9.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 185/8

1.

podupire napore Europske komisije kojima se nastoji osigurati da europske politike bolje odražavaju pitanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlada i ponavlja da zajedničku odgovornost za to trebaju snositi sve razine vlasti;

2.

prihvaća stajalište da bolja regulativa ne podrazumijeva samo manje zakonodavnih propisa na razini EU-a, nego i određivanje razine na kojoj se željeni ciljevi mogu najbolje ostvariti i naglašava da je djelotvorna primjena načela supsidijarnosti ključan element bolje regulative;

3.

naglašava da sva regulativa mora uspostaviti ravnotežu između jednako legitimnih očekivanja i briga u pogledu, s jedne strane, „sigurnosti” (individualne, pravne, administrativne, financijske) i, s druge, „učinkovitosti”, „slobode” ili fleksibilnosti; održavanje te ravnoteže u konkretnom kontekstu zadatak je demokratskog postupka, a na demokratski izabranim predstavnicima na svim razinama leži odgovornost da građanima objasne ustupke i kompromise koje to neizbježno podrazumijeva;

4.

uzima u obzir rad Visoke skupine za smanjenje administrativnih opterećenja (Stoiberova skupina), njezino završno izvješće i izdvojena mišljenja;

5.

uzima na znanje potpisivanje Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva koji su Vijeće, Europska komisija i Europski parlament potpisali 13. travnja 2016. i nada se da će taj novi sporazum doprinijeti poboljšanju donošenja odluka u EU-u u svim fazama – u fazi planiranja, izrade, usvajanja, provedbe i evaluacije; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što se u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva specifične uloge demokratski izabranih predstavnika lokalne i regionalne razine i OR-a spominju isključivo u kontekstu „dionika”, unatoč važnosti i ovlastima koje im daje Ugovor iz Lisabona;

6.

želi biti uključen u daljnje inicijative u vezi s tumačenjem i provedbom novog sporazuma kako bi se potencijal OR-a kao savjetodavnog tijela u zakonodavnom ciklusu mogao potpuno iskoristiti; podsjeća da veliki broj članova OR-a ima ulogu u provedbi politika EU-a;

7.

pozdravlja zahtjev Europske komisije za „sveobuhvatnije mišljenje o perspektivama” u kojem će se iznijeti „dodatni prijedlozi o zahtjevima koje nameće regulativa EU a i jednostavnijim načinima postizanja istih ili čak boljih rezultata”;

8.

pozdravlja zahtjeve Europske komisije za mišljenja Odbora o perspektivama u konkretnim područjima politika kao što su okoliš, energetika, financijske usluge i poljoprivreda (i drugim područjima), u kojima će lokalne i regionalne vlasti moći utvrditi opterećenja i iznijeti prijedloge za poboljšanje u skladu sa svojim potrebama;

9.

napominje da to sveobuhvatnije mišljenje o perspektivama predstavlja pregled učinaka regulative na lokalna i regionalna tijela i potiče posebnu analizu usmjerenu na konkretne politike i sektore radi utvrđivanja uskih grla i opterećenja;

10.

pozdravlja opći pristup konkretnog uključivanja regionalnih i lokalnih dionika u savjetovanje o boljoj regulativi; s tim u vezi pozdravlja na primjer izvješće naslovljeno „Nizozemske pokrajine za bolju regulativu EU-a” i skreće pozornost na utvrđena uska grla i predložena konkretna rješenja;

11.

izražava, u ovom kontekstu, svoju podršku usvajanju Amsterdamskog pakta za konkretnu provedbu plana EU-a za gradove budući da aspekt boljeg zakonodavstva igra važnu ulogu u tematskim partnerstvima. U tom kontekstu izrađeno je i izvješće „Bridge, bolje zakonodavstvo EU-a za lokalne i regionalne vlasti” u kojem se navode primjeri konkretnih situacija u kojima su lokalne i regionalne prakse u sukobu s europskim zakonodavstvom.

12.

potiče Europsku komisiju da ispita predložena rješenja povezana sa sektorskim propisima, proporcionalnošću, prekograničnim uskim grlima, državnim potporama i revizijskim pritiskom i uzme ih u obzir pri izradi novih propisa;

13.

prepoznaje posebnu ulogu koju lokalna i regionalna tijela imaju u nizu područja na koje regulativa EU-a znatno utječe i ulogu koju imaju kao tijela koja u praksi provode zakonodavstvo EU-a i upravljaju fondovima EU-a te naglašava da im njihove specifične nadležnosti pružaju dobru priliku da ocijene koja su područja regulatornih okvira problematična i prema potrebi ih treba promijeniti;

14.

smatra da sve razine vlasti moraju osigurati da zakonodavstvo bude primjereno, djelotvorno i učinkovito te da ne stvara nepotrebne troškove i opterećenja, dok istodobno štiti građane, potrošače, održivost i okoliš;

15.

uviđa da institucije EU-a moraju svim građanima pokazati vrijednost regulatornih okvira, kao i dodanu vrijednost zakonodavstva EU-a, istodobno poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

16.

uviđa da su nedavne gospodarske poteškoće stvorile okruženje u kojem su dodatni troškovi uzrokovani pretjeranom regulativom, i to u situaciji u kojoj je već došlo do smanjenja dostupnih sredstava, povećali proračunske rezove za brojna lokalna i regionalna tijela. To se pokazalo opterećujućim te je dovelo do većeg pritiska na ta tijela vlasti da pokušaju smanjiti administrativne troškove kada su istodobno suočene s povećanom potražnjom za djelovanjem. OR ponovno izražava svoje uvjerenje da je potrebno pojednostaviti i smanjiti birokratske postupke koji utječu na glavne zadatke koje lokalne i regionalne vlasti trebaju poduzimati;

17.

cijeni to što su izvješća i mišljenja koja su Europski parlament, EGSO i OR dosad usvojili potvrdila važnost koordiniranog djelovanja EU-a u duhu partnerstva s nacionalnim institucijama i institucijama EU-a, kao i s lokalnim i regionalnim tijelima;

18.

naglašava da lokalna i regionalna tijela imaju središnju ulogu u pružanju podrške građankama i građanima kod prevladavanja teškoća uzrokovanih dugotrajnim gospodarskim problemima, osobito s obzirom na programe EU-a, i podsjeća da su pravna sigurnost i jednostavan pristup programima EU-a, uz priznavanje nužnosti strukturnih reformi, bitni preduvjeti za ispunjavanje te uloge;

19.

primjećuje da je financiranje EU-a mnogim lokalnim i regionalnim tijelima važno za provedbu zakona EU-a, a osobito za provedbu diferencirane kohezijske politike koja vodi računa o gospodarskoj snazi;

20.

uviđa da pristupačnost programa EU-a i potrebni regulatorni režimi mogu uzrokovati znatne poteškoće u vezi s tumačenjem pravnih okvira, pravilima provedbe i izvješćivanjem; također uviđa da sustav revizije često uzrokuje poteškoće, osobito u vezi s dugoročnim vođenjem evidencije za sponzore, kako je već i spomenuto u mišljenju OR-a „Pojednostavljenje ESIF-a”;

21.

pozdravlja Rezoluciju Europskog parlamenta „Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost” (1), u kojoj se prihvaća važna uloga OR-a kao političke institucije; slaže se da se program REFIT ne smije koristiti za slabljenje normi;

22.

iako podupire cilj smanjenja birokracije i uklanjanja nepotrebnih regulatornih opterećenja, naglašava da se REFIT ne smije iskorištavati kao izgovor za smanjenje razine ambicije, posebno u područjima kao što su okoliš, sigurnost hrane, zdravlje i prava potrošača;

23.

podržava cilj što vjernijeg prenošenja zakonodavstva EU-a na nacionalnu razinu, pri čemu se standardi EU-a smiju premašiti samo ako to iziskuju činjenični i tehnički razlozi. Međutim, države članice i regije i dalje u svakom pojedinom slučaju moraju same smjeti odlučiti što je potrebno za pravilnu provedbu. Prijedlog Komisije da se takozvano prerevno donošenje propisa (eng. gold-plating) uvijek mora opravdati mogao bi pridonijeti povećanju transparentnosti. Međutim, veća odgovornost u pogledu provedbe na nacionalnoj i regionalnoj razini ne smije dovesti do uplitanja u pitanja nacionalnog upravnog ustroja i nacionalnih upravnih postupaka;

24.

naglašava da je prilikom procjene zakonodavstva važno uzeti u obzir i troškove i koristi – društvene, ekološke i druge – za građane i gospodarstvo, kao i tzv. „trošak neujedinjene Europe” (2), tj. trošak koji nastaje zbog izostanka zajedničkog djelovanja na europskoj razini u određenom sektoru;

25.

s tim u vezi ponovno poziva Europsku komisiju da za razinu cijelog EU-a izradi standardnu definiciju prerevnog donošenja propisa radi pravne sigurnosti u provedbi i primjeni prava EU-a te radi smanjenja prekomjerne birokracije (3);

26.

potiče Komisiju i države članice na promicanje razvoja digitalnih metoda i alata IKT-a, pored ostalog u okviru plana djelovanja EU-a za e-upravu kako bi se osigurao zajednički format i postupak za prikupljanje podataka potrebnih za praćenje i izvješćivanje, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje izazvano time što se podaci unose i u nacionalne i europske baze podataka;

27.

naglašava važnost „provjera prikladnosti” kojima se mogu utvrditi preklapanja i nedosljednosti koje su s vremenom proizašle iz niza ciljeva i novih političkih inicijativa, posebno u pogledu zahtjeva o izvješćivanju i sukladnosti;

28.

naglašava potrebu za boljim razumijevanjem raspona obveza izvješćivanja usvojenih radi sukladnosti s pravom EU-a; predlaže da se obveze lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu izvješćivanja u što većoj mjeri popišu i normiziraju te da se metodologijom izvješćivanja pokuša smanjiti administrativno opterećenje građana i MSP-a, kao i lokalnih i regionalnih tijela vlasti;

29.

uviđa da jezik i njegova upotreba mogu predstavljati kako prepreku sudjelovanju tako i poziv na sudjelovanje; lako pristupačan i razumljiv jezik ključna je sastavnica zakonodavnih i regulatornih promjena;

30.

smatra da uključivost zahtijeva jednostavnost i jasnoću jezika, struktura i propisa kako bi se osiguralo da EU, njegova svrha, programi, politike, zakonodavstvo i praktična pomoć budu svima dostupni;

31.

stoga potiče Europsku komisiju da pojednostavi jezik koji upotrebljava i učini ga svima razumljivim i predlaže da se upotreba tehničkog jezika svede na minimum, u skladu s pravnim zahtjevima;

32.

smatra da je nužno dosljednije i korisnicima pristupačnije tumačenje pravila i propisa EU-a, uključujući, primjerice, proporcionalne uvjete za reviziju, povećanu upotrebu fiksnih stopa, pojednostavljenje postupaka podnošenja zahtjeva, potraživanja i izvješćivanja te jasnije tumačenje propisa (posebno zakonodavstva o državnim potporama i nabavi);

33.

uviđa da EU mora posvetiti odgovarajuću pozornost aktivnoj komunikacijskoj strategiji osmišljenoj radi angažiranja partnera, održavanja aktivnosti i privlačenja ulaganja;

34.

naglašava ulogu koju lokalne i regionalne vlasti razvijaju osiguravanjem osposobljavanja i informiranja o politikama i programima EU-a kako bi ih približili svojim građanima;

35.

smatra da uključivost zahtijeva jednostavnost jezika, struktura i propisa kako bi se osiguralo da EU, njegova svrha, programi, politike i praktična pomoć budu svima dostupni; ističe ulogu centara EDIC u informiranju građana o zakonodavstvu i programima EU-a koji sadržaj i jezik prilagođavaju građanima;

36.

primjećuje da centri znanja, poput centra Europa Decentraal u Nizozemskoj, imaju značajnu ulogu u omogućavanju pravilne primjene i tumačenja zakonodavstva EU-a. Njihovi su stručnjaci važni za pružanje besplatnih informacija i savjeta lokalnim i regionalnim vlastima i njihovim udrugama. S druge strane, velika potražnja za radom centara znanja dokaz je potrebe za pojednostavljenjem zakonodavstva EU-a;

37.

cijeni što trenutačna praksa poziva građane da sudjeluju u savjetovanjima. Međutim, doprinosi pojedinih građana rijetki su s obzirom na to da je većina savjetovanja ograničena zbog jezične pristupačnosti i upotrebe tehničkih pojmova i konteksta, zbog čega građani stječu dojam da na njih nisu dobrodošli. Stoga u tim savjetovanjima sudjeluje samo vrlo mali broj građana koji posjeduje odgovarajuće jezične i druge sposobnosti koje im omogućuju sudjelovanje. Važno je da tekstovi savjetovanja budu jednako dostupni svim relevantnim stranama, a iznad svega civilnom društvu. Ti se tekstovi moraju prevesti na sve službene jezike EU-a i sastaviti na najjednostavniji, najjasniji i najrazumljiviji mogući način kako bi pružili maksimalnu količinu informacija o regulativi koja se zastupa.

38.

smatra da savjetovanja s građanima trebaju nadopunjavati, a ne zamjenjivati, strukturirano javno savjetovanje te da ne bi smjela smanjivati ulogu nadležnih institucionalnih tijela prepoznatih u Ugovoru iz Lisabona;

39.

ponovno ističe da je važno uz pomoć OR-a osigurati savjetovanje s lokalnim i regionalnim zakonodavnim skupštinama u fazi pripreme zakonodavne inicijative, budući da ta tijela (koja zastupaju teritorije) predstavljaju demokratski skup stvarnih potreba građana, pa i onih čiji se pojedinačni glas ne može čuti.

40.

u tom je smislu neophodno da se regionalnim i lokalnim institucijama dâ prednost u odnosu na privatne korporacije, bilo na temelju uloge koja im je priznata Ugovorom iz Lisabona, bilo zbog toga što predstavljaju izraz demokracije i političke zastupljenosti;

41.

poziva Komisiju da uspostavi službe koje pružaju sve usluge na jednom mjestu (engl. one-stop-shop) za savjetovanje o regulativi kako bi se osiguralo da podnositelji zahtjeva za financiranje sredstvima EU-a dobivaju pravodobne, odgovarajuće, nedvosmislene i jasne savjete;

42.

predlaže da se tijekom programskog razdoblja traže stajališta stručnjaka kako bi se poboljšanja zakonodavnog i regulatornog okvira mogla temeljiti na iskustvima iz prakse;

43.

predlaže poseban mehanizam koji bi omogućio da se sredstva za tehničku pomoć koriste za uspostavu pravnih timova povezanih s programom kojima bi se svi podnositelji zahtjeva mogli besplatno obraćati te koji bi pružali pouzdane i dosljedne savjete na temelju usvojenog, jedinstvenog tumačenja pravnih propisa u skladu sa savjetima Europske komisije, te na temelju postojeće prakse u pogledu propisa EU-a o financiranju radi uklanjanja većeg dijela nesigurnosti i odgovornosti s kojima se krajnji korisnik trenutačno suočava;

44.

predlaže da se u odredbama o upravljanju administracija programa jasno odvoji od provedbe projekta/programa kako bi se izbjegli potencijalni sukobi interesa i pristranost pri evaluaciji;

45.

predlaže maksimalno povećanje sredstava za financiranje unutar postojeće gornje granice proračuna, čime bi se omogućio pristup rezultatima zasnovan na programima, pri čemu bi se kombinirao određeni broj srodnih projekata; uspjeh bi se mjerio na temelju zajedničkog ishoda, a ne toliko na temelju rezultata pojedinih projekata (npr. u područjima kao što je energetika);

46.

predlaže razmatranje prilika za razvoj i poboljšanje modela financijskog inženjeringa, uključujući posebne fondove poduzetničkog kapitala za ključne sektore, djelotvornije usklađivanje financiranja bespovratnim sredstvima uz pomoć programa JESSICA radi poticanja tržišta ulaganja u nekretnine, kao i mogućnost mikrokreditiranja uz pomoć programa JASMINE radi podupiranja novoosnovanih i malih poduzeća;

47.

predlaže poboljšanje prilika za komplementarno financiranje, posebno u privatnom sektoru, radi osiguranja dostupnosti sredstava kako bi se lokalnim i regionalnim tijelima omogućilo ispunjavanje lokalnih potreba;

48.

traži od Komisije da predloži mehanizam kojim bi se neiskorištena i deblokirana sredstva kao namjenski prihodi vratila državama članicama EU-a kojima su bila prvobitno dodijeljena kako bi se zajamčila dodjela i upotreba tih sredstava u okviru sektorskih politika, unutar određene države članice, za koje su bila izglasana;

49.

U tekućem se razdoblju financijska sredstva u najvećoj mjeri ne iskorištavaju zbog lošeg, složenog ili pretjerano definiranog sustava provedbe te zbog neprimjerenog određivanja prioriteta. Neophodna je odgovarajuća komunikacija s lokalnim i regionalnim te nacionalnim tijelima vlasti kako bi se redefinirali i pojasnili prioriteti, čime bi se izbjeglo stavljanje korisnika u nepovoljan položaj;

50.

Stoga je nužno osigurati da višegodišnji financirani programi imaju ugrađenu sigurnost planiranja i pouzdanost radi postizanja svojih ciljeva. Veća fleksibilnost višegodišnjeg financijskog okvira stoga ne smije dovesti do preraspodjele sredstava ili financiranja novih političkih inicijativa nauštrb već odobrenih programa;

51.

predlaže jasnu raspodjelu uloga za partnere u izvješćivanju i praćenju programa financiranih iz fondova EU-a unutar određene općine, uključujući reviziju troškova i ishoda te oblikovanje korektivnih mjera te poziva Komisiju da pruži potporu, također izdvajanjem sredstava, lokalnim i regionalnim vlastima u slučaju kada zakonodavno ili nezakonodavno pojednostavljenje podrazumijeva povećanje javnih izdataka za pružanje njihovih usluga;

52.

traži od Europske komisije da poduzme daljnje korake pojednostavljenja kohezijske politike tako što će uzeti u obzir prijedloge lokalnih i regionalnih tijela kako su izneseni u mišljenju OR-a „Pojednostavljenje ESIF-a iz perspektive lokalnih i regionalnih vlasti”, izvjestitelj: Petr Osvald (CZ/PES) (4);

53.

podsjeća da su Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) glavni instrumenti EU-a za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u svim državama članicama i da je njihovo pojednostavljenje ključno za ostvarenje ciljeva politike; potrebno je predvidjeti trenutna poboljšanja u tekućem programskom razdoblju, kao i dugoročno pojednostavljenje koje potencijalno vodi prema dubinskoj reviziji postojećih mehanizama ostvarivanja ciljeva i zakonodavstva;

54.

skreće posebnu pozornost na to da je pojednostavljenje koje bi uključivalo zakonodavne i nezakonodavne promjene nužno u područjima povezanima s revizijom, zahtjevima i smjernicama za izvješćivanje, državnim potporama, javnom nabavom i prerevnim donošenjem propisa;

55.

primjećuje da je za napore usmjerene na pojednostavljenje potrebna ciljana suradnja između svih odgovarajućih službi Komisije, posebno Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Glavne uprave za komunikaciju i Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike;

56.

poziva Europsku komisiju da pruži veću podršku obučavanju lokalnih i regionalnih vlasti o sinergijama između europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFRR) te da o toj obuci pruži više informacija;

57.

poziva na pojednostavljenje postupaka podnošenja zahtjeva i izvješćivanja za fondove za istraživanje i razvoj, pored ostalog povećanom primjenom standardnih troškova, a posebno u pogledu revizije;

58.

naglašava preporuke iznesene u mišljenju OR-a „Pojednostavljenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)” iz listopada 2015. (5);

59.

ponovo ističe potrebu jačanja načela povjerenja prema krajnjim korisnicima pojednostavljenjem obveze prilaganja dokaza o opravdanosti troškova u fazi konačnog izvješćivanja te djelovanjem u fazi provjere, usredotočujući se na rezultate financiranih projekata;

60.

zabrinut je da se, unatoč deklariranom cilju da se novim ZPP-om smanji količina zakonodavnih mjera na razini EU-a, regulatorni rad Komisije u obliku delegiranog zakonodavstva povećao;

61.

ponavlja svoj poziv za većom dosljednošću i komplementarnošću između ZPP-a i drugih politika EU-a, kao što je politika zaštite okoliša (i odgovarajući fondovi); potrebna je veća dosljednost između Fonda za ruralni razvoj i ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova koji predstavljaju zajednički strateški okvir zasnovan na širokim ciljevima politika strategije Europa 2020.;

62.

smatra da ZPP treba biti kompatibilan s ciljem teritorijalne kohezije sadržanim u Ugovoru iz Lisabona i da se mora izbjeći situacija u kojoj bi se mjerama EU-a povećale teritorijalne neravnoteže ili ugrozile javne usluge u, primjerice, ruralnim područjima;

63.

smatra izrazito važnim da se u tekućem radu na boljoj regulativi za MSP-ove u potpunosti vodi računa o stvarnim potrebama aktera regionalnog i lokalnog poslovnog okružja;

64.

ističe da platforma REFIT mora posvetiti dovoljno pozornosti administrativnom opterećenju za javna tijela. Važno je izbjeći prebacivanje regulacijskog opterećenja između poduzeća i javnih tijela.

65.

nakon savjetovanja s dobitnicima nagrade OR-a „Europska poduzetnička regija” primjećuje da prioritetna područja za pojednostavljenje, ili područja u kojima je stupanj pojednostavljenja uveden postojećom regulativom i dalje nedostatan, uključuju sudjelovanje MSP-ova u projektima koji se financiraju iz EFRR-a, pristup MSP-ova javnoj nabavi, prava potrošača i Uredbu REACH. Zahtjevi izvješćivanja o trgovinskim statistikama (Intrastat) također su utvrđeni kao prioritet za daljnje djelovanje;

66.

smatra da je potrebno djelovati u području administrativnog pojednostavljenja za MSP-ove, posebno u vezi s PDV-om;

67.

poziva na donošenje mjera kojima bi se MSP-ovima pojednostavnio pristup javnoj nabavi; boji se da stupanj pojednostavljenja koji će biti uveden novim direktivama i europskom jedinstvenom dokumentacijom o nabavi i dalje neće biti dostatan da osigura pravila nabave usklađena s potrebama MSP-ova;

68.

upozorava da spomenute mjere pojednostavljivanja ne smiju dovoditi u pitanje autonomiju lokalnih i regionalnih vlasti pri usvajanju zahtjevnijih standarda u skladu s njihovim posebnim okolnostima i potrebama njihovih građana, posebno u područjima kao što su jednake mogućnosti, socijalna i industrijska politika te politika okoliša;

69.

naglašava da je zakonodavstvo EU-a o državnim potporama za usluge od općeg gospodarskog interesa postalo previše detaljno i složeno zbog mnoštva sekundarnog zakonodavstva i „neobvezujućih propisa” koji se odnose na državne potpore. Daljnjim pojednostavljenjem povećat će se pravna sigurnost, ubrzati provedba investicijskih projekata, osigurati pravodobno pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa te poticati rast i zapošljavanje;

70.

naglašava potrebu za podizanjem svijesti među inovativnim malim poduzećima o novim postupcima javne nabave, njihovim prednostima i ograničenjima te o raspoloživoj potpori. Propisi EU-a o javnoj nabavi za tri godine moraju se podvrgnuti ocjeni učinka kako bi se provjerilo olakšavaju li pristup natječajima za MSP-ove, smanjuju li birokratske zapreke i pomažu li u razvijanju dugoročnih partnerstava za robu i usluge koje trenutačno nisu na tržištu;

71.

ponavlja poziv za podizanje de minimis pragova u slučaju državnih potpora za usluge od općeg gospodarskog interesa, kao i pragova za izuzeće od obveza (u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a) kako bi se državne potpore deklarirale kao naknade za javne usluge dodijeljene tijelima nadležnima za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, budući da će te mjere pridonijeti dodatnom pojednostavljenju situacije za lokalne i regionalne vlasti te tijela koja dobivaju naknade;

72.

skreće pozornost na svoje mišljenje „Zakonodavstvo EU-a o okolišu: poboljšanje izvještavanja i usklađenosti s propisima” iz travnja 2016 (6). i traži od Europske komisije i država članica da slijede preporuke iz provjere njegove primjerenosti u pogledu obveza praćenja i izvještavanja u području politike okoliša;

73.

osobito skreće pozornost na posebne preporuke iz tog mišljenja u vezi s pretjerano opterećujućim zahtjevima o izvješćivanju i reviziji, pozivajući na automatizaciju alata za izvješćivanje i na pronalazak sinergija između obveza izvješćivanja iz različitih direktiva; ponavlja svoj prijedlog da se uspostave „ljestvice provedbenih pokazatelja” za dodatne direktive u području zakonodavstva o okolišu;

74.

podupire ideju izrade horizontalne direktive EU-a, kojom bi se na temelju načela spomenutih u navedenom mišljenju OR-a utvrdile odredbe za osiguravanje usklađenosti s cijelom pravnom stečevinom EU-a u području zaštite okoliša;

75.

napominje da je Europska unija 2013. godine imala čak 63 obvezujuća cilja i 68 neobvezujućih ciljeva, od kojih bi se većina trebala postići do 2015. odnosno 2020. godine. Učinak tih ciljeva na podnacionalne vlasti i poslovni svijet treba izmjeriti i uzeti u obzir pri predlaganju i izmjeni ciljeva. Već zacrtane beskorisne ciljeve treba odbaciti kako bi lokalni čelnici dobili dovoljno autonomije da mjere mogu prilagođavati lokalnim gospodarskim okolnostima i okolnostima koje vladaju na području okoliša;

76.

ponavlja da je potrebna odgovarajuća podjela odgovornosti i resursa te jasan protok informacija između općina, regija i nacionalne razine radi ispunjavanja zahtjeva praćenja i izvješćivanja u području okoliša u državama članicama kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost i pouzdanost izvješća i pokazatelja stanja okoliša.