30.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 207/95

1.

pozdravlja Zajedničku komunikaciju „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (1) i mjere koje ona sadrži te je smatra vrijednom osnovom za izgradnju sveobuhvatnog i cjelovitog strateškog pristupa međunarodnim kulturnim odnosima kojim se nastoji promicati suradnja s partnerskim zemljama i jačanje uloge Europske unije kao istaknutog aktera na svjetskoj sceni;

2.

s obzirom na ključnu važnost pitanja o kojem se raspravlja, smatra da je u prijedlogu trebalo iznijeti završnu verziju strategije umjesto koraka koji vode do njezine izrade. Stoga Odbor regija poziva države članice da ubrzaju postupak usvajanja strategije;

3.

naglašava da kultura mora biti u središtu međunarodnih odnosa EU-a, prvenstveno zbog toga što su međunarodnoj diplomaciji u današnjem globaliziranom okruženju povjerene nove odgovornosti, na što se nadovezuje i pojava novih oblika i pristupa poput kulturne diplomacije koja se u Komunikaciji vrlo malo spominje;

4.

zalaže se za isticanje obaveze država članica na poštovanje, zaštitu i poticanje prava na slobodu mišljenja i slobodu izražavanja, uključujući umjetnički i kulturni izričaj. Svrha kulturne politike jest osigurati da kultura može djelovati kao slobodna, neovisna i poticajna sila u društvu. To bi trebalo činiti temelj nastojanja za poticanje uzajamnog poštovanja i međukulturnog dijaloga.

5.

stoga poziva Europsku komisiju da prednost dâ daljnjem razvoju kulturne diplomacije u cilju njezinog uključivanja u vanjsku politiku EU-a;

6.

cijeni što su kultura i kulturno naslijeđe u Komunikaciji prepoznati kao instrumenti za regionalni i lokalni razvoj. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira i dosljedan pristup poboljšavanju kulturnih aktivnosti s jedne strane stvorit će snažnu europsku dodanu vrijednost dok s druge može potaknuti osmišljavanje i razvoj programa na regionalnoj i gradskoj razini u državama članicama EU-a, kao i s partnerima iz trećih zemlja na uzajamnu korist svih uključenih;

7.

naglašava da je kulturna raznolikost sastavni dio vrijednosti EU-a koji je potpuno predan promicanju globalnog poretka utemeljenog na miru, vladavini prava, slobodi izražavanja, uzajamnom razumijevanju i poštovanju temeljnih prava. Štoviše, kao ključni partner Ujedinjenih naroda (UN), EU bi trebao nastaviti blisko surađivati s Unesco-om (2) na zaštiti svjetske kulturne baštine. Kao stranka Konvencije Unesco-a iz 2005. (3), EU bi također trebao ispuniti očekivanja i promicati raznolikost kulturnih izričaja u okviru svojih međunarodnih kulturnih odnosa.

8.

pozdravlja priznavanje uloge kulture u geografskom okviru EU-a za suradnju uključujući: (a) politiku proširenja; (b) Europsku politiku susjedstva (EPS); (c) razvojnu suradnju; i (d) Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua potpisan u lipnju 2000. (4);

9.

Europska kulturna diplomacija usredotočena je na promicanje Europe i njezinih država članica, što uključuje obrazovnu i kulturnu razmjenu. Međutim, također se vodi javnim mnijenjem iz trećih zemalja i njihovim građanima, s jasnim zanimanjem za promicanje pozitivne slike Europe i država članica. Važnost kulturne diplomacije očituje se u dijalogu između zemalja, promicanju mira i kulturne raznolikosti te u gospodarskim razmjenama;

10.

Pojava kulturne diplomacije koja je posljednjih godina vidljiva u zemljama u usponu te na istoku pokazatelj je njezine važnosti. Važno je razvijati kulturnu diplomaciju u Europskoj uniji i tako se na međunarodnoj sceni natjecati s novim silama u usponu na svim razinama, uključujući kulturnu razinu;

11.

podsjeća da je jedno od vodećih načela za djelovanje EU-a u području međunarodnih kulturnih odnosa „osiguravanje poštovanja komplementarnosti i supsidijarnosti” (5). U području kulture, Unija je nadležna za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju djelovanja država članica (6). U nedavnim Zaključcima Vijeća o kulturi u vanjskim odnosima EU-a istaknuta je potreba za boljom koordinacijom napora usmjerenih na razvoj strateškog europskog pristupa (7);

12.

odlučno ukazuje na potrebu za snažnijom i dubljom suradnjom na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u području pokretanja i razvoja strategija za potporu međunarodnim kulturnim odnosima i aktivnostima. Trebalo bi nastojati učvrstiti pojedinačne strategije kao sredstvo stvaranja prepoznatljivijeg i pluralističkog europskog kulturnog identiteta koji će biti priznat kako na međunarodnoj razini tako i unutar EU-a među građanima svih država članica;

13.

drži da je važno da civilno društvo, nevladine organizacije, klubovi, skupine, poduzeća, umjetnici, udruženja i organizacije na još aktivniji i usklađeniji način pridonose razvoju inicijativa u okviru Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose;

14.

ističe da će strategija EU-a za međunarodne kulturne odnose imati ograničen učinak ako ne uspije pokrenuti izravna djelovanja i stvoriti konkretne koristi, ili ako se te koristi krenu ostvarivati tek u dalekoj budućnosti;

15.

naglašava intrinzičnu vrijednost umjetničkih i kulturnih proizvoda te ističe kako se kulturu ne bi smjelo promatrati samo kao sredstvo za postizanje cilja. Iz tog bi razloga u žarištu trebala biti razmjena stručnjaka u području kulture. Poticanje mobilnosti umjetnica i umjetnika, kao i kulturnog sadržaja, u području politike kulture predstavlja važnu zadaću razine EU-a, jer Europi donosi dodanu vrijednost;

16.

smatra da predložena Strategija EU-a za međunarodne kulturne odnose treba biti ciljana u bliskoj suradnji s državama članicama i stoga treba uključivati odredbe za: (a) posebne operativne mehanizme i mehanizme politike provedbe temeljene na zajedničkom okviru za usklađivanje koji uključuje sve dionike; i (b) posebne ciljeve i jasan rok za provedbu različitih politika. Poželjno je također moći izmjeriti učinkovitost i djelotvornost strategija koje se provode;

17.

ponavlja svoja prethodna stajališta o kulturnim i kreativnim sektorima za rast i zapošljavanje (8) te s jedne strane poziva kulturne i kreativne sektore da porade na svojoj uključenosti u strategiju Europa 2020., dok s druge strane ukazuje na važnost prepoznavanja veza između tih sektora i ostalih područja politika, kao što su industrija, turizam, okoliš, obrazovanje i financije;

18.

smatra da prioritet država članica EU-a i partnerskih zemalja EU-a mora biti osiguravanje istinske uključivosti i dostupnosti kulturnih aktivnosti svima, bez obzira na dob, spol, invaliditet, nacionalnost, rasu, etničku pripadnost, religiju ili socioekonomski status. Poticanje veće uključenosti i sudjelovanja mladih u osmišljavanju i pokretanju uključivih kulturnih aktivnosti ključno je za društvenu integraciju;

19.

Kulturne industrije (film, umjetnost, književnost) spadaju u sektore s najvećim utjecajem na kulturnu diplomaciju koji zbog svog oblika širenja dopiru do vrlo raznolike publike. Kulturna diplomacija trebala bi u velikoj mjeri podupirati širenje navedenih sektora u inozemstvu s ciljem jačanja slike Europe u svijetu;

20.

smatra da je jedan određeni aspekt strategije EU-a o međunarodnim kulturnim odnosima usklađivanje aktivnosti EU-a s partnerskim zemljama u području izbjeglica i migranata. Nedavna kriza i povećan priljev izbjeglica u EU predstavljaju nove izazove na koje treba primjereno odgovoriti. Razvoj kulturnih aktivnosti mogao bi igrati središnju ulogu tako što će: (a) ublažiti tjeskobu, nemir i nepovjerenje; (b) promicati bolje razumijevanje kulturnih identiteta i pozadina; (c) ojačati postupak integriranja izbjeglica u društvo; (d) učvrstiti i očuvati postojeći EU-ov model slobodnog, demokratskog i tolerantnog društva; (e) promicati uzajamno poštovanje između izbjeglica i zajednica domaćina; i (f) ukazati europskom društvu na prihvat koji je našim precima osiguravan dok su u prošlosti napuštali kontinent zbog ekonomskih, političkih i vjerskih razloga ili zbog ratnog stanja;

21.

skreće posebnu pozornost na nedavno ispoljavanje ekstremizma i populizma s ksenofobnim značajkama koji se pojavljuje i u određenim oblicima euroskepticizma. Odbor regija stoga smatra da postoji hitna potreba za jačanjem kulturnih aktivnosti usmjerenih na promicanje boljeg poznavanja umjetničkog i kulturnog izričaja i kulturne baštine koju nalazimo u Europi. Smatra da su važni alati u tom kontekstu programi za mobilnost, međusveučilišna suradnja i program Obzor 2020. kao najveći svjetski multilateralni program za istraživanje i inovacije, budući da je njihova uloga držati komunikacijske kanale otvorenima i olakšavati razmjenu ideja, neovisno o individualnim kulturnim, etničkim ili vjerskim pozadinama;

22.

pozdravlja naglasak na jačanju kulturnih i kreativnih sektora, budući da je riječ o važnim subjektima koji osiguravaju kvalitetna radna mjesta i promiču pametan, održiv i uključiv rast;

23.

ponavlja svoja prethodno izražena stajališta o kulturnim i kreativnim sektorima za rast i zapošljavanje (9) prema kojima će za postizanje maksimalne gospodarske koristi trebati olakšati proizvodnju i potrošnju kulturnih proizvoda te poticati kreativnost. Odbor regija ističe važnost njegovanja kreativnih vještina od ranih godina, kako u okviru obrazovnih sustava tako i u vidu rekreativne aktivnosti, kako bi mlade generacije u potpunosti iskoristile nove oblike pristupa kulturi;

24.

svjestan je da pojedine regije, poput otoka ili najudaljenijih regija, zbog svojih geografskih obilježja ne mogu razviti svoje kulturne i kreativne sektore pod istim uvjetima kao ostale europske regije. Pogranične regije i najudaljenije regije EU-a igraju važnu ulogu u donošenju jedinstvene dodane vrijednosti Europskoj uniji zahvaljujući svojim povijesnim, kulturnim i jezičnim vezama koje su tijekom stoljeća gradile s drugim kontinentima. Stoga treba promicati kulturnu razmjenu i komunikaciju tih regija s ostatkom EU-a uvođenjem mjera koje bi olakšale mobilnost umjetnika i njihovih kulturnih djela iz tih regija u ostatak EU-a, susjedne zemlje i obrnuto. To bi im omogućilo da pod jednakim uvjetima iskoriste konkurentske prednosti kulturnih i kreativnih sektora, posebno u kontekstu gospodarskog rasta i zapošljavanja, kao što je Odbor regija istaknuo u mišljenju CDR2391-2012_00_00_TRA_AC;

25.

skreće pozornost na posljedice, uključujući one dugoročne, koje izbori politika mogu imati na kulturnu baštinu i kulturne politike, posebno u pogledu proračuna i raspodjele sredstava;

26.

Smatra da je ključno razviti instrument ciljano namijenjen mladim talentima koji bi promicao njihovu mobilnost, mogućnosti osposobljavanja i razmjena s drugim zemljama i to ne samo unutar EU-a već i izvan njega. Taj instrument mogao bi se temeljiti na ideji svojevrsnog Erasmusa za mlade kreatore koji bi se posebno posvetio mladima iz najudaljenijih regija budući da su zbog specifičnih obilježja svojih regija često ograničeni u pogledu pristupanja programima mobilnosti pod jednakim uvjetima koje imaju mladi iz kopnenih regija;

27.

primjećuje da su u vrijeme gospodarskih i financijskih poteškoća ulaganja u kulturu u mnogim državama članicama EU-a znatno pogođena i smanjena;

28.

naglašava da potrošnja u području kulture nije luksuz nego ulaganje te da je potrebna strateška potpora za iskorištavanje potencijala rasta sektora koji zapošljava više od tri milijuna ljudi i okuplja milijun trgovačkih društava u Europi;

29.

ističe da su u većini država članica lokalne i regionalne vlasti odgovorne za sektore navedene u Zajedničkoj komunikaciji, posebno za kulturu i kulturno naslijeđe, istraživanje, obrazovanje, turizam, razvojnu suradnju i zapošljavanje;

30.

Ističe važnost uključivanja kulturnog aspekta u regionalne i nacionalne planove internacionalizacije i zalaganja za internacionalizaciju vlastitih kulturnih sektora;

31.

skreće pozornost na važnost očuvanja tradicionalnog izgleda krajolika i gradskih područja, kao i na istaknutu ulogu tog aspekta u očuvanju kulturne baštine. Kako bi gradska područja bila privlačna, potrebno je podržati programe koji na arhitektonskom planu poštuju tradicije, kako sa stajališta planiranja, tako i sa stajališta korištenja materijala, dok se istodobno odgovara na moderne potrebe u pogledu prostornog planiranja;

32.

skreće pozornost na to da bi buduća strategija mogla doprinijeti postavljanju temelja za održivi turizam u susjednim zemljama EU-a i promicati prepoznavanje značajnih koristi koje kulturna baština ostvaruje na lokalnoj i regionalnoj razini;

33.

poziva Komisiju da uključi Odbor regija u fazu planiranja a regionalne i lokalne vlasti u razvoj i provedbu smjerova djelovanja i mjera predloženih u Zajedničkoj komunikaciji, u skladu s načelom supsidijarnosti;

34.

smatra da je važno pojednostaviti i ubrzati postupke za financiranje kulturnih aktivnosti, osiguravajući regionalnim i lokalnim vlastima izravniji pristup postojećem okviru suradnje i financiranju iz tematskih programa za promicanje međunarodnih kulturnih odnosa;

35.

pozdravlja prijedlog o osnivanju europskih kuća kulture na temelju suradnje između EU-a i partnerskih država, smatra da je potrebna daljnja proračunska analiza i zahtijeva sudjelovanje regionalnih i lokalnih tijela te kulturnih ustanova i drugih aktera. Odbor regija napominje da stvarni centri mogu djelovati u različitim oblicima. Primjerice, moglo bi ih se voditi kao knjižnice, digitalne ili neke druge. U tom pogledu, trenutačno osposobljavanje uključenih dionika osigurat će uspjeh inicijative samo ako postoji prava suradnja, a ne natjecanje, među akterima EU-a koji djeluju u partnerskim zemljama;

36.

predlaže uključivanje regionalnih i lokalnih dionika u Platformu za kulturnu diplomaciju EU-a osnovanu u veljači 2016., s naglaskom na strateške partnere;

37.

podsjeća na prethodna stajališta Odbora regija u pogledu europskih prijestolnica kulture kao vrijedne inicijative koja ističe bogatstvo, različitosti i zajedničke aspekte europskih kultura (10). Zajedno s inicijativom za oznaku europske baštine, može se nastaviti koristiti kao laboratorij za suradnju i sudjelovanje građana;

38.

zadržava svoje prethodno stajalište kojim podržava da se sudjelovanje u inicijativi za europske prijestolnice kulture omogući ne samo gradovima država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja, već i gradovima zemalja Europske politike susjedstva i EFTA-e (11). Inicijativa za europske prijestolnice kulture predstavlja potencijalni doprinos Europskoj politici susjedstva (EPS) kao i odnosima s drugim europskim zemljama, budući da ne samo da pridonosi jačanju kulturne suradnje unutar EU-a, već također pomaže razviti još tješnje veze između EU-a i istočnih i južnih susjednih zemalja, s ciljem promicanja blagostanja, stabilnosti i sigurnosti na vanjskim granicama EU-a;

39.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju važne nadležnosti u promicanju međukulturnog dijaloga, budući da se mnoge međukulturne inicijative koordiniraju na lokalnoj i/ili regionalnoj razini. Zbog svoje blizine građanima, lokalne i regionalne vlasti nalaze se u strateški dobrom položaju za odgovaranje na posebne potrebe i zahtjeve različitih kulturnih skupina u okvirima svojih teritorija, kao i za učinkovito mobiliziranje građana kako bi promicali veću zastupljenost međukulturnog dijaloga (12);

40.

s nestrpljenjem očekuje zakonodavni prijedlog Komisije s ciljem suzbijanja nezakonite trgovine baštinom; naglašava da bi, pored nezakonitog uvoza kulturnih dobara u EU, prijedlog također trebao obuhvaćati nezakoniti izvoz kulturnih dobara iz EU-a, s ciljem suzbijanja nezakonite trgovine i zaštite nacionalnih blaga koja posjeduju umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost; međutim, ustraje u tome da se ovim prijedlogom ne smiju predvidjeti nerazmjerna ograničenja u pogledu zakonite trgovine kulturnim dobrima te da administrativna opterećenja treba držati na minimumu. Smatra da je neophodno predložiti stroge mjere za neovlaštena iskopavanja na području EU-a;

41.

naglašava da će prijedlog Komisije o proglašavanju 2018. Europskom godinom kulturne baštine, između ostalog, pružiti priliku za promicanje međukulturnog dijaloga i uloge kulture u uspostavljanju miroljubivih odnosa među zajednicama.