Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016DC0163

    IZVJEŠĆE KOMISIJE o ocjeni kvalitete podataka u izvješćima država članica iz 2014. o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima

    COM/2016/0163 final

    Bruxelles, 30.3.2016.

    COM(2016) 163 final

    IZVJEŠĆE KOMISIJE

    o ocjeni kvalitete podataka u izvješćima država članica iz 2014. o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima

    {SWD(2016) 68 final}


    IZVJEŠĆE KOMISIJE

    o ocjeni kvalitete podataka u izvješćima država članica iz 2014. o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima

    1.Uvod

    U članku 4. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 184/2005 1 navodi se sljedeće:

    „Komisija uz pomoć Odbora za platnu bilancu iz članka 11. stavka 1. ocjenjuje kvalitetu prenesenih podataka na osnovi izvješća o kvaliteti. Navedena se ocjena Komisije šalje na uvid Europskom parlamentu.”

    U ovom izvješću Komisije ocjenjuje se kvaliteta podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima sadržanih u izvješćima država članica iz 2014. u skladu s Uredbom (EZ) br. 184/2005. Komisija je ovo izvješće pripremila uz pomoć Odbora za platnu bilancu, kako je propisano člankom 4. stavkom 3. navedene Uredbe, i na temelju rezultata ocjene kvalitete koju je proveo Eurostat od siječnja do srpnja 2015. U ocjeni kvalitete obuhvaćene su i zemlje Europskog gospodarskog prostora, Island i Norveška, no u izvješću Komisije ne analiziraju se rezultati za te zemlje.

    U ovom se izvješću ukratko opisana načela za ocjenjivanje kvalitete službenih statistika, a zatim analizira omjer u kojem su podaci o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima u skladu s načelima o kvaliteti na kojima se temelji Europski statistički sustav (ESS).

    Izvješće se prije svega usredotočuje na zahtjeve u skladu s kojima države članice moraju izraditi i dostaviti podatke o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima te na to ispunjavaju li one svoje pravne obveze ili ne. U njemu se daju i informacije koje se mogu upotrijebiti za ocjenu kvalitete tih podataka, s posebnim naglaskom na ukupnim agregatima i glavnim komponentama potrebnima za pripremu agregata.

    U priloženom radnom dokumentu službi Komisije o kvaliteti statistika o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima koje su 2014. dostavile države članice, Island i Norveška, daje se detaljna analiza rezultata ocjene kvalitete.

    2.Ocjena kvalitete službenih statistika

    Eurostat svake godine ocjenjuje kvalitetu podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima u skladu s načelima utvrđenima u Uredbi Komisije (EZ) br. 1055/2008 2 . U toj se ocjeni provjerava da su podaci u skladu sa sedam kriterija kvalitete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici 3 , a riječ je o sljedećim kriterijima: i. relevantnost; ii. točnost; iii. pravovremenost; iv. preciznost; v. dostupnost i jasnoća; vi. usporedivost i vii. usklađenost. Uredba (EZ) br. 223/2009 4 izmijenjena je 29. travnja 2015. kako bi se ojačalo više odredbi, uključujući one o ocjeni kvalitete.

    Eurostat je tijekom godina uložio velike napore kako bi razvio metode i alate upravljanja kvalitetom koji mu pomažu u izradi visokokvalitetne europske statistike. Izvješća o kvaliteti temelj su ocjene kvalitete, koja je pak polazište za poboljšanje kvalitete. „Priručnik o izvješćima o kvaliteti ESS-a” 5 detaljno opisuje čitav niz metoda koje se mogu upotrebljavati za ocjenu kvalitete službenih statistika. Metoda se razlikuje ovisno o vrsti statističkog procesa.

    Svrha statistike jest izrada procjena nepoznate vrijednosti. Zbog varijabilnosti i pristranosti te procjene nisu jednake stvarnim vrijednostima i u statistikama može doći do čitavog niza pogrešaka povezanih s uzorkovanjem i pogrešaka koje nisu povezane s uzorkovanjem.

    Utvrđenom teorijom provjere točnosti statistika utemeljenih na istraživanjima na uzorku promatra se varijabilnost, odnosno u kojoj mjeri procjena varira u odnosu na očekivanu vrijednost. Varijabilnost je izražena s pomoću varijance, standardne pogreške, koeficijenta varijacije i intervala povjerenja.

    Statistike o platnoj bilanci (kao nacionalni računi) izrađuju se upotrebom računovodstvenog okvira, a temelje se na različitim primarnim statistikama, kao što su podaci o robi, uslugama i izravnim stranim ulaganjima. Neke primarne statistike temelje se na istraživanjima na uzorku, neke su izvedene iz administrativnih podataka, a neke proizlaze iz modela.

    U pogledu računovodstvenog okvira kao što je platna bilanca nije moguć izravan pristup mjerenju točnosti. U skladu s općim načelima o mjerenju kvalitete statistika potrebno je upotrebljavati dva glavna instrumenta, a to su analiza revizija (iz koje je vidljiva razina približnosti početnih procjena naknadnim ili konačnim procjenama) te ispitivanje pogrešaka i propusta 6 . Ovim su izvješćem obuhvaćena oba navedena instrumenta.

    Iako kvaliteta agregiranih statistika nije jednostavan zbroj kvalitete svih temeljnih primarnih podataka, kvaliteta podataka o platnoj bilanci ovisi o kvaliteti svih temeljnih primarnih podataka. Zasebna izvješća o kvaliteti 7 redovito se pripremaju za statistike o međunarodnoj trgovini robom. Kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 638/2004 i Uredbom (EZ) br. 471/2009 te su statistike glavna komponenta tekućeg računa. Zato se s podacima o platnoj bilanci ocjenjuju samo podaci o međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima.

    3.Posebne značajke ove ocjene kvalitete

    Ova ocjena kvalitete prva je ocjena od stupanja na snagu Uredbe Komisije (EU) br. 555/2012 8 . Stoga su izvješćem o kvaliteti za pojedinu zemlju obuhvaćeni podaci koji su dobiveni upotrebom ažuriranih zahtjeva za podacima i metodologijom opisanom u šestom izdanju „Priručnika o bilanci plaćanja i stanju međunarodnih ulaganja” Međunarodnog Monetarnog Fonda (BPM6) (vidi okvir 1.) 9 .

    Države članice prvo su u lipnju 2014. dostavile podatke o transakcijama na temelju BPM6 i podatke o stanju međunarodnih ulaganja. U skladu s novim zahtjevima utvrđenima u Uredbi Komisije (EU) br. 555/2012 sada je dostupno više pojedinosti o podjeli transakcija, dok su se učestalost i pravovremenost podataka poboljšale. Zato je krajnjim korisnicima sada omogućen mnogo bolji pregled podataka o platnoj bilanci, stanju međunarodnih ulaganja, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima u usporedbi s podacima koji su se zahtijevali u okviru metodologije BPM5. Novim zahtjevima uvodi se novi niz mjesečnih podataka o platnoj bilanci država članica. Nacionalni priređivači uz obvezne zahtjeve sada dostavljaju i dobrovoljne podatke s bilateralnom geografskom podjelom među državama EU-a i dodatnim stavkama platne bilance.

    Okvir 1. Šesto izdanje „Priručnika o bilanci plaćanja i stanju međunarodnih ulaganja” Međunarodnog Monetarnog Fonda (BPM6)

    BPM6 osigurava standardni okvir za izradu statistike o transakcijama i stanjima između određenog gospodarstva (pojedina zemlja, valutna unija (kao što je europodručje) ili ekonomska unija (kao što je Europska unija)) i ostatka svijeta. U njemu su objašnjeni koncepti, definicije, klasifikacije i dogovori u pogledu statistika o platnoj bilanci i stanju međunarodnih ulaganja, njime se unaprjeđuje međunarodna usporedivost podataka tako što se promiču međunarodno prihvaćene smjernice i u njemu su navedene veze s drugim makroekonomskim statistikama kako bi se promicala dosljednost među različitim statističkim područjima. BPM6 je u skladu s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa 10 i Sustavom nacionalnih računa iz 2008. 11 , kojima je uspostavljen statistički okvir za nacionalne račune. On je isto tako u skladu s četvrtim izdanjem OECD-ove referentne definicije izravnih stranih ulaganja 12 , kojom se za statistike o izravnim stranim ulaganjima osiguravaju dodatne smjernice, i UN-ovim „Priručnikom o statistici međunarodne trgovine uslugama iz 2010.”.

    BPM6 odražava promjene u gospodarstvu koje su se dogodile od 1993. Predmetno je razdoblje bilo obilježeno znatnim povećanjem prekograničnih aktivnosti, koje je posljedica smanjenja prepreka trgovini i kontrola kapitala. Međunarodne korporativne strukture postale su sve složenije, s vrijednosnim lancima, financijskim vezama i vlasničkim strukturama na globalnoj razini. Zbog dinamičnog rasta međunarodnih tržišta kapitala znatno su se povećali i prekogranični financijski tokovi. Globalizacija je uzrok novih izazova u pogledu politika i razlog brojnih promjena koje su se uvele u okviru BPM6. Zbog činjenice da obujmi transakcija često odgovaraju samo dijelu stanja, stanje međunarodnih ulaganja često je korisnije kao pokazatelj vanjske financijske situacije ekonomije. To je vidljivo i iz novog naslova „Priručnik o bilanci plaćanja i stanju međunarodnih ulaganja”, kojim se upućuje na sve veću važnost stanja međunarodnih ulaganja.

    Izvješćima o kvaliteti u pogledu platne bilance, međunarodne trgovine uslugama i izravnih stranih ulaganja osigurava se redovito praćenje stabilnosti i dosljednosti podataka. Predložak izvješća o kvaliteti izmijenjen je prije početka ocjene kvalitete kako bi ga se prilagodilo novim zahtjevima za podacima i metodološkim promjenama iz BPM6 te kako bi odgovarao postupku pregleda kvalitete uvedenog u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža.

    4.Osnovni nalazi ocjene kvalitete

    U radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom izvješću detaljno su opisani nalazi ocjene kvalitete za svaki pojedini kriterij kvalitete. Ocjena kvalitete provedena je uz pomoć Odbora za platnu bilancu.

    Uredbom Komisije (EU) br. 555/2012 izmijenjena je Uredba (EZ) br. 184/2005, što je dovelo do veće usklađenosti statistika o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima diljem EU-a i proširenja zahtjeva u pogledu prikupljanja podataka kako bi korisnicima bilo dostupno više podataka. Kvaliteta statističkih područja koja su analizirana u radnom dokumentu službi Komisije općenito je zadovoljavajuća i ispunjava zakonske zahtjeve. Međutim, neki se pokazatelji kvalitete razlikuju među državama članicama i njihove bi se razine mogle poboljšati.

    Rezultati prve ocjene kvalitete nakon uvođenja BPM6 zadovoljili su očekivanja Eurostata. Sve države članice osim Hrvatske dobro su se nosile s izmijenjenim zahtjevima za podacima i metodologijom. Najviše je zadovoljavajuća kvaliteta podataka o platnoj bilanci, dok su poboljšanja najčešće potrebna u statistikama o izravnim stranim ulaganjima. U nastavku se na temelju kriterija kvalitete upotrijebljenih u ocjeni detaljno opisuju ukupni rezultati.

    Relevantnost

    Potpunost podataka prosječno je iznosila 96 % za mjesečne i za tromjesečne podatke o platnoj bilanci, 98 % za tromjesečne podatke o stanju međunarodnih ulaganja, 83 % za tromjesečne revalorizacije, 95 % za tokove i stanja međunarodne trgovine uslugama i 91 % za tokove i stanja izravnih stranih ulaganja.

    Dok je 27 država članica u potpunosti ispunilo zahtjeve za mjesečne podatke o platnoj bilanci, jedna država nije dostavila nizove mjesečnih podataka o platnoj bilanci. Potpunost je iznosila 95 % ili više za 26 država članica u pogledu tromjesečnih podataka o platnoj bilanci, a za 27 država članica u pogledu tromjesečnih podataka o stanju međunarodnih ulaganja. Potpunost je iznosila 95 % ili više za 24 države članice u pogledu međunarodne trgovine uslugama, za 23 države članice u pogledu stanja izravnih stranih ulaganja i za 19 država članica u pogledu tokova izravnih stranih ulaganja.

    Dostupnost podataka krajnjim korisnicima bila je zadovoljavajuća, pri čemu je bilo moguće objaviti 95 % ili više glavnih stavki. To je vrijedilo za 18 država članica u pogledu mjesečnih podataka o platnoj bilanci, 20 država članica u pogledu tromjesečnih podataka o platnoj bilanci, 22 države članice u pogledu tromjesečnih podataka o stanju međunarodnih ulaganja, 14 država članica u pogledu podataka o međunarodnoj trgovini uslugama, 12 država članica u pogledu tokova izravnih stranih ulaganja i 14 država članica u pogledu stanja izravnih stranih ulaganja. Neke države članice previše podataka označavaju oznakom „nije za objavu” ili „povjerljivo”. Eurostat je u kontaktu s tim državama članicama i surađuje s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se povećala količina podataka koji se mogu objaviti, što je već dovelo do poboljšanja u odnosu na stanje prikazano u ovom izvješću.

    Hrvatska je u velikoj suprotnosti s općenito dobrim rezultatima, posebno u pogledu potpunosti podataka 13 .

    Točnost

    Analizu revizija u ovom izvješću treba smatrati prilično preliminarnom zbog ograničene dostupnosti godišnjih podataka iz BPM6, pri čemu je dosad dostavljen samo jedan niz revidiranih tromjesečnih podataka.

    Primijetili smo samo manje revizije u mjesečnim i tromjesečnim stavkama tekućeg računa, što upućuje na stabilne procjene. Relativni obujam revizija bio je veći za stavke primarnog dohotka i financijskih računa. Manja stabilnost proizlazi iz poteškoće procjene ponovno uložene zarade. U prvim ocjenama za mjesečne podatke o platnoj bilanci pokazatelj o usmjerenoj pouzdanosti pokazuje dobru razinu predvidljivosti. Revizije godišnjih podataka nisu analizirane u predmetnoj ocjeni kvalitete jer godišnji podaci o međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima nisu bili dostupni.

    Pravovremenost i preciznost

    Pravovremenost mjesečnih podataka o platnoj bilanci, tromjesečnih podataka o platnoj bilanci i tromjesečnih podataka o stanju međunarodnih ulaganja postepeno se poboljšala od prve preliminarne dostave na temelju BPM6 u lipnju 2014. do najnovijih nizova podataka analiziranih s rokovima 15. i 23. prosinca 2014. Dok su 24 države članice poslale podatke o međunarodnoj trgovini uslugama prije ili na dan roka 30. rujna 2014., 23 države članice prvo su poslale podatke o izravnim stranim ulaganjima prije roka, na dan roka ili unutar tri dana nakon službenog roka.

    Usporedivost

    Asimetrije komponenti tekućeg računa poboljšale su se tijekom referentnih razdoblja. Budući da su za agregate EU-a bile raspoložive kraće vremenske serije financijskog računa, nije bilo moguće analizirati asimetrije za financijski račun. Iskustvo europske mreže izravnih stranih ulaganja pokazalo je da se razmjenom podataka među zemljama doista može pomoći rješavanju asimetrija, iako je za to prvo potrebno zadovoljiti nekoliko preduvjeta.

    Usklađenost

    Opća dosljednost blago se poboljšala primjenom pravila cjelovitosti. Međutim, u nekim slučajevima Eurostat nije mogao ispraviti probleme koje je uočio te je od nacionalnih priređivača morao zatražiti dostavu ispravljenih nizova podataka. Dok gotovo nije bilo razlika između tromjesečnih i godišnjih podataka o međunarodnoj trgovini uslugama, bilo je određenih razlika između tromjesečnih i godišnjih tokova i dohotka izravnih stranih ulaganja. Te se nedosljednosti obično mogu objasniti kašnjenjima u reviziji tromjesečnih serija nakon godišnjih istraživanja.

    Države članice uložile su velike napore kako bi se smanjila količina pogrešaka i propusta. Pokazatelj prosječne relativne pogreške za pogreške i propuste zabilježio je za 6 država članica vrijednosti jednake 5 % ili više, dok je za 8 država članica vrijednost bila 0 % ili 1 % za sva analizirana razdoblja. Pokazatelj kumulativnog relativnog zbroja pogrešaka i propusta pokazao je niže rezultate za sve zemlje s višim vrijednostima pogrešaka i propusta.

    Usmjerena dosljednost statistike o platnoj bilanci i međunarodnoj trgovini robom i dalje je visoka, iako nekoliko država članica nije postiglo očekivanu razinu dosljednosti.

    Opća je kvaliteta podataka dostavljenih u skladu s Uredbom 555/2012 dobra, iako sve države članice trebaju riješiti preostale nedostatke. Sve bi države članice isto tako trebale imati na umu da se ovom prvom ocjenom nisu mogle istražiti sve dimenzije kvalitete podataka i da pravilnu i potpunu provedbu nove metodologije tek treba analizirati. Međutim, Eurostat je u suradnji s državama članicama u okviru radne skupine za platnu bilancu navedenu analizu već pokrenuo. Eurostat i Europska središnja banka isto tako posjećuju države članice u cilju rješavanja pitanja povezanih s pojedinim zemljama. Hrvatskoj će se posvetiti posebna pozornost i osigurati podrška.

    Kao rezultat sve veće potrebe za podacima, posebno u svjetlu financijske krize, korisnici pomnije proučavaju podatke o platnoj bilanci, stanju međunarodnih ulaganja, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima. Eurostat i nacionalni priređivači ulažu sve napore kako bi ti podaci u potpunosti udovoljili potrebama širokog kruga korisnika.

    Na temelju ove ocjene kvalitete Eurostat državama članicama daje sljedeće glavne preporuke:

    neke države još trebaju poboljšati potpunost podataka kako bi bile u skladu s Uredbom (EZ) br. 184/2005;

    države koje i dalje označavaju znatnu količinu podataka oznakom „povjerljivo” ili „nije za objavu” trebale bi primijeniti pravila o povjerljivosti utvrđena u Uredbi (EZ) br. 223/2009. Označavanjem podataka oznakom „povjerljivo” ili „nije za objavu” na način koji je više ograničavajući od navedenog u predmetnoj Uredbi znatno se smanjuje vrijednost statističkih informacija koje se dostavljaju korisnicima i onemogućuje odgovarajuća analiza politika na temelju europske statistike;

    dugotrajne asimetrije podataka trebale bi se smanjiti. Asimetrije su i dalje problem u Europi i u ostatku svijeta. Eurostat potiče države članice da se za usklađivanje ostalih stavki platne bilance više koriste mrežom izravnih stranih ulaganja i bilateralnim kontaktima;

    količinu pogrešaka i propusta trebalo bi smanjiti, to je i dalje veliki izazov za brojne zemlje; Eurostat potiče države članice da istraže razloge visokih vrijednosti pogrešaka i propusta te da poduzmu mjere kako bi ih se uklonilo.

    Komisija će se ponovno posvetiti pitanju kvalitete podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima nakon sljedećeg kruga ocjenjivanja kvalitete koji počinje u siječnju 2016.

    (1)  Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8.2.2005., str. 23.).
    (2) Uredba Komisije (EZ) br. 1055/2008 od 27. listopada 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila kakvoće i izvješća o kakvoći statistike platne bilance, SL L 283, 28.10.2008., str. 3.
    (3)

     Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica, SL L 87, 31.3.2009., str. 164.

    (4) Vidi Uredbu (EU) 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici, SL L 123, 19.5.2015., str. 90.
    (5) http://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-manuals and-guidelines/-/KS-GQ-15-003  Vidi „Priručnik o izvješćima o kvaliteti ESS-a”, izdanje iz 2014., .
    (6) http://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-manuals-and-guidelines/-/KS-GQ-15-003 Vidi „Priručnik o izvješćima o kvaliteti ESS-a”, izdanje iz 2014., .
    (7) http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-statistical-working-papers/-/KS-TC-14-009 Vidi .
    (8) Uredba Komisije (EU) br. 555/2012 od 22. lipnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i inozemnim izravnim ulaganjima s obzirom na ažurirane zahtjeve za podacima i definicije (SL L 166, 27.6.2012., str. 22.).
    (9)  Međunarodni Monetarni Fond, „Priručnik o bilanci plaćanja i stanju međunarodnih ulaganja”, šesto izdanje, Washington (2009.). Vidi https://www.imf.org/external/pubs/ft/bop/2007/bopman6.htm.
    (10)

    Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

    (11) Sustav nacionalnih računa koji je donijela Statistička komisija Ujedinjenih naroda http://unstats.un.org/unsd/nationalaccount/sna2008.asp.
    (12)

    OECD-ova referentna definicija izravnih stranih ulaganja – četvrto izdanje, Pariz (2008.).

    (13)  Hrvatska je svoje mjesečne podatke o platnoj bilanci učinila dostupnima u listopadu 2015., odnosno nakon završetka postupka provjere kvalitete.
    Top