 od 2. svibnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 885/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u pogledu akreditacije agencija za plaćanja i drugih tijela te poravnanja računa EFJP-a i EPFRR-a – SL L 118, 3.5.2012., str. 4–5.

(18) Na kraju 2014. poduzete su naknadne radnje kod 50 slučajeva. Za 8 slučajeva naknadne radnje okončane su u 2015. Nastavljaju se naknadne radnje za 28 novih završnih izvješća o slučajevima koji su dobiveni od OLAF-a u 2015.

(19) COM(2015) 386 final http://ec.europa.eu/anti_fraud/documents/reports-commission/2014/pif_report_2015_en.pdf.

(20) Vidi Ares(2015) 6023058 od 23. prosinca 2015.

(21) GU Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (EMPL), GU Pomorstvo i ribarstvo (MARE) i GU Regionalna i urbana politika (REGIO).

(22) Iznos prijavljen za 2015. uključuje negativne financijske ispravke koji se odnose na izgubljene predmete na Sudu EU-a i time nadoknađuje kretanje opisano ovdje – vidi odjeljak 3.2.2.

(23) Za detaljnije objašnjenje korektivnog mehanizma koji je Komisija uspostavila za zatvaranje razdoblja 2000. –2006., vidi Izvješće o financijskim ispravcima izvršenima u okviru EFRR-a i ESF-a za programe iz razdoblja 2000. –2006. (Ares(2013)689652 – 12. travnja 2013.).

(24) Taj iznos ne uključuje financijske ispravke na izvoru koje primjenjuju države članice prije prijavljivanja rashoda Komisiji budući da nije bilo nikakve zakonske obveze prijave takvih iznosa. Slijedom toga, Komisija nema takve informacije.

(25) Ispravci na izvoru isključeni su iz ovog godišnjeg izvješćivanja, u skladu s pravnim okvirom koji se primjenjivao za razdoblje 2007. – 2013.

(26) Kako bi se izbjegao rizik od dvostrukog brojanja, iznosi prijavljeni u ovom odjeljku izračunavaju se kao razlika između kumulativnih iznosa koje su prijavile države članice (članak 20. prikazuje isplate i povrate) i financijskih ispravaka koje je prijavila Komisija (prethodna tablica 3.2.3.).

(27) Proračun za istraživanja što ga izvršavaju Komisija i izvršne agencije.

(28) Izvršenje proračuna za istraživanja povjereno je zajedničkim poduzećima.

(29) Izvršenje proračuna od strane međunarodnih organizacija.

(30) Uredba (EU, Euratom) br. 2015/1929 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. listopada 2015. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 286, 30.10.2015., str. 1.).

(31) Proizlaze iz statističkih podataka o kontroli država članica prijavljenih Komisiji.

(32) Dodatak ispravcima koje je prijavila Komisija – vidi odjeljak 5.5.

Choose the experimental features you want to try