EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2016.

COM(2016) 116 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

UZ PRIJEDLOG UREDBE VIJEĆA O PRUŽANJU HITNE POTPORE UNUTAR EU-a

1.Kontekst

U današnje vrijeme više od 60 milijuna ljudi raseljeno je zbog rata, dugotrajnih sukoba ili teških prirodnih katastrofa. Između siječnja 2015. i veljače 2016. više od 1,1 milijun ljudi – izbjeglica, tražitelja azila i migranata – pristiglo je u Europsku uniju bježeći od sukoba u državama podrijetla ili u potrazi za boljim i sigurnijim životom. Unatoč zimi, broj izbjeglica i migranata koji su 2016. pristigli na obale EU-a bio je deset puta veći od podataka zabilježenih u istom razdoblju 2015. 1

Europska komisija radi na tome da osigura snažan i koordinirani europski odgovor 2 . Razgovaralo se o opsežnom nizu prijedloga kako bi se države članice opremilo instrumentima koji su potrebni za smanjenje velikog broja dolazaka i upravljanje njima. Uloženi su veliki napori i u uklanjanje glavnih uzroka migracija te pružanje humanitarne pomoći u područjima opterećenima sukobima i izbjeglicama u susjednim zemljama domaćinima.

Nažalost, u iščekivanju potpune djelotvornosti tih mjera Europska unija suočava se, prvi put u svojoj povijesti, s mogućim dalekosežnim humanitarnim posljedicama na svojem području. Potrebna su neposredna i izvanredna dodatna koordinirana djelovanja kojima će se nadopuniti i poduprijeti odgovor država članica te osigurati da EU može spriječiti veliku humanitarnu tragediju unutar svojih granica.

U tom kontekstu Europsko vijeće zatražilo je na sastanku održanom 19. veljače 2016. hitno djelovanje i konkretne prijedloge Komisije za „uspostavu kapaciteta u EU-u za pružanje humanitarne pomoći unutar granica u suradnji s organizacijama kao što je UNHCR u cilju pružanja potpore zemljama koje se suočavaju s velikim brojevima izbjeglica i migranata, na temelju iskustva odjela EU-a za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu” 3 .

Taj nedostatak u skupu instrumenata EU-a može se nadoknaditi novim instrumentom i izmjenom proračuna. U članku 214. Ugovora o funkcioniranju Europske unije dopuštena je uporaba takozvane humanitarne pomoći samo za potrebe koje nastaju izvan EU-a. Postojeći Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) nije dovoljan za zadovoljavanje dalekosežnih strukturnih humanitarnih potreba koje nastaju zbog izbjegličke i migracijske krize. Na temelju aktivacija 4 Mehanizma za civilnu zaštitu za izbjegličku i migracijsku krizu može se zaključiti da, iako dobrovoljna humanitarna pomoć dobro funkcionira u slučajevima kad je krizom pogođena jedna država članica, ona nije prilagođena za situacije u kojima bi moglo biti pogođeno nekoliko država članica. Ostalim instrumentima, kao što su Fond solidarnosti Europske unije (EUSF), Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i Fond za unutarnju sigurnost (ISF), pružaju se znatna financijska sredstva za pomoć državama članicama, ali oni nisu namijenjeni za isključivo humanitarne potrebe velikih skupina izbjeglica i migranata.

Stoga je nužno razviti instrument s posebnim proračunom kojim se EU-u omogućuje pružanje financijske potpore humanitarnim partnerima koji su sposobni brzo provoditi hitna mjere potpore državama članicama koje se ne mogu same nositi s krizom.

Treba naglasiti da će, u skladu s mandatom Europskog vijeća, mjere sadržane u predloženoj Uredbi u prvom redu biti usmjerene na rješavanje iznimnih humanitarnih izazova koji su nastali iz postojeće migracijske situacije i koji će vjerojatno trajati još neko vrijeme.

Nadalje, razumno je predvidjeti da treba osigurati da se ovom novom inicijativom mogu rješavati buduće velike izvanredne situacije koje bi mogle imati dalekosežan humanitarni učinak. Vjerojatnost pojave katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa unutar Unije sve više raste i one bi mogle biti takvih razmjera da bi mogle uzrokovati ozbiljne gospodarske teškoće u jednoj državi članici ili njih nekoliko. One se mogu javiti i u državama članicama koje se već suočavaju s gospodarskim teškoćama iz nekih drugih razloga te mogu dodatno otežati opću gospodarsku situaciju u predmetnim državama članicama. U svakom slučaju, to će negativno utjecati na sposobnost za odgovor predmetne države članice i na pomoć koja se pruža ljudima kojima je potrebna.

Prijedlogom se stoga uspostavlja opći okvir za pružanje hitne potpore u situacijama svih vrsta prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem unutar EU-a koje imaju dalekosežne humanitarne učinke. Na temelju iskustva stečenog provedbom predložene Uredbe i uzimajući u obzir evaluaciju Mehanizma za civilnu zaštitu tijekom provedbe koja treba biti provedena 2017. istraživat će se sinergije između tih dvaju instrumenata.

2.Cilj i područje primjene

Posebni je cilj predložene Uredbe uspostaviti mjere kojima se Uniji omogućuje pružanje hitne financijske potpore za hitno potrebne operacije humanitarne pomoći unutar EU-a kojima se spašavaju ljudski životi. Time će se Uniji omogućiti i pružanje financijske potpore za pokrivanje troškova operacija odgovora koje su povezane s trenutačnom migracijskom i izbjegličkom krizom. To uključuje sve operacije pomoći, potpore i zaštite čiji su ciljevi očuvanje života, ublažavanje patnje i zaštita ljudskog dostojanstva. Takve bi operacije, primjerice, obuhvaćale pružanje osnovnih stavaka pomoći, zdravstvenih, obrazovnih i zaštitnih usluga, materijal za sklonište i povezane usluge, vodu i sanitarne usluge ili druge vrste hitno potrebne pomoći.

U cilju najveće moguće učinkovitosti, predloženom Uredbom predviđeno je da će provedbu operacija hitnog odgovora izvršavati partnerske organizacije 5 . Na taj će način Komisija moći odmah pozvati uspostavljene i odobrene partnere ili specijalizirane službe država članica koje imaju potrebno iskustvo 6 .

Općenito i u skladu sa zahtjevom Europskog vijeća predložena Uredba temelji se na opsežnom iskustvu koje je Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije stekla u područjima svoje nadležnosti i zahvaljujući kojem može unutar Unije provoditi mjere koje obično provodi u trećim zemljama. S obzirom na sličnosti između pružanja hitne potpore za zadovoljavanje osnovnih humanitarnih potreba u Uniji i pružanja humanitarne pomoći osobama pogođenima katastrofama ili sukobima u trećim zemljama Uredbom je predviđeno da sve operacije koje se financiraju pod njezinim pokroviteljstvom moraju biti u skladu s međunarodno dogovorenim humanitarnim načelima.

Postupci plaćanja jednako su tako prilagođeni prirodi hitne potpore u cilju osiguranja nužne brzine i fleksibilnosti. Nadalje, predloženom Uredbom omogućit će se izravna dodjela bespovratnih sredstava i ugovora o javnoj nabavi te pokrivanje do 100 % prihvatljivih troškova. Predviđen je i određeni stupanj retroaktivne primjene.

3. Proračun i rokovi

Na temelju dostupnih podataka 7 i s obzirom na to da se može razumno pretpostaviti da će neke od tih potreba pokriti drugi subjekti Komisija je zaključila da će tijekom sljedeće tri godine za zadovoljavanje rastućih humanitarnih potreba u Europi tijekom ove migracijske i izbjegličke krize biti potrebno 700 milijuna EUR, posebno u državama EU-a uz zapadnobalkansku migracijsku rutu. Za podupiranje i nadopunu djelovanja država članica usmjerenih na zadovoljavanje preostalih humanitarnih potreba izbjeglica i migranata tijekom 2016. i za nepredviđene katastrofe trebalo bi izdvojiti 300 milijuna EUR. Dodatnih 200 milijuna EUR trebalo bi izdvojiti za uporabu 2017. i 2018. jer bi mogle nastati dodatne humanitarne potrebe, posebno ako izbjeglički tokovi ostanu na trenutačnoj razini.

4. Zaključak

(1)  UNHCR

(2) Komunikacija Komisije od 10. veljače o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa – COM(2016) 85 završna verzija

(3) Vidjeti zaključke Europskog vijeća od 19. veljače 2016., EUCO 1/16

(4) Pomoć su zatražile Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Grčka i Srbija.

(5) One uključuju agencije UN-a, međunarodne organizacije kao što su Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, neprofitne nevladine organizacije i posebne službe država članica.

(6) Komisija je sklopila okvirne sporazume o partnerstvu s mnogim takvim organizacijama, što se također može upotrijebiti u okviru predložene Uredbe.

(7) Ove podatke prikupila je Komisija tijekom izbjegličke krize, a na raspolaganje su ih stavili iskusni humanitarni partneri aktivni na terenu (npr. izvješće IOM-a/UNHCR-a iz 2016. o „regionalnom planu odgovora na izbjeglice i migrante za Europu” u kojem je navedeno da je potrebno 550 milijuna USD na temelju scenarija tranzita).