1.

U ovom godišnjem izvješću iznosimo svoju procjenu europskih razvojnih fondova (ERF-ova). Ključne informacije o obuhvaćenim aktivnostima i rashodima 2014. godine navedene su u grafikonu 1.

2.

Od 1958. godine ERF-ovi su glavni instrument pružanja pomoći Europske unije namijenjene razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (države AKP-a) te prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi). Sporazum o partnerstvu potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. na razdoblje od 20 godina („Sporazum iz Cotonoua”) trenutačan je okvir kojim su uređeni odnosi Europske unije s državama AKP-a i PZP-ovima. Glavna mu je namjena smanjiti i u dogledno vrijeme iskorijeniti siromaštvo.

3.

Priroda je ERF-ova posebna:

4.

Svaki je ERF uređen vlastitom Financijskom uredbom. Sud je u nekoliko navrata predložio jedinstvenu Financijsku uredbu, primjenjivu na sve sadašnje i buduće ERF-ove, kojom bi se zajamčio kontinuitet, bez rizika od prekidanja provedbe ERF-ova, i pojednostavilo upravljanje (4).

5.

Iako su Financijske uredbe ERF-ova postupno usklađivane s općom Financijskom uredbom (5), još uvijek postoje znatne razlike. Glavna je razlika u tome što se načelo jedne godine ne primjenjuje na ERF-ove: sporazumi o ERF-ovima obično se sklapaju na obvezujuće razdoblje od pet do sedam godina, no plaćanja se mogu obavljati i tijekom znatno duljeg razdoblja. Godine 2014. rashodi su ostvareni u okviru četiri ERF-a istodobno, a plaćanja su se i dalje obavljala u okviru 8. ERF-a, otvorenog 1995.

6.

ERF-ovima gotovo u potpunosti upravlja Glavna uprava Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (EuropeAid), koja upravlja i širokim rasponom rashoda iz proračuna EU-a (6)  (7).

7.

Intervencije ERF-ova provode se projektima i proračunskom potporom (8) u okviru četiriju glavnih programa. Godine 2014. 38 % plaćanja provedeno je u okviru izravnog upravljanja, od čega se 22 % ukupnog iznosa odnosilo na proračunsku potporu. Preostalih 62 % provedeno je u okviru neizravnog upravljanja, od čega je 32 % provedeno preko međunarodnih organizacija, 25 % preko trećih zemalja i 5 % preko nacionalnih tijela država članica EU-a (9).

8.

Rashodi obuhvaćeni ovim izvješćem dostavljaju se uporabom širokog raspona metoda provedenih u 79 zemalja. Pravila i postupci često su složeni, uključujući i one u vezi s natječajnim postupcima i dodjelom ugovora. Zbog izostanka zasebne Financijske uredbe za 11. ERF prilagođene korisniku ta se složenost znatno povećava (10).

8.

9.

U dvama područjima – proračunskoj potpori (11) i doprinosima EU-a projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije (12) poput Ujedinjenih naroda (UN) – mjera u kojoj su transakcije podložne pogreškama ograničava se prirodom instrumenata i uvjetima plaćanja.

10.

Proračunskom se potporom pridonosi općem proračunu države ili proračunu države za određenu politiku ili cilj. Ispitali smo je li Komisija djelovala u skladu s posebnim uvjetima za isplatu proračunskih potpora predmetnoj partnerskoj zemlji te je li potvrdila da se postupalo u skladu s općim uvjetima prihvatljivosti (poput zadovoljavajućeg napretka u području upravljanja javnim financijama).

11.

Međutim, zakonskim se odredbama ostavlja mnogo prostora za tumačenje te je Komisija vrlo fleksibilna pri donošenju odluka o tome jesu li se zadovoljili opći uvjeti. Revizijom pravilnosti koju provodimo ne mogu se obuhvatiti faze nakon isplate pomoći partnerskoj zemlji. Prenesena sredstva tada se pridodaju proračunskim sredstvima države primateljice. Mogući nedostatci u financijskom upravljanju neće uzrokovati pogreške u reviziji pravilnosti koju provodimo.

12.

Kada se doprinosi Komisije za projekte s više donatora objedinjavaju s onima drugih donatora i nisu namijenjeni posebnim utvrdivim stavkama rashoda, Komisija pretpostavlja da se postupa u skladu s pravilima EU-a o prihvatljivosti ako objedinjeni iznos uključuje dovoljne prihvatljive rashode kojima bi se pokrili doprinosi EU-a. To Komisija naziva „teoretskim pristupom”. Teoretskim pristupom koji Komisija primjenjuje ograničava se rad revizora u slučaju velikog doprinosa ostalih donatora, koji Komisija smatra dovoljnim da se njime pokriju svi neprihvatljivi rashodi koje smo utvrdili.

13.

8. ERF (1995. – 2000.) iznosi 12  840 milijuna eura, a 9. ERF (2000. – 2007.) 13  800 milijuna eura. 10. ERF (2008. – 2013.) iznosi ukupno 22  682 milijuna eura. Od tog je iznosa 21  966 milijuna eura dodijeljeno državama AKP-a, a 286 milijuna eura PZP-ovima. Ovi iznosi redom uključuju 1  500 milijuna eura i 30 milijuna eura za investicijski instrument kojim upravlja EIB, najviše za potporu privatnom sektoru u državama AKP-a i PZP-ovima. Na koncu, 430 milijuna eura namijenjeno je rashodima Komisije za izradu programa i provedbu ERF-a.

14.

Unutarnji sporazum kojim se uspostavlja 11. ERF (13) donesen je u kolovozu 2013. Stupio je na snagu 1. ožujka 2015. nakon ratifikacije u svim državama članicama EU-a. Ukupan je iznos 11. ERF-a 30  506 milijuna eura (14), od čega je 29  089 milijuna eura dodijeljeno državama AKP-a, a 365 milijuna eura PZP-ovima.

15.

Kako bi se zajamčila raspoloživost sredstava od siječnja 2014. do stupanja na snagu 11. ERF-a, Vijeće je u prosincu 2013. donijelo prijelazne mjere, poznate kao „instrument za premošćivanje” (15). Sredstva dostupna u okviru instrumenta za premošćivanje 2014. godine iznosila su 1  616 milijuna eura. Ona su obuhvaćala:

Ona su obračunata u okviru 11. ERF-a, no ne čine dodatna sredstva 11. ERF-u.

16.

U tablici 2. prikazano je korištenje sredstvima iz ERF-ova, tijekom 2014. godine i kumulativno.

17.

Razina neto obveza nastalih 2014. godine bila je iznimno niska (621 milijun eura) u odnosu na prijašnje godine (16). Razlog je tomu kasno stupanje na snagu 11. ERF-a, čime su sredstva dostupna za obveze u okviru instrumenta za premošćivanje bila ograničena. S druge strane, plaćanja obavljena 2014. godine dosegla su povijesnu visinu (3  516 milijuna eura) (17), posebno zbog 595 milijuna eura isplaćenih iz instrumenta za premošćivanje, ponajviše za veće isplate proračunske potpore i predujmova za aktivnosti u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku u Srednjoafričkoj Republici i Somaliji.

18.

Na kraju 2014. godine gotovo su sva dostupna sredstva bila rezervirana (98,9 % za odluke o financiranju, 91,2 % za pojedinačne ugovore). Nepodmirene obveze (18) smanjene su za 23 % s 12,5 milijardi eura na kraju 2013. godine na 9,7 milijardi eura na kraju 2014. godine. To je bio rezultat napora koji je uložila glavna uprava EuropeAid u pogledu smanjenja nepodmirenih obveza i niske razine odluka o financiranju donesenih 2014. godine.

19.

U okviru svojeg područja odgovornosti (19) glavna uprava EuropeAid ulagala je napore u smanjenje starih pretfinanciranja i starih nepotrošenih sredstava za obveze (20), kao i broja otvorenih ugovora koji su istekli (21). Ciljne vrijednosti utvrđene 2014. godine u pogledu starih pretfinanciranja i nepotrošenih sredstava za obveze uvelike su premašene (22). Međutim, iako je ciljna vrijednost 2014. godine u pogledu udjela ugovora koji su istekli u ukupnom broju ugovora gotovo ostvarena za cjelokupni portfelj glavne uprave EuropaAid (23), napredak u pogledu ERF-ova nije bio dovoljno zadovoljavajući (24).

I.

– U skladu s odredbama članka 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člankom 49. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 10. europski razvojni fond u pogledu primjene prijelaznog razdoblja između 10. europskog razvojnog fonda i 11. europskog razvojnog fonda do stupanja na snagu Unutarnjeg sporazuma o 11. europskom razvojnom fondu, koji se primjenjuje i na prijašnje ERF-ove, proveli smo reviziju:

II.

– U skladu s člancima 310. do 325. UFEU-a i važećim Financijskim uredbama (26), uprava je odgovorna za pripremu i prikaz godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-ova na temelju međunarodno prihvaćenih računovodstvenih standarda za javni sektor (27), kao i za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija. Ta odgovornost uključuje izradu, provedbu i održavanje unutarnjih kontrola koje su relevantne za pripremu i prikaz financijskih izvještaja u kojima nema značajnog pogrešnog prikazivanja zbog prijevare ili pogreške. Odgovornost uprave je i zajamčiti da su sve aktivnosti, financijske transakcije i informacije prikazane u financijskim izvještajima u skladu s propisima tijela koja njima upravljaju. Komisija snosi krajnju odgovornost za zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom ERF-ova (članak 317. UFEU-a).

III.

– Naša je odgovornost da na temelju revizija koje smo proveli Europskom parlamentu i Vijeću podnesemo izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Proveli smo reviziju u skladu s međunarodnim revizijskim standardima i etičkim kodeksom IFAC-a te međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI-ja. Prema tim standardima dužni smo isplanirati i provesti reviziju tako da njome dobijemo razumno jamstvo o tome ima li u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji ERF-ova značajnog pogrešnog prikazivanja i jesu li povezane transakcije zakonite i pravilne.

IV.

– Revizija uključuje postupke kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i iskazima u računovodstvenoj dokumentaciji te o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Odabir postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika od značajnog pogrešnog prikazivanja u računovodstvenoj dokumentaciji i od značajne neusklađenosti povezanih transakcija s uvjetima iz pravnog okvira ERF-ova do koje je došlo zbog prijevare ili pogreške. Pri procjeni tih rizika uzimaju se u obzir postupci unutarnje kontrole koji su važni za pripremu i vjerno prikazivanje računovodstvene dokumentacije, kao i nadzorni i kontrolni sustavi koji su uspostavljeni kako bi se zajamčila zakonitost i pravilnost povezanih transakcija, s ciljem pripreme odgovarajućih revizijskih postupaka u danim okolnostima, ali ne u svrhu izražavanja mišljenja o djelotvornosti unutarnjih kontrola. Revizija uključuje i evaluaciju primjerenosti korištenih računovodstvenih politika i razumnosti obavljenih računovodstvenih procjena, kao i evaluaciju sveukupnog prikaza računovodstvene dokumentacije.

V.

– Tako prikupljene revizijske dokaze smatramo dostatnima i prikladnima da budu temelj naših mišljenja.

VI. –

Prema našem mišljenju godišnja računovodstvena dokumentacija 8., 9., 10. i 11. ERF-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje na dan 31. prosinca 2014. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s odredbama Financijske uredbe ERF-a i računovodstvenim pravilima koja se temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor.

VII. –

Prema našem mišljenju prihodi povezani s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. u svim su značajnim aspektima zakoniti i pravilni.

VIII. –

Procijenili smo da najizglednija stopa pogreške za rashodovne transakcije iz 8., 9., 10. i 11. ERF-a iznosi 3,8 %.

IX. –

Prema našem mišljenju, zbog važnosti pitanja pojašnjenih u osnovi za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom, u plaćanjima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. postoje značajne pogreške.

20.

U dijelu 2. priloga 1.1., poglavlju 1. godišnjeg izvješća Revizorskog suda o izvršenju proračuna za 2014. godinu opisuje se naš opći revizijski pristup i metodologija. Za reviziju ERF-ova potrebno je naglasiti nekoliko pojedinosti.

21.

Naša opažanja u vezi s pouzdanošću računovodstvene dokumentacije ERF-ova odnose se na financijske izvještaje (28) 8., 9., 10. i 11. ERF-a (29) koje je Komisija odobrila u skladu s Financijskom uredbom ERF-a (30) i koje smo, zajedno s izjavom računovodstvenog službenika, zaprimili dana 24. srpnja 2015. Revizija je obuhvatila ispitivanje iznosa i iskaza te procjenu korištenih računovodstvenih načela, bitnih procjena uprave i sveukupnog prikaza računovodstvene dokumentacije.

22.

Revizija pravilnosti transakcija obuhvatila je:

(a)

ispitivanje svih doprinosa država članica i uzorka ostalih vrsta prihodovnih transakcija;

(b)

ispitivanje uzorka od 30 obveza (31);

(c)

ispitivanje uzorka od 165 transakcija (32). Uzorak je sastavljen tako da bude reprezentativan za cijeli niz plaćanja u okviru ERF-ova. Sastojao se od 127 plaćanja koja je odobrilo 28 delegacija EU-a (33) i 38 plaćanja koja su odobrile službe Komisije (34). U slučajevima u kojima su otkrivene pogreške, provedena je analiza relevantnih sustava kako bi se utvrdili specifični nedostatci sustava;

(d)

procjenu sustava ispitanih u okviru glavne uprave EuropeAid i delegacija EU-a, koja je uključivala: i. ex ante provjere koje je obavilo osoblje Komisije, vanjski revizori ili nadzornici prije nego što su plaćanja provedena, i ii. praćenje i nadzor, posebno praćenje vanjskih revizija, provjere na terenu, posjeti u svrhu praćenja te studije o stopi preostalih pogrešaka za 2012., 2013. i 2014. godinu koje je provela glavna uprava EuropeAid;

(e)

pregled godišnjeg izvješća o radu koji je obavio glavni ravnatelj uprave EuropeAid; te

(f)

praćenje provedbe naših prijašnjih preporuka.

23.

Kako je navedeno u odlomku 6., glavna uprava EuropeAid provodi većinu vanjskih instrumenata pomoći koji se financiraju iz općeg proračuna i ERF-ova. Naša opažanja u vezi sa sustavima, kao i s pouzdanošću godišnjeg izvješća o radu i izjave glavnog ravnatelja za 2014. godinu, odnose se na cjelokupno područje odgovornosti glavne uprave EuropeAid.

24.

Od 2007., godine modernizacije računovodstva ERF-ova, metoda ocjene zaključivanja koju primjenjuje Komisija ne uključuje pripadajuće troškove povezane s ugovorima o proračunskoj potpori za koje države AKP-a tijekom godine nisu podnijele nikakav zahtjev za plaćanje. Komisija smatra da se, s obzirom na prirodu proračunske potpore, njihovo priznavanje kao izdataka odvija isplatom. Komisija zaista ima puno prostora za prosudbu u procjeni usklađenosti s uvjetima prihvatljivosti. Međutim, proračunska potpora nije diskrecijska subvencija, već pravo, u okviru računovodstvenih pravila Komisije: što se tiče ostalih nerazmjenskih izdataka, Komisija je obvezna izvršiti isplate kada su zadovoljeni uvjeti prihvatljivosti.

24.

25.

Za isplate pretfinanciranja u iznosima većima od 7 50  000 eura Komisija mora naplaćivati kamate na godišnjoj razini (2014. godine naplaćeno je 3 milijuna eura, a 2013. godine naplaćeno je 5,7 milijuna eura). Kao što je navedeno prijašnjih godina (35), utvrdili smo da dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti i dalje ne poštuju to pravilo na sustavan način te se iznos prihoda od kamata iskazan u napomeni 3.5. financijskim izvještajima djelomično temelji na procjenama. Povrh toga, zarađene kamate na pretfinanciranja u iznosima od 2 50  000 do 7 50  000 eura u financijskim se izvještajima i dalje nisu priznale kao financijski prihodi jer je izrada zajedničkog informacijskog sustava za vanjske odnose (CRIS) bila završena tek krajem 2014. godine.

25.

26.

Revizijom prihodovnih transakcija utvrdili smo da u njima nema značajnih pogrešaka.

27.

U prilogu 1. ukratko se prikazuju rezultati ispitivanja platnih transakcija. Od 165 platnih transakcija nad kojima smo proveli reviziju, u njih 54 (33 %) postojala je pogreška. Na temelju 36 kvantificiranih pogrešaka procjenjujemo da stopa pogreške iznosi 3,8 % (36).

28.

Ako se iz uzorka obuhvaćenog revizijom izostave proračunska potpora i transakcije s više donatora o kojima je bilo riječi u odlomcima 9. – 12., procijenjena stopa pogreške iznosi 4,8 % (37).

29.

U grafikonu 2. prikazana je mjera u kojoj su različite vrste pogrešaka pridonijele našoj procjeni stope pogreške za 2014. godinu. Pogreške povezane s korisnikovim nepridržavanjem pravila o provedbi postupaka nabave i nepostojanjem popratnih dokumenata predstavljaju 63 % procijenjene stope pogreške.

30.

Od 133 platne transakcije povezane s projektima nad kojima smo proveli reviziju, u njih 52 (39 %) postojala je pogreška, od čega su 34 (65 %) bile mjerljive pogreške. Od 34 platne transakcije u kojima su postojale mjerljive pogreške, njih 14 bile su završne transakcije koje su odobrene nakon provedbe svih ex ante provjera.

31.

Kao i prijašnjih godina (38), pogreške su se češće pojavljivale u transakcijama povezanima s procjenama programa, bespovratnim sredstvima i ugovorima o doprinosima s međunarodnim organizacijama nego u drugim oblicima potpore. Od 66 revidiranih transakcija ove vrste, u njih 29 (44 %) postojale su mjerljive pogreške, što predstavlja 75 % procijenjene stope pogreške.

32.

Glavne vrste mjerljivih pogrešaka utvrđenih u platnim transakcijama u vezi s projektima odnosile su se na:

(a)

korisnikovo nepridržavanje pravila o nabavi (osam transakcija);

(b)

nepostojanje popratnih dokumenata kojima bi se dokazalo da su se prihvatljive aktivnosti zaista provele (11 transakcija) (39);

(c)

neprihvatljive rashode, poput rashoda koji su nastali izvan provedbenog razdoblja (tri transakcije), neprihvatljivog PDV-a (dvije transakcije), aktivnosti koje nisu obuhvaćene ugovorom (jedna transakcija) ili neizravnih troškova potraživanih kao izravni troškovi (jedna transakcija);

(d)

rashode korisnika koji nisu nastali (10 transakcija);

(e)

netočan izračun rashoda (dvije transakcije).

33.

U 21 slučaju (40) mjerljivih pogrešaka Komisija je s pomoću svojih sustava raspolagala s dovoljno informacija (41) da spriječi, otkrije i ispravi pogreške prije prihvaćanja rashoda. Da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka, procijenjena stopa pogreške bila bi manja za 2,3 postotna boda.

34.

Nemjerljive pogreške uglavnom su se odnosile na nedostatke u postupcima nabave (osam transakcija) i nedostatne dokumente o nabavi (sedam transakcija).

35.

Od 32 transakcije povezane s proračunskom potporom nad kojima smo proveli reviziju, u dvjema su postojale mjerljive pogreške manjega učinka (manje od 0,1 postotnog boda), a odnosile su se na slučajeve u kojima vlade korisnika nisu poštovale odredbe financijskih sporazuma u pogledu tečajeva za konverziju isplata proračunske potpore u nacionalnu valutu.

35.

36.

Kao i prijašnjih godina, učestalost pogrešaka koje smo utvrdili, uključujući i one koje su utjecale na konačna potraživanja nad kojima su provedene vanjske revizije i provjere rashoda, ukazuje na nedostatke u navedenim ex ante provjerama.

37.

U svibnju 2013. godine glavna uprava EuropeAid usvojila je akcijski plan za uklanjanje nedostataka utvrđenih u provedbi sustava glavne uprave EuropeAid (42). Provedba svih 23 planiranih mjera počela je 2013. i 2014. Do kraja 2014. godine 15 je mjera bilo provedeno u cijelosti, a osam je bilo u tijeku (43). Prerano je za procjenu učinka akcijskog plana jer su neke mjere još uvijek u izradi.

38.

Sljedeće su mjere poduzete radi poboljšanja vanjskih revizija i provjera rashoda:

(a)

analiza rizika postala je obvezna za izradu godišnjih revizijskih planova delegacija EU-a i službi glavne uprave EuropeAid;

(b)

izmijenjeni su predlošci ugovora o bespovratnim sredstvima tako da glavna uprava EuropeAid može izravno odabrati revizore ili s njima sklopiti ugovor;

(c)

podizanje svijesti o najčešćim vrstama pogrešaka, osposobljavanje i jačanje vještina osoblja glavne uprave EuropeAid i korisnika u pogledu financija i kontrole.

39.

Iako je to bilo planirano za prosinac 2013., glavna uprava EuropeAid još nije izradila tablice za ocjenu kvalitete/prihvatljivosti kojima bi se procijenila pouzdanost izvješća o provjerama rashoda te pružile smjernice u slučaju neusklađenosti.

39.

40.

Kako je navedeno u našim prijašnjim godišnjim izvješćima (44), i dalje postoje određeni nedostatci u upravljačkom informacijskom sustavu glavne uprave EuropeAid koji su povezani s rezultatima i praćenjem vanjskih revizija, provjera rashoda i posjeta u svrhu praćenja. Zbog njih je glavnom ravnatelju uprave teško pozvati načelnike odjela ili voditelje delegacija EU-a na odgovornost u vezi s pravodobnim praćenjem i ispravljanjem nedostataka i pogrešaka utvrđenih u sustavu. Glavna uprava EuropeAid razvija novu revizijsku aplikaciju radi poboljšanja praćenja revizijskih izvješća.

40.

41.

Glavna uprava EuropeAid provela je treću studiju o stopi preostale pogreške kako bi procijenila stopu pogrešaka koje nisu otkrivene tijekom svih provjera upravljanja čiji je cilj spriječiti, otkriti i ispraviti pogreške. Studija o stopi preostale pogreške temelji se na odgovarajućoj metodologiji i pruža korisne informacije, na temelju kojih glavna uprava EuropeAid utvrđuje područja u kojima bi trebalo poboljšati provedbu sustava kontrole.

42.

Studija se sastojala od ispitivanja reprezentativnog uzorka transakcija povezanih s ugovorima zaključenima između rujna 2013. i kolovoza 2014. godine. Rezultati studije prikazani su u godišnjem izvješću o radu (45). Nakon naše preporuke iznesene u godišnjem izvješću za 2013. godinu (46), u godišnjem izvješću o radu iskazan je opseg studije o stopi preostale pogreške te procijenjena donja i gornja granica. U studiji je stopa preostale pogreške procijenjena na 2,81 %, što znači da prelazi razinu značajnosti od 2 % koju je odredila Komisija. Glavne vrste pogrešaka utvrđenih studijom jesu:

(a)

nepostojanje zadovoljavajuće dokumentacije kojom bi se dokazala prihvatljivost, a koju trebaju dostaviti organizacije korisnice (42,70 % stope preostale pogreške);

(b)

nepostojanje pravne osnove za plaćanja, prijava rashoda većih nego što su zaista bili i ostala pitanja povezana s neusklađenošću (32,83 % stope preostale pogreške);

(c)

pogreške koje su procijenjene s obzirom na to da nije bilo dostatnih dokaza za provjeru pravilnosti transakcija (16,76 % stope preostale pogreške);

(d)

iznosi koji nisu vraćeni ni ispravljeni (7,71 % stope preostale pogreške).

43.

Pregledom studije o stopi preostale pogreške za 2014. utvrdili smo da je ona, ukupno gledajući, provedena u skladu s metodologijom te da se njome pruža dovoljno dokaza o tome da je stopa preostale pogreške značajna. Kod nekih smo ispitanih transakcija utvrdili da ima prostora za poboljšanja u nekoliko područja, koja se odnose na:

43.

44.

U svojoj izjavi o jamstvu glavni ravnatelj izražava zadršku u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija jer iznos koji se smatra rizičnim (205,7 milijuna eura) čini više od 2 % plaćanja koje je glavna uprava EuropeAid obavila tijekom 2014. godine. Međutim, glavni ravnatelj navodi i da se postojećim postupcima kontrole daju potrebna jamstva o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Što se tiče posljednje godine (47), smatramo da to nije logičan zaključak jer se sustavi ne mogu smatrati djelotvornima ako ne spriječe, ne otkriju i ne isprave značajnu pogrešku.

44.

45.

Zadrška se odnosi na zakonitost i pravilnost sveukupnih rashoda kojima upravlja glavna uprava EuropeAid. Zadrška je primjerena kada se nedostatci u kontrolama odnose samo na određena područja prihoda i rashoda (48), ali ne i kada utječu na rad sustava u cjelini i kada financijski učinak premašuje prag značajnosti za cijeli proračun za koji je odgovoran glavni ravnatelj. Međutim, u važećim uputama Komisije za godišnja izvješća o radu za 2014. godinu nema jasnog spomena takvog stanja.

45.

46.

U godišnjem izvješću o radu navodi se da su kontrole glavne uprave EuropeAid učinkovite za svaki predložak unutarnje kontrole pod izravnim i neizravnim upravljanjem i da su ukupni troškovi kontrola, procijenjeni na 370,6 milijuna eura, razumni u usporedbi s koristima ostvarenima kontrolama (49). Detaljne informacije navedene u godišnjem izvješću o radu pokazuju znatan napor glavne uprave EuropeAid da postupa u skladu s uvjetima utvrđenima u općoj Financijskoj uredbi (50). Međutim, izjave o učinkovitosti i isplativosti kontrola nisu na zadovoljavajući način potkrijepljene jer:

46.

(a)

nije se slijedio pristup potpunih troškova, jer nisu svi izravni troškovi bili uključeni (51), a neizravni su troškovi bili izostavljeni. Povrh toga, osnova za knjiženje neizravnih troškova za osoblje nije jasna;

(b)

što se tiče mjerljivih koristi, upravljačkim informacijskim sustavima glavne uprave EuropeAid još uvijek se ne pružaju točne informacije o utvrđenim i ispravljenim pogreškama nakon vanjskih revizija i provjera rashoda (vidjeti odlomak 40.) te provjera Komisije;

(b)

U pogledu revizija, provjera rashoda i sličnih zadataka koje je ugovorila Komisija očekuje se da će uvođenje novog informacijskog sustava za upravljanje predviđenog za rezultate i praćenje vanjskih revizija, provjera rashoda i sličnih zadataka s vremenom dovesti do znatnih poboljšanja.

(c)

glavna uprava EuropeAid nije uspostavila objektivno provjerljive pokazatelje, uključujući ciljne vrijednosti, prema kojima bi se procijenila učinkovitost i isplativost kontrola.

(c)

Izvješćivanje se već temelji na provjerljivim pokazateljima, uključujući u nekim slučajevima ciljne vrijednosti. Komisijin sustav još se poboljšava i dorađuje s pomoću smjernica centralnih službi.

47.

Zaključujemo da računovodstvena dokumentacija ERF-ova za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2014. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje ERF-ova, kao i rezultate njihova poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s odredbama Financijske uredbe i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik.

48.

Za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2014. zaključujemo sljedeće:

49.

Procijenili smo u kojoj su mjeri provedene preporuke iznesene u prijašnjim godišnjim izvješćima (52), a rezultat te procjene prikazan je u prilogu 2. U godišnjim izvješćima za 2011. i 2012. godinu iznijeli smo 12 preporuka. Od tih preporuka, jedna više nije primjenjiva. Glavna uprava EuropeAid u potpunosti je provela četiri preporuke, pet je preporuka provedeno u većoj mjeri dok su dvije provedene u određenoj mjeri. U pogledu jedne od preporuka koje su provedene samo u određenoj mjeri, glavna uprava EuropeAid poduzela je sljedeće korake:

50.

Na temelju ove provjere te nalaza i zaključaka za 2014. godinu glavnoj upravi EuropeAid preporučujemo da:

—

1. preporuka: uspostavi i primjenjuje postupke unutarnje kontrole kako bi se zajamčilo da se pretfinanciranje obračunava na temelju stvarno nastalih rashoda bez pravnih obveza,

—

2. preporuka: sustavnije provjerava da partnerske zemlje upotrebljavaju točan devizni tečaj za konverziju isplata proračunske potpore u nacionalnu valutu,

—

3. preporuka: zajedno s osobom odgovornom za studiju o stopi preostale pogreške zajamči da se poduzimaju mjere u pogledu rješavanja problema koje smo utvrdili,

—

4. preporuka: unaprijedi svoje pokazatelje u pogledu ciljnih vrijednosti prema kojima procjenjuje učinkovitost i isplativost kontrola, svoj troškovni pristup, svoje postupke i upravljačke informacijske sustave radi mjerenja korisnosti kontrola.