30.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 207/100

1.

pozdravlja zajedničku komunikaciju koju su 27. travnja 2016. objavile Europska komisija i Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i smatra da prioritetna područja za buduću integriranu politiku EU-a za Arktik koja su ukratko opisana u Komunikaciji predstavljaju korak naprijed u pravom smjeru;

2.

naglašava da izazovi s kojima se suočava arktička regija iziskuju poduzimanje usklađenih napora na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini te pohvaljuje Komisiju zbog toga što je osigurala da se integrirane politike kojima se podupire zadovoljavanje regionalnih potreba i ciljeva temelje na specifičnim geografskim i demografskim obilježjima regija;

3.

primjećuje da je ovo treća komunikacija o arktičkoj regiji. U prvoj Komunikaciji Komisije, objavljenoj 2008., izneseni su prijedlozi o mjerama za zaštitu i očuvanje arktičke regije koji se, između ostalog, temelje na različitim ekološkim sporazumima i međunarodnoj suradnji. Povrh toga, predložene su mjere za promicanje održivog korištenja resursa i višerazinskog modela upravljanja u arktičkoj regiji. Svrha Komunikacije bila je promicanje strukturiranog i dosljednog pristupa arktičkim problemima i otvaranje novih perspektiva suradnje s arktičkim državama;

4.

primjećuje da je Komisija 2012. objavila zajedničku komunikaciju s Visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u kojoj je, s ciljem da se nadopuni dimenzija zaštite okoliša, u prvi plan stavljena mogućnost da se zbog klimatskih promjena otvore novi prometni putovi (uključujući Sjevenoistočni prolaz) kao i bolji potencijal za održivo iskorištavanje resursa na temelju novih tehnologija i znanja. U Komunikaciji se također naglašava važnost međunarodne suradnje kao potpore miru i sigurnosti;

5.

želi naglasiti tri prioriteta buduće integrirane politike EU-a utvrđena u posljednjoj Komunikaciji: klimatske promjene i zaštita arktičkog okoliša, održivi razvoj na Arktiku i oko njega i međunarodna suradnja oko arktičkih pitanja. Među najvećim izazovima nalazi se pronalaženje ravnoteže između osiguravanja dobrobiti za okoliš i iskorištavanja novih mogućnosti nastalih zahvaljujući društveno-gospodarskom razvoju;

6.

primjećuje da se u Komunikaciji nastavlja s već utvrđenim pristupima u odnosu na klimu i okoliš, održivi razvoj i regionalnu suradnju. U Mišljenju Odbora regija nastoji se skrenuti posebna pozornost na ona pitanja kojima je u prijašnjim komunikacijama posvećeno manje pažnje (kao što su društveno-gospodarska pitanja) ili koja su izdvojena kao novi prioriteti;

7.

podupire ciljeve Komunikacije povezane s regionalnom sigurnošću, stabilnošću, održivim razvojem i blagostanjem. U Komunikaciji se daje potpuna slika o aktivnostima EU-a u arktičkoj regiji. Održivi razvoj i dalje je u središtu politike EU-a za Arktik, no sve se više spominje i sposobnost prilagodbe. U Komunikaciji se navodi da bi se budućim aktivnostima trebalo istaknuti tradicionalno životno okruženje ljudi koji žive u regiji, kao i utjecaj gospodarskog razvoja na arktički osjetljivi okoliš. Odbor regija pozdravlja činjenicu da se u Komunikaciji snažno ističe potreba za boljom koordinacijom u pitanjima koja se odnose na arktičku regiju;

8.

ističe da se u Komunikaciji arktička regija promatra iz dvije različite perspektive. Gledano iz europske perspektive, europske najsjevernije regije nalaze se u arktičkoj regiji i karakterizira ih njihova udaljenost, izazovni uvjeti, te slaba naseljenost i sve starije stanovništvo. S cjelokupnog arktičkog stajališta, u Komunikaciji se naglašavaju prirodni resursi (minerali, šume, pomorsko gospodarstvo i ribarstvo), visokorazvijene zajednice i dobro znanje i vještine, na primjer kad je riječ o razvijanju ekološki održivih tehnoloških rješenja. Analiza iznesena u tom mišljenju usmjerena je na europsku perspektivu;

9.

primjećuje da se u Komunikaciji Komisije pojam „arktička regija” odnosi na područje oko Sjevernog pola, sjeverno od Arktičkog kruga (66 stupnjeva i 32 minute sjeverne zemljopisne širine). Ono obuhvaća i Arktički ocean i teritorije osam arktičkih država: Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Danske (uključujući Grenland i Farske otoke), Finsku, Island, Norvešku, Rusku Federaciju i Švedsku. Grenland i Farski otoci, koji imaju visok stupanj autonomije ali su službeno dio Danske, nisu dio Europske unije, no s EU-om su potpisali sporazume o ribarstvu i trgovanju. Grenland također ima poseban status prekomorskog teritorija EU-a. U arktičkoj regiji ukupno živi 4 milijuna ljudi, od kojih oko trećina pripada autohtonim skupinama.

10.

ističe da se definicija arktičke regije korištena u Komunikaciji vrlo usko odnosi na regiju sjeverno od Arktičkog kruga. Utjecaj integrirane politike EU-a proširit će se daleko izvan te regije. Odbor regija predlaže da se geografska definicija arktičke regije dana u Komunikaciji proširi, u svjetlu pitanja kao što su promicanje održivog razvoja, prilagođavanje klimatskim promjenama, poticanje europske konkurentnosti i uzimanje u obzir potreba i potencijala lokalnih zajednica i autohtonog stanovništva;

11.

smatra važnim činjenicu da se ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba, zajedno sa zaštitom osjetljivog arktičkog okoliša, nalaze među veoma istaknutim političkim mjerama predstavljenima u Komunikaciji. Povrh posljedica zagrijavanja arktičke regije koje također utječu na aktivnosti EU-a, važno je primijetiti da europsko i globalno djelovanje isto tako utječu na napredovanje klimatskih promjena u regiji. Globalni klimatski sporazum znatno će utjecati i na budućnost arktičke regije. U Komunikaciji se također skreće pozornost na ostale međunarodne sporazume ili na potrebu sklapanja takvih sporazuma, uključujući i na području zaštite okoliša;

12.

prepoznaje važnost koju sada i u budućnosti imaju istraživačke djelatnosti i znanstvena suradnja koji se odnose na arktičku regiju a koje Komisija ističe. Inicijativa EU-Polar-Net iznesena u Komunikaciji dobar je primjer obuhvatne i važne znanstvene suradnje koja uključuje sveučilišta i znanstvene institute iz čitave Europe. Inicijativom se nastoji ojačati međudisciplinirana suradnja i odrediti kratkoročni i dugoročni znanstveni prioriteti koji se odnose na istraživanje arktičke regije. S time u vezi, predloženi ciljevi mreže uključuju širenje suradnje s arktičkim dionicima. Odbor regija smatra da je pri odlučivanju o ciljevima i sredstvima za provedbu istraživanja višedimenzionalne stvarnosti arktičke regije posebno važno da se ostvari suradnja i s lokalnim i regionalnim predstavnicima;

13.

htio bi snažnije naglasiti ulogu arktičkih gradova u radu na razvoju. Gradovi i mjesta ključni su pokretači tog rada i prilagodbe okolnostima koje se mijenjaju. Ulaganja u, na primjer, gradsku infrastrukturu i energetski učinkovita rješenja kao i u rješenja potrebna za javne usluge posebice u rijetko naseljenim regijama dovode do novih poslovnih aktivnosti. Međutim, Odbor regija ističe da će posebni izazovi koje predstavljaju udaljenosti, rijetko naseljena područja i starenje stanovništva u okviru razvojne politike i dalje zahtijevati posebnu pažnju;

14.

održivo iskorištavanje prirodnih resursa smatra ključnim aspektom održivog gospodarskog rasta i nastojanja da se poveća blagostanje u arktičkoj regiji. Preduvjet za to učinkovita je prometna i telekomunikacijska povezanost. Važno je razviti potpuniju prometnu povezanost između sjevera i juga, kao što je transeuropska prometna mreža (TEN-T) na dionici od Finske do Arktičkog oceana preko Norveške ali i kao što su prometne veze između istoka i zapada, povezane s prometnom mrežom EU-a, u svrhu međusobnog povezivanja regija sjeverne Norveške, Švedske i Finske. Ulaganje u arktičku regiju – uključujući ulaganje u ceste, željezničke, širokopojasne i elektroenergetske mreže – u pravilu se u koncentričnim krugovima prenosi i na širu regiju te tako ima pozitivan utjecaj na uvjete poslovanja diljem zemlje o kojoj je riječ, što se odnosi i na industriju;

15.

u tom pogledu naglašava strategiju plavog rasta EU-a koja promiče dugoročni pomorski razvoj. Mjere uključene u strategiju povezane sa znanjem o moru, pomorskim prostornim planiranjem i integriranim pomorskim nadzorom promiču se i u slučaju Arktičkog oceana. Razvojne mjere povezane s promicanjem akvakulture i iskorištavanja morskih izvora energije u arktičkoj regiji imaju posebnu važnost;

16.

naglašava da će se iskorištavanjem arktičkog znanja i vještina na području industrije, energije, čiste tehnologije i razvoja infrastrukture i turizma potaknuti konkurentnost Europe kao cjeline. Važno je promicati suradnju na području istraživanja između arktičkih sveučilišta i istraživačkih centara. Promicanje inovacija i njihovo pretvaranje u proizvode i komercijalne usluge u posebnom je središtu pozornosti kao sredstvo za unapređivanje održivog razvoja. Jačanje poslovnog okruženja u arktičkoj regiji dio je provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

17.

ističe da su istraživanja i inovacije, konkurentnost MSP-ova i prijelaz na niskougljično gospodarstvo prioriteti su programskog razdoblja 2014.–2020. za kohezijsku politiku EU-u arktičkoj regiji. Snažan temelj za projekte u arktičkim regijama EU-a koji se financiraju iz strukturnih fondova osigurat će se uz pomoć strategija pametne specijalizacije sjevernih regija kao i, u smislu prekogranične suradnje, uz pomoć programa Interreg za sjevernu periferiju i Arktik, Interreg Nord, Botnia-Atlantica i programa „Norveška-Švedska”, čiji je cilj stvaranje snažnih, konkurentnih i održivih zajednica. Programom EU-a za vanjske granice Kolarctic CBC također će se podupirati suradnja sa sjevernim regijama Finske, Švedske i Norveške kao i s regijom Barentsovog mora;

18.

naglašava da bi se provedbom buduće kohezijske politike na raspolaganje trebala staviti i široka lepeza financijskih instrumenata namijenjenih razvoju arktičke regije, instrumenata koji se mogu iskoristiti za pronalaženje načina na koji će se promicati lokalna industrija i poboljšavati znanje i vještine, inovacije, proizvodi i usluge koji jačaju konkurentnost EU-a kao cjeline. Nova pitanja koja su od središnje važnosti uključuju razvijanje kružnog gospodarstva na Arktiku kao i opći koncept uređenja Arktika. Važno je da EU bude neposredno uključena u istraživačke i ulagačke aktivnosti u arktičkoj regiji, uključujući u budućem programskom razdoblju;

19.

ističe da se u Komunikaciji navodi potencijal novih tehnologija povezan s elektroničkim komunikacijama, na primjer u održavanju i razvoju lokalnog poslovanja, znanja i vještine te kulture. To je posebice važno za predstavnike autohtonih zajednica. U Komunikaciji se navode godišnji sastanci Komisije s predstavnicima autohtonih zajednica arktičke regije. Uzimanje u obzir mišljenja pripadnika arktičkih autohtonih skupina i njihovo uključivanje u donošenje odluka posebice je važno, uključujući kad je riječ o nacionalnim i regionalnim pitanjima.

20.

pozdravlja činjenicu da se u Komunikaciji se posebno naglašava važnost suradnje u provedbi integrirane politike za Arktik. Drugo pitanje koje se također ističe potreba je djelotvornijeg korištenja raznih financijskih instrumenata za promicanje ulaganja u arktičkoj regiji zbog čega Komisija također predlaže privremeni forum za europsku suradnju na Arktiku (Forum dionika europskog dijela Arktika). Predstavnici institucija EU-a, država članica i lokalnih i regionalnih vlasti pozivaju se na sudjelovanje u tom forumu suradnje čija je uloga utvrđivanje ključnih ulagačkih i istraživačkih prioriteta za financiranje sredstvima EU-a do kraja 2017. Odbor regija predlaže da se konkretno navede točan sastav i područje nadležnosti foruma, s obzirom na to da se forum još uvijek nalazi u svojoj početnoj fazi;

21.

predlaže da u sklopu rada foruma za suradnju Komisija izradi vodič o mogućnostima financiranja koje su dostupne u arktičkoj regiji (kao što je bio slučaj sa Strategijom EU-a za Baltičko more) i da informacije o toj temi pruži putem različitih događanja i sastanaka čiji je cilj umrežavanje; Pritom bi rad Foruma dionika europskog dijela Arktika trebao poslužiti kao temelj za godišnji Forum o Arktiku koji bi se u skladu s prijedlogom Komisije trebao osnovati 2018. i zatim se održavati svake godine;

22.

promicanje međunarodne suradnje smatra jednim od ključnih pitanja Komunikacije. Rastuća strateška važnost arktičke regije mogla bi dovesti do sukoba interesa, zbog čega će bliska međunarodna suradnja postati čak i važnija. Arktička suradnja ostvaruje se u okviru nekoliko postojećih struktura. Arktičko vijeće vodeći je međuvladin forum koji promiče suradnju oko arktičkih pitanja među zemljama, autohtonim zajednicama i ostalim ljudima koji žive u arktičkoj regiji. Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora i Regionalno vijeće za regiju Barentsovog mora rade na promicanju stabilnog i održivog razvoja u regiji Barentsovog mora. Suradnja EU-a na Baltičkom moru također je povezana s ukupnim okvirom suradnje na Arktiku;

23.

naglašava važnost sadašnje suradnje s Rusijom u okviru Sjeverne dimenzije. Zahvaljujući suradnji, mogućnosti okupljanja poduzeća, znanstvenika i građana pomogle su pri razvijanju posebnih ekoloških, poslovnih i kulturnih projekata;

24.

vjeruje kako je važno da se postojeće strukture za suradnju koriste za postizanje ciljeva navedenih u Komunikaciji. EU aktivno sudjeluje u radu različitih međunarodnih organizacija i foruma. Podnio je zahtjev za status promatrača u Arktičkom vijeću i važno je da se države članice zalažu za dovršetak tog procesa;

25.

naposljetku primjećuje da strateška važnost Arktika za EU neprestano raste, kao i potreba da EU poduzme korake kako bi prevladala izazove koje predstavlja prirodni okoliš i posebne društveno-gospodarske okolnosti arktičke regije. EU bi trebao promicati suradnju među državama članicama i zemljama izvan EU-a kako bi osigurao stabilnost cjelokupnog okoliša arktičke regije. Važno je ojačati integrirani pristup, posebice traženjem poveznica i sinergija između različitih programa financiranja i ostalih financijskih instrumenata. Lokalne i regionalne vlasti moraju sudjelovati u ključnim programima i projektima za promicanje regionalne suradnje, prometnih veza i održivog gospodarskog razvoja u arktičkoj regiji.