19.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 303/138

Izvjestitelj:

Andrzej ADAMCZYK

Suizvjestitelj:

Gintaras MORKIS

1.1

EGSO pozdravlja činjenicu da su visoka predstavnica i Europska komisija usvojili Zajedničku komunikaciju o preispitivanju Europske politike susjedstva i uvažava činjenicu da su mnogi prijedlozi EGSO-a izneseni u Mišljenju o Zajedničkom savjetodavnom dokumentu Ususret novoj Europskoj politici susjedstva (1) uključeni u preispitivanje, što je pokušaj redefiniranja EPS-a kako bi bio djelotvorniji.

1.2

Potreba da se revidira EPS s jedne je strane rezultat neuspjeha univerzalnog pristupa, a s druge posljedica sve veće rascjepkanosti i razgradnje relativnog jedinstva južnog i istočnog susjedstva.

1.3

Novim je EPS-om potrebno utvrditi da je izvor dramatičnih događaja u tim regijama kako u vanjskom pritisku tako i u unutarnjoj nestabilnosti povezanoj sa siromaštvom, nejednakosti, nedostatkom prilika, korupcijom, političkom i vjerskom radikalizacijom, kao i nasilnim ekstremizmom.

1.4

Namjera revidiranja EPS-a jest učiniti ga dovoljno fleksibilnim kako bi se zadržale one zemlje koje ne mogu ili ne žele ispuniti sve zahtjeve povezane s gospodarskom integracijom ili usklađivanjem s pravnom stečevinom. U tom je pogledu novi EPS osmišljen u duhu uključivosti.

1.5

Kako bi se ograničila šteta od dramatičnih događaja u susjedstvu, Komunikacija postavlja novi prioritet stabilizacije i novi pristup diferencijacije.

1.6

Naglasak na stabilnosti objašnjava zašto je pitanje unutarnje i vanjske sigurnosti tako istaknuto u Komunikaciji. Međutim, iako su instrumenti koji su na raspolaganju EU-u ograničeni, trenutačno bi se reaktivno stajalište trebalo zamijeniti proaktivnom politikom dinamičnih diplomatskih napora u cilju sprečavanja sukoba i mirnog rješavanja zamrznutih sukoba.

1.7

EGSO želi istaknuti važnost gospodarskog razvoja kao glavnog preduvjeta stabilnog i sigurnog okruženja u susjedstvu EU-a. EU treba biti izrazito dosljedan u pružanju gospodarske potpore partnerima EPS-a te poboljšanju dugoročnih uvjeta i povećanju motivacije za provedbu gospodarskih reformi, povećanje konkurentnosti i modernizaciju poslovnih propisa.

1.8

Vrlo je jasno i da gospodarski razvoj moraju pratiti socijalna i okolišna dimenzija, a samo će udruživanje tih triju čimbenika zaista doprinijeti postizanju stvarnog napretka, stabilnosti i socijalnog mira.

1.9

EGSO razumije da nova metoda rada utemeljena na diferencijaciji odražava osjećaj političkog realizma, sve veće razlike među partnerskim zemljama i njihove različite težnje. Međutim, čak i ako se ne mogu ispuniti svi gospodarski kriteriji, EU ne smije raditi kompromise kad je riječ o temeljnim europskim vrijednostima, poput socijalne dimenzije, poštovanja univerzalnih ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Žalosno je da načelo poštovanja temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada nije spomenuto u Komunikaciji kao temelj zdravih industrijskih odnosa.

1.10

Uloga organiziranoga civilnog društva te neovisnog socijalnog i civilnog dijaloga nije dovoljno naglašena. Ciljevi EPS-a, uključujući stabilizaciju, nikad se neće ispuniti ako se neovisne organizacije civilnog društva ne uključe u znatnoj mjeri. Ne smijemo nikad zaboraviti da je europska integracija prije svega projekt mira, a civilno je društvo iznimno zainteresirano da taj projekt uspije.

1.11

U Komunikaciji se ne spominje postojeći manjak socijalnog i civilnog dijaloga, kao ni kršenje prava na udruživanje i slobodno organiziranje u području EPS-a.

1.12

Čini se da Komunikacija predlaže obrambeni pristup ograničavanja ambicija EPS-a zbog njezina sve manjeg potencijala. Točno je da se EU susreo sa štetnim, katkad i dramatičnim događajima u južnom i istočnom susjedstvu. Međutim, nedostatak vizije neće pomoći u prevladavanju zastoja. EGSO predlaže određivanje novog, odvažnog, dinamičnog plana EPS-a, koji bi uključivao mogućnost pristupanja EU-u za neke partnerske zemlje, posebice na istoku, koje tome teže i koje mogu i žele ispuniti zahtjeve.

1.13

EGSO pozdravlja izjavu da će bolja komunikacija i promicanje politika EU-a biti u središtu novog EPS-a kako bi se bolje objasnili logika politika EU-a i pozitivan utjecaj konkretnih djelovanja EU-a. Međutim, jednako je važno ograničiti opasnost koja proizlazi iz pogrešnih informacija, dezinformacija i propagande koje su u suprotnosti sa stvarnošću, vrijednostima EU-a i ciljevima EPS-a.

1.14

Važno je naglasiti da EPS i na jugu i na istoku podrivaju vanjski čimbenici. Daiš među ostalim nastoji destabilizirati južno susjedstvo na temelju terora i rata. Ruski diplomatski napori i vojno djelovanje izravno su usmjereni na EPS, posebice Istočno partnerstvo. Osim toga, ruska vojna intervencija na jugu jača autoritarni režim u Siriji.

2.1

EGSO pozdravlja reviziju EPS-a koju je provela Komisija, a kojom želi redefinirati ciljeve i opći pristup te politike slijedom dramatičnog razvoja događaja u susjedstvu EU-a.

2.2

Odnosi EU-a sa susjedstvom temelje se na članku 8. stavku 1. UEU-a prema kojem Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obilježen bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji.

2.3

Prvotno su ciljevi EPS-a bili poprilično ambiciozni, a opći cilj bio je ostvariti najbliže moguće političko pridruživanje i najveći mogući stupanj gospodarske integracije s južnim i istočnim susjedima EU-a.

2.4

Jedna od posljedica gospodarske integracije potencijalno je bolji pristup jedinstvenom tržištu EU-a, što mora ići ruku pod ruku s teškim političkim, gospodarskim i institucijskim reformama, kao i s predanosti demokraciji, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava.

2.5

Međutim, od razdoblja 2003.–2004., kad je osmišljen EPS, susjedstvo je prošlo kroz dramatične promjene, a prvotno načelo univerzalnog pristupa pokazalo se potpuno nedjelotvornim.

2.6

Od 2014. agresivna politika trenutačne ruske predsjedničke administracije i vlade snažno je utjecala na istočno susjedstvo, osobito rat u Ukrajini i (djelomično uspješni) manevri za privlačenje istočnih susjeda EU-a u Euroazijsku ekonomsku uniju, kojom dominira Rusija.

2.7

Uz uvažavanje činjenice da svaka zemlja ima pravo na vlastitu političku perspektivu, treba istaknuti da trenutačna ruska administracija želi razviti svoju politiku susjedstva koja je nespojiva s EPS-om te želi da je se smatra globalnim igračem i subjektom slične važnosti poput EU-a.

2.8

Iako bi konstruktivna suradnja EU-a s Rusijom mogla biti potencijalno korisna za obje strane, ne čini se vjerojatnim da je u doglednoj budućnosti moguće izbjeći sukob interesa u istočnim susjedstvu, osim ako Rusija ne promijeni svoj agresivan i subverzivan stav. Nedavni događaji u Siriji dokaz su da je jednak zaključak moguće primijeniti i na južno susjedstvo.

2.9

U južnom susjedstvu rat u Siriji, sukobi u Libiji, pojava Daiša, kontroverzni politički događaji u nekim zemljama te regije i drugi oružani sukobi na Bliskom istoku znače da polako blijede velike nade u mir i demokratsku preobrazbu povezane s Arapskim proljećem, barem u bliskoj budućnosti.

2.10

Svi ti negativni događaji i sve veće razlike na mnogim područjima među različitim zemljama u južnom i istočnom susjedstvu iziskuju promjenu prioriteta, novi pristup, nove metode rada i proaktivniju i djelotvorniju diplomaciju EU-a. Komunikacija je odgovor na te izazove.

3.1

Komisija je prihvatila stajališta EGSO-a o potrebi da stabilnost, povećana sigurnost, fleksibilnost i diferencijacija, kao i veće uzajamno preuzimanje odgovornosti budu prioriteti revidiranog EPS-a. U preispitivanju se stabilizacija ističe kao najhitniji izazov za mnoge dijelove susjedstva i stoga se preporučuje da to bude glavni politički prioritet novog EPS-a.

3.2

EGSO smatra da je ta preporuka utemeljena jer nedavni događaji pokazuju da je EU samo djelomično uspio potaknuti stabilnost, prosperitet i sigurnost u susjedstvu.

3.3

Također je vrlo jasno da prijetnje stabilnosti susjedstva ne predstavljaju samo veliku prepreku demokratskoj tranziciji i procesu reformi koje je tražio EU, nego također imaju negativan učinak na zemlje koje su uspješne u svojoj preobrazbi potaknutoj EPS-om i na sâm EU.

3.4

Trebalo bi znatno ojačati sprečavanje sukoba i upravljanje njima, osobito jer mnogi zamrznuti sukobi ostaju ozbiljna prijetnja stabilnosti u južnom i istočnom susjedstvu. Kako bi imala pozitivnu ulogu u pronalaženju mirnog rješenja, Europa bi, s jedne strane, trebala ostati nepristrana, a s druge pomoći žrtvama te najranjivijim i najugroženijim skupinama.

3.5

Također, poprilično je očito da nestabilnost nije samo posljedica vanjskog pritiska te se u Zajedničkoj komunikaciji s pravom utvrđuje veza između nestabilnosti i siromaštva, nejednakosti, nedostatka prilika i korupcije, a to sve može povećati podložnost radikalizaciji. Ipak, dokumentu nedostaje ravnoteža između gospodarske i socijalne dimenzije te se u njemu podcjenjuje važna uloga blagostanja i socijalne zaštite za stabilnost.

4.1

Novi EPS osmišljen je da odražava različite težnje, ambicije i interese partnerskih zemalja i situaciju koja proizlazi iz različitih događaja u određenim zemljama u susjedstvu EU-a.

4.2

Zajednička komunikacija navodi da će „EU nastaviti suradnju s partnerskim vladama, civilnim društvom i građanima na rješavanju pitanja ljudskih prava i demokracije”. Ta izjava nije nimalo kategorična te odražava novi smisao političkog realizma i spremnost da se ublaži snažno promicanje europskih vrijednosti utvrđeno u Povelji o temeljnim pravima EU-a.

4.3

U Komunikaciji se ne spominju konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada. Međutim, poštovanje temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada predstavlja minimum koji se mora zadovoljiti; diferencijacija ne smije oslabiti to načelo.

4.4

U Komunikaciji se navodi da „će nastati novi oblici odnosa kojima će se omogućiti veći osjećaj odgovornosti obiju stranaka. EU je spreman raspraviti mogućnost zajedničkog određivanja partnerskih prioriteta, čime bi se omogućilo usmjeravanje svakog odnosa prema zajedničkim interesima.” To ne znači samo promjenu u izražavanju, nego i napuštanje prilično „normativnog pristupa” usredotočenog na prijenos europskih vrijednosti na partnerske zemlje.

4.5

Moguće je da je promjena strategije djelomice izazvana željom za otklanjanjem iluzije da svi narodi žele usvojiti demokratske standarde EU-a, a da ih samo ugnjetavački režimi sprečavaju u tome. EGSO ipak zastupa stajalište da se ne smije dopustiti kompromis u pogledu univerzalnih ljudskih prava ili demokratskih vrijednosti.

4.6

Također je istina da su neke partnerske zemlje izrazile mišljenje da je EPS previše preskriptivan i da ne odražava u dovoljnoj mjeri posebnosti i težnje partnerskih zemalja.

4.7

Pristup „više za više” temeljen na poticajima pokazao se kao samo djelomice učinkovit. Nije bio uspješan u zemljama u kojima su se lokalni moćnici odupirali preobrazbi koju pokreće EU. Štoviše, načelo „više za više” katkad je ostavljalo dojam da se poštovanje vrijednosti EU-a plaća. Međutim, poštovanje vrijednosti EU-a može se jedino zajamčiti tako da se pojedinci i zajednice uvjere u njihov univerzalni značaj i da ih usvoje kao svoje. Nije djelotvorno kupovati vrijednosti u zamjenu za projekte. U tom pogledu, EGSO cijeni izjavu da će „EU potražiti učinkovitije načine postizanja temeljnih reformi s partnerima, uključujući suradnju s dionicima iz civilnog, gospodarskog i socijalnog sektora”.

4.8

Međutim, čak i ako se uzme u obzir novi diferencirani pristup, ne smijemo dopustiti da načelo „više za više” postane „više za manje” radi novoga glavnog cilja stabilizacije u susjedstvu. To načelo uvjetovanosti u provedbi prilagođene politike unutar EPS-a mora se dalje razviti.

4.9

Treba vidjeti neće li novi diferencijalni pristup u praksi značiti postupno ukidanje EPS-a i neometani prijelaz na isključivo bilateralni pristup.

4.10

Trebalo bi naglasiti i da nova „zajednička odgovornost”, s manje pokroviteljskog odnosa i više istinskog partnerstva, u kombinaciji s diferencijacijom ne smije dovesti do politike selektivnog odabira u kojoj partnerske zemlje mogu odabrati samo one dijelove partnerstva koji odgovaraju njihovim vladama.

4.11

Diferencija će utjecati i na način izvješćivanja o napretku partnerskih zemalja. Razvit će se novi stil ocjenjivanja, s naglaskom na točno utvrđenim ciljevima ugovorenim s partnerima. Sa žaljenjem ističe da će se postojeća transparentna izrada izvješća o napretku u sličnom obliku za sve zemlje zamijeniti nizom različitih izvješća za različite zemlje, čije je oblike tek potrebno utvrditi.

5.1

U Komunikaciji se ne posvećuje dovoljno pozornosti ulozi organiziranog civilnog društva ni socijalnom ili civilnom dijalogu. Samo se nejasno upućuje na važnost uže suradnje s civilnim društvom, uključujući socijalne partnere, i na to da je potrebno „povećati sudjelovanje odgovarajućih članova civilnog društva u najširem smislu te socijalnih partnera”.

5.2

Gotovo u svim državama u južnom i istočnom susjedstvu postoji jasan manjak civilnog i socijalnog dijaloga, iako postoje zemlje poput Tunisa i Gruzije u kojima je u tom pogledu postignut znatan napredak.

5.3

U Komunikaciji se ne spominje kršenje prava na udruživanje i na slobodno organiziranje zaposlenika, radnika ili nevladinih organizacija u području EPS-a te ne postoji vizija o tome kako im pružiti okruženje koje im omogućuje sudjelovanje u oblikovanju politika, izradi programa, provedbi, praćenju i ocjeni politika javnih tijela.

5.4

Komunikacija stavlja naglasak na reformu javne uprave i na ispunjavanje obveza partnera EPS-a u pogledu rodne jednakosti, ali se u tom pogledu ne spominje uloga civilnog društva.

5.5

EGSO je predan suradnji s partnerskim organizacijama u zemljama EPS-a s jasnim ciljem da se zajednički prati provedba EPS-a i promatra učinak novog diferencijalnog pristupa.

6.1

Iako strategija EU-a i konkretne mjere povezane s migracijom i mobilnosti nisu specifične za EPS, suradnja s partnerskim zemljama u tom je pogledu ključna.

6.2

Pronalaženje rješenja za trenutačnu izbjegličku krizu mora biti dio šire strategije EU-a, ali učinkovita i djelotvorna provedba programa za migraciju i mobilnost EPS-a mogla bi pritom biti od velikog značaja.

6.3

Komunikacija s potpunim pravom navodi da je „rješavanje glavnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog iseljavanja ključno za stabilizaciju susjedstva”. Ipak, to nije veoma u skladu s diferencijalnim pristupom, što bi moglo značiti manje ambiciozno stajalište prema osuđivanju nekih partnerskih vlada zbog sustavnog kršenja političkih, socijalnih i gospodarskih prava, čak i ako to ostaje glavni uzrok nestabilnosti.

6.4

EGSO također ističe da bi se inicijative pojednostavljenja viznog režima trebale ocjenjivati kao najvažniji instrumenti u pogledu intenzivnije interakcije sa zemljama EPS-a. EGSO snažno potiče programe pojednostavljenja viznog režima te upozorava da bi ih ukidanje Schengenskog područja moglo dovesti u pitanje.

6.5

EGSO također podupire izjavu iz Komunikacije da će „EU nastaviti promicati realističan i pošten pristup migracijama i energično suzbijati sve oblike i manifestacije rasizma i diskriminacije te promicati dijalog među kulturama, kulturnu raznolikost i međusobno razumijevanje”.

7.1

EGSO pozdravlja napore za jačanje konkurentnosti, podupiranje gospodarstava partnera EPS-a i poboljšavanje mogućnosti za lokalno stanovništvo kao glavnog preduvjeta za stabilno i sigurno okruženje u susjedstvu EU-a. Sve susjedne zemlje imaju gospodarske probleme; međutim, oni su različiti u pogledu njihovih uzroka, razmjera i utjecaja na stabilnost. Stoga je za budući razvoj odnosa sa susjednim zemljama potreban aspekt diferencijacije, između ostaloga, zbog njihovih gospodarskih i socijalnih razlika. Reforme u javnoj upravi, pravosudnim sustavima i sigurnosnom sektoru, kao i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala prioritetna su područja daljnje suradnje. Napredak na svim tim područjima ključan je za stabilnost, ali je za ostvarivanje uspjeha potrebno i sigurno i stabilno okruženje.

7.2

EGSO cijeni uključivanje potrebe da se u cijelosti i djelotvorno provode sporazumi o pridruživanju/području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine koji su već potpisani, zajedno s reformama u zemljama EPS-a. Međutim, kako bi imale koristi od sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, partnerske zemlje moraju proći težak proces osnovne modernizacije proizvodnje i usluga. Komunikacija je u tom pogledu jasna i izražava potporu EU-a izgradnji kapaciteta kako bi se odgovorilo na izazove sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine.

7.3

Ne bi trebalo odustati od cilja potpune slobodne trgovine između EU-a i zemalja EPS-a, s težnjom uže suradnje. Mogućnost pristupa tržištu EU-a motivira susjedne zemlje da provode gospodarske reforme i modernizaciju proizvodnje i poslovanja. Međutim, čak i zemlje potpisnice sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine imaju teškoća u modernizaciji svoga gospodarstva zbog nestabilne političke i gospodarske situacije koja ne potiče ulaganja. Pristup EU-u i drugim međunarodnim tržištima izravno je povezan s pitanjima zapošljavanja i mogućnostima mladih da se integriraju na tržište rada. Učvršćivanje oligarha i korupcija ometaju gospodarske reforme. EU bi trebao vršiti veći pritisak i upotrebljavati sva moguća sredstva kako bi se poboljšala situacija tako da bude moguće privući investicijski kapital u zemlje koje obilježava pouzdano gospodarsko okruženje.

7.4

Također je jasno da će provedba sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine podrazumijevati velike društvene izazove. Stoga je uključivanje svih dionika u taj proces, a posebno socijalnih partnera, od presudne važnosti. Domaće savjetodavne skupine i platforme civilnog društva mogu imati pozitivnu ulogu u tom pogledu te ih je potrebno uključiti u sve aspekte provedbe sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine.

7.5

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da Komunikacija zaista posvećuje primjerenu pozornost pitanju obrazovanja i stručnog usavršavanja (osobito za mlade ljude). Vrlo je vjerojatno da će se povećati potpora za osnovne i srednje obrazovne sustave u zemljama u kojima je to najpotrebnije te će postojati veća mogućnost za sudjelovanje zemalja susjedstva u programu Erasmus+ u pogledu opsega i financiranja; druge mjere koristit će se i za razvoj vještina mladih, čime će se znatno olakšati pristup tržištu rada.

7.6

Razvoj prometne povezanosti sa susjednim zemljama može dodatno pridonijeti jačanju njihovih gospodarstava. Potrebno je posebno pozdraviti odredbu da EU treba proširiti glavne transeuropske mreže u istočnim partnerskim zemljama i, zajedno s međunarodnim financijskim institucijama i drugim partnerima, promicati ulaganja i razviti referentne planove za euro-mediteransku prometnu mrežu. Ti su planovi vrlo važni i za organizacije civilnog društva koje trebaju aktivno sudjelovati u njihovoj provedbi.

7.7

EU ovisi o susjednim zemljama u pogledu opskrbe energijom. Stoga su zajednički energetski projekti uzajamno važni i nužni za obje strane. Pitanja uštede energije i energetske učinkovitosti te smanjenja emisija i projekti u području obnovljivih izvora energije posebno su relevantni. Zajednička komunikacija s pravom naglašava potrebu za jačanjem energetskog dijaloga EU-a sa susjednim zemljama u području energetske sigurnosti, reforme tržišta energije i promicanja gospodarstva zasnovanog na održivoj energiji s ciljem izgradnje otporne energetske unije utemeljene na ambicioznoj klimatskoj politici.

7.8

EGSO pozdravlja izjavu da je „poljoprivreda glavni izvor radnih mjesta u mnogim zemljama partnerima te bi EU trebao i dalje podupirati održive i uključive politike i ulaganja u modernizaciju tog sektora te po potrebi proširivanje na druge aktivnosti koje stvaraju dohotke u ruralnim područjima”. Potrebno je, međutim, naglasiti da usklađivanje na području poljoprivrede i proizvodnje hrane zbog provedbe sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine ne smije smanjiti kvalitetu poljoprivrednih proizvoda ili sniziti standarde rada.

8.1

EGSO pozdravlja snažan naglasak na sigurnosnim aspektima u Zajedničkoj komunikaciji. Jačanje otpornosti partnera na vanjske i unutarnje prijetnje, kao i promicanje modernizacije za dugoročnu gospodarsku i socijalnu stabilnost od ključne su važnosti.

8.2

EGSO podržava prioritete navedene u sigurnosnom aspektu EPS-a, prema kojima je od temeljnog značaja borba protiv terorizma, sprečavanje radikalizacije i organiziranog kriminala, onemogućivanje korupcije i borba protiv kibernetičkog kriminala. Ti prioriteti mogu se istaknuti kao osnovna zadaća u okviru povećanja sigurnosti u EPS-u i u samom EU-u.

8.3

Međutim, potrebno je naglasiti da prijetnja stabilnosti u zemljama EPS-a nisu samo terorističke ili kriminalne organizacije, nego i neke vlade koje krše međunarodno pravo i izazivaju sukobe i krize u regiji EPS-a.

8.4

EGSO pozdravlja inicijativu za novi poticaj suradnji o pitanjima povezanima sa Zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP), ističući posebno mogućnost korištenja misija i operacija ZSOP-a, te po potrebi borbenih skupina EU-a, u praktičnoj provedbi zajedničke odgovornosti i sigurnosnih interesa. Međutim, instrumenti i diplomatski napori u okviru ZSOP-a ne trebaju se upotrebljavati samo kao odgovor na krize, nego i kao političko sredstvo za sprečavanje kriza. EU treba naglasiti potrebu za većim uključivanjem u sprečavanje sukoba i diplomatsko posredovanje među potencijalno sukobljenim zemljama ili nevladinim akterima.

9.1

EGSO pozdravlja stajalište Zajedničke komunikacije o očuvanju postojećih glavnih formata regionalne suradnje – jačanje programa Istočnog partnerstva i regionalne suradnje u južnom susjedstvu. Međutim, potrebno je naglasiti da su se unutar postojećih regionalnih okvira razvila značajna odstupanja i razlike tijekom posljednjih nekoliko godina. Moglo bi biti ohrabrujuće predložiti jasnije razlikovanje partnera EPS-a, između onih koji su već postigli viši stupanj integracije s EU-om (preko sporazuma o pridruživanju/području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine) ili onih koji to namjeravaju učiniti te preostalih zemalja.

9.2

Ostaje nejasno kako će novi EPS promicati bližu suradnju s partnerskim zemljama koje su uspješne u provedbi sporazuma o pridruživanju/području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine i imaju europske težnje. EGSO ponavlja svoje mišljenje da bi se nekim zemljama u istočnom susjedstvu trebala ponuditi jasna perspektiva pristupanja Europskoj uniji. To će mobilizirati i motivirati ne samo njihove vlade u naporima za preobrazbu zemlje i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice, nego i potaknuti organizirano civilno društvo da pridonese tim nastojanjima. To bi također približilo europske vrijednosti i identitet građanima partnerskih zemalja.

9.3

EGSO podržava ideju tematskih okvira, koji bi trebali promicati opći pomak prema prilagođenijim inicijativama i projektima za zainteresirane strane iz južnog i istočnog susjedstva. Međutim, čini se da je predložena ideja preopćenita i da nema jasan cilj. Forumi za rasprave o pitanjima kao što su migracija, energija i sigurnost prvi su korak prema opsežnijoj suradnji u pogledu spomenutih izazova. EU bi trebao biti jasniji što se tiče konkretnih ishoda koje želi postići uporabom tih tematskih okvira.

9.4

Potrebno je uzeti u obzir da su neki susjedi susjeda (posebice Rusija) bili pozvani da sudjeluju u EPS-u, ali nikada nisu iskoristili tu priliku. Stoga je tematske platforme potrebno upotrebljavati isključivo za posebne namjenske ciljeve, a ne za pružanje mogućnosti trećim stranama da promiču svoje ciljeve na štetu načela EPS-a. Oblik suradnje sa „susjedima susjeda”, u skladu s Komunikacijom, nije ni približno dobro utvrđen te stoga svaki slučaj takve suradnje treba pomno pratiti kako bi se spriječila zlouporaba treće strane u cilju ugrožavanja interesa zemalja partnera, EU-a ili samog EPS-a. Uključivanje drugih sudionika izvan susjedstva (ili susjeda susjeda) i suradnja s njima trebaju se temeljiti na dobroj volji i suverenoj odluci partnera EPS-a da uključe nove sudionike u svoju suradnju s EU-om.

10.1

EGSO pozdravlja inicijativu kojom će se nastojati „privući znatna dodatna sredstva povećanom suradnjom s međunarodnim financijskim institucijama i u okviru Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvo (NIF)” te reviziju vanjskih financijskih instrumenata EU-a u sredini programskog razdoblja tijekom 2017. Trebalo bi jasno naglasiti da povećane potrebe i izazovi u susjedstvu EU-a zahtijevaju ne samo djelotvorniju preraspodjelu 15 milijardi EUR usklađenih kroz Europski instrument za susjedstvo (ENI) u razdoblju 2014.–2020., nego i znatne dodatne resurse.

10.2

EGSO podržava prijedloge o uporabi „pričuve za fleksibilnost” u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za hitnu dodjelu sredstava za nepredviđene potrebe, kao i o prilagodbi financijskih propisa kako bi se neiskorištena sredstva mogla prenijeti na sljedeću godinu.

10.3

Međutim, smatramo da osnovni fokus EPS-a treba biti na poboljšanju postojećih financijskih instrumenata umjesto na isticanju novih financijskih struktura ili „uzajamnih fondova”. Uža suradnja između država članica i partnerskih zemalja trebala bi imati za posljedicu veću transparentnost troškova i odgovornosti. To će obuhvaćati mogućnost bržeg reagiranja na promjenjive političke i sigurnosne situacije na terenu, preusmjeravanjem sredstava ako je to potrebno. EU bi također trebao usvojiti jasan pristup u slučajevima kad se partneri ne odluče na snažniju integraciju, stvaranjem poticaja za poštovanje temeljnih vrijednosti i daljnje ključne reforme.

10.4

EU i države članice trebaju istražiti mogućnosti za proširenje zajedničke izrade programa u okviru EPS-a. Poboljšana transparentnost izrade programa i izvješća o rezultatima moraju se staviti na raspolaganje državama članicama i drugim zainteresiranim stranama. Organizacije civilnog društva mogu igrati važnu ulogu u tom pogledu.

11.1

EGSO pozdravlja odlučnost da se poveća vidljivost politika EU-a i promiče djelotvornija komunikacija o novom EPS-u. U Komunikaciji se s pravom ističe da će se „poboljšanom javnom diplomacijom pridonijeti boljem objašnjavanju logike politika EU-a i pozitivnom utjecaju konkretnih djelovanja EU-a”. Jednako je važno ne zanemariti štetu koja proizlazi iz pogrešnih informacija, dezinformacija i propagande, koje su u suprotnosti s vrijednostima EU-a i načelima EPS-a.

11.2

EU treba naći odgovarajuće instrumente i izvore za suočavanje s komunikacijskim izazovima u zemljama koje su partneri EPS-a i unutar EU-a. Radna skupina EU-a East Stratcom, koju je uspostavio ESVD, samo je prvi korak u osvješćivanju građana EU-a i građana partnera EPS-a o neprijateljskim i štetnim diskursima u javnoj komunikaciji. ESVD ne bi trebao ustuknuti pred obvezama za daljnje jačanje strateške komunikacije EU-a.

11.3

Migracijskim izazovima u regiji EPS-a i unutar EU-a potrebno je dati prioritet u pogledu strateške komunikacije i javne diplomacije. EU i njegove države članice trebaju priznati da netočne informacije u vezi s migracijskom i izbjegličkom politikom mogu veoma narušiti usklađenost država članica i povjerenje partnera EPS-a, pa čak i stabilnost EU-a.