EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52016AE1268
Opinion of the European Economic and Social Committee on the ‘Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on mercury, and repealing Regulation (EC) No 1102/2008’ (COM(2016) 39 final — 2016/023 (COD))
Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 [COM(2016) 39 final – 2016/023 (COD)]
Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 [COM(2016) 39 final – 2016/023 (COD)]
SL C 303, 19.8.2016, p. 122–126
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
19.8.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 303/122 |
Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008
[COM(2016) 39 final – 2016/023 (COD)]
(2016/C 303/17)
Izvjestitelj: |
Vladimír NOVOTNÝ |
Dana 4. veljače 2016., odnosno 18. veljače 2016., Europski parlament, odnosno Vijeće, sukladno članku 192. stavku 1., članku 207. i članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odlučili su savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o živi kojom se poništava Uredba (EZ) br. 1102/2008
[COM(2016) 39 final – 2016/023 (COD)].
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 11. svibnja 2016.
Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na 517. plenarnom zasjedanju održanom 25. i 26. svibnja 2016. (sjednica od 25. svibnja), sa 153 glasa za, 2 protiv i 3 suzdržanih.
1. Zaključci i preporuke
1.1 |
Odbor bez zadrške preporučuje prihvaćanje Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 kao prvi korak prema ratifikaciji Minamatske konvencije od strane Europske unije kao cjeline te pojedinačnih država članica. |
1.2 |
Globalni problem emisija žive iziskuje rješenja na globalnoj razini, a ona su iznesena u Minamatskoj konvenciji. EU i Japan glavni su inicijatori smanjivanja opterećenja koje živa predstavlja za okoliš (i građane), ali treba imati na umu da će živa i njezini spojevi zauvijek ostati komponente okoliša. |
1.3 |
Odbor smatra da je kontinuirano djelovanje EU-a u pogledu žive na globalnoj razini, a osobito na razini same Unije, od 1990. godine dovelo do smanjenja antropogenih emisija žive u EU-u za 75 %, a usvojeno zakonodavstvo jamči njihovo daljnje postupno smanjenje. |
1.4 |
Odbor preporučuje da EU svoje daljnje aktivnosti uskladi s provedbom ratificirane Minamatske konvencije po njezinu stupanju na snagu. Odbor je uvjeren da je zakonodavni okvir, kojim se prije svega reguliraju emisije, ali i proizvodni postupci i proizvodi, dostatan za ispunjavanje obveza iz Konvencije i ne ugrožava konkurentnost EU-a kao cjeline. |
1.5 |
Odbor smatra nužnim da se problemu žive i njezinih surogata u postupcima proizvodnje i proizvodima posveti odgovarajući dio znanstvenih i istraživačkih kapaciteta EU-a. |
1.6 |
Odbor također preporučuje da nadležna tijela Unije, zajedno s državama članicama EU-a kao potpisnicama Konvencije, nakon ratifikacije Minamatske konvencije sudjeluju na prvoj konferenciji potpisnica Konvencije o živi (COP 1) – koja se trenutačno priprema – i pridonesu novim saznanjima kojima će se omogućiti daljnje smanjenje antropogenih emisija žive i njihove uporabe u proizvodima i proizvodnim postupcima. |
2. Uvod
2.1 |
Živa je prirodni element na Zemlji, s prosječnim udjelom od približno 0,05 mg/kg u Zemljinoj kori, uz značajna lokalna odstupanja. U vrlo malim količinama prisutna je i u biosferi. Budući da je apsorbiraju biljke, živa se nalazi u gorivima poput ugljena, nafte i zemnog plina, ali i u biogorivima. Izgaranje biomase ima gotovo isti učinak u pogledu emisija žive kao i izgaranje ugljena. Problematika žive i njezinih emisija detaljnije je obrađena u dokumentima Programa ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) (1). |
2.2 |
Čim se živa oslobodi, ostaje u okolišu te u različitim oblicima postaje sastavni dio ciklusa koji se sastoji od zraka, vode, sedimenata, tla i biote. Njezin se oblik može promijeniti (ponajprije mikrobnim metabolizmom) u metil-živu koja ima sposobnost taloženja u organizmima, posebno u onima u vodenom prehrambenom lancu (ribama i morskim sisavcima). Bioakumulacija žive i drugih teških metala te njihova sposobnost dalekometnog prijenosa kroz atmosferu predstavljaju razlog zbog kojeg ih se smatra globalnom ekološkom prijetnjom. |
2.3 |
U nekim dijelovima svijeta, posebice izvan EU-a, velik broj ljudi izložen je živi znatno iznad razine sigurnosti. Prema najpozitivnijim procjenama, godišnje se u cijelom svijetu u atmosferu ispusti 1 960 tona žive, od čega na EU otpada 87,5 tona (4,5 % globalnoga godišnjeg iznosa). Količina izravnih emisija u vodu iznosi 900 tona godišnje, a taj je iznos gotovo isti pri prirodnim emisijama (zbog erozije stijena i vulkanskih aktivnosti). Pregled antropogenih emisija žive iznosi se u Dodatku 1. |
2.4 |
Usprkos globalnom smanjenju potrošnje žive (globalna potražnja više je no upola manja u odnosu na 1980. godinu) i niskim cijenama, rudarska industrija u nizu zemalja diljem svijeta i dalje proizvodi živu. Najveći su proizvođači Kina i Kazahstan. U Europi je primarna proizvodnja obustavljena još 2003. godine, ali živa se izolira kao nusproizvod drugih postupaka ekstrakcije i obrade sirovina. Ta se živa klasificira kao otpad i s njom se postupa u skladu sa zakonodavstvom o otpadu. |
2.5 |
Osim toga, uslijed prenamjene ili zatvaranja pogona za proizvodnju klora i alkalnih hidroksida velike količine žive na svjetsko tržište dospijevaju iz zemalja u kojima, za razliku od EU-a, trgovina živom nije zabranjena. |
2.6 |
Emisije nastale izgaranjem ugljena i postupcima spaljivanja, pored ostalog čelika, kao i proizvodnjom obojenih metala predstavljaju glavninu antropogenih emisija, a to se osobito odnosi na emisije živinih spojeva u blizini točkastih izvora emisija u EU-u. Utvrđivanje različitih opcija obuhvaća kako izdvajanje žive u postupcima čišćenja ispušnih plinova, tako i specifične postupke izdvajanja (ako su takvi selektivni postupci svrsishodni). |
2.7 |
Drugi glavni izvor antropogenih emisija, uglavnom elementarne žive, predstavlja uporaba amalgamskog zubnog ispuna. Po svemu sudeći, emisije u tom području (ponajprije ispuštanje u vodu) daleko je lakše pratiti, a u razvijenom se svijetu naveliko primjenjuju odgovarajuće tehnologije. |
2.8 |
Odbor je u ranijim mišljenjima već iznio stajališta civilnog društva o štetnim emisijama žive i njezinih spojeva, pa se ovo mišljenje nadovezuje na ranija mišljenja (2). |
3. Dokument Komisije
3.1 |
Unija i njezinih dvadeset i šest država članica potpisali su novu međunarodnu konvenciju o živi, tzv. Minamatsku konvenciju, koja se na globalnoj razini bavi cijelim životnim ciklusom žive, od primarne eksploatacije žive do upravljanja njezinim otpadom. Cilj joj je zaštititi zdravlje ljudi i okoliš od antropogenih emisija žive i njezinih spojeva u zrak, vodu i tlo. Unija i velika većina država članica potpisnice su te nove međunarodne konvencije o živi, koju je potpisalo 128 stranaka te ratificiralo 25 država sudionica (3). |
3.2 |
Pomnim pregledom pravne stečevine Unije utvrđen je određeni broj zakonodavnih nedostataka koje je potrebno ukloniti radi potpunog usklađivanja zakonodavstva Unije s Konvencijom (4). Cilj ovog prijedloga rješavanje je tih nedostataka koji se tiču sljedećih pitanja:
|
3.3 |
U cilju pravne jasnoće trebalo bi obveze koje proizlaze iz Konvencije i koje nisu prenesene u EU-ovo zakonodavstvo objediniti u jedinstveni pravni akt. |
3.4 |
Zbog potrebe za većom dosljednošću i pravnom jasnoćom, ovim bi se prijedlogom Uredbu (EZ) br. 1102/2008 trebalo staviti izvan snage i zamijeniti, ali preuzimajući njezine temeljne obveze gdje je to potrebno. |
3.5 |
Ciljevi ove inicijative usklađeni su i s ciljevima strategije Europa 2020 o pametnom, uključivom i održivom rastu. Ovim će se prijedlogom pridonijeti ujednačavanju globalnih uvjeta u pogledu industrijskih postupaka u kojima se upotrebljava ili nenamjerno ispušta živa i njezini spojevi te u pogledu proizvodnje i trgovanja proizvodima s dodatkom žive, čime se jača konkurentnost industrije Unije. |
3.6 |
Osim toga, prijedlogom se nastoji što više pojednostaviti i pojasniti pravna stečevina radi njezine bolje i učinkovitije primjene. |
3.7 |
Procjena učinka dovela je do zaključka da će se ratifikacijom i provedbom Minamatske konvencije ostvariti značajne koristi za zdravlje ljudi i okoliš u EU-u, uglavnom zbog očekivanog smanjenja emisija žive koje nastaju u drugim dijelovima svijeta. |
4. Opće napomene
4.1 |
Odbor podržava prihvaćanje Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća jer on predstavlja vrhunac napora poduzimanih tijekom dužeg razdoblja u svrhu stvaranja odgovornog pravnog okruženja kojim bi se omogućilo održivo, globalno i dugotrajno ograničavanje štetnih posljedica žive i njezinih spojeva. Odbor napominje da je Prijedlog uredbe u potpunosti u skladu s glavnim ciljem zaštite zdravlja i okoliša od štetnih posljedica žive. |
4.2 |
Odbor iskreno pozdravlja doprinos koji su institucije EU-a, ali i razne države članice, dale izradi Minamatske konvencije, pregovorima koji su se vodili oko nje te njezinoj ratifikaciji. |
4.3 |
Također izražava veliko zadovoljstvo zbog toga što su se tijekom cijelog tog procesa poštivala – i ranije i sada – ključna načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, bez dovođenja u pitanje učinkovitosti zakonodavnih instrumenata usvojenih na razini EU-a i svjetskoj razini. |
4.4 |
Odbor je uvjeren da će napori koje je uložila Europa pomoći osiguravanju brze ratifikacije Minamatske konvencije do kraja 2016. i odgovarajućem suzbijanju zdravstvenih i ekoloških rizika izazvanih antropogenim emisijama i uporabom žive diljem svijeta. Odbor također potvrđuje svoje uvjerenje da Uredba Europskog parlamenta i Vijeća ne bi smjela – i neće – prelaziti okvire onoga što iziskuje Minamatska konvencija. |
5. Posebne napomene
5.1 |
EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što Uredba odražava rezultate savjetovanja s dionicima u EU-u i rasprava o Minamatskoj konvenciji u stručnim forumima pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). EGSO čestita Komisiji na uspješnom okončanju izrazito zahtjevne i sveobuhvatne zadaće provođenja analize na temelju koje je izrađen Prijedlog uredbe. |
5.2 |
Odbor se slaže s Komisijom da trgovinska ograničenja koja bi prelazila okvire onoga što iziskuje Konvencija – tj. koja bi dovela do bezuvjetne zabrane uvoza žive – ne bi bila opravdana, jer bi to za europsku industriju prouzročilo dodatne troškove, a za okoliš ne bi bilo od veće koristi. |
5.3 |
Odbor također dijeli stajalište Komisije iz Prijedloga uredbe da ograničenja izvoza određenih proizvoda s dodatkom žive također ne bi bila opravdana jer se unos i ispuštanje žive u okoliš njima ne bi znatno promijenio te jer bi takva zabrana čak mogla izazvati povećanje emisija žive u trećim zemljama. |
5.4 |
Odbor (u skladu sa zaključcima savjetovanja i rezultatima studija) bez zadrške podržava argument da ograničavanje primjene žive u određenim procesima proizvodnje te u novim proizvodnim postupcima treba biti razmjerno rizicima koji su s njima povezani te da će to biti rezultat dugotrajnog tehnološkog napretka. |
5.5 |
Odbor ipak prihvaća odredbe Minamatske konvencije kojima se propisuje da potpisnice moraju provoditi mjere za odvraćanje od razvoja novih proizvodnih procesa koji podrazumijevaju uporabu žive te od proizvodnje i stavljanja na tržište novih proizvoda s dodatkom žive. |
5.6 |
Odbor smatra da je primjena Direktive 2001/80/EZ o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje dovela do znatnog ograničenja emisija žive u energetskom sektoru – koji je najviše odgovoran za antropogene emisije i imisije žive u tlo i vodu zbog atmosferskog taloženja – te da se taj trend nastavlja. Od 1990. antropogene emisije žive u EU-u smanjene su za više od 75 % (5), a potpuna provedba Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama znatno će pridonijeti daljnjem smanjenju emisija žive. Prihvaćajući stajalište Komisije, EGSO smatra da još nije potrebno mijenjati ili dodavati zahtjeve u pogledu emisija žive ugrađene u Direktivu o industrijskim emisijama. |
5.7 |
EGSO podržava predloženi način ograničenja emisije žive iz industrijskih procesa na temelju koncepta najboljih raspoloživih tehnika (BAT) i njihovih referentnih dokumenata (BREF). |
5.8 |
EGSO naglašava potrebu za zakonodavnim mjerama za stalno i sigurno skladištenje žive iz industrijskih procesa u primjerene geološke strukture, primjerice u napuštene rudnike soli. EGSO poziva Komisiju da hitno utvrdi kriterije za objekte za skladištenje te zahtjeve za skladištenje otpada onečišćenog živom. |
5.9 |
Odbor uvažava uravnotežen pristup Europske komisije uporabi amalgama u stomatologiji na temelju najnovijih dostupnih znanstvenih spoznaja. Smatra da su zahtjevi za opremu u stomatološkim ustanovama – tj. obveza instaliranja separatora žive i uporabe zubnih amalgama isključivo u obliku kapsula – dostatni za učinkovito ograničenje ispuštanja žive u okoliš i zaštitu ljudskog zdravlja (6). EGSO, međutim, upozorava na još uvijek nedovoljno poznate i nedostatno specificirane moguće rizike novih stomatoloških materijala koji bi trebali zamijeniti amalgam. |
5.10 |
EGSO također skreće pozornost na sve veće troškove usluga koji se nadoknađuju iz javnih proračuna te na moguće zdravstvene i socijalne posljedice za određene kategorije pacijenata ako se ti troškovi prenesu na njih. |
Bruxelles, 25. svibnja 2016.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Georges DASSIS
(1) UNEP, 2013., Global Mercury Assessment 2013: Sources, Emissions, Releases and Environmental Transport („Globalna procjena stanja u pogledu žive 2013.: izvori, emisije, ispuštanje i prijenos kroz okoliš”), Odjel UNEP-a za kemikalije, Ženeva, Švicarska.
(2) SL C 318, 23.12.2006, str. 115.
SL C 168, 20.7.2007, str. 44..
(3) http://mercuryconvention.org/Convention/tabid/3426/Default.aspx.
(4) Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka priložena Prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 i Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Minamatske konvencije o živi, SWD [2016] 17 final.
(5) Izvor: EEA, Trends in Emissions of Heavy Metals („Tendencije u pogledu emisija teških metala”) http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/emission-trends-of-heavy-metals-3#tab-chart_3.
(6) Znanstveni odbor za rizike po zdravlje i okoliš (SCHER): Opinion on the environmental risks and indirect health effects of mercury from dental amalgam („Mišljenje o rizicima žive iz zubnog amalgama po okoliš i njezinim neizravnim posljedicama na zdravlje”) (ažurirano 2014.).