EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2015.

COM(2015) 613 final

2015/0277(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2015) 262 final}
{SWD(2015) 263 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

•Usklađenost s drugim politikama Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

–većina se složila da je Unija postigla visoku razinu sigurnosti. Više od 90 % sudionika uglavnom se ili potpuno slaže s tvrdnjom da je u ovom trenutku sigurno putovati zrakoplovom u Uniji,

–istovremeno se priznaje da, kad je riječ o sigurnosti, nema mjesta samozadovoljstvu. Više od 70 % država članica i industrijskih organizacija koje su odgovorile na internetsku anketu Komisije smatra da je nužno unaprijediti sposobnost za prepoznavanje i ublažavanje sigurnosnih rizika,

–nakon održavanja postojeće razine sigurnosnih performansa, državama članicama i dionicima, glavni je problem učinkovitost i proporcionalnost sadašnjeg sustava. Velika većina organizacija koje su odgovorile na internetsku anketu Komisije (82 %), a posebno mala i srednja poduzeća, navodi da su postojeća pravila previše detaljna i preskriptivna te da bi se sadašnje razine sigurnosti mogle održavati uz niže troškove usklađivanja (83 %). To mišljenje dijeli i većina država članica,

–među državama članicama i u industriji postoji zabrinutost da je sadašnji način na koji se zrakoplovna tijela koriste tehničkim resursima neučinkovit i da neka nacionalna zrakoplovna tijela imaju manjak resursa. Većina (63 %) država članica koje su odgovorile na internetsku anketu Komisije smatra da neka nacionalna zrakoplovna tijela nemaju dostatne financijske ili ljudske resurse za obavljanje svojih nadzornih zadaća,

–proizvođači zrakoplova zastupali su mnogo aktivniju ulogu Unije u promicanju europskih standarda sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu na međunarodnoj razini, uključujući Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva (ICAO), i izrazili zabrinutost u pogledu dugoročne raspoloživosti resursa Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za certifikaciju proizvoda,

–73 % organizacija koje su odgovorile na internetsku anketu Komisije ukazalo je na potencijalne nedosljednosti, nedostatke i preklapanja u primjeni propisa, ponajprije onih koji su posljedica toga što države članice različito tumače propise.

Socijalni partneri Unije (koji predstavljaju i poslodavce i zaposlenike) pridonijeli su savjetovanjima koja su provele Komisija i Europska agencija za sigurnost zračnog prometa. Organizacije koje predstavljaju zrakoplovno osoblje posebno su istaknule činjenicu da bi se pristupom sigurnosti u zračnom prometu na temelju performansi trebao dopuniti, a ne zamijeniti sadašnji sustav obvezujućih propisa. Organizacije koje predstavljaju zaposlenike isto su tako izrazile zabrinutost u pogledu buduće raspoloživosti resursa koje će države članice dodijeliti za nadzor sigurnosti i istaknule potrebu da se posebna pozornost prida osiguravanju visoke razine osposobljenosti i kompetencije osoblja u nadležnim tijelima te u cijelom zrakoplovnom sektoru. Organizacije koje predstavljaju pilote izrazile su posebnu zabrinutost u pogledu potencijalnog negativnog utjecaja na sigurnost koji proizlazi iz praksi zapošljavanja određenih zračnih prijevoznika i drugih inovativnih poslovnih modela.

S druge strane, organizacije koje predstavljaju poslodavce skrenule su pozornost Komisije na razlike u primjeni propisa među državama članicama, prekomjerno reguliranje i neučinkovitu upotrebu resursa dodijeljenih certifikaciji i nadzoru. Poslodavci su posebno istaknuli činjenicu da je, dok zrakoplovna industrija slobodno posluje na unutarnjem tržištu, nadzor još organiziran na načelu pojedinačne odgovornosti država članica. Smatra se da su poslodavcima posebno važni ravnopravnost na tržištu, standardiziranje i stabilnost u provedbi pravila. Neke od organizacija koje predstavljaju poslodavce zastupale su osnivanje jedinstvenog tijela Unije za civilno zrakoplovstvo.

Komisija se uglavnom slaže s rezultatima javnog savjetovanja i uzela ih je u obzir pri oblikovanju ovog prijedloga. Sposobnost Unije za prepoznavanje i ublažavanje sigurnosnih rizika trebala bi biti poboljšana odredbama prijedloga koje se odnose na upravljanje sigurnošću, Europski plan sigurnosti u zračnom prometu i nacionalne planove sigurnosti. Uvođenje pristupa reguliranju koji se temelji na riziku i performansama trebalo bi omogućiti postizanje proporcionalnijeg regulatornog okvira kojim se bolje uzimaju u obzir razlike između različitih vrsta aktivnosti u zrakoplovstvu i s njima povezanih rizika. Očekuje se da će se predloženim okvirom za udruživanje i dijeljenje resursa između nacionalnih zrakoplovnih tijela i Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa povećati učinkovitost iskorištavanja resursa.

Za bespilotne zrakoplove organizirano je zasebno javno savjetovanje kojim je podržana potreba za hitnim djelovanjem na razini Unije kako bi se iskoristio potencijal bespilotnih zrakoplova. Potvrđen je doprinos tih tehnologija rastu i zapošljavanju. U savjetovanju je potvrđeno stajalište da je cijeli niz bespilotnih zrakoplova spreman za razvoj te da pravna i tehnološka nesigurnost ograničava brzo širenje. Stvarno su opterećenje posebna odobrenja i rascjepkanost. Ispitanici su utvrdili da su sigurnost i privatnost najvažnija pitanja kojima bi se moglo upravljati s pomoću odgovarajućeg regulatornog okvira kojim se održava proporcionalnost pravila i rizika i uz snažnu ulogu nacionalnih tijela.

Sadašnja podjela nadležnosti između Unije i država članica u pogledu regulacije bespilotnih zrakoplova, koja se temelji na graničnoj vrijednosti od 150 kg, općenito se smatra zastarjelom. Pravila za bespilotne zrakoplove trebala bi se razvijati u smjeru pristupa usmjerenog na operacije, u kojem rizik određene operacije ovisi o nizu čimbenika. U pogledu aspekata zaštite i privatnosti u području operacija bespilotnih zrakoplova, u savjetovanju nije ukazano na potrebu za novim pravilima, već za boljom primjenom postojećih pravila uz veću suradnju nacionalnih zrakoplovnih tijela i nacionalnih tijela za zaštitu podataka.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija se oslonila i na sljedeće stručno znanje i savjete:

1.naručene su dvije studije kao podrška postupku procjene učinka:

–u prvoj studiji analizirali su raspoloživost, učinkovitost korištenja i razvoj ljudskih resursa zrakoplovnih tijela te financiranje europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu (prateća studija o resursima). Zaključak je studije bio da se odnos resursa i radnog opterećenja pogoršao u zadnjih deset godina. Nadalje, prema studiji, resursi bi u cijelom sustavu mogli biti bolje raspoređeni. Nedostaci su utvrđeni i u pogledu kvalifikacija osoblja. U studiji se tvrdi da ti kombinacija tih aspekata sprečava zrakoplovna tijela u postizanju rezultata u skladu s njihovim potencijalom. Naposljetku, zaključak je studije da razlike u metodama rada između nacionalnih zrakoplovnih tijela te razlike u načinu kako se ta tijela financiraju utječu na ravnopravnost uvjeta na zajedničkom zrakoplovnom tržištu,

–u drugoj su studiji, o planovima performansi i pristupu koji se temelji na performansama, analizirane mogućnosti uvođenja elemenata performansi u upravljanje sigurnošću u zračnom prometu (prateća studija o performansama). U toj je studiji zaključeno da je uvođenje plana sigurnosnih performansi za civilno zrakoplovstvo izvedivo, ali se njegovo brzo uvođenje ne preporučuje iz niza tehničkih razloga. S obzirom na pristup reguliranju sigurnosti u zračnom prometu na temelju performansi, zaključak je studije da bi taj pristup trebao imati pozitivan utjecaj na sigurnost u zračnom prometu i inovacije, ali da se njegov utjecaj može opisati samo kvalitativno i da u velikoj mjeri ovisi o određenim pravilima koje će se iz preskrptivnih pretvoriti u pravila na temelju performansi. Zbog toga je nemoguće unaprijed kvantificirati koristi od pristupa reguliranju sigurnosti u zrakoplovnom sektoru koji se temelji na performansama. Navedenu su studiju recenzirali stručnjaci iz industrije i država članica.

2.Komisija je u obzir uzela preporuke podskupine za budućnost regulatornog sustava EU-a za zračni promet koju je osnovao upravni odbor Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, a bila je sastavljena od glavnih direktora za civilno zrakoplovstvo iz 14 država EU-a/EFTA-e te predstavnika EASA-e i Komisije 6 . Naposljetku, u obzir su uzeti rezultati neovisnog vanjskog ocjenjivanja primjene Uredbe (EZ) br. 216/2008 provedenog u skladu s njezinim člankom 62. (ocjenjivanje iz članka 62.) 7 .  U oba je ta ocjenjivanja, među ostalim, preporučena izmjena Uredbe (EZ) br. 216/2008 u pogledu niza pitanja. Sažetak preporuka dobivenih na temelju tih ocjenjivanja naveden je u izvješću o procjeni učinka priloženom ovom prijedlogu.

•Procjena učinka

•Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog utječe na proračun Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa iz stavke 06 02 02 proračuna Unije, kako je dodatno objašnjeno u zakonodavnom financijskom izvještaju.

Prijedlogom se Agenciji uvodi niz novih zadaća, što će imati posljedice na njezinu potrebu za radnim mjestima koja se financiraju iz doprinosa Unije. Zahtjevi za dodatno osoblje uglavnom se odnose na: 1. koordinaciju prikupljanja, razmjene i analize podataka i informacija (tzv. „big data”) na razini Unije, 2. stvaranje i upravljanje bazom podataka Unije za pohranu informacija bitnih za aktivnosti certifikacije, nadzora i provedbe mjera za osiguravanje primjene propisa, 3. nove zadaće u pogledu donošenja i provedbe propisa u području zemaljskih usluga, zaštite okoliša i zaštite te 4. stvaranje okvira za prijenos odgovornosti unutar europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu s ciljem boljeg korištenja raspoloživim resursima u cijeloj Uniji.

Utvrđene potrebe za ljudskim resursima djelomično će se zadovoljiti preraspodjelom sadašnjeg osoblja, čime se potreba Agencije za dodatnim osobljem koje se financira iz proračuna povezanog s doprinosom Unije smanjuje na 5 radnih mjesta i 4 ugovorna djelatnika.

U Prilogu X. Izvješću o procjeni učinka navodi se prijedlog utemeljen na preraspodjeli pristojbi koje se naplaćuju za zadaće nadležnog tijela u vezi s ATM-om/ANS-om s Eurocontrola na Agenciju bez povećanja troškova za operatore. Ako bi se Agenciji omogućilo da financira svoje aktivnosti nadležnog tijela u vezi s ATM-om/ANS-om iz tih pristojbi, proračun iz doprinosa Unije postao bi raspoloživ za financiranje dodatnih radnih mjesta. Stoga se u članku 109. stavku 1. točki (f) predložene Uredbe rutne naknade utvrđuju kao izvor prihoda Agencije. Dodjela rutnih naknada EASA-i zahtijevala bi i izmjenu Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 391/2013 od 3. svibnja 2013. o utvrđivanju zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi.

Nadalje, prijedlogom se nastoji uvesti mehanizam koji bi omogućio bolju prilagodbu broja osoblja Agencije koje se financira iz proračuna povezanog s naknadama i pristojbama utvrđenim potrebama.

U vezi s tim važno je napomenuti da je Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa agencija Unije koja se djelomično samofinancira iz naknada i pristojbi. Doprinos Unije i doprinosi trećih zemalja zajedno čine približno trećinu njezina proračuna, dok se približno dvije trećine prikupe naplatom naknada i pristojbi od industrije za certifikaciju i druge usluge. Proračun iz doprinosa Unije odvojen je od proračuna iz naknada i pristojbi te se u računovodstvenom sustavu Agencije strogo razlikuju aktivnosti povezane s doprinosom Unije i aktivnosti povezane s naknadama i pristojbama, čime se izbjegava svako unakrsno financiranje. U slučaju te Agencije, dakle, doprinos Unije nije doprinos „za uravnoteženje”, kao što je slučaj s ostalim agencijama koje se djelomično samofinanciraju, na temelju odluke zakonodavca da naknade i pristojbe trebaju odražavati stvarne troškove.

Komisija predlaže razmatranje mogućnosti uvođenja veće fleksibilnosti u prilagodbi plana radnih mjesta Agencije povezanog s naknadama i pristojbama koje se naplaćuju industriji za certifikaciju i ostale usluge na temelju kretanja potreba industrije za uslugama. Takva bi fleksibilnost, međutim, trebala biti uvjetovana razvojem pouzdanih pokazatelja radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije. Time se želi osigurati da se povećanom fleksibilnošću ne prouzroči dodatno opterećenje industrije. Tim bi se pokazateljima mogli uzeti u obzir elementi poput prosječne pravodobnosti cerifikacijskih aktivnosti, vremena odgovaranja na zahtjeve koje podnese industrija, prosječnog napora po certifikatu te omjera između operativnih troškova i ukupnih troškova aktivnosti. U slučaju smanjene potražnje Agencija mora smanjiti broj osoblja koje se financira iz naknada. Potrebno smanjenje osoblja postiglo bi se ugovorima na određeno vrijeme i prirodnom fluktuacijom na radnim mjestima uz pomoć razboritog planiranja budućih zadaća.

Postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na potrebu za osobljem koje se financira iz naknada. Čimbenici koji mogu utjecati na potrebe tržišta u sljedećih pet godina uključuju:

•    potražnju za novim zrakoplovima s fokusom na azijsko-pacifičku regiju, gdje se očekuje trostruki rast flote. Ta će se potražnja djelomično zadovoljiti novim tipovima zrakoplova proizvođača iz tih regija koji isto tako podliježu certifikaciji EASA-e,

•    očekuje se da će globalni promet rasti godišnjom stopom od 3 %, što će izravno utjecati na aktivnosti Agencije u pogledu kontinuirane plovidbenosti (nadzor kritičan za sigurnost) jer je rad potreban za jedan certifikat tipa izravno proporcionalan tome koliko se zračni prijevoznici koriste tim tipom,

•    nove tehnologije kao što je razvoj bespilotnih zrakoplova, električnih zrakoplova ili nove tehnologije zračnog broda.

Čimbenici koji mogu utjecati na razvoj novih zadaća Agencije uključuju:

•    projekt Big Data,

•    prijenose odgovornosti s država članica na Agenciju u skladu s predloženim člancima 53., 54. i 55. na temelju sustava financiranja iz naknada;

•    sve je više sigurnosnih prijetnji, uključujući prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, zbog kojih mogu biti potrebni novi pristupi certifikaciji.

Komisija namjerava raspraviti prednosti uvođenja novog modela fleksibilnosti kao odgovora na fluktuacije u radnom opterećenju iz industrije, pri čemu se učinkovitost osigurava upotrebom pokazatelja, s Europskim parlamentom i Vijećem u okviru međuinstitucijske radne skupine (IIWG) za resurse decentraliziranih agencija čiji je sljedeći sastanak okvirno predviđen u ožujku 2016.

Istovremeno će Komisija zajedno s Agencijom nastaviti rad na skupu pokazatelja za mjerenje radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije u odnosu na naknade i pristojbe da detaljno utvrdi kako bi sustav fleksibilnosti za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama funkcionirao u praksi i kakav bi bio odgovarajući utjecaj na plan radnih mjesta Agencije.

Zahtjev u pogledu veće fleksibilnosti u prilagodbi broja osoblja za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama blisko je povezan s prioritetom Komisije u pogledu poticanja zapošljavanja, rasta i ulaganja. S obzirom na aktivnosti koje se financiraju iz naknada i pristojbi, industrija očekuje pravodoban i tržištem vođen odgovor na njezine potrebe koje smatra bitnima za konkurentnost europske zrakoplovne industrije.

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno objašnjenje posebnih odredbi prijedloga

Prilog I.: predlaže se dodavanje laganih zrakoplova na električni pogon u područje primjene Priloga (promjenom pogonskog sustava i dodavanjem akumulatora povećava se masa ekvivalentnog tipa zrakoplova). Predlaže se i da se iz područja primjene nove Uredbe isključe mali baloni uzgonjeni vrućim zrakom za jednu osobu te da se prilagode granične vrijednosti za masu jedrilica. Bespilotni zrakoplovi premješteni su u Prilog IX.;

Prilog III.: dodan je novi Prilog s bitnim zahtjevima u pogledu ekološke sukladnosti koja se odnosi na proizvode kako je predviđeno člankom 9.;

2015/0277 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 9 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 10 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U svakom trenutku trebalo bi osigurati visoku i ujednačenu razinu sigurnosti i zaštite okoliša u civilnom zrakoplovstvu usvajanjem zajedničkih sigurnosnih pravila te mjerama kojima se osigurava sukladnost robe, osoba i organizacija uključenih u aktivnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji s tim pravilima i pravilima donesenima u svrhu zaštite okoliša.

(2)Uz to, zrakoplovi iz trećih zemalja koji lete u državno područje na koje se primjenjuju odgovarajuće odredbe Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) („Ugovori”), unutar tog područja ili iz njega, trebali bi se na odgovarajući način nadzirati na razini Unije, u okviru ograničenja Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisane u Chicagu 7. prosinca 1944. („Čikaška konvencija”), koje su sve države članice stranke.

(3)Ne bi bilo primjereno da za sve zrakoplove vrijede zajednička pravila. S obzirom na njihov ograničen rizik za sigurnost civilnog zrakoplovstva, posebno bi zrakoplovi jednostavne izrade ili zrakoplovi koji se pretežno upotrebljavaju za lokalne letove te zrakoplovi kućne izrade ili posebno rijetki odnosno malobrojni zrakoplovi trebali ostati pod regulatornim nadzorom država članica, bez ikakve obveze koja bi iz ove Uredbe proizlazila za druge države članice da priznaju takva nacionalna rješenja.

(4)Međutim, trebalo bi osigurati mogućnost primjene određenih odredaba ove Uredbe na određene tipove zrakoplova koji su izuzeti od odredaba ove Uredbe, posebice na one koji se proizvode industrijski i kojima bi slobodni promet unutar Unije mogao pogodovati. Stoga je organizacijama uključenim u projektiranje takvih zrakoplova potrebno omogućiti da od Komisiji zatraže da odluči da se zahtjevi Unije u pogledu projektiranja, proizvodnje i održavanja zrakoplova primjenjuju na nove tipove zrakoplova koje takve organizacije stavljaju na tržište.

(5)Ne bi bilo primjereno da za sve aerodrome vrijede zajednička pravila. Aerodromi koji nisu otvoreni za javnu upotrebu i aerodromi koji uglavnom služe za rekreativno letenje ili za komercijalni zračni prijevoz osim onog koji je u skladu s postupcima instrumentalnog letenja, i koji imaju asfaltiranu uzletno-sletnu stazu kraću od 800 metara, trebali bi ostati pod regulatornim nadzorom država članica bez ikakve obveze koja bi iz ove Uredbe proizlazila za druge države članice da priznaju takva nacionalna rješenja.

(6)Državama članicama potrebno je omogućiti da od odredaba ove Uredbe izuzmu aerodrome s malim opsegom prometa, uz prethodno odobrenje Komisije, pod uvjetom da dotični aerodromi unatoč tome ispunjavaju minimalne zajedničke sigurnosne ciljeve utvrđene u odgovarajućim bitnim zahtjevima. Ako država članica odobrava takva izuzeća, ta je izuzeća potrebno primjenjivati i na opremu koja se upotrebljava na dotičnom aerodromu te na pružatelje zemaljskih usluga i usluga upravljanja postupcima na stajanci koji djeluju na izuzetim aerodromima. Izuzeća koje su države članice odobrile aerodromima prije stupanja na snagu ove Uredbe trebala bi ostati valjana, pri čemu je potrebno osigurati da su informacije o tim izuzećima dostupne javnosti.

(7)Države članice mogu smatrati poželjnim, posebno radi postizanja veće sigurnosti, interoperabilnosti ili učinkovitosti, da umjesto svojeg nacionalnog prava primjenjuju odredbe ove Uredbe na državne zrakoplove te na upravljanje zračnim prometom („ATM”) i usluge zračne plovidbe („ANS”) koje pruža vojska. To bi im trebalo biti dopušteno. Komisija bi trebala dobiti potrebne provedbene ovlasti za odlučivanje o takvim zahtjevima. Države članice koje se koriste tom mogućnosti trebale bi surađivati s Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa (dalje u tekstu: „Agencija”), posebno u pogledu pružanja informacija potrebnih za potvrđivanje da su ti zrakoplovi i aktivnosti u skladu s odgovarajućim odredbama nove Uredbe.

(8)Mjere koje se u skladu s ovom Uredbom poduzimaju radi reguliranja civilnog zrakoplovstva u Uniji, uključujući njezine delegirane i provedbene akte, trebale bi biti odgovarajuće te proporcionalne prirodi i rizicima povezanima s različitim vrstama operacija i aktivnosti na koje se odnose. Isto bi tako trebale, koliko je to moguće, biti formulirane tako da postoji usmjerenost na ciljeve koje treba ostvariti, a pritom se omogućuju različiti načini ostvarenja tih ciljeva. Time bi se trebalo pridonijeti troškovno učinkovitijem postizanju potrebnih razina sigurnosti te poticanju tehničkih i operativnih inovacija. Trebalo bi primjenjivati priznate standarde i najbolje prakse industrije u slučajevima kad je utvrđeno da osiguravaju sukladnost s bitnim zahtjevima iz ove Uredbe.

(9)Primjena načela dobrog upravljanja sigurnošću ključna je za stalno poboljšanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji, predviđanje sigurnosnih rizika u nastajanju i najbolju moguću upotrebu ograničenih tehničkih resursa. Stoga je potrebno utvrditi zajednički okvir za planiranje i provedbu mjera za poboljšanje sigurnosti. Radi toga bi Europski plan sigurnosti u zračnom prometu i Europski program sigurnosti u zračnom prometu trebalo sastaviti na razini Unije. Uz to, svaka bi država članica trebala pripremiti nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu u skladu sa zahtjevima iz Priloga 19. Čikaškoj konvenciji. Taj bi program trebalo popratiti planom u kojem se opisuju mjere koje država članica poduzima za ublažavanje utvrđenih sigurnosnih rizika.

(10)U skladu s odredbama iz Priloga 19. Čikaškoj konvenciji, države članice dužne su utvrditi prihvatljivu razinu sigurnosnih performansa u vezi sa zrakoplovnim aktivnostima u svojoj nadležnosti. Kako bi se državama članicama pomoglo da taj zahtjev ispune na koordinirani način, potrebno je u Europskom planu sigurnosti u zračnom prometu utvrditi prihvatljivu razinu sigurnosnih performansi za Uniju s obzirom na različite kategorije zrakoplovnih aktivnosti. Prihvatljiva razina sigurnosnih performansi ne bi trebala biti obvezujućeg karaktera, već bi se njome trebala izražavati ambicija Unije i država članica u pogledu sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

(11)Čikaškom konvencijom predviđeni su minimalni standardi za osiguranje sigurnosti civilnog zrakoplovstva i s tim povezane zaštite okoliša. Bitni zahtjevi Unije i daljnja pravila za njihovu provedbu utvrđeni ovom Uredbom trebali bi osigurati da države članice na ujednačen način ispunjavaju obveze iz Čikaške konvencije, uključujući obveze u pogledu trećih zemalja. Ako se pravila Unije razlikuju od minimalnih standarda utvrđenih u Čikaškoj konvenciji, države članice trebale bi o tome obavijestiti Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva.

(12)U skladu sa standardima i preporučenim praksama iz Čikaške konvencije, trebalo bi utvrditi bitne zahtjeve koji se primjenjuju na aeronautičke proizvode, dijelove, neugrađenu opremu, aerodrome i pružanje ATM-a/ANS-a. Nadalje, trebalo bi utvrditi i bitne zahtjeve koji se primjenjuju na osobe i organizacije uključene u operiranje zrakoplova, rad aerodroma i u pružanje ATM-a/ANS-a te bitne zahtjeve koji se primjenjuju na osobe i proizvode uključene u osposobljavanje i zdravstvene preglede članova posade zrakoplova i kontrolora zračnog prometa.

(13)Bitni zahtjevi u pogledu ekološke sukladnosti projektiranja aeronautičkih proizvoda trebali bi se odnositi na buku zrakoplova i na emisije iz zrakoplova te bi se njima trebalo Uniji određivanje detaljnih tehničkih standarda koji su potrebni za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja od štetnih utjecaja zrakoplovnih operacija. Ti bi se zahtjevi trebali temeljiti na standardima i preporučenim praksama utvrđenim u Čikaškoj konvenciji.

(14)Uz to, Unija bi trebala utvrditi bitne zahtjeve u pogledu sigurnog pružanja zemaljskih usluga.

(15)S obzirom na sve veće oslanjanje civilnog zrakoplovstva na suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, trebalo bi utvrditi bitne zahtjeve radi osiguranja zaštite informacija koje upotrebljava sektor civilnog zrakoplovstva.

(16)Aeronautički proizvodi, dijelovi i neugrađena oprema, aerodromi i njihova oprema, operatori zrakoplova i aerodroma, sustavi i pružatelji ATM-a/ANS-a, kao i piloti, kontrolori zračnog prometa, te osobe, proizvodi i organizacije uključeni u njihovo osposobljavanje i zdravstvene preglede, trebali bi biti certificirani ili licencirani nakon što se utvrdi njihova sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima ili, prema potrebi, drugim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi ili u skladu s njom. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje potrebnih detaljnih pravila za izdavanje tih certifikata i, prema potrebi, davanje izjava u tom smislu, uzimajući u obzir ciljeve Uredbe te prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom.

(17)Organizacijama uključenima u projektiranje i proizvodnju aeronautičkih proizvoda i dijelova trebalo bi omogućiti davanje izjave o sukladnosti projektiranja proizvoda i dijelova s odgovarajućim standardima industrije ako se smatra da se time osigurava prihvatljiva razina sigurnosti. Tu bi mogućnost trebalo ograničiti na proizvode koji se upotrebljavaju u lakom i sportskom zrakoplovstvu te podliježu odgovarajućim ograničenjima i uvjetima za osiguranje sigurnosti.

(18)Budući da bespilotni zrakoplovi operiraju i u zračnom prostoru zajedno s tradicionalnim zrakoplovima, ovom bi Uredbom trebalo obuhvatiti takve zrakoplove bez obzira na njihovu radnu masu. Tehnologije bespilotnih zrakoplova sada omogućuju široki raspon mogućih operacija koje bi trebale podlijegati pravilima koja su proporcionalna riziku konkretne operacije ili vrste operacija.

(19)Pravilima o bespilotnim zrakoplovima trebalo bi se što više pridonijeti postizanju sukladnosti s odgovarajućim pravima koja su zajamčena pravom Unije, posebno s pravom na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 7. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i s pravom na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. te Povelje i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) te kako je uređeno Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka 11 .

(20)Za neke tipove bespilotnih zrakoplova primjena odredaba ove Uredbe u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa, kao i odredaba koje se odnose na Agenciju, nije nužna za postizanje odgovarajućih razina sigurnosti. Na te bi slučajeve trebalo primjenjivati mehanizme nadzora tržišta predviđene zakonodavstvom Unije o usklađivanju u području proizvoda.

(21)Kako bi se postigli ciljevi ove Uredbe, Komisija, Agencija i nadležna tijela država članica trebale bi, dijeljenjem resursa i zajedničkim radom, djelovati kao jedinstveni europski sustav sigurnosti u zračnom prometu.

(22)Agencija i nacionalna nadležna tijela trebali bi raditi partnerski u svrhu boljeg otkrivanja situacija u kojima sigurnost nije zajamčena i, prema potrebi, poduzimanja korektivnih mjera. Posebno bi države članice trebale imati mogućnost međusobno ili Agenciji prenositi odgovornosti za provedbu ove Uredbe u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa, posebno kada je to nužno za veću sigurnost ili učinkovitiju upotrebu resursa. Isto je tako potrebno podržati države članice u obavljanju tih zadaća, ponajprije zajedničkog i prekograničnog nadzora, uspostavom učinkovitog okvira za udruživanje i dijeljenje zrakoplovnih inspektora i drugih stručnjaka s odgovarajućim stručnim znanjem.

(23)Trebalo bi uspostaviti mehanizam izvanrednog nadzora koji će Komisija aktivirati ako provjereni dokazi budu ukazivali na ozbiljnu i trajnu nesposobnost države članice da osigura učinkovito obavljanje određenih ili svih svojih zadaća certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa u skladu s ovom Uredbom. U skladu s tim, ako takva situacija ugrožava sigurnost, a predmetna je država članica ne riješi na odgovarajući način, Agencija bi trebala moći privremeno preuzeti odgovornost za zadaće o kojima je riječ.

(24)Kako bi se postigli glavni ciljevi ove Uredbe i ciljevi povezani sa slobodnim kretanjem robe, osoba, usluga i kapitala, certifikati koji su izdani i izjave koje su dane u skladu s ovom Uredbom te njezinim delegiranim i provedbenim aktima trebali bi vrijediti, bez dodatnih zahtjeva ili ocjenjivanja, u svim državama članicama.

(25)Pri izdavanja certifikata u skladu s ovom Uredbom može biti potrebno uzeti u obzir certifikate ili drugu relevantnu dokumentaciju kojima se potvrđuje sukladnost, a koji su izdani u skladu s propisima trećih zemalja. To bi trebalo učiniti ako je tako propisano odgovarajućim međunarodnim sporazumima sklopljenima između Unije i trećih zemalja ili delegiranim aktima koje je Komisija donijela na temelju ove Uredbe, te u skladu s tim sporazumima ili delegiranim aktima.

(26)S obzirom na pravila o priznavanju certifikata ili druge relevantne dokumentacije kojima se potvrđuje sukladnost, a koji su izdani u skladu s pravnim propisima trećih zemalja predviđenima ovom Uredbom, sve međunarodne sporazume sklopljene između države članice i trećih zemalja trebalo bi raskinuti ili prilagoditi ako takvi sporazumi nisu usklađeni s tim pravilima.

(27)S obzirom na primjenu pravila iz ove Uredbe ili pravila donesenih na temelju nje, trebalo bi osigurati određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se državama članicama omogućilo poduzimanje mjera nužnih da odmah reagiraju na probleme povezane sa sigurnošću zračnog prometa ili odobravanje izuzeća u slučaju određenih hitnih nepredviđenih okolnosti ili hitnih operativnih potreba, ovisno o odgovarajućim uvjetima kojima se osiguravaju, ponajprije, proporcionalnost, objektivni nadzor i transparentnost. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a., Agencija i Komisija trebale bi, radi proporcionalnosti, mjere ili izuzeća o kojima je riječ ocjenjivati u svrhu izdavanja preporuke odnosno donošenja odluke samo ako im je trajanje dulje od jedne planske sezone zračnih prijevoznika, odnosno osam mjeseci. Ako je Agencija ujedno i nadležno tijelo za izdavanje određenih certifikata u skladu s ovom Uredbom, trebala bi biti ovlaštena i odobravati takva izuzeća u istim situacijama i pod istim uvjetima koji se primjenjuju na države članice. U tom bi pogledu trebalo i predvidjeti moguće izmjene, prema potrebi, odgovarajućih pravila utvrđenih u delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, ponajprije kako bi se omogućilo druge načine usklađivanja, a istodobno osiguralo prihvatljivu razinu sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji.

(28)Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, uzimajući u obzir potrebu za utvrđivanjem, procjenjivanjem i ublažavanjem rizika za sigurnost civilnog zrakoplovstva, Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela trebali bi razmjenjivati sve informacije koje su im dostupne u kontekstu primjene ove Uredbe. Radi toga bi Agenciji trebalo omogućiti da organizira strukturiranu suradnju za prikupljanje, razmjenu i analizu relevantnih informacija povezanih sa sigurnošću. U tu svrhu Agenciju bi trebalo ovlastiti za sklapanje potrebnih administrativnih dogovora.

(29)Kako bi se olakšala razmjena informacija između država članica, Komisije i Agencije , uključujući podatke, bitnih za aktivnosti certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa, trebalo bi uspostaviti elektroničku bazu podataka za pohranu takvih informacija kojom će upravljati Agencija u suradnji s državama članicama i Komisijom.

(30)Na postupke obrade osobnih podataka na temelju ove Uredbe primjenjuje se Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s tom Direktivom, države članice mogu odrediti izuzeća i ograničenja s obzirom na neka prava i obveze utvrđene u toj Direktivi, uključujući ona u pogledu obrade medicinskih i zdravstvenih podataka. Obrada osobnih podataka, posebno medicinskih i zdravstvenih podataka, u okviru baze podataka u skladu s člankom 63. ove Uredbe nužna je kako bi se omogućila učinkovita suradnja između država članica na certifikaciji i nadzoru zdravstvene sposobnosti pilota. Razmjena osobnih podataka trebala bi biti regulirana strogim uvjetima i ograničena na ono što je apsolutno nužno za postizanje ciljeva ove Uredbe. S obzirom na to, načela iz Direktive 95/46/EZ trebalo bi, prema potrebi, dopuniti ili pojasniti u ovoj Uredbi.

(31)Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 12 , a posebno njezine odredbe o povjerljivosti i zaštiti obrade, primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju Agencija obavlja kad ispunjava svoje odgovornosti u primjeni ove Uredbe odnosno, točnije, pri upravljanju bazom podataka u skladu s člankom 63. ove Uredbe. S obzirom na to, načela iz Uredbe (EZ) br. 45/2001 trebalo bi, prema potrebi, dopuniti ili pojasniti u ovoj Uredbi.

(32)Agencija je osnovana Uredbom (EZ) br. 1592/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 13 unutar postojeće institucionalne strukture i ravnoteže ovlasti Unije, neovisna je u pogledu tehničkih pitanja te ima pravnu, upravnu i financijsku autonomiju. Agencija je dodatne nadležnosti dobila u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008. Radi bolje prilagodbe novim zadaćama koje su joj dodijeljene ovom Uredbom, trebalo bi učiniti određene promjene u njezinoj strukturi i njezinu funkcioniranju.

(33)U institucionalnom je sustavu Unije provedba prava Unije ponajprije u nadležnosti država članica. Stoga bi zadaće certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa koje su utvrđene ovom Uredbom te njezinim delegiranim i provedbenim aktima na nacionalnoj razini u načelu trebalo obavljati najmanje jedno nadležno tijelo država članica. U određenim jasno definiranim slučajevima, međutim, Agenciju bi isto tako trebalo ovlastiti za obavljanje tih zadaća kako je navedeno u ovoj Uredbi. U tim bi slučajevima Agenciji trebalo dopustiti i poduzimanje potrebnih mjera povezanih s operiranjem zrakoplova, osposobljenošću članova posade zrakoplova ili upotrebom zrakoplova iz trećih zemalja ako je to najbolji način osiguravanja ujednačenosti i olakšavanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

(34)Agencija bi Komisiji trebala pružiti tehničko stručno znanje u pripremi potrebnih propisa te, prema potrebi, pomagati državama članicama i industriji u njihovoj provedbi. Trebala bi moći izdavati certifikacijske specifikacije i upute, izrađivati tehničke nalaze i, prema potrebi, izdavati certifikate ili registrirati izjave.

(35)Globalni navigacijski satelitski sustavi, posebno program Unije Galileo, imat će ključnu ulogu u uvođenju europskog sustava upravljanja zračnim prometom. U tom pogledu, Agenciju bi trebalo ovlastiti za razvoj nužnih tehničkih specifikacija i certifikaciju organizacija koje pružaju paneuropski ATM/ANS kako bi se osigurala visoka i ujednačena razina sigurnosti, interoperabilnosti i operativne učinkovitosti.

(36)Uredbom (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća 14 Agenciji je uvedena obveza priopćavanja svih informacija koje bi mogle biti relevantne za ažuriranje liste zračnih prijevoznika na koje se, zbog sigurnosnih razloga, primjenjuje zabrana letenja u Uniji. Nadalje, Agencija bi Komisiji trebala pomagati u provedbi Uredbe (EZ) br. 2111/2005 obavljanjem potrebnih ocjenjivanja operatora iz trećih zemalja i tijela odgovornih za njihov nadzor te Komisiji davati odgovarajuće preporuke.

(37)Kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom, trebalo bi omogućiti određivanje globa i/ili periodičnih novčanih kazni imateljima certifikata koje je izdala Agencija te poduzećima koja su Agenciji dala izjavu ako su povrijedili pravila koja se primjenjuju na njih u skladu s ovom Uredbom. Takve bi globe i periodične novčane kazne određivala Komisija na preporuku Agencije. U tom pogledu, Komisija bi, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, trebala na takve povrede odgovoriti na proporcionalan i odgovarajući način, uzimajući u obzir druge moguće mjere kao što je oduzimanje certifikata.

(38)Radi doprinosa ujednačenoj primjeni ove Uredbe, Agenciju bi trebalo ovlastiti za praćenje, među ostalim i obavljanjem inspekcijskih pregleda, primjenjuju li je tako države članice.

(39)Agencija bi Komisiji trebala pomagati u definiranju istraživačke politike i provedbi istraživačkih programa Unije na temelju svojeg tehničkog stručnog znanja. Trebalo bi joj omogućiti da provodi neodgodivo potrebna istraživanja i sudjeluje u ad hoc istraživačkim projektima u skladu s Okvirnim programom za istraživanje i inovacije ili drugim privatno ili javno financiranim programima u Uniji i izvan nje.

(40)Uzimajući u obzir postojeće međuovisnosti između sigurnosti i zaštite u civilnom zrakoplovstvu, Agencija bi trebala sudjelovati u suradnji u pogledu područja zaštite zračnog prometa, uključujući kibernetičku sigurnost. Trebala bi svojim stručnim znanjem pomagati Komisiji i državama članicama u provedbi pravila Unije u tom području.

(41)Agencija bi, na zahtjev, trebala pomagati državama članicama i Komisiji u području međunarodnih odnosa kad je riječ o pitanjima uređenima ovom Uredbom, posebno u pogledu usklađivanja pravila i uzajamnog priznavanja certifikata. Trebala bi imati pravo, uz prethodno odobrenje Komisije, uspostavljati odgovarajuće odnose, radnim mehanizmima, s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama koje su nadležne za pitanja uređena ovom Uredbom. U svrhu promicanja sigurnosti na svjetskoj razini, s obzirom na visoke standarde koji se primjenjuju u Uniji, Agenciji bi trebalo omogućiti da, u području svoje nadležnosti, sudjeluje u ad hoc projektima tehničke suradnje, istraživanja i pomoći s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Nadalje, Agencija bi Komisiji trebala pomagati u provedbi zakonodavstva Unije u ostalim tehničkim područjima reguliranja civilnog zrakoplovstva, poput zaštite ili jedinstvenog europskog neba, u kojima Agencija ima odgovarajuće stručno znanje.

(42)Radi promicanja najboljih praksi i ujednačene primjene zakonodavstva Unije u području sigurnosti u zračnom prometu, Agencija se može pobrinuti za osposobljavanje.

(43)Upravljanje Agencijom i njezin rad trebali bi biti u skladu s načelima iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama od 19. srpnja 2012.

(44)Države članice i Komisija trebale bi biti zastupljene u upravnom odboru Agencije kako bi učinkovito kontrolirale funkcioniranje Agencije. Upravnom odboru trebalo bi povjeriti potrebne ovlasti, osobito za imenovanje izvršnog direktora te za donošenje konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima, programskog dokumenta, godišnjeg proračuna i financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju.

(45)Radi transparentnosti, zainteresiranim bi stranama trebalo dodijeliti status promatrača u upravnom odboru Agencije.

(46)Kako bi upravni odbor pravilno ispunjavao svoje dužnosti, trebao bi mu pomagati izvršni odbor, koji bi ponajprije pripremao odluke upravnog odbora i savjetovao izvršnog direktora Agencije o provedbi tih odluka.

(47)Javni interes nalaže da Agencija svoju aktivnost u vezi sa sigurnošću temelji isključivo na neovisnom stručnom znanju, strogo primjenjujući ovu Uredbu te delegirane i provedbene akte donesene na temelju ove Uredbe. Zato bi odluke Agencije u vezi sa sigurnošću trebao donositi njezin izvršni direktor, koji bi trebao raspolagati visokim stupnjem fleksibilnosti kad je riječ o dobivanju mišljenja i organiziranju unutarnjeg funkcioniranja Agencije.

(48)Strankama na koje utječu odluke Agencije trebalo bi omogućiti da raspolažu pravnim lijekovima na način koji odgovara prirodi predmetnog područja zrakoplovstva. Stoga bi trebalo uspostaviti odgovarajući žalbeni mehanizam za preispitivanje odluka Agencije pred specijaliziranim žalbenim odborom, protiv čijih je odluka moguće podnijeti tužbu Sudu Europske unije u skladu s UFEU-om.

(49)Sve odluke koje Komisija donosi na temelju ove Uredbe podliježu preispitivanju Suda Europske unije u skladu s UFEU-om. Sud Europske unije trebao bi, u skladu s člankom 261. UFEU-a, imati neograničenu nadležnost u pogledu odluka kojima Komisija određuje globe ili periodične novčane kazne.

(50)Kad Agencija izrađuje nacrte općih pravila koja bi trebala provoditi nacionalna tijela, trebala bi se savjetovati s državama članicama. Nadalje, ako bi pravila mogla imati važne društvene posljedice, Agencija bi se trebala na odgovarajući način savjetovati s dionicima, uključujući socijalne partnere Unije, prilikom pripreme odgovarajućih nacrta pravila.

(51)U svrhu učinkovitog obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe, Agencija bi, prema potrebi, trebala surađivati s ostalim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u područjima u kojima njihove aktivnosti utječu na tehničke aspekte civilnog zrakoplovstva. Agencija bi posebno trebala surađivati s Europskom agencijom za kemikalije na razmjeni informacija o sigurnosti kemijskih tvari, njihovom utjecaju na sigurnost u zračnom prometu i povezanim znanstvenim i tehničkim aspektima. Kada je potrebno savjetovanje u vezi s vojnim aspektima, Agencija bi trebala uključiti Europsku obrambenu agenciju.

(52)Javnosti treba dati odgovarajuće informacije o razini sigurnosti civilnog zrakoplovstva i s tim povezane zaštite okoliša, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo.

(53)Kako bi se zajamčila potpuna autonomija i neovisnost Agencije, trebalo bi joj odobriti autonomni proračun koji se ponajprije financira iz doprinosa Unije te iz naknada i pristojbi koje plaćaju korisnici europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu. Financijski doprinosi koje Agencija primi od država članica, trećih zemalja i drugih subjekata ili osoba ne bi smjeli ugroziti njezinu neovisnost i nepristranost. U pogledu doprinosa Unije i drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Europske unije trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije, dok bi reviziju računovodstvenih izvješća trebao obavljati Revizorski sud. Kako bi se Agenciji omogućilo sudjelovanje u svim relevantnim budućim projektima, trebalo bi joj omogućiti primanje bespovratnih sredstava. Prihodi Agencije trebali bi uključivati pristojbe koje se plaćaju u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/XXXX o provedbi jedinstvenog europskog neba tako da odražavaju načelo „korisnik plaća”.

(54)Kako bi se osiguralo da Agencija može pravodobno i učinkovito odgovoriti na potražnju za aktivnostima koje obavlja, posebno u pogledu certifikacije i aktivnosti povezanih s mogućim prijenosima odgovornosti s država članica, uz istodobno poštovanje razboritog financijskog upravljanja, u planu radnih mjesta trebalo bi uzeti u obzir resurse potrebne da se pravodobno i učinkovito ispune zahtjevi za certifikaciju i druge aktivnosti Agencije, uključujući one koji proizlaze iz prijenosa odgovornosti u skladu s člancima 53., 54. i 55. Radi toga trebalo bi utvrditi skup pokazatelja za mjerenje radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije s obzirom na aktivnosti financirane iz naknada i pristojbi. Uzimajući u obzir te pokazatelje, Agencija bi svoje planiranje radnih mjesta i upravljanje resursima povezano s naknadama i pristojbama trebala prilagoditi tako da može na odgovarajući način odgovoriti na takvu potražnju te na sve fluktuacije prihoda od naknada i pristojbi.

(55)Potrebno je uspostaviti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala potrebna zaštita povjerljivih informacija povezanih sa sigurnošću.

(56)Naknade i pristojbe koje naplaćuje Agencija trebalo bi utvrditi na transparentan, pošten, nediskriminirajući i ujednačen način. Njima se ne bi trebala ugroziti konkurentnost predmetne industrije Unije. Nadalje, trebalo bi ih utvrditi na osnovi kojom se u obzir uzima platežna sposobnost predmetnih pravnih ili fizičkih osoba, posebno malih i srednjih poduzeća.

(57)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dati provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 15 .

(58)U opravdanim slučajevima povezanima s izuzećima od odredaba ove Uredbe, mehanizmom izvanrednog nadzora, korektivnim i zaštitnim mjerama, Komisija bi trebala donositi odmah primjenjive provedbene akte ako postoje opravdani i nezaobilazni razlozi za hitnost.

(59)Kako bi se u obzir uzimale tehnološke, znanstvene, operativne ili sigurnosne potrebe –izmjenom ili dopunom odredaba o plovidbenosti, zaštiti okoliša, članovima posade zrakoplova, letačkim operacijama, aerodromima, ATM-u/ANS-u, kontrolorima zračnog prometa, operatorima iz trećih zemalja, nadzoru, mjerama za osiguravanje primjene propisa, fleksibilnosti, globama i periodičnim novčanim kaznama te naknadama i pristojbama, kao i zahtjeva utvrđenih u prilozima ovoj Uredbi – Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među njima i ona na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(60)Trebalo bi nastojati postići sudjelovanje europskih trećih zemalja kako bi se osiguralo poboljšanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva u cijeloj Europi. Države koje su s Unijom sklopile međunarodne sporazume o prenošenju i primjeni pravne stečevine Unije u području koje je uređeno ovom Uredbom trebale bi se pridružiti radu Agencije u skladu s uvjetima utvrđenima u okviru tih sporazuma.

(61)Ovom se Uredbom uspostavljaju zajednička pravila u području civilnog zrakoplovstva i te u njoj ostaje osnivanje Agencije. Stoga bi Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 16 trebalo staviti izvan snage.

(62)Promjene u ovoj Uredbi utječu na provedbu drugih zakonodavnih akata Unije. Stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 17 , Uredbu (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , te Uredbu (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 19 .

(63)Uredbu (EZ) br. 1008/2008 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir mogućnost predviđena ovom Uredbom da Agencija može postati nadležno tijelo za izdavanje i nadzor svjedodžbi zračnih prijevoznika. Uz to, uzimajući u obzir sve veću važnost zračnih prijevoznika s operativnim sjedištima u više država članica, iz čega proizlazi da nadležno tijelo za operativnu dozvolu i nadležno tijelo za svjedodžbu zračnog prijevoznika više ne moraju nužno biti isto tijelo, potrebno je pojačati učinkovit nadzor nad tim zračnim prijevoznicima. Stoga bi Uredbu (EZ) br. 1008/2008 trebalo izmijeniti kako bi se osigurala bliska suradnja između nadležnih tijela odgovornih za nadzor u pogledu svjedodžbe zračnog prijevoznika odnosno operativne dozvole.

(64)Budući da države članice, zbog znatno transnacionalne prirode zrakoplovstva i njegove složenosti, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, a to su uspostava i održavanje visoke ujednačene razine sigurnosti civilnog zrakoplovstva uz istodobno osiguravanje visoke ujednačene razine zaštite okoliša, nego ih se, zbog toga što se ova Uredba odnosi na cijelu Uniju, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Uredbom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Načela

Članak 1.

Predmet i ciljevi

1.Glavni je cilj ove Uredbe uspostaviti i održati visoku ujednačenu razinu sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Uniji, a pritom osigurati visoku ujednačenu razinu zaštite okoliša.

2.Ovom se Uredbom još nastoji:

(a)pridonijeti široj zrakoplovnoj politici Unije te poboljšanju cjelokupne učinkovitosti sektora civilnog zrakoplovstva;

(b)olakšati, u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, slobodno kretanje rȏba, osoba, usluga i kapitala, osigurati ravnoprave uvjete svimsudionicima na unutarnjem zrakoplovnom tržištu te poboljšati konkurentnost zrakoplovne industrije Unije;

(c)promicati troškovnu učinkovitost regulatornih i certifikacijskih postupaka te optimalnu upotrebu resursa na nacionalnoj razini i razini Unije;

(d)pridonijeti, u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uspostavljanju i održavanju visoke ujednačene razine sigurnosti civilnog zrakoplovstva;

(e)pomagati državama članicama u ispunjavanju njihovih obveza iz Čikaške konvencije, osiguravanjem zajedničkog tumačenja i ujednačene provedbe njezinih odredaba;

(f)diljem svijeta promicati stajališta Unije o standardima i pravilima u civilnom zrakoplovstvu uspostavljanjem odgovarajuće suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(g)promicati istraživanje i inovacije, među ostalim i u regulatornim i certifikacijskim postupcima;

(h)promicati, u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, tehničku i operativnu interoperabilnost.

3.Ciljevi iz stavaka 1. i 2. ostvaruju se, među ostalim:

(a)izradom, donošenjem i ujednačenom primjenom svih potrebnih akata;

(b)osiguravanjem da izjave i certifikati izdani u skladu s ovom Uredbom i njezinim delegiranim i provedbenim aktima vrijede u cijeloj Uniji, bez ikakvih dodatnih zahtjeva;

(c)razvojem, uz sudjelovanje standardizacijskih i drugih industrijskih tijela, detaljnih tehničkih standarda koji se upotrebljavaju kao način usklađivanja s ovom Uredbom i, prema potrebi, delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe;

(d)osnivanjem neovisne Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”);

(e)tako što nacionalna nadležna tijela i Agencija ujednačeno provode sve potrebne akte u okvirima svojih područja nadležnosti;

(f)prikupljanjem, analizom i razmjenom informacija koje služe za odlučivanje na temelju dokaza;

(g)poduzimanjem inicijativa za podizanje svijesti i promicanje, uključujući osposobljavanje, komunikaciju i širenje bitnih sigurnosnih informacija.

Članak 2

Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)projektiranje i proizvodnju zrakoplova koje obavljaju fizičke ili pravne osobe pod nadzorom Agencije ili države članice;

(b)projektiranje, proizvodnju, održavanje i operiranje zrakoplova te na povezane proizvode, dijelove i neugrađenu opremu ako je zrakoplov:

i.registriran u državi članici, osim ako je i u mjeri u kojoj je država članica svoje odgovornosti na temelju Čikaške konvencije prenijela na treću zemlju pa zrakoplovom upravlja operator iz treće zemlje,

ii.registriran u trećoj zemlji i njime upravlja operator koji ima poslovni nastan, boravište ili glavno mjesto poslovanja na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori;

(c)operiranje zrakoplova na letovima u zračni prostor jedinstvenog europskog neba, unutar tog prostora, odnosno iz njega kojima upravlja operator iz treće zemlje;

(d)projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad aerodromske opreme koja se upotrebljava ili se namjerava upotrebljavati na aerodromima iz točke (e) te pružanje usluga upravljanja postupcima na stajanci i zemaljskim usluga na tim aerodromima;

(e)projektiranje, održavanje i rad aerodroma koji se nalaze na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori te koji su:

i.otvoreni za javnu upotrebu,

ii.služe za komercijalni zračni prijevoz,

iii.služe za operacije upotrebom postupaka instrumentalnog prilaza ili odlaska i

iv.imaju asfaltiranu uzletno-sletnu stazu duljine 800 metara ili više ili služe samo za helikoptere;

(f)ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo Unije i nacionalno zakonodavstvo o zaštiti okoliša i prostornom planiranju, zaštitu okolice aerodroma iz točke (e);

(g)pružanje funkcije upravljanja zračnim prometom i usluga u zračnoj plovidbi („ATM/ANS”) u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba te projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad sustava i sastavnih dijelova koji se upotrebljavaju u pružanju ATM-a/ANS-a;

(h)projektiranje, proizvodnju, održavanje i operacije bespilotnih zrakoplova, njihovih motora, propelera, dijelova i neugrađene opreme te opreme za daljinsko upravljanje bespilotnim zrakoplovom ako takvim zrakoplovima u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba upravlja operator s poslovnim nastanom ili boravištem na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori.

2.Ova se Uredba primjenjuje i na osoblje i organizacije koji sudjeluju u djelatnostima iz stavka 1.

3.Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)državne zrakoplove i njihove proizvode, dijelove i neugrađenu opremu te osoblje i organizacije uključene u aktivnosti i službe koje obavljaju državni zrakoplovi;

(b)aerodrome ili dijelove aerodroma te opremu, osoblje i organizacije koje nadzire i kojima upravlja vojska;

(c)ATM/ANS, uključujući sustave i sastavne dijelove, osoblje i organizacije koje pruža ili na raspolaganje stavlja vojska;

(d)projektiranje, proizvodnju, održavanje i operiranje zrakoplova čije operiranje ima nizak rizik za sigurnost u zračnom prometu, kako je navedeno u Prilogu I., te osoblje i organizacije koji su uključeni u te aktivnosti.

U pogledu točke (a), države članice osiguravaju da se aktivnosti i službe državnih zrakoplova iz te točke obavljaju uz uzimanje u obzir ciljeva ove Uredbe. Nadalje, države članice osiguravaju da su državni zrakoplovi, prema potrebi, odvojeni od drugih zrakoplova.

U pogledu točke (d), ako je to potrebno zbog tehničkog ili operativnog razvoja, a posebno u slučaju uvođenja novih proizvodnih tehnika ili novih tehnologija, te u mjeri u kojoj je to opravdano s obzirom na nizak rizik za sigurnost u zračnom prometu koji operacije predmetnog zrakoplova predstavljaju, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi prilagodila sljedeće kriterije utvrđene u Prilogu I.:

i.datume iz točke (a) podtočke i. tog Priloga;

ii.granične vrijednosti za masu, brzinu i obujam vrućeg zraka iz točaka (e), (f), (g), (h), (i) i (j) tog Priloga.

4.Organizacija odgovorna za projektiranje određenog tipa zrakoplova može od Komisije zahtijevati da odluči da se odjeljak I. poglavlja III. primjenjuje na projektiranje, proizvodnju i održavanje tog tipa zrakoplova te na osoblje i organizacije uključene u te djelatnosti u sljedećim slučajevima:

(a)predmetni tip zrakoplova pripada u područje primjene točaka (e), (f), (g), (h), (i) ili (j) Priloga I.;

(b)taj je tip zrakoplova namijenjen za serijsku proizvodnju i

(c)projekt tog tipa zrakoplova nije odobren u skladu s nacionalnim propisima države članice.

Komisija na temelju tog zahtjeva, nakon što se posavjetuje s Agencijom i državom članicom u kojoj predmetna organizacija ima glavno mjesto poslovanja, odlučuje jesu li kriteriji iz prvog podstavka ispunjeni. Ta se odluka donosi provedbenim aktom koji se donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. te se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Nadalje, Agencija tu odluku unosi u bazu podataka iz članka 63.

Od datuma navedenog u toj provedbenoj odluci, projektiranje, proizvodnja i održavanje predmetnog tipa zrakoplova te osoblje i organizacije uključeni u te djelatnosti reguliraju se isključivo odredbama iz odjeljka I. poglavlja III. te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju tih odredaba. U tom se slučaju na predmetni tip zrakoplova primjenjuju i odredbe iz poglavlja IV. i V. koje se odnose na primjene odredaba iz odjeljka I. poglavlja III.

5.Ne dovodeći u pitanje članak 8. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX o provedbi jedinstvenog europskog neba (preinaka), države članice osiguravaju da vojni objekti iz stavka 3. točke (b) ovog članka koji su otvoreni za opći zračni promet te ATM/ANS iz stavka 3. točke (c) ovog članka koje u općem zračnom prometu pruža ili na raspolaganje stavlja vojska pružaju razinu sigurnosti koja je ekvivalentna onoj koja proizlazi iz bitnih zahtjeva navedenih u prilozima VII. i VIII. ovoj Uredbi.

6.Države članice mogu odlučiti da se odredbe iz odjeljaka I., II., III., V., VI. ili VII. poglavlja III. primjenjuju na neke ili sve djelatnosti iz stavka 3. točaka (a) i (c) ovog članka te na osoblje i organizacije uključene u te djelatnosti.

U tom slučaju dotična država članica o svojoj namjeri obavješćuje Komisiju i Agenciju. Ta obavijest sadržava sve bitne informacije, a posebno:

(a)odjeljak ili odjeljke koje namjerava primijeniti;

(b)predmetne djelatnosti, osoblje i organizacije;

(c)razloge za predloženu odluku i

(d)datum na koji predložena odluka stupa na snagu.

Nakon što se posavjetuje s Agencijom, Komisija odlučuje mogu li se, s obzirom na karakteristike predmetnih djelatnosti, osoblja i organizacija te svrhu i sadržaj odredaba odjeljka ili odjeljaka o kojima je obaviještena, predmetne odredbe učinkovito primjenjivati i, prema potrebi, pod kojim uvjetima. Odluka Komisije, koja se donosi provedbenim aktom, donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. te se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Agencija tu odluku unosi u bazu podataka iz članka 63.

Dotična država članica primjenjuje odredbe odjeljka ili odjeljaka o kojima je obavijestila Komisiju samo nakon pozitivne odluke Komisije i, prema potrebi, nakon što osigura da su uvjeti priloženi toj odluci ispunjeni. U tom slučaju, od datuma navedenog u odluci države članice, predmetne djelatnost, osoblje i organizacije reguliraju se isključivo tim odredbama te odredbama delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju tih odredaba. U tom se slučaju primjenjuju i odredbe iz poglavlja IV. i V. koje se odnose na primjenu odredaba iz odjeljka ili odjeljaka navedenih u obavijesti s obzirom na predmetne , osoblje i organizacije.

Komisija, Agencija i nadležna tijela dotične države članice surađuju u svrhu primjene ovog stavka.

Države članice mogu odlučiti opozvati svoje odluke donesene u skladu s ovim stavkom. U tom slučaju dotična država članica o tome obavješćuje Komisiju i Agenciju. Ta se obavijest objavljuje u Službenom listu Europske unije, a Agencija je unosi u bazu podataka iz članka 63. Dotičnoj se državi članici osigurava odgovarajuće prijelazno razdoblje.

7.Države članice mogu odlučiti od odredaba ove Uredbe izuzeti projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad aerodroma te opremu koja se upotrebljava na tom aerodromu ako taj aerodrom na godinu nema više od 10 000 putnika ni više od 850 kretanja povezanih s teretnim operacijama, pod uvjetom da se takvim izuzećem ne ugrožava sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 29.

U takvom slučaju dotična država članica obrazloženim podneskom obavješćuje Komisiju i Agenciju da namjerava donijeti takvu odluku. Taj podnesak sadržava sve bitne informacije u vezi s predloženom odlukom.

Nakon što se posavjetuje s Agencijom, Komisija odlučuje jesu li kriteriji iz prvog podstavka ispunjeni. Odluka Komisije, koja se donosi provedbenim aktom, donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. te se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Agencija tu odluku unosi u bazu podataka iz članka 63.

Dotična država članica donosi predloženu odluku samo nakon pozitivne odluke Komisije. U tom slučaju, od datuma navedenog u odluci države članice, projektiranje, održavanje i rad predmetnog aerodroma, uključujući njegovu opremu, više se ne reguliraju odredbama iz ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe.

Države članice svake godine pregledavaju podatke o prometu na aerodromima koje su izuzele u skladu s ovim stavkom. Ako se u tim pregledima pokaže da, tijekom tri uzastopne godine, jedan od tih aerodroma na godinu ima više od 10 000 putnika i više od 850 kretanja povezanih s teretnim operacijama, dotična država članica ukida izuzeće za taj aerodrom. U tom slučaju o tome obavješćuje Komisiju i Agenciju. Odluka o ukidanju izuzeća objavljuje se u Službenom listu Europske unije, a Agencija je unosi u bazu podataka iz članka 63.

Odredbe ovog stavka ne utječu na izuzeća koja su države članice odobrile u skladu s člankom 4. stavkom 3.b Uredbe (EZ) br. 216/2008. Odluke o odobravanju tih izuzeća objavljuju se u Službenom listu Europske unije, a Agencija ih unosi u bazu podataka iz članka 63.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„nadzor” znači kontinuirano provjeravanje koje obavlja nadležno tijelo ili se obavlja u njegovo ime da su zahtjevi na temelju kojih je certifikat izdan ili zahtjevi za koje je dana izjava još ispunjeni;

(2)„Čikaška konvencija” znači Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu i njezini prilozi, potpisana u Chicagu 7. prosinca 1944.;

(3)„proizvod” znači zrakoplov, motor ili propeler;

(4)„dio” znači svaki dio zrakoplova osim motora ili propelera;

(5)„sastavni dio ATM-a/ANS-a” znači svaki sastavni dio kako je definirano u članku 2. stavku 19. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX 20 ;

(6)„certifikacija” znači svaki oblik priznavanja u skladu s ovom Uredbom, na temelju odgovarajuće ocjene, da je organizacija ili osoba, proizvod, dio, neugrađena oprema, aerodrom, aerodromska oprema , sustav ATM/ANS, sastavni dio ATM-a/ANS-a ili uređaj za osposobljavanje koji simulira let u skladu s primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju nje te izdavanje odgovarajućeg certifikata kojim se potvrđuje takva sukladnost;

(7)„izjava” znači svaka pisana izjava dana u skladu s ovom Uredbom pod isključivom odgovornošću pravne ili fizičke osobe koja podliježe ovoj Uredbi, a kojom se potvrđuje sukladnost s primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju nje u pogledu organizacije ili osobe, proizvoda, dijela, neugrađene opreme, aerodromske opreme, sustava ATM/ANS ili sastavnog dijela ATM-a/ANS-a;

(8)„kvalificirani subjekt” znači akreditirana pravna ili fizička osoba kojoj Agencija ili nacionalno zrakoplovno tijelo može dodijeliti određene zadaće certifikacije ili nadzora u skladu s ovom Uredbom koje su pod kontrolom i odgovornošću Agencije, odnosno navedenog tijela;

(9)„certifikat” znači svaki certifikat, odobrenje, dozvola, dopuštenje, potvrda ili drugi dokument izdan kao rezultat certifikacije kojom se potvrđuje sukladnost s primjenjivim zahtjevima;

(10)„operator” znači svaka pravna ili fizička osoba koja upravlja ili predlaže upravljati barem jednim zrakoplovom ili barem jednim aerodromom;

(11)„uređaj za osposobljavanje koji simulira let” znači svaka vrsta uređaja kojim se na tlu simuliraju uvjeti letenja, uključujući simulatore letenja, uređaje za letačko osposobljavanje, uređaje za osposobljavanje letačkih i navigacijskih procedura te uređaje za vježbanje osnovnih instrumentalnih procedura;

(12)„aerodrom” znači određeno područje na kopnu ili na vodi, na nepokretnoj strukturi, nepokretnoj odobalnoj ili plutajućoj strukturi, uključujući sve zgrade, instalacije i opremu na njemu, koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljava za slijetanje, uzlijetanje i površinsko kretanje zrakoplova;

(13)„aerodromska oprema ” znači sva oprema, uređaji, pribor, softver ili dodatna oprema koji se upotrebljavaju ili se namjeravaju upotrebljavati kao podrška operiranju zrakoplova na aerodromu;

(14)„stajanka” znači određeno područje aerodroma namijenjeno za smještaj zrakoplova u svrhu ukrcaja i iskrcaja putnika, pošte ili tereta, punjenja goriva, parkiranja ili održavanja;

(15)„usluga upravljanja postupcima na stajanci” znači usluga reguliranja aktivnosti i kretanja zrakoplova i vozila na stajanci;

(16)„ATM/ANS” znači funkcije i usluge upravljanja zračnim prometom kako je definirano u članku 2. stavku 10. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX, usluge u zračnoj plovidbi kako je definirano u članku 2. stavku 4. te Uredbe, uključujući funkcije i usluge upravljanja mrežom iz članka 17. te Uredbe, te usluge koje se sastoje od stvaranja i obrade podataka te formatiranja i isporuke podataka općem zračnom prometu u svrhu sigurne zračne plovidbe;

(17)„sustav ATM-a/ANS-a” znači svaka kombinacija sustava kako je definirano u članku 2. stavku 33. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX;

(18)„glavni plan ATM-a” znači dokument iz članka 2. stavka 14. Uredbe (EU) br. XXX/XXXX;

(19)„usluga letnih informacija” znači usluga koja se pruža u svrhu davanja savjeta i informacija korisnih za sigurno i učinkovito izvođenje letova;

(20)„opći zračni promet” znači sva kretanja civilnih i državnih zrakoplova koja se obavljaju u skladu s postupcima Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva („ICAO”);

(21)„međunarodni standardi i preporučene prakse” znači međunarodni standardi i preporučene prakse koje je donio ICAO u skladu s člankom 37. Čikaške konvencije;

(22)„zemaljska usluga” znači svaka usluga koja se pruža na aerodromima i sastoji se od aktivnosti povezanih sa sigurnošću u područjima zemaljske administracije i nadzora, poslova s putnicima, rukovanja prtljagom, rukovanja teretom i poštom, rukovanja rampama, usluga na zrakoplovima, rukovanja gorivom i mazivom, održavanja zrakoplova, administracije letačkih operacija i posada, zemaljskog prijevoza i usluga cateringa;

(23)„komercijalni zračni prijevoz” znači operacija zrakoplova namijenjena za prijevoz putnika, tereta ili pošte uz naplatu ili drugu vrstu naknade između dva različita aerodroma;

(24)„sigurnosne performanse” znači uspješnost države članice, Unije ili organizacije u području sigurnosti, kako je definirano njezinim ciljanim sigurnosnim performansama i pokazateljima sigurnosnih performansi;

(25)„pokazatelj sigurnosnih performansi” znači parametar koji se upotrebljava za praćenje i ocjenjivanje sigurnosnih performansi;

(26)„ciljane sigurnosne performanse” znači planirani ili namjeravani cilj u pogledu sukladnosti s pokazateljima sigurnosnih performansi tijekom određenog razdoblja;

(27)„zrakoplov” znači svaka naprava koja se može održati u atmosferi zbog reakcija zraka koje nisu reakcije zraka u odnosu na zemaljsku površinu;

(28)„neugrađena oprema” znači sva oprema koja se nalazi u zrakoplovu, ali nije ugrađena u njega, i koja može utjecati na sigurnost;

(29)„bespilotni zrakoplov” znači svaki zrakoplov kojim se upravlja ili koji je projektiran za upravljanje bez pilota u zrakoplovu;

(30)„oprema za daljinsko upravljanje bespilotnim zrakoplovom” znači sva oprema, uređaji, pribor, softver ili dodatna oprema koji su potrebni za sigurno operiranje bespilotnog zrakoplova;

(31)„zrakoplov registriran u državi članici” ili „zrakoplov registriran u trećoj zemlji” znači zrakoplov koji je registriran u skladu sa standardima i preporučenim praksama u vezi s Prilogom 7. Čikaškoj konvenciji naslovljenim „Državna pripadnost zrakoplova i registracijske oznake”;

(32)„državni zrakoplov” znači zrakoplov koji obavlja, pod kontrolom i odgovornošću države članice, aktivnosti ili službe za vojsku, carinu, policiju, službu potrage i spašavanja, vatrogasce, obalnu stražu ili slične koje u javnom interesu poduzima tijelo s ovlastima javnog nadležnog tijela;

(33)„zračni prostor jedinstvenog europskog neba” znači zračni prostor državnog područja na koje se primjenjuju Ugovori te svaki drugi zračni prostor u kojem države članice primjenjuju Uredbu (EU) br. XXX/XXXX u skladu s člankom 1. stavkom 4. te Uredbe;

(34)„nacionalno nadležno tijelo” znači najmanje jedan subjekt koji je imenovala država članica i koji ima potrebne ovlasti i dodijeljene odgovornosti za obavljanje zadaća u pogledu certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa u skladu s ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje.

Članak 4.

Načela za mjere na temelju ove Uredbe

1.Kad poduzimaju mjere na temelju ove Uredbe, države članice, Komisija i Agencija:

(a)uzimaju u obzir najnovija tehnološka dostignuća i najbolje prakse u području zrakoplovstva, iskustva u području zrakoplovstva iz cijelog svijeta te znanstveni i tehnički napredak u odgovarajućim područjima;

(b)oslanjaju se na najbolje dostupne dokaze i analizu;

(c)omogućuju trenutačnu reakciju na utvrđene uzroke nesreća, ozbiljnih nezgoda i namjernih povreda sigurnosti;

(d)uzimaju u obzir ovisnosti među različitim područjima sigurnosti u zračnom prometu te između sigurnosti u zračnom prometu i drugih tehničkih područja regulacije zračnog prometa;

(e)propisuju, ako je moguće, zahtjeve tako da postoji usmjerenost na ciljeve koje treba ostvariti, a pritom se omogućuju različiti načini postizanja sukladnosti s tim ciljevima;

(f)promiču suradnju i učinkovito korištenje resursima između nadležnih tijela na razini Unije i država članica;

(g)kad je moguće, poduzimaju neobvezujuće mjere, uključujući promicanje sigurnosti;

(h)uzimaju u obzir međunarodne obveze Unije i država članica u području civilnog zrakoplovstva.

2.Mjere koje se poduzimaju u skladu s ovom Uredbom primjerene su i proporcionalne prirodi i rizicima povezanima sa svakom pojedinom aktivnošću na koju se odnose. Pri oblikovanju i provedbi takvih mjera, države članice, Komisija i Agencija uzimaju u obzir, ovisno o tome o kojoj je aktivnost riječ:

(a)prevozi li zrakoplov druge osobe osim članova letačke posade, a posebno je li operacija otvorena za javnost;

(b)u kojoj bi mjeri aktivnost mogla ugroziti treće strane ili imovinu na tlu;

(c)složenost i performanse tog zrakoplova;

(d)svrhu leta i vrstu zračnog prostora koji se upotrebljava;

(e)vrstu, opseg i složenost operacije ili aktivnosti, uključujući, prema potrebi, veličinu i vrstu prometa za koji je odgovorna organizacija ili osoba;

(f)mjeru u kojoj su osobe na koje utječu rizici povezani s operacijom sposobne procijeniti i kontrolirati te rizike;

(g)rezultate prošlih aktivnosti certifikacije i nadzora.

POGLAVLJE II.

Upravljanje sigurnošću u zračnom prometu

Članak 5.

Europski program sigurnosti u zračnom prometu

1.Nakon što se posavjetuje s Agencijom, Komisija donosi, objavljuje i, prema potrebi, ažurira dokument kojim se opisuje funkcioniranje europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu te koji sadržava pravila, aktivnosti i postupke koji se upotrebljavaju za upravljanje sigurnošću civilnog zrakoplovstva u Uniji u skladu s ovom Uredbom („Europski program sigurnosti u zračnom prometu”).

2.Europski program sigurnosti u zračnom prometu sadržava barem opise:

(a)europske politike, ciljeva i resursa za sigurnost u zračnom prometu;

(b)europskog upravljanja sigurnosnim rizicima u zračnom prometu;

(c)europskog osiguravanja sigurnosti u zračnom prometu;

(d)europskog promicanja sigurnosti u zračnom prometu.

U Europskom programu sigurnosti u zračnom prometu opisuje se i postupak izrade, donošenja, ažuriranja i provedbe Europskog plana za sigurnost u zračnom prometu iz članka 6. u koji su intenzivno uključene države članice i dionici.

Članak 6.

Europski plan sigurnosti u zračnom prometu

1.Agencija izrađuje, donosi, objavljuje i najmanje jedanput na godinu ažurira Europski plan sigurnosti u zračnom prometu. Na temelju ocjene odgovarajućih sigurnosnih informacija, u Europskom planu sigurnosti u zračnom prometu navode se glavni sigurnosni rizici koji utječu na europski sustav sigurnosti u zračnom prometu te utvrđuju mjere za ublažavanje tih rizika.

2.Agencija u posebnom portfelju sigurnosnih rizika dokumentira sigurnosne rizike iz stavka 1. i prati kako  povezane mjere za ublažavanje rizika provode uključene stranke , među ostalim i, prema potrebi, određivanjem pokazatelja sigurnosnih performansi.

3.U Europskom planu sigurnosti u zračnom prometu, uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u članku 1., određuje se prihvatljiva razina sigurnosnih performansi u Uniji koju zajednički nastoje postići države članice, Komisija i Agencija.

Članak 7.

Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu

1.Svaka država članica uspostavlja nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu za upravljanje sigurnošću civilnog zrakoplovstva koji se odnosi na zrakoplovne aktivnosti u njezinoj nadležnosti („Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu”). Taj je program proporcionalan opsegu i složenosti tih aktivnosti te usklađen s Europskim programom sigurnosti u zračnom prometu.

2.Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu ima barem sljedeće dijelove:

(a)politika, ciljevi i resursi za sigurnost u zračnom prometu;

(b)upravljanje sigurnosnim rizicima u zračnom prometu;

(c)osiguravanje sigurnosti u zračnom prometu;

(d)promicanje sigurnosti u zračnom prometu.

3.U Nacionalnom se planu sigurnosti u zračnom prometu, uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u članku 1. i prihvatljivu razinu sigurnosnih performansi iz članka 6. stavka 3., određuje prihvatljiva razina sigurnosnih performansi koju treba ostvariti na nacionalnoj razini u pogledu zrakoplovnih aktivnosti za koje je odgovorna dotična država članica.

Članak 8.

Nacionalni plan sigurnosti u zračnom prometu

1.Nacionalnom programu sigurnosti u zračnom prometu prilaže se Nacionalni plan sigurnosti u zračnom prometu. Na temelju ocjene odgovarajućih sigurnosnih informacija, svaka država članica u tom planu navodi glavne sigurnosne rizike koji utječu na njezin nacionalni sustav sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu te utvrđuje mjere za ublažavanje tih rizika.

2.Nacionalni plan sigurnosti u zračnom prometu obuhvaća rizike i mjere navedene u Europskom planu sigurnosti u zračnom prometu koji su relevantni za dotičnu državu članicu. Država članica Agenciju obavješćuje o rizicima i mjerama utvrđenima u Europskom planu sigurnosti u zračnom prometu za koje smatra da nisu relevantni za njezin nacionalni sustav sigurnosti u zračnom prometu te o razlozima za to mišljenje.

POGLAVLJE III.

BITNI ZAHTJEVI

Odjeljak I.

Plovidbenost i zaštita okoliša

Članak 9.

Bitni zahtjevi

Zrakoplovi iz članka 2. stavka 1. točaka (a) i (b) te njihovi motori, propeleri, dijelovi i neugrađena oprema ispunjavaju bitne zahtjeve u pogledu plovidbenosti iz Priloga II. te, s obzirom na buku i emisije, bitne zahtjeve u pogledu ekološke sukladnosti proizvoda iz Priloga III.

Članak 10.

Sukladnost

1.Kad je riječ o zrakoplovima iz članka 2. stavka 1. točke (b) podtočke i. te njihovim motorima, propelerima, dijelovima i neugrađenoj opremi, sukladnost s člankom 9. osigurava se u skladu s člancima od 11. do 16.

2.U vezi sa zrakoplovima iz članka 2. stavka 1. točke (a) te njihovim motorima, propelerima i dijelovima, sukladnost s člankom 9. osigurava se u skladu s člancima 11. i 12. te člankom 15. stavkom 1.

Članak 11.

Projekti proizvoda

Projekt proizvoda podliježe certifikaciji i za njega se izdaje certifikat tipa. Izmjene tog certifikata tipa isto tako podliježu certifikaciji i za njih se izdaje certifikat o izmjenama, uključujući dodatne certifikate tipa. Projekti popravka podliježu certifikaciji i za njih se izdaje odobrenje.

Navedeni certifikat tipa, certifikat o izmjenama i odobrenje projekta popravka izdaju se na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je projekt proizvoda u skladu s osnovom za certifikaciju tipa utvrđenom u skladu s delegiranim aktom iz članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke i. te da nema nikakvo obilježje ni karakteristiku koja ga čini nesigurnim za rad ili ekološki nesukladnim.

Navedeni certifikat tipa, certifikat o izmjenama ili odobrenje projekta popravka može i bez takvog zahtjeva izdati organizacija ovlaštena u skladu s člankom 15. kojoj je dodijeljen privilegij za izdavanje tih certifikata ili odobrenja u skladu s delegiranim aktom iz članka 18. stavka 1. točke (k) ako je utvrdila da je projekt proizvoda u skladu s uvjetima utvrđenima u drugom podstavku.

Za projekte motora i propelera koji su certificirani u okviru certifikacije projekta zrakoplova u skladu s ovim člankom nije potreban odvojeni certifikat tipa.

Članak 12.

Projekti dijelova

Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., projekti dijelova podliježu certifikaciji i za njih se izdaje certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je projekt dijela u skladu s osnovom za certifikaciju utvrđenom na temelju članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke ii.

Navedeni certifikat može i bez takvog zahtjeva izdati organizacija ovlaštena u skladu s člankom 15. kojoj je dodijeljen privilegij za izdavanje takvih certifikata u skladu s delegiranim aktom iz članka 18. stavka 1. točke (k) ako je utvrdila da je projekt dijela u skladu s osnovom za certifikaciju utvrđenom na temelju članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke ii.

Za projekte dijelova koji su certificirani u okviru certifikacije projekta proizvoda u skladu s člankom 11. nije potreban odvojeni certifikat.

Članak 13.

Projekti neugrađene opreme

Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., projekti neugrađene opreme podliježu certifikaciji i za njih se izdaje certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je projekt neugrađene opreme u skladu s osnovom za certifikaciju utvrđenom na temelju članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke ii.

Navedeni certifikat može i bez takvog zahtjeva izdati organizacija ovlaštena u skladu s člankom 15. kojoj je dodijeljen privilegij za izdavanje takvih certifikata u skladu s delegiranim aktom iz članka 18. stavka 1. točke (k) ako je utvrdila da je projekt neugrađenu opremu u skladu s osnovom za certifikaciju utvrđenom na temelju članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke ii.

Članak 14.

Zasebni zrakoplov

Zasebni zrakoplov podliježe certifikaciji i za njega se izdaje svjedodžba o plovidbenosti te, ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., potvrda o buci.

Navedeni se certifikati izdaju na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je zrakoplov u skladu s projektom certificiranim na temelju članka 11. te da je sposoban za siguran i ekološki kompatibilan rad;

Članak 15.

Organizacije

1.Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., organizacije odgovorne za projektiranje i proizvodnju proizvoda, dijelova i neugrađene opreme podliježu certifikaciji i izdaje im se odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju usklađenost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 9. U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni organizaciji i opseg odobrenja.

2.Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., organizacije odgovorne za održavanje i upravljanje kontinuiranom plovidbenošću proizvoda, dijelova i neugrađene opreme podliježu certifikaciji i izdaje im se odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju usklađenost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 9. U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni organizaciji i opseg odobrenja.

3.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., organizacije uključene u osposobljavanje osoblja iz članka 16. podliježu certifikaciji i izdaje im se odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju usklađenost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18. utvrđena radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 9. U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni organizaciji i opseg odobrenja.

Članak 16.

Osoblje

Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18., članovi osoblja odgovornog za puštanje proizvoda, dijela ili neugrađene opreme u ponovnu upotrebu nakon održavanja podliježu certifikaciji i izdaje im se dozvola.

Navedena se dozvola izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sposobnost za ispunjavanje odgovornosti povezanih sa svojim privilegijima u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 9. U dozvoli se navode privilegiji dodijeljeni članovima osoblja i opseg dozvole.

Članak 17.

Odstupanja

1.Odstupajući od članaka 9., 10., 11. i 12., prema potrebi:

(a)sukladnost projekata proizvoda i dijelova s primjenjivim bitnim zahtjevima iz članka 9. može se ocijeniti bez izdavanja certifikata ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 18. U tom se slučaju u tim delegiranim aktima utvrđuju uvjeti i postupci za takvu ocjenu. Tim se delegiranim aktima može propisati da organizacija odgovorna za projektiranje i proizvodnju tih proizvoda i dijelova može dati izjavu o sukladnosti projekata proizvoda i dijelova s onim bitnim zahtjevima i detaljnim specifikacijama koji su utvrđeni delegiranim aktima donesenima na temelju članka 18. stavka 1. točke (i) radi osiguranja sukladnosti tih projekata s tim bitnim zahtjevima;

(b)ako projekt zrakoplova nije u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 9., može se izdati certifikat tipa s ograničenjima. U tom se slučaju navedeni certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je projekt zrakoplova u skladu s posebnim specifikacijama u pogledu plovidbenosti koje su utvrđene delegiranim aktima donesenima na temelju članka 18. stavka 1. točke (a) podtočke iii. te da je projekt zrakoplova u pogledu plovidbenosti i ekološke sukladnosti primjeren za predviđenu upotrebu zrakoplova.

2.Odstupajući od članaka 9., 10. i 14., prema potrebi:

(a)u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 18., svjedodžba o plovidbenosti s ograničenjima ili potvrda o buci s ograničenjima izdaje se za zrakoplov čiji projekt podliježe davanju izjave u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ili za koji je izdan certifikat tipa s ograničenjima u skladu sa stavkom 1. točkom (b). Navedeni se certifikati izdaju na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je zrakoplov u skladu s tim projektom te da je zrakoplov sposoban za siguran rad i ispunjava zahtjeve za ekološku sukladnost;

(b)u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 18., može se izdati dopuštenje za letenje kojim se dopušta operiranje zrakoplova koji nema valjanu svjedodžbu o plovidbenosti ili valjanu svjedodžbu o plovidbenosti s ograničenjima . U tom se slučaju takvo dopuštenje za letenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da se zrakoplovom može sigurno obaviti osnovni let.

Uz to, navedeno dopuštenje za letenje može i bez takvog zahtjeva izdati organizacija ovlaštena u skladu s člankom 15. kojoj je dodijeljen privilegij za izdavanje takvih dopuštenja za letenje u skladu s delegiranim aktom iz članka 18. stavka 1. točke (k) ako je utvrdila da se zrakoplovom može sigurno obaviti osnovni let.

Dopuštenje za letenje podliježe odgovarajućim ograničenjima propisanima u tim delegiranim aktima, posebno radi zaštite sigurnosti trećih strana.

Članak 18.

Delegirane ovlasti

1.Za zrakoplove iz članka 2. stavka 1. točaka (a) i (b) te njihove motore, propelere, dijelove i neugrađenu opremu Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)uvjete na temelju kojih Agencija u skladu s člankom 66. utvrđuje sljedeće i o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva:

i.osnovu za certifikaciju tipa koja se primjenjuje na proizvod za potrebe certifikacije tipa iz članka 11. i članka 17. stavka 1. točke (b),

ii.osnovu za certifikaciju koja se primjenjuje na dio ili neugrađenu opremu za potrebe certifikacije iz članaka 12. i 13.,

iii.posebne specifikacije u pogledu plovidbenosti i ekološke sukladnosti koje se primjenjuju na zrakoplove koji ispunjavaju uvjete za dodjelu svjedodžbe o plovidbenosti s ograničenjima ili potvrde o buci s ograničenjima iz članka 17. stavka 2. točke (a);

(b)uvjete na temelju kojih Agencija u skladu s člankom 66. daje i širi obvezne informacije kako bi se osigurala kontinuirana plovidbenost i ekološka sukladnost proizvoda, kao i uvjete za odobrenje alternativnog načina usklađivanja s obzirom na te obvezne informacije;

(c)posebne uvjete za sukladnost zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) podtočke ii. s bitnim zahtjevima iz članka 9.;

(d)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata iz članaka 11., 12., 13., 14. te članka 17. stavka 1. točke (b) i članka 17. stavka 2., uključujući:

i.uvjete za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, takvi certifikati, prema potrebi, zahtijevaju ili ne zahtijevaju,

ii.uvjete u pogledu razdoblja valjanosti tih certifikata i, ako je to razdoblje ograničeno, uvjete za njihovo produljenje,

iii.uvjete za izdavanje i upotrebu svjedodžbi o plovidbenosti s ograničenjima i potvrda o buci s ograničenjima iz članka 17. stavka 2. točke (a),

iv.uvjete za izdavanje i upotrebu dopuštenja za letenje iz članka 17. stavka 2. točke (b),

v.podatke o operativnoj prikladnosti, uključujući:

–minimalni nastavni plan osposobljavanja za ovlaštenje za tip osoblja za certifikaciju održavanja;

–minimalni nastavni plan osposobljavanja za ovlaštenje pilota i referentne podatke potrebne za objektivnu kvalifikaciju s tim povezanih simulatora;

–glavnu listu minimalne opreme, prema potrebi;

–podatke o tipu zrakoplova bitne za kabinsku posadu;

–dodatne specifikacije kako bi se osigurala sukladnost s odjeljkom III. ovog poglavlja,

vi.uvjete za održavanje proizvoda, dijelova i neugrađene opreme,

vii.uvjete za upravljanje kontinuiranom plovidbenošću zrakoplova;

(e)dodatne zahtjeve u pogledu plovidbenosti za proizvode, dijelove i neugrađenu opremu čiji su projekti već certificirani, a koji su potrebni za podržavanje kontinuirane plovidbenosti i poboljšanja sigurnosti;

(f)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje odobrenja iz članka 15., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, takva odobrenja, prema potrebi, zahtijevaju ili ne zahtijevaju;

(g)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje dozvola iz članka 16., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, takve dozvole zahtijevaju;

(h)privilegije i odgovornosti imatelja certifikata izdanih u skladu s ovim odjeljkom te organizacija koje su dale izjave u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a);

(i)uvjete za utvrđivanje detaljnih specifikacija koje se primjenjuju na projekte proizvoda i dijelova koji podliježu davanju izjave u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a);

(j)uvjete i postupke za ocjenjivanje, u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a), plovidbenosti i ekološke sukladnosti projekata proizvoda i dijelova bez potrebe za izdavanjem certifikata, uključujući operativne uvjete i ograničenja;

(k)uvjete na temelju kojih se organizacijama kojima je u skladu s člankom 15. izdano odobrenje može dodijeliti privilegij izdavanja certifikata iz članaka 11., 12., i 13. te članka 17. stavka 2. točke (b);

(l)za potrebe primjene članka 57., uvjete za prihvaćanje certifikata, obveznih informacija o kontinuiranoj plovidbenosti i druge dokumentacije o plovidbenosti izdanih u skladu s pravnim propisima treće zemlje.

2.U pogledu plovidbenosti i ekološke sukladnosti zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točki (a) i (b) te njihovih motora, propelera, dijelova i neugrađene opreme, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog II. i Prilog III. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza u području plovidbenosti ili ekološke sukladnosti.

Odjeljak II.

Članovi posade zrakoplova

Članak 19.

Bitni zahtjevi

Piloti i kabinska posada koji sudjeluju u operiranju zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) te uređaji za osposobljavanje koji simuliraju let, osobe i organizacije uključeni u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede tih pilota i kabinske posade ispunjavaju bitne zahtjeve iz Priloga IV.

Članak 20.

Piloti

1.Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25., piloti podliježu certifikaciji na temelju kojeg im se izdaje dozvola pilota i certifikat o zdravstvenoj sposobnosti pilota koje odgovaraju operaciji koja se treba obaviti.

2.Dozvola pilota izdaje se na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19. u pogledu teorijskog znanja, praktičnih vještina, znanja jezika i iskustva.

3.Certifikat o zdravstvenoj sposobnosti pilota izdaje se na temelju zahtjeva, kada podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19. u pogledu zdravstvene sposobnosti.

4.U dozvoli pilota i certifikatu o zdravstvenoj sposobnosti pilota navode se privilegiji dodijeljeni pilotu.

Članak 21.

Kabinska posada

Članovi kabinske posade uključeni u operacije komercijalnog zračnog prijevoza podliježu certifikaciji i izdaje im se potvrda.

Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25., članovi kabinske posade koji su uključeni u operacije koje nisu operacije komercijalnog zračnog prijevoza podliježu certifikaciji i izdaje im se potvrda.

Navedene se potvrde izdaju na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19. u pogledu teorijskog znanja, praktičnih vještina i zdravstvene sposobnosti.

Članak 22.

Organizacije za osposobljavanje i zrakoplovno-medicinski centri

Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25., organizacije za osposobljavanje pilota i kabinske posade i zrakoplovno-medicinski centri podliježu certifikacije i izdaje im se odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19.

U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni organizaciji.

Članak 23.

Uređaji za osposobljavanje koji simuliraju let

Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25., svaki uređaj za osposobljavanje koji simulira let, a upotrebljava se za osposobljavanje pilota, podliježe certifikaciji i za njega se izdaje certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže sukladnost uređaja s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19.

Članak 24.

Instruktori i ispitivači

Osim ako je drukčije utvrđeno delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25., osobe odgovorne za letačko osposobljavanje, osposobljavanje na simulatorima letenja ili osposobljavanje kabinske posade ili za ocjenu vještine pilota ili kabinske posade te zrakoplovno-medicinski ispitivači podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 25. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 19.

U certifikatu se navode dodijeljeni privilegiji.

Članak 25.

Delegirane ovlasti

1.Za pilote i kabinsku posadu uključene u operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b), kao i uređaje za osposobljavanje koji simuliraju let, osobe i organizacije uključene u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede tih pilota i kabinske posade, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)različita ovlaštenja koja se upisuju u dozvole pilota i certifikate o zdravstvenoj sposobnosti pilota iz članka 20. što odgovaraju različitim vrstama aktivnosti koje se obavljaju;

(b)uvjete za priznavanje osposobljavanja i iskustva na zrakoplovima koji ne podliježu ovoj Uredbi za potrebe dobivanja dozvole pilota iz članka 20. stavka 2.;

(c)uvjete za konverziju postojećih nacionalnih dozvola pilota i nacionalnih dozvola zrakoplovnih inženjera izdanih na temelju propisa država članica u dozvole pilota iz članka 20. stavka 2., kao i uvjete za konverziju nacionalnih certifikata o zdravstvenoj sposobnosti izdanih u skladu s pravnim propisima država članica u certifikate o zdravstvenoj sposobnosti pilota iz članka 20. stavka 3.

(d)privilegije i odgovornosti imatelja dozvola, ovlaštenja upisanih u dozvole, certifikata o zdravstvenoj sposobnosti, odobrenja, potvrda i certifikata iz članaka 20., 21., 22., 23. i 24.;

(e)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje dozvola, ovlaštenja, certifikata o zdravstvenoj sposobnosti, odobrenja, potvrda i certifikata iz članaka 20., 21., 22., 23. i 24., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, takve dozvole, ovlaštenja, certifikati o zdravstvenoj sposobnosti, odobrenja, prema potrebi, zahtijevaju ili ne zahtijevaju;

(f)za potrebe primjene članka 57., uvjete za priznavanje dozvola pilota, certifikata o zdravstvenoj sposobnosti pilota i potvrda članova kabinske posade izdanih u skladu s pravnim propisima treće zemlje;

(g)uvjete pod kojima su aktivnosti uređene ovim odjeljkom zabranjuju, ograničavaju ili podliježu određenim uvjetima u interesu sigurnosti.

2.Za pilote i članove kabinske posade uključene u operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b), kao i uređaje za osposobljavanje koji simuliraju let, osobe i organizacije uključene u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede tih pilota i kabinske posade, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog IV. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti koji se odnose na članove posade zrakoplova.

3.Pravila iz stavaka 1. i 2. sadržavaju, ako je primjenjivo, odredbe za izdavanje svih vrsta dozvola i ovlaštenja pilota koje su propisane Čikaškom konvencijom. Ta pravila mogu obuhvaćati odredbe za izdavanje drugih vrsta dozvola i ovlaštenja.

Odjeljak III.

Letačke operacije

Članak 26.

Bitni zahtjevi

Operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) u skladu je s bitnim zahtjevima iz Priloga V. i, ako je primjenjivo, priloga VII. i VIII.

Članak 27.

Operatori

1.Operatori koji imaju glavno mjesto poslovanja na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori i sudjeluju u operacijama komercijalnog zračnog prijevoza podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 28. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 26. U certifikatu se navode privilegiji dodijeljeni operatoru i opseg operacija.

2.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 28., operatori s poslovnim nastanom, boravištem ili glavnim mjestom poslovanja na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori i uključeni su u operacije koje nisu operacije komercijalnog zračnog prijevoza podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 28. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 26. U certifikatu se navode privilegiji dodijeljeni operatoru i opseg operacija.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 28., operatori s poslovnim nastanom, boravištem ili glavnim mjestom poslovanja na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori i uključeni su u operacije koje nisu operacije komercijalnog zračnog prijevoza smiju dati izjavu o svojoj sposobnosti i raspoloživosti sredstava za ispunjavanje odgovornosti povezanih s predmetnom operacijom u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 26.

3.Države članice osiguravaju da je operiranje zrakoplova u zračnom prostoru jedinstvenog europskog neba koje vodi operator s poslovnim nastanom, boravištem ili glavnim mjestom poslovanja izvan državnog područja na koje se primjenjuju odredbe Ugovora, ali za kojeg države članice obavljaju funkcije i zadaće države operatora prema Čikaškoj konvenciji, kao i osoblje i organizacije uključeni u te operacije, na razini sigurnosti ekvivalentnoj onoj koja je utvrđena ovom Uredbom.

Članak 28.

Delegirane ovlasti

1.Za operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) Komisiju se ovlašćujea donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)posebne uvjete za operiranje zrakoplova u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 26.;

(b)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata iz članka 27. stavaka 1. i 2., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, zahtijevaju takvi certifikati ili dopušta davanje izjava;

(c)privilegije i odgovornosti imatelja certifikata iz članka 27. stavaka 1. i 2. te operatora koji daju izjave u skladu s detaljnim pravilima iz točke (b);

(d)uvjete koje operatori iz članka 27. stavaka 1. i 2. te njihovi članovi posade zrakoplova moraju ispunjavati u vezi s ograničenjima vremena provedenog na letu i na dužnosti, kao i zahtjeve u pogledu odmora za članove posade zrakoplova;

(e)dodatne zahtjeve potrebne za osiguranje sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 26. koji se primjenjuju na operatore s poslovnim nastanom, boravištem ili glavnim mjestom poslovanja na državnom području na koje se primjenjuju Ugovori, kada ti operatori ugovore o letovima pod zajedničkom oznakom ili ugovore o zakupu zrakoplova s posadom sklapaju s operatorima koji imaju poslovni nastan, boravište ili glavno mjesto poslovanja izvan tog područja;

(f)dodatne uvjete i postupke potrebne za osiguranje sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 26. u pogledu odobrenja pojedinačnih specifikacijskih shema vremena leta koja daju nacionalna nadležna tijela te izdavanje mišljenja Agencije o tim shemama u skladu s člankom 65. stavkom 7.;

(g)uvjete pod kojima se operiranje zrakoplova zabranjuje, ograničava ili podliježe određenim uvjetima u interesu sigurnosti;

2.U pogledu operiranja zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b), a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog V. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. i, ako je primjenjivo, priloge VII. i VIII. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi s letačkim operacijama.

Odjeljak IV.

Aerodromi

Članak 29.

Bitni zahtjevi

Aerodromi, aerodromska oprema, rad aerodroma te pružanje usluga upravljanja postupcima na stajanci i zemaljskih usluga na aerodromima u skladu su s bitnim zahtjevima iz Priloga VII. i, ako je primjenjivo, Priloga VIII.

Članak 30.

Certifikacija aerodroma

1.Aerodromi podliježu certifikacije i za njih se izdaje certifikat. Izmjene tog certifikata isto tako podliježu certifikacije i za njih se izdaje certifikat o izmjenama.

Navedeni certifikat i certifikat o izmjenama izdaju se na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je aerodrom u skladu s osnovom za certifikaciju aerodroma iz stavka 2. te da nema nikakvo obilježje ni karakteristiku koja ga čini nesigurnim za rad.

Tim se certifikatima obuhvaćaju aerodrom i njegova oprema povezana sa sigurnošću.

2.Osnova za certifikaciju aerodroma sastoji se od sljedećeg:

(a)valjane certifikacijske specifikacije povezane s tipom aerodroma;

(b)odredaba za koje je priznata ekvivalentna razina sigurnosti;

(c)posebnih detaljnih tehničkih specifikacija koje su potrebne kad se na temelju obilježja projekta određenog aerodroma ili iskustva u radu pokaže da je bilo koja certifikacijska specifikacija iz točke (a) nedostatna ili neodgovarajuća za osiguravanje sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 29.

Članak 31.

Aerodromska oprema koja je bitna za sigurnost

1.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 34., aerodromska oprema koja je bitna za sigurnost, a upotrebljava se ili se namjerava upotrebljavati na aerodromima podliježe certifikaciji i za nju se izdaje certifikat.

Certifikat za takvu opremu izdaje se na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže sukladnost opreme s detaljnim specifikacijama koje su utvrđene u skladu s člankom 34. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 29.

2.Odstupajući od stavka 1., ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 34., organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju i održavanje aerodromske opreme koja je bitna za sigurnost smiju dati izjavu o sukladnosti te opreme koja je bitna za sigurnost s bitnim zahtjevima iz članka 29.

Članak 32.

Organizacije

1.Organizacije odgovorne za rad aerodroma podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 34. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 29.

U certifikatu se navode privilegiji dodijeljeni certificiranoj organizaciji i opseg certifikata.

2.Organizacije odgovorne za pružanje usluga upravljanja postupcima na stajanci i zemaljskih usluga na aerodromima koje podliježu ovoj Uredbi mogu dati izjavu o svojoj sposobnosti i raspolaganju sredstvima za ispunjavanje odgovornosti povezanih s uslugama koje pružaju u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 29.

Članak 33.

Zaštita okolice aerodroma

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su aerodromi smješteni na njihovu državnom području zaštićeni od aktivnosti i zbivanja u svojoj okolici koji mogu prouzročiti neprihvatljive rizike za zrakoplove koji upotrebljavaju aerodrom.

2.Organizacije iz članka 32. stavka 1. prate aktivnosti i zbivanja što mogu prouzročiti neprihvatljive sigurnosne rizike za zračni promet u okolici aerodroma za čije su operacije odgovorne. Te organizacije poduzimaju potrebne mjere za ublažavanje tih rizika koliko je to u njihovoj moći, a kad to nije slučaj, o tim rizicima obavješćuju nadležna tijela države članice u kojoj se nalazi aerodrom.

Članak 34.

Delegirane ovlasti

1.Za aerodrome, aerodromsku opremu koja je bitna za sigurnost, rad aerodroma te pružanje usluga upravljanja postupcima na stajanci i zemaljskih usluga na aerodromima, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)posebne uvjete za rad aerodroma u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 29.;

(b)uvjete za utvrđivanje, u skladu s člankom 30. stavkom 2., osnove za certifikaciju koja se za potrebe certifikacije u skladu s člankom 30. stavkom 1. primjenjuje na aerodrom i uvjete za obavješćivanje podnositelja zahtjeva o toj osnovi;

(c)uvjete za utvrđivanje detaljnih specifikacija koja se za potrebe certifikacije u skladu s člankom 31. stavkom 1. primjenjuju na aerodromsku opremu koja je bitna za sigurnost i uvjete za obavješćivanje podnositelja zahtjeva o tim specifikacijama;

(d)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata aerodroma iz članka 30., uključujući operativna ograničenja povezana s konkretnim projektom aerodroma;

(e)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata za aerodromsku opremu koja je bitna za sigurnost iz članka 31., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, zahtijevaju takvi certifikati ili dopušta davanje izjava;

(f)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata iz članka 32. stavka 1.;

(g)privilegije i odgovornosti imatelja certifikata iz članka 30., članka 31. stavka 1. i članka 32. stavka 1. te organizacija koje daju izjave u skladu s člankom 31. stavkom 2.;

(h)uvjete i postupke za davanje izjava organizacija koje pružaju zemaljske usluge i organizacija koje pružaju usluge upravljanja postupcima na stajanci u skladu s člankom 32. stavkom 2.;

(i)privilegije i odgovornosti organizacija koje pružaju zemaljske usluge i organizacija koje pružaju usluge upravljanja postupcima na stajanci i davale su izjave u skladu s člankom 32. stavkom 2.;

(j)uvjete za priznavanje i konverziju nacionalnih certifikata aerodroma izdanih na temelju nacionalnih propisa država članica u certifikate aerodroma iz članka 30., uključujući mjere koje je dotična država članica već odobrila na temelju prijavljenih razlika u odnosu na Prilog 14. Čikaškoj konvenciji;

(k)uvjete pod kojima se rad aerodroma ili aktivnosti organizacija iz članka 32. stavka 2. zabranjuju, ograničavaju ili podliježu određenim uvjetima u interesu sigurnosti;

(l)uvjete na temelju kojih Agencija u skladu s člankom 65. stavkom 6. i nacionalna nadležna tijela daju i šire obvezne informacije kako bi se osigurala sigurnost operacija aerodroma i aerodromske opreme;

2.U pogledu aerodroma, aerodromske opreme, rada aerodroma te pružanja zemaljskih usluga i usluga upravljanja postupcima na stajanci, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog VII. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. i, ako je primjenjivo, Prilog VIII. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi s aerodromima.

Odjeljak V.

ATM/ANS

Članak 35.

Bitni zahtjevi

Pružanje ATM-a/ANS-a u skladu je s bitnim zahtjevima iz Priloga VIII. i, ako je primjenjivo, Priloga VII.

Članak 36.

Pružatelji ATM-a/ANS-a

1.Pružatelji ATM-a/ANS-a podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 35.

U certifikatu se navode dodijeljeni privilegiji i opseg pružanja usluga.

2.Odstupajući od stavka 1., u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 39. države članice mogu odlučiti da pružatelji usluga letnih informacija mogu dati izjavu o svojoj sposobnosti i raspolaganju sredstvima za ispunjavanje odgovornosti povezanih s uslugama koje pružaju u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 35.

U tom slučaju dotična država članica o svojoj odluci obavješćuje Komisiju, Agenciju i druge države članice. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije, a Agencija je unosi u bazu podataka iz članka 63.

Članak 37.

Organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju ili održavanje sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a

1.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39., organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju ili održavanje sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a, o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost, podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 35.

U certifikatu se navode dodijeljeni privilegiji.

2.Odstupajući od stavka 1., ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39., organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju ili održavanje sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost smiju dati izjavu o svojoj sposobnosti i raspolaganje sredstvima za ispunjavanje odgovornosti povezanih s aktivnostima koje obavljaju u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 35.

Članak 38.

Sustavi i sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a

1.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39., pružatelji ATM-a/ANS-a iz članka 36. dužni su dati izjavu o sukladnosti sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost i koje ti pružatelji usluga namjeravaju staviti u upotrebu s detaljnim specifikacijama koje su utvrđene delegiranim aktima donesenima na temelju članka 39. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 35.

2.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39., sustavi i sastavni dijelovi ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost podliježu certifikaciji i za njih se izdaje certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže sukladnost sustava i sastavnih dijelova s detaljnim specifikacijama koje su utvrđene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 35.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39., organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju ili održavanje sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost smiju dati izjavu da su ti sustavi i komponente sukladni s detaljnim specifikacijama koje su utvrđene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 39. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 35. te da su ti sustavi i komponente prikladni za upotrebu.

Članak 39.

Delegirane ovlasti

1.Za pružanje ATM-a/ANS-a, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)posebne uvjete za pružanje ATM-a/ANS-a u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 35.;

(b)uvjete za utvrđivanje detaljnih specifikacija koje se za potrebe certifikacije u skladu s člankom 38. stavkom 2. primjenjuju na sustave i sastavne dijelove ATM-a/ANS-a i uvjete za obavješćivanje podnositelja zahtjeva o tim specifikacijama;

(c)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata iz članka 36., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, dopušta davanje izjava;

(d)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata iz članka 37. stavka 1. i članka 38. stavka 2., uključujući one za situacije u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, zahtijevaju takvi certifikati ili dopušta davanje izjava;

(e)privilegije i odgovornosti imatelja certifikata iz članka 36. i, ako je primjenjivo, članaka 37. i 38.;

(f)privilegiji i odgovornosti organizacija koje daju izjave u skladu s člankom 36. stavkom 2., člankom 37. stavkom 2. i člankom 38. stavkom 2.;

(g)uvjete i postupke za davanje izjave pružatelja ATM-a/ANS-a u skladu s člankom 38. stavkom 1., uključujući one za situacije situacija u kojima se, s obzirom na postizanje ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne aktivnosti i rizike povezane s njom, takve izjave zahtijevaju;

(h)uvjete pod kojima se pružanje ATM-a/ANS-a zabranjuje, ograničava ili podliježe određenim uvjetima u interesu sigurnosti;

(i)uvjete na temelju kojih Agencija u skladu s člankom 65. stavkom 6. i nacionalna nadležna tijela daju i šire obvezne informacije kako bi se osigurala sigurnost u pružanju ATM-a/ANS-a;

(j)operativna pravila u vezi s korištenjem zračnim prostorom te sustavima i sastavnim dijelovima ATM-a/ANS-a koji se zahtijevaju za korištenje zračnim prostorom.

2.Kad je riječ o pružanju ATM-a/ANS-a, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog VIII. i, prema potrebi, Prilog VII. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117.ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi s ATM-om/ANS-om.

3.Pravila iz stavka 1., ako je primjenjivo:

(a)usklađuju se s glavnim planom ATM-a;

(b)izrađuju se na temelju odgovarajućih odredaba Uredbe (EU) br. XXX/XXXX te predviđaju prijelazne mehanizme kako bi se osigurao kontinuitet certifikata izdanih u skladu s tom Uredbom.

Odjeljak VI.

Kontrolori zračnog prometa

Članak 40.

Bitni zahtjevi

Kontrolori zračnog prometa te osobe i organizacije uključene u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede kontrolora zračnog prometa, kao i uređaji za osposobljavanje, ispunjavaju bitne zahtjeve iz Priloga VIII.

Članak 41.

Kontrolori zračnog prometa

1.Kontrolori zračnog prometa podliježu certifikacije i izdaje im se dozvola kontrolora zračnog prometa i certifikat o zdravstvenoj sposobnosti za uslugu koju treba pružati.

2.Dozvola kontrolora zračnog prometa iz stavka 1. izdaje se na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva za dozvolu dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 44. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 40. u pogledu teorijskog znanja, praktičnih vještina, jezične sposobnosti i iskustva.

3.Certifikat o zdravstvenoj sposobnosti iz stavka 1. izdaje se na temelju zahtjeva i ako kontrolor zračnog prometa dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 44. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 40. u pogledu zdravstvene sposobnosti.

4.U dozvoli i certifikatu o zdravstvenoj sposobnosti kontrolora zračnog prometa navode se privilegiji dodijeljeni pilotu.

Članak 42.

Organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa, zrakoplovno-medicinski ispitivači i zrakoplovno-medicinski centri

Organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa, zrakoplovno-medicinski ispitivači i zrakoplovno-medicinski centri podliježu certifikacije i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 44. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 40.

U certifikatu se navode dodijeljeni privilegiji.

Članak 43.

Instruktori i ispitivači

Osobe odgovorne za pružanje osposobljavanja i za ocjenjivanje praktičnih vještina kontrolora zračnog prometa podliježu certifikaciji i izdaje im se certifikat.

Navedeni se certifikat izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 44. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 40.

U certifikatu se navode dodijeljeni privilegiji.

Članak 44.

Delegirane ovlasti

1.Za kontrolore zračnog prometa te osobe i organizacije uključene u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede kontrolora zračnog prometa, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)različita ovlaštenja i posebne ovlasti koje se upisuju u dozvole kontrolora zračnog prometa iz članka 41.;

(b)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje dozvola, ovlaštenja i posebnih ovlasti upisanih u dozvole kontrolora zračnog prometa, certifikata o zdravstvenoj sposobnosti iz članka 41. i certifikata iz članaka 42. i 43.;

(c)privilegije i odgovornosti imatelja dozvola kontrolora zračnog prometa, ovlaštenja i posebnih ovlasti upisanih u dozvole, certifikata o zdravstvenoj sposobnosti i certifikata iz članaka 41., 42. i 43.;

(d)uvjete za priznavanje i konverziju nacionalnih dozvola kontrolora zračnog prometa i nacionalnih certifikata o zdravstvenoj sposobnosti izdanih na temelju propisa država članica u dozvole kontrolora zračnog prometa i certifikate o zdravstvenoj sposobnosti iz članka 41.;

(e)za potrebe primjene članka 57., uvjete za priznavanje dozvola kontrolora zračnog prometa izdanih u skladu s propisima treće zemlje;

(f)uvjete pod kojima se pružanje osposobljavanja na radnom mjestu zabranjuje, ograničava ili podliježe određenim uvjetima u interesu sigurnosti;

(g)uvjete na temelju kojih Agencija u skladu s člankom 65. stavkom 6. i nacionalna nadležna tijela daju i šire obvezne informacije kako bi se osigurala sigurnost u pružanju osposobljavanja na radnom mjestu;

2.Za kontrolore zračnog prometa, osobe i organizacije uključene u osposobljavanje, ispitivanje, provjeravanje ili zdravstvene preglede kontrolora zračnog prometa te uređaje za osposobljavanje, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog VIII. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi s organizacijama za osposobljavanje i kontrolorima zračnog prometa

Odjeljak VII.

Bespilotni zrakoplovi

Članak 45.

Bitni zahtjevi u pogledu bespilotnih zrakoplova

Projektiranje, proizvodnja, održavanje i operiranje bespilotnih zrakoplova, njihovih motora, propelera, dijelova, neugrađene opreme i opreme za daljinsko upravljanje njima ispunjavaju bitne zahtjeve iz Priloga IX.

Članak 46.

Sukladnost bespilotnih zrakoplova

1.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 47. radi postizanja odgovarajućih razina sigurnosti te uzimajući u obzir načela iz članka 4. stavka 2., projekti, proizvodnja, održavanje i operiranje bespilotnih zrakoplova podliježu certifikaciji. Certifikati se izdaju na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže svoju sukladnost s pravilima koja su utvrđena delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 47. radi osiguranja sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 45. U certifikatu se navode ograničenja povezana sa sigurnošću, operativni uvjeti i privilegiji.

2.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 47. radi postizanja odgovarajućih razina sigurnosti te uzimajući u obzir načela iz članka 4. stavka 2., projekti, proizvodnja, održavanje i operiranje bespilotnih zrakoplova podliježu davanju izjave. Izjava se daje ako su ispunjeni bitni zahtjevi iz članka 45. i poštovana odgovarajuća detaljna pravila koja su utvrđena u skladu s člankom 47. radi osiguranja sukladnosti s tim bitnim zahtjevima.

3.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 47., pod uvjetom da se odgovarajuće razine sigurnosti mogu postići bez primjene poglavlja IV. i V. ove Uredbe, ta se poglavlja ne primjenjuju na bitne zahtjeve iz članka 45. i odgovarajuća detaljna pravila koja su utvrđena u skladu s člankom 47. radi osiguranja sukladnosti s tim bitnim zahtjevima. U takvim slučajevima ti su zahtjevi i pravila „usklađeno zakonodavstvo Zajednice” u smislu Uredbe (EZ) 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93, i Odluke 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ.

Članak 47.

Delegirane ovlasti

1.Za projektiranje, proizvodnju, održavanje i operiranje bespilotnih zrakoplova, njihovih motora, propelera, dijelova, neugrađene opreme i opreme za upravljanje bespilotnim zrakoplovom na daljinu, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)uvjete i postupke za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata za projektiranje, proizvodnju, održavanje i operiranje bespilotnih zrakoplova iz članka 46. stavaka 1. i 2., uključujući one u pogledu situacija u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne djelatnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, zahtijevaju takvi certifikati ili dopušta davanje izjava;

(b)uvjete i postupke u skladu s kojima se operator bespilotnog zrakoplova oslanja na certifikate ili izjave izdane u skladu s odjeljcima I., II., III. i VIII.;

(c)za potrebe članka 46. stavka 3., uvjete pod kojima zahtjevi za projektiranje, proizvodnju, održavanje i operacije bespilotnih zrakoplova, njihovih motora, propelera, dijelova, neugrađene opreme i opreme za daljinsko upravljanje njima ne podliježu poglavljima IV. i V. ove Uredbe;

(d)privilegije i odgovornosti imatelja certifikata i operatora koji daju izjave;

(e)označivanje i identifikaciju bespilotnih zrakoplova;

(f)uvjete pod kojima se operacije bespilotnih zrakoplova zabranjuju, ograničavaju ili podliježu određenim uvjetima u interesu sigurnosti.

2.U pogledu projekata, proizvodnje, održavanja i operiranja bespilotnih zrakoplova, njihovih motora, propelera, dijelova, neugrađene opreme i opreme za daljinsko upravljanje zrakoplovom, a kako bi se u potrebnoj mjeri ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 1., Komisiju se ovlašćuje mijenjati ili dopunjavati Prilog IX. i, ako je primjenjivo, Prilog X. delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 117. ako je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili znanstvenog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi s letačkim operacijama.

Odjeljak VIII.

Zrakoplovi koje na letovima u Uniju te unutar i iz nje upotrebljava operator iz treće zemlje

Članak 48.

Primjenjiva pravila

Zrakoplovi iz članka 2. stavka 1. točke (c) te članovi njihovih posada i njihove operacije u skladu su s primjenjivim standardima ICAO-a. Ako takvih standarda nema, ti zrakoplovi te članovi njihovih posada i njihove operacije, ispunjavaju bitne zahtjeve iz priloga II., IV. i V. te, ako je primjenjivo, Priloga VIII. ako ti zahtjevi nisu u suprotnosti s pravima trećih zemalja koja proizlaze iz međunarodnih konvencija.

Članak 49.

Sukladnost

1.Operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (c) za potrebe komercijalnog zračnog prijevoza podliježe certifikaciji i za njega se izdaje odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je sposoban i da ima sredstva za ispunjavanje odgovornosti povezanih s operiranjem tog zrakoplova u skladu sa zahtjevima iz članka 48.

U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni operatoru i opseg operacija.

2.Ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 50., operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (c) koje nije komercijalni zračni prijevoz podliježe certifikaciji i za njega se izdaje odobrenje.

Navedeno se odobrenje izdaje na temelju zahtjeva i ako podnositelj zahtjeva dokaže da je sposoban i da ima sredstva za ispunjavanje odgovornosti povezanih s operiranjem tog zrakoplova u skladu sa zahtjevima iz članka 48.

U odobrenju se navode privilegiji dodijeljeni operatoru i opseg operacija.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 50., operatori zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (c) koji sudjeluju u operacijama koje nisu komercijalni zračni prijevoz smiju dati izjavu o svojoj sposobnosti i raspoloživosti sredstava za ispunjavanje odgovornosti povezanih s operiranjem tog zrakoplova u skladu sa zahtjevima iz članka 48.

3.Odobrenja i izjave iz stavaka 1. i 2. zahtijevaju se samo s obzirom na operiranje zrakoplova koji lete u državno područje na koje se primjenjuju Ugovori, unutar tog područja ili iz njega, osim operiranja zrakoplova koji samo prelijeću to državno područje.

Članak 50.

Delegirane ovlasti

1.Za zrakoplove iz članka 2. stavka 1. točke (c), kao i članove njihovih posada i njihove operacije, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)izdavanje odobrenja zrakoplovima koji nemaju standardnu svjedodžbu ICAO-a o plovidbenosti ili izdavanje odobrenja pilotima koji nemaju standardnu dozvolu ICAO-a za upravljanje zrakoplovom koji leti u državno područje na koje se primjenjuju Ugovori, unutar tog područja ili iz njega;

(b)posebne uvjete za upravljanje zrakoplovom u skladu s odredbama stavka 48.;

(c)alternativne zahtjeve u slučajevima kada sukladnost sa standardima i zahtjevima iz članka 48. nije moguća ili bi zahtijevala neproporcionalan napor operatora, osiguravajući pritom da su ciljevi predmetnih standarda i zahtjeva ispunjeni;

(d)uvjete za izdavanje, održavanje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje odobrenja iz članka 49., uključujući one u pogledu situacija u kojima se, radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1. te uzimajući u obzir prirodu predmetne djelatnosti i rizike povezane s njom, prema potrebi, zahtijevaju takva odobrenja ili dopušta davanje izjava. Tim se uvjetima uzimaju u obzir certifikati koje izdaje država registracije ili država operatora i ne dovode se u pitanje Uredba (EZ) br. 2111/2005 i njezina provedbena pravila;

(e)privilegije i odgovornosti imatelja odobrenja iz članka 49. stavaka 1. i 2. te, prema potrebi, operatora koji su dali izjave u skladu s člankom 49. stavkom 2.;

(f)uvjete pod kojima se operiranje zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (c) zabranjuje, ograničava ili podliježe određenim uvjetima u interesu sigurnosti.

2.Pri donošenju pravila iz stavka 1. Komisija posebno osigurava:

(a)da se, prema potrebi, primjenjuju preporučene prakse i dokumenti s uputama ICAO-a;

(b)da ni jedan zahtjev ne prelazi okvire onoga što se temeljem ove Uredbe zahtijeva od zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točke (b) podtočke i. te od članova posade i operatora takvih zrakoplova;

(c)da je postupak dobivanja odobrenja iz članka 49. stavaka 1. i 2. jednostavan, proporcionalan, djelotvoran i troškovno učinkovit te da omogućuje načine dokazivanja sukladnosti s tim zahtjevima koji su proporcionalni složenosti operacije i rizicima povezanima s tom operacijom. Komisija posebno osigurava da se u obzir uzimaju:

i. rezultati Univerzalnog programa nadzora sigurnosti ICAO-a,

ii. informacije prikupljene na temelju programa inspekcijskih pregleda na stajanci utvrđenih u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 51. stavka 10.,

iii. druge priznate informacije o sigurnosnim aspektima s obzirom na dotičnog operatora,

iv. certifikati izdani u skladu s propisima treće zemlje;

(d)da su u obzir uzeti aspekti povezani s ATM-om/ANS-om.

POGLAVLJE IV.

ZAJEDNIČKI SUSTAV CERTIFIKACIJE, NADZORA I MJERA ZA OSIGURAVANJE PRIMJENE PROPISA

Članak 51.

Certifikacija, nadzor i mjere za osiguravanje primjene propisa

1.Države članice, Komisija i Agencija surađuju u okviru jedinstvenog europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu radi osiguranja sukladnosti s ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.

2.Kako bi se osigurala sukladnost s odredbama ove Uredbe te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, Agencija i nacionalna nadležna tijela, u skladu s ovom Uredbom:

(a)primaju i ocjenjuju zahtjeve koji su im podneseni, izdaju i, prema potrebi, obnavljaju certifikate te primaju izjave koje su im podnesene u skladu s odredbama iz poglavlja III.;

(b)obavljaju nadzor nad imateljima certifikata, pravnim i fizičkim osobama koje su dale izjave te proizvodima, dijelovima, opremom, sustavima ATM/ANS, sastavnim dijelovima ATM-a/ANS-a, uređajima za osposobljavanje koji simuliraju let i aerodromima koji podliježu odredbama iz poglavlja III.;

(c)provode potrebne istrage, inspekcijske preglede, revizije i druge aktivnosti praćenja kako bi utvrdile jesu li osobe iz točke (b) povrijedile zahtjeve iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe koji se primjenjuju na njih;

(d)poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje primjene propisa, uključujući izmjenu, suspenziju ili ukidanje certifikata koje su izdale, prizemljenje zrakoplova i određivanje sankcija, kako bi se utvrđene povrede otklonile.

3.Odgovornosti za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa iz stavka 2. utvrđuju se u skladu sa sljedećim odredbama.

Agencija je odgovorna ako su joj te zadaće dodijeljene u skladu s člancima 53., 54., 55., 66., 67., 68., 69. i 70.

Nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi aerodrom odgovorno je za te zadaće s obzirom na certifikat aerodroma iz članka 30. stavka 1. i certifikat organizacije odgovorne za rad aerodroma iz članka 32. stavka 1. Certifikat organizacije odgovorne za rad aerodroma može se izdati zajedno s certifikatom aerodroma ili zasebno.

U svim je drugim slučajevima za te zadaće odgovorno nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj fizička osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje certifikata ili daje izjavu ima boravište ili, u slučaju pravne osobe, u kojoj osoba ima glavno poslovno sjedište, osim ako je drukčije određeno delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 10.

Međutim, ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 14.:

(a)zrakoplovno-medicinski ispitivači, zrakoplovno-medicinski centri i liječnici opće prakse odgovorni su za izdavanje certifikata o zdravstvenoj sposobnosti pilota iz članka 20. stavka 3. i certifikata o zdravstvenoj sposobnosti kontrolora zračnog prometa iz članka 41. stavka 1.;

(b)organizacije za osposobljavanje pilota i kabinske posade kojima je izdano odobrenje u skladu s člankom 22. i operatori kojima je izdan certifikat u skladu s člankom 27. odgovorni su za izdavanje potvrda članova kabinske posade iz članka 21.

4.Nadzor Agencije i nacionalnih nadležnih tijela provodi se kontinuirano i na temelju prioriteta postavljenih s obzirom na rizike u području civilnog zrakoplovstva.

5.Agencija upravlja i koristi se instrumentima i postupcima potrebnima za prikupljanje, razmjenu i analizu informacija povezanih sa sigurnošću dobivenih iz programa inspekcijskih pregleda na stajanci utvrđenih u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 10.

6.Kako bi lakše obavljale svoje zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa, Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela razmjenjuju informacije, uključujući one o potencijalnim ili utvrđenim povredama.

7.Agencija promiče jednako tumačenje i primjenu zahtjeva iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, među ostalim, izradom uputa iz članka 65. stavka 3. savjetujući se s nacionalnim nadležnim tijelima.

8.Svaka pravna ili fizička osoba koja podliježe ovoj Uredbi može Komisiju obavijestiti o navodnim razlikama u primjeni pravila među državama članicama. Ako takve razlike ozbiljno ometaju poslovanje tih osoba ili na drugi način izazivaju znatne poteškoće, Agencija i nacionalna nadležna tijela dotičnih država članica surađuju kako bi otklonile te razlike bez nepotrebnog odgađanja. Ako te razlike nije moguće otkloniti, Agencija taj predmet upućuje Komisiji.

9.Agencija i nacionalna nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere za podizanje i poticanje svijesti o sigurnosti civilnog zrakoplovstva te šire informacije povezane sa sigurnošću koje su bitne za sprečavanje nesreća i nezgoda.

10.Za zadaće Agencije i nacionalnih nadležnih tijela u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s ovom Uredbom, Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)uvjete za prikupljanje, razmjenu i širenje informacija između Agencije i nacionalnih nadležnih tijela u svrhu obavljanja njihovih zadaća;

(b)uvjete za obavljanje certifikacije te za obavljanje istraga, inspekcijskih pregleda, revizija i drugih aktivnosti praćenja potrebnih za osiguranje djelotvornog nadzora pravnih i fizičkih osoba, proizvoda, dijelova, opreme, sustava ATM/ANS, sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a, uređaja za osposobljavanje koji simuliraju let i aerodroma koji podliježu ovoj Uredbi;

(c)uvjete za kvalifikacije inspektora i organizacija uključenih u njihovo osposobljavanje;

(d)uvjete za obavljanje inspekcijskih pregleda na stajanci te za prizemljenje zrakoplova kada zrakoplov, njegov operator ili njegova posada ne ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(e)uvjete za administrativne sustave i sustave upravljanja Agencije i nacionalnih nadležnih tijela povezane sa zadaćama certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa;

(f)u pogledu stavka 3., uvjete za raspodjelu odgovornosti između Agencije i nacionalnih nadležnih tijela radi osiguravanja učinkovitog obavljanja zadaća u vezi s certifikacijom, nadzorom i osiguravanjem primjene propisa;

(g)u pogledu stavka 3., a radi osiguravanja učinkovitog obavljanja zadaća u vezi s certifikacijom zdravstvene sposobnosti pilota i kontrolora zračnog prometa, uvjete za dodjelu odgovornosti zrakoplovno-medicinskim ispitivačima i zrakoplovno-medicinskim centrima za izdavanje certifikata o zdravstvenoj sposobnosti pilota i certifikata o zdravstvenoj sposobnosti kontrolora zračnog prometa, kao i uvjete pod kojima se takve odgovornosti daju liječnicima opće prakse;

(h)u pogledu stavka 3., uvjete za dodjelu odgovornosti organizacijama za osposobljavanje pilota i kabinske posade za izdavanje potvrda članovima kabinske posade radi osiguravanja učinkovitog obavljanja zadaća u vezi s certifikacijom članova kabinske posade.

Članak 52.

Europski zrakoplovni inspektori

1.Agencija u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima uspostavlja mehanizam za udruživanje i dijeljenje inspektora i drugog osoblja koji imaju stručno znanje bitno za obavljanje zadaća certifikacije i nadzora u skladu s ovom Uredbom. U tu svrhu Agencija utvrđuje potrebne profile kvalifikacija i iskustva na temelju kojih ta nadležna tijela imenuju, ovisno o raspoloživosti, kandidate za sudjelovanje u mehanizmu za udruživanje i dijeljenje u svojstvu europskih zrakoplovnih inspektora te o tim profilima obavješćuje nacionalna nadležna tijela.

2.Agencija i sva nacionalna nadležna tijela mogu zatražiti pomoć europskih zrakoplovnih inspektora u obavljanju aktivnosti nadzora i certifikacije. Te zahtjeve koordinira Agencija koja u tu svrhu, uz savjetovanje s nacionalnim nadležnim tijelima, razvija odgovarajuće postupke.

3.Europski zrakoplovni inspektori obavljaju svoje aktivnosti nadzora i certifikacije pod nadzorom i odgovornošću te prema uputama Agencije ili nacionalnog nadležnog tijela koje je zatražilo njihovu pomoć.

4.Troškovi pomoći europskih zrakoplovnih inspektora koje su imenovala nacionalna nadležna tijela pokrivaju se naknadama. U tu svrhu Agencija, u ime nacionalnog nadležnog tijela koje je snosilo troškove, izdaje račun pravnoj ili fizičkoj osobi koja je bila predmet aktivnosti nadzora i certifikacije koje su proveli ti inspektori. Agencija prenosi iznos naplaćen od te osobe dotičnom nacionalnom nadležnom tijelu.

5.U vezi s mehanizmom za udruživanje i dijeljenje iz stavka 1., Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi utvrdila detaljna pravila s obzirom na:

(a)prava i obveze Agencije te nacionalnih nadležnih tijela koja zahtijevaju, primaju ili pružaju pomoć u okviru tog mehanizma;

(b)ovlasti europskih zrakoplovnih inspektora i pravila koja se primjenjuju na njih kada pružaju takvu pomoć;

(c)utvrđivanje i naplatu naknada iz stavka 4.

Članak 53.

Prijenos odgovornosti

1.Države članice Agenciji mogu prenijeti odgovornost za certifikaciju, nadzor i mjere za osiguravanje primjene propisa u pogledu bilo kojih ili svih organizacija, operatora, osoblja, zrakoplova, uređaja za osposobljavanje koji simuliraju let ili aerodroma za koje je dotična država članica odgovorna u skladu s ovom Uredbom.

Takvim prijenosom Agencija postaje nadležno tijelo za potrebe prenesene odgovornosti, a dotična se država članica oslobađa te odgovornosti. U vezi s Agencijinim ispunjavanjem te odgovornosti primjenjuju se odredbe poglavlja IV. i V.

2.Države članice Agenciji mogu, uz obostrani pristanak, drugoj državi članici prenijeti odgovornost za certifikaciju, nadzor i mjere za osiguravanje primjene propisa u pogledu bilo kojih ili svih organizacija, operatora, osoblja, zrakoplova, uređaja za osposobljavanje koji simuliraju let ili aerodroma za koje je su odgovorne u skladu s ovom Uredbom.

Takvim prijenosom nacionalno nadležno tijelo države članice na koju je prenesena odgovornost postaje nadležno tijelo za prenesenu odgovornost, a dotična se država članica oslobađa te odgovornosti.

U vezi s ispunjavanjem te odgovornosti, primjenjuju se odredbe poglavlja II. i IV. te članaka 120. i 121., kao i primjenjive odredbe nacionalnog prava države članice na koju je odgovornost prenesena.

3.Agencija ili država članica, prema potrebi, prihvaća prijenos odgovornosti iz stavaka 1. i 2. samo ako smatra da prenesenu odgovornost može učinkovito ispunjavati u skladu s ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.

4.Ako država članica namjerava prenijeti određene odgovornosti u skladu sa stavcima 1. ili 2., zajedno s Agencijom ili drugom državom članicom, prema potrebi, dogovara prijelazni plan kojim se osigurava uredan prijenos tih odgovornosti. Savjetovanje o tom prijelaznom planu obavlja se s pravnim i fizičkim osobama koje su obuhvaćene prijenosom te, u slučaju prijenosa iz stavka 2., s Agencijom prije njegova završetka.

Agencija i dotična država članica ili države članice, prema potrebi, osiguravaju da se prijenos odgovornosti obavi u skladu s prijelaznim planom.

5.Agencija u bazi podataka uspostavljenoj na temelju članka 63. stavlja na raspolaganje popis država članica koje su prenijele određene odgovornosti u skladu s ovim člankom. Taj popis obuhvaća pojedinosti o prenesenim odgovornostima na temelju kojih je moguće jasno utvrditi odgovornosti nakon prijenosa i , prema potrebi, obuhvaćene organizacije, operatore, osoblje, zrakoplove, uređaje za osposobljavanje koji simuliraju let ili aerodrome.

Agencija prenesene odgovornosti uzima u obzir pri obavljanju inspekcijskih pregleda i drugih aktivnosti praćenja u skladu s člankom 73.

6.Ovim se člankom ne dovode u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije. Ako država članica prenosi odgovornosti koje su joj dodijeljene Čikaškom konvencijom u skladu s ovim člankom, obavješćuje ICAO o tome da Agencija ili druga država članica djeluje kao njezin ovlašteni predstavnik za ispunjavanje njezinih obveza iz Čikaške konvencije.

Članak 54.

Organizacije koje posluju u više država članica

1.Odstupajući od članka 51. stavka 3., organizacija može podnijeti zahtjev da Agencija djeluje kao nadležno tijelo za certifikaciju, nadzor i mjere za osiguravanje primjene propisa s obzirom na tu organizaciju ako ta organizacija ima certifikat ili pravo na podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata u skladu s odredbama poglavlja III. nacionalnom nadležnom tijelu iz jedne države članice, ali ima ili namjerava imati znatan dio objekata i osoblja obuhvaćenih tim certifikatom smješten u jednoj ili više drugih država članica.

Takav zahtjev mogu podnijeti i dvije organizacije ili više njih, pri čemu svaka od njih ima glavno mjesto poslovanja u različitoj državi članici te ima certifikat ili pravo na podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata u skladu s odredbama poglavlja III. za istu vrstu zrakoplovne aktivnosti.

Ako organizacije iz prvog i drugog podstavka podnesu takav zahtjev, o tome obavješćuju nacionalna nadležna tijela država članica u kojima imaju glavno poslovno sjedište.

2.Ako Agencija smatra da može učinkovito ispunjavati odgovornosti za certifikaciju, nadzor i mjere osiguravanja primjene propisa, kako je zatraženo, u skladu s ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, zajedno s dotičnom državom članicom ili, ako je primjenjivo, dotičnim državama članicama dogovara prijelazni plan kojim se osigurava uredan prijenos tih odgovornosti. Savjetovanje o tom prijelaznom planu obavlja se s organizacijama koje su zatražile prijenos prije njegova završetka.

Agencija i dotična država članica ili države članice prema potrebi, osiguravaju da se prijenos odgovornosti obavi u skladu s prijelaznim planom.

3.Prijenosom odgovornosti u skladu sa stavcima 1. i 2. Agencija postaje nadležno tijelo za prenesenu odgovornost, a dotična država članica ili države članice oslobađaju se te odgovornosti. U vezi s Agencijinim ispunjavanjem te odgovornosti primjenjuju se odredbe poglavlja IV. i V.

4.Na svaki se prijenos odgovornosti u skladu s ovim člankom na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 53. stavaka 5. i 6.

Članak 55.

Mehanizam izvanrednog nadzora

1.Agencija državi članici predlaže prijenos odgovornosti u skladu s člankom 53. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)rezultati inspekcijskih pregleda i drugih aktivnosti praćenja koje Agencija provodi na temelju članka 73. ukazuju na ozbiljnu i trajnu nesposobnost države članice da učinkovito obavlja određene ili sve svoje zadaće povezane s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s ovom Uredbom;

(b)Komisija je od dotične države članice zatražila otklanjanje nedostataka utvrđenih u skladu s točkom (a);

(c)država članica nije otklonila nedostatke na zadovoljavajući način, te takva situacija ugrožava sigurnost civilnog zrakoplovstva.

2.Ako dotična država članica nije provela preporuku Agencije ili otklonila nedostatke u roku od tri mjeseca od datuma te preporuke, Komisija može odlučiti, ako smatra da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni, da odgovornost za zadaće povezane s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa privremeno preuzima Agencija. Ta se odluka donosi provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. Ako ima opravdanih i nezaobilaznih hitnih razloga koji se odnose na sigurnost u zračnom prometu, Komisija u skladu s postupkom iz članka 116. stavka 4. donosi odmah primjenjive provedbene akte.

3.Od datuma stupanja na snagu provedbene odluke iz stavka 2. Agencija redovito ocjenjuje je li uvjet iz stavka 1. točke (c) i dalje ispunjen. Ako smatra da taj uvjet više nije ispunjen, Agencija Komisiji daje preporuku za obustavu privremenog prijenosa odgovornosti.

4.Ako Komisija, uzimajući u obzir tu preporuku, smatra da uvjet iz stavka 1. točke (c) više nije ispunjen, ona odlučuje da se privremeni prijenos odgovornosti na Agenciju obustavlja.

Ta se odluka donosi provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. Ako ima opravdanih i nezaobilaznih hitnih razloga koji se odnose na sigurnost u zračnom prometu, Komisija u skladu s postupkom iz članka 116. stavka 4. donosi odmah primjenjive provedbene akte.

5.Prijenosom odgovornosti u skladu sa stavkom 2. Agencija postaje nadležno tijelo za prenesenu odgovornost, a dotična se država članica oslobađa te odgovornosti. U vezi s Agencijinim ispunjavanjem te odgovornosti primjenjuju se odredbe poglavlja IV. i V.

6.Na svaki se prijenos odgovornosti u skladu s ovim člankom na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 53. stavaka 5. i 6. Isto tako, provedbene odluke Komisije iz stavaka 2. i 4. Agencija unosi u bazu podataka uspostavljenu na temelju članka 63.

Članak 56.

Valjanost certifikata i izjava

1.Certifikati koji su izdani i izjave koje su dane u skladu s ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe vrijede u svim državama članicama bez dodatnih zahtjeva ili ocjenjivanja.

2.Ako Komisija smatra da pravna ili fizička osoba kojoj je izdan certifikat ili koja je dala izjavu više ne ispunjava primjenjive zahtjeve ove Uredbe ili delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, Komisija, na temelju preporuke Agencije, od države članice odgovorne za nadzor te osobe zahtijeva poduzimanje odgovarajućih korektivnih i zaštitnih mjera, uključujući ograničenje ili suspenziju certifikata.

Ta se odluka donosi provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. Ako ima opravdanih i nezaobilaznih hitnih razloga koji se odnose na sigurnost u zračnom prometu, Komisija u skladu s postupkom iz članka 116. stavka 4. donosi odmah primjenjive provedbene akte.

Od datuma stupanja na snagu te provedbene odluke, odstupajući od stavka 1., predmetni certifikat ili izjava više nije valjan u svim državama članicama.

3.Ako Komisija smatra da je država članica iz stavka 2. poduzela odgovarajuće korektivne i zaštitne mjere, na temelju preporuke Agencije odlučuje da je predmetni certifikat ili izjava ponovno valjan u svim državama članicama u skladu sa stavkom 1. Ta se odluka donosi provedbenim aktima donesenima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2. Ako ima opravdanih i nezaobilaznih hitnih razloga koji se odnose na sigurnost u zračnom prometu, Komisija u skladu s postupkom iz članka 116. stavka 4. donosi odmah primjenjive provedbene akte.

4.Ovim se člankom ne dovodi u pitanje Uredba (EZ) br. 2111/2005.

Članak 57.

Priznavanje certifikata trećih zemalja

Agencija i nacionalna nadležna tijela mogu izdavati certifikate iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe na temelju certifikata koji su izdani u skladu s propisima treće zemlje, ili mogu priznavati certifikate i drugu odgovarajuću dokumentaciju kojima se potvrđuje sukladnost s pravilima za civilno zrakoplovstvo izdanima u skladu s propisima treće zemlje, ako je takva mogućnost predviđena:

(a)međunarodnim sporazumima o priznavanju certifikata sklopljenima između Unije i treće zemlje ili

(b)delegiranim aktima donesenima na temelju članka 18. stavka 1. točke (l), članka 25. stavka 1. točke (f) i članka 44. stavka 1. točke (e).

Članak 58.

Kvalificirani subjekti

1.Agencija i nacionalna nadležna tijela mogu svoje zadaće certifikacije i nadzora predviđene ovom Uredbom dodijeliti kvalificiranim subjektima koji su akreditirani kao sukladni s kriterijima iz Priloga VI. Agencija i nacionalna nadležna tijela koja se koriste kvalificiranim subjektima u tu svrhu uspostavljaju sustav za akreditaciju kvalificiranih subjekata te za ocjenjivanje njihove sukladnosti s tim kriterijima, u trenutku akreditacije i kontinuirano nakon toga.

Kvalificiranog subjekta akreditira Agencija ili pojedinačno nacionalno nadležno tijelo, ili ga zajednički akreditiraju najmanje dva nacionalna nadležna tijela ili Agencija i najmanje jedno nacionalno nadležno tijelo.

2.Agencija ili nacionalna nadležna tijela, prema potrebi, ukidaju ili suspendiraju akreditaciju kvalificiranog subjekta koju su izdale ako taj subjekt više ne ispunjava kriterije iz Priloga VI.

3.Agencija ili nacionalna nadležna tijela koja akreditiraju kvalificiranog subjekta mogu mu dodijeliti privilegij za izdavanje, izmjenu i suspenziju certifikata ili primanje izjava u ime Agencije ili nacionalnog nadležnog tijela. Taj se privilegij navodi u opsegu akreditacije.

4.Agencija i nacionalna nadležna tijela priznaju, bez dodatnih tehničkih zahtjeva ili ocjenjivanja, akreditacije kvalificiranih subjekata koje su Agencija i nacionalna nadležna tijela dodijelile u skladu sa stavkom 1.

Međutim, Agencija i nacionalna nadležna tijela nisu dužne prihvatiti cijeli opseg akreditacije koju je izdalo drugo nacionalno nadležno tijelo ili Agencija ni priznati privilegije koje je kvalificiranom subjektu dodijelilo drugo nacionalno nadležno tijelo u skladu sa stavkom 3.

5.Agencija i nacionalna nadležna tijela razmjenjuju informacije o dodijeljenim, suspendiranim ili ukinutim akreditacijama. Agencija te informacije stavlja na raspolaganje u bazi podataka iz članka 63.

Članak 59.

Zaštitne odredbe

1.Ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe ne sprečava se državu članicu da žurno odgovori na problem povezan sa sigurnošću civilnog zrakoplovstva ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)problem uključuje ozbiljan rizik za sigurnost u zračnom prometu, a za njegovo rješavanje nužno je hitno djelovanje te države članice;

(b)država članica ne može na odgovarajući način riješiti problem u skladu s odredbama ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(c)poduzete mjere proporcionalne su težini problema.

U tom slučaju dotična država članica bez odgode obavješćuje Komisiju, Agenciju i ostale države članice, putem baze podataka uspostavljene na temelju članka 63., o poduzetim mjerama i razlozima za njihovo poduzimanje.

2.Ako je trajanje mjera iz stavka 1. dulje od osam uzastopnih mjeseci ili ako je država članica poduzimala iste mjere ponovno tako da su ukupno trajale dulje od osam mjeseci, Agencija ocjenjuje jesu li uvjeti iz stavka 1. ispunjeni te, u roku od tri mjeseca od datuma primitka obavijesti iz stavka 1., daje preporuku Komisiji s obzirom na rezultat tog ocjenjivanja. Agencija tu preporuku unosi u bazi podataka uspostavljenu na temelju članka 63.

U tom slučaju Komisija procjenjuje, uzimajući u obzir tu preporuku, jesu li ti uvjeti ispunjeni. Ako Komisija smatra da nisu ispunjeni ili ako se ne slaže s ocjenom Agencije, u roku od tri mjeseca od datuma primitka te obavijesti donosi provedbenu odluku u tu svrhu, koja se objavljuje u Službenom listu Europske unijei unosi u bazu podataka uspostavljenu na temelju članka 63.

Država članica o kojoj je riječ odmah po primitku obavijesti o toj provedbenoj odluci obustavlja mjere poduzete u skladu sa stavkom 1.

3.Po primitku obavijesti iz stavka 1., Agencija bez odgađanja ocjenjuje i može li se problem koji je utvrdila država članica Agencija riješiti donošenjem odluka iz članka 65. stavka 4. prvog podstavka tako da mjere koje poduzima država članica nisu više potrebne. Ako Agencija smatra da se problem može riješiti na taj način, donosi odgovarajuću odluku u tu svrhu. Ako smatra da se problem ne može riješiti na taj način, daje preporuku Komisiji o izmjeni delegiranih akata ili provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe koju smatra potrebnom s obzirom na primjenu stavka 1.

4.Ako je to potrebno s obzirom na primjenu stavka 1., Komisija bez odgađanja i uzimajući u obzir preporuku Agencije, razmatra izmjenu bilo kojeg delegiranog akta donesenog na temelju članka 18. stavka 1., članka 25. stavka 1., članka 28. stavka 1., članka 34. stavka 1., članka 39. stavka 1., članka 44. stavka 1., članka 47. stavka 1. i članka 50. stavka 1.

Članak 60.

Odredbe o odstupanjima

1.Države članice mogu bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja podliježe ovoj Uredbi odobriti izuzeća od zahtjeva koje se primjenjuju na tu osobu u skladu s odredbama poglavlja III., osim od bitnih zahtjeva utvrđenih u tim odredbama ili delegiranim i provedbenim aktima donesenima u skladu s tim odredbama, u slučaju hitnih nepredviđenih okolnosti koje utječu na te osobe ili hitnih operativnih potreba tih osoba, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)nije moguće na odgovarajući način riješiti te okolnosti ili potrebe u skladu s primjenjivim zahtjevima;

(b)prihvatljiva razina zaštite okoliša i sukladnosti s primjenjivim bitnim zahtjevima osigurana je, ako je potrebno, primjenom mjera ublažavanja;

(c)država članica ublažila je u najvećoj mogućoj mjeri svako moguće narušavanje tržišnih uvjeta kao posljedicu odobravanja izuzeća i

(d)izuzeće je u svojem opsegu i trajanju ograničeno u mjeri u kojoj je to nužno potrebno i primjenjuje se na nediskriminirajućoj osnovi.

U tom slučaju dotična država članica bez odgode obavješćuje Komisiju, Agenciju i ostale države članice, putem baze podataka uspostavljene na temelju članka 63., o odobrenom izuzeću, razlozima za njegovo odobrenje i, ako je primjenjivo, potrebnim mjerama ublažavanja koje se primjenjuju.

2.Ako je trajanje izuzeća iz stavka 1. dulje od osam uzastopnih mjeseci ili ako je država članica odobravala ista izuzeća ponovno i ukupno im je trajanje dulje od osam mjeseci, Agencija ocjenjuje jesu li uvjeti iz stavka 1. ispunjeni te, u roku od tri mjeseca od datuma primitka obavijesti iz stavka 1., daje preporuku Komisiji s obzirom na rezultat tog ocjenjivanja. Agencija tu preporuku unosi u bazi podataka uspostavljenu na temelju članka 63.

U tom slučaju Komisija procjenjuje, uzimajući u obzir tu preporuku, jesu li ti uvjeti ispunjeni. Ako Komisija smatra da nisu ispunjeni ili ako se ne slaže s ocjenom Agencije, u roku od tri mjeseca od datuma primitka te obavijesti donosi provedbenu odluku u tu svrhu, koja se objavljuje u Službenom listu Europske unijei unosi u bazu podataka uspostavljenu na temelju članka 63.

Dotična država članica odmah po primitku obavijesti o toj provedbenoj odluci ukida izuzeće odobreno u skladu sa stavkom 1.

3.Ako država članica smatra da se sukladnost s primjenjivim bitnim zahtjevima utvrđenima u prilozima može dokazati na druge načine osim onih propisanih u delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe te da takvi načini imaju znatne prednosti u smislu sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili učinkovitosti osoba koje podliježu ovoj Uredbi ili dotičnih nadležnih tijela, ta država članica može, putem baze podataka uspostavljene na temelju članka 63., Komisiji i Agenciji podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu predmetnog delegiranog ili provedbenog akta kako bi se omogućila primjena tih drugih načina.

U tom slučaju, Agencija bez odgode daje preporuku Komisiji o tome ispunjava li zahtjev države članice uvjete iz prvog podstavka.

Ako je to potrebno s obzirom na primjenu ovog stavka, Komisija bez odgađanja, uzimajući u obzir tu preporuku, razmatra izmjenu predmetnog delegiranog ili provedbenog akta.

Članak 61.

Prikupljanje, razmjena i analiza informacija

1.Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela razmjenjuju sve informacije koje su im dostupne u kontekstu primjene ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, a koje su drugim strankama bitne za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe. Nadležna tijela država članica ovlaštena za istraživanje nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu ili za analizu događaja imaju pravo i na pristup tim informacijama radi obavljanja svojih zadaća. Te se informacije isto tako mogu širiti zainteresiranim stranama u skladu s delegiranim aktima iz stavka 4.

2.Agencija na razini Unije koordinira prikupljanje, razmjenu i analizu informacija o pitanjima u području primjene ove Uredbe. U tu svrhu Agencija može sklapati administrativne dogovore s pravnim i fizičkim osobama koje podliježu ovoj Uredbi, ili udruženjima takvih osoba, o prikupljanju, razmjeni i analizi informacija.

3.Na zahtjev Komisije Agencija analizira hitna ili važna pitanja iz područja primjene ove Uredbe. Ako je to potrebno, nacionalna nadležna tijela surađuju s Agencijom za potrebe provedbe takve analize.

4.Komisija donosi detaljna pravila o načinima razmjene informacija iz stavka 1. između Komisije, Agencije i nacionalnih nadležnih tijela te o širenju tih informacija zainteresiranim stranama. Ta se pravila navode u provedbenim aktima koji se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 116. stavka 3.

U detaljnim pravilima iz prvog podstavka uzimaju se u obzir:

(a)potreba da se pravnim i fizičkim osobama koje podliježu ovoj Uredbi dostave informacije koje su im potrebne za osiguravanje sukladnosti s ciljevima iz članka 1. te unapređivanje njihova ostvarivanja;

(b)potreba da se širenje i upotreba informacija ograniči na one koje su prijeko potrebne za postizanje tih ciljeva;

(c)potreba da se spriječi stavljanje na raspolaganje informacija ili njihovo korištenje u svrhu pripisivanja krivnje ili odgovornosti.

5.Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela te pravne i fizičke osobe i udruženja takvih osoba iz stavka 2. poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali odgovarajuću povjerljivost informacija koje su primili u skladu s ovim člankom, ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve o povjerljivosti predviđene Uredbom (EU) br. 996/2010, Uredbom (EU) br. 376/2014 ili drugim zakonodavstvom Unije.

6.Agencija svake godine objavljuje izvješće o sigurnosti kako bi javnost upoznala s općom razinom sigurnosti civilnog zrakoplovstva. To izvješće sadržava analizu općeg stanja sigurnosti opisanu jednostavnim i lako razumljivim jezikom i u njemu se navodi postoje li povećani sigurnosni rizici.

Članak 62.

Zaštita izvora informacija

1.Kad se informacije iz članka 61. stavaka 1. i 2. dostave nacionalnom nadležnom tijelu, izvor takvih informacija štiti se u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti izvora informacija povezanih sa sigurnošću civilnog zrakoplovstva. Ako Komisiji ili Agenciji takve informacije dostavi fizička osoba, izvor tih informacija se ne otkriva te se osobni podaci o tom izvoru ne bilježe zajedno s dostavljenim informacijama.

2.Ne dovodeći u pitanje primjenjivo nacionalno kazneno pravo, države članice suzdržavaju se od pokretanja postupka za povrede propisa bez predumišljaja ili namjere za koje su doznale samo zato što su im informacije o tim povredama dostavljene na temelju ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe.

Odredbe prvog podstavka ne primjenjuju se u slučajevima zlonamjernog ponašanja ili namjernog, teškog i ozbiljnog zanemarivanja očitog rizika te krajnjeg nedostatka profesionalne odgovornosti da se učini ono što je očito potrebno u danim okolnostima pa to izazove predvidljivu štetu osobi ili imovini ili teško ugrozi razinu sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

3.Države članice mogu zadržati ili donijeti mjere za jačanje zaštite izvora informacija iz stavka 1. 

4.Zaposlenike i ugovorno osoblje koji dostave informacije u okviru primjene ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju nje njihov poslodavac ili organizacija za koju pružaju usluge ne smiju ni na koji način diskriminirati zbog dostavljanja tih informacija.

Odredbe prvog podstavka ne primjenjuju se u slučajevima zlonamjernog ponašanja ili namjernog, teškog i ozbiljnog zanemarivanja očitog rizika te krajnjeg nedostatka profesionalne odgovornosti da se učini ono što je očito potrebno u danim okolnostima pa to izazove predvidljivu štetu osobi ili imovini ili teško ugrozi razinu sigurnosti u zračnom prometu.

5.Odredbama ovog članka ne sprečavaju se države članice, Komisiju i Agenciju da poduzmu bilo koju mjeru potrebnu za održavanje ili poboljšanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

6.Odredbama ovog članka ne dovode se u pitanje pravila o zaštiti izvora informacija utvrđena u Uredbi (EU) br. 996/2010 i Uredbi (EU) br. 376/2014.

Članak 63.

Baza podataka

1.Agencija, u suradnji s Komisijom i nacionalnim nadležnim tijelima, uspostavlja bazu podataka potrebnih za osiguravanje učinkovite suradnje između Agencije i nacionalnih nadležnih tijela u vezi s obavljanjem njihovih zadaća u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa na temelju ove Uredbe te sama upravlja tom bazom.

Ta baza podataka sadržava informacije o:

(a)certifikatima koje su Agencija i nacionalna nadležna tijela izdale i izjavama koje su primile u skladu s odredbama poglavlja III. i članaka 53., 54., 55., 66., 67., 68., 69. i 70.;

(b)certifikatima koje su izdali i izjavama koje su primili kvalificirani subjekti u ime Agencije i nacionalnih nadležnih tijela u skladu s člankom 58. stavkom 3.;

(c)akreditacijama koje su Agencija i nacionalna nadležna tijela dodijelile kvalificiranim subjektima u skladu s člankom 58., uključujući informacije o opsegu akreditacije;

(d)mjerama koje države članice poduzimaju u skladu s člankom 2. stavcima 6. i 7. te o odgovarajućim odlukama Komisije;

(e)odlukama Komisije donesenima u skladu s člankom 2. stavkom 4.;

(f)odlukama država članica donesenima u skladu s člankom 36. stavkom 2.;

(g)prijenosima odgovornosti država članica na Agenciju ili drugu državu članicu u skladu s člancima 53. i 54., uključujući pojedinosti o prenesenim odgovornostima;

(h)odlukama Komisije donesenima u skladu s člankom 55, uključujući pojedinosti o odgovornostima prenesenima na Agenciju na temelju tih odluka;

(i)odlukama Komisije donesenima u skladu s člankom 56.;

(j)obavijestima nacionalnih nadležnih tijela o pojedinačnim specifikacijskim shemama vremena leta dostavljenim Agenciji na temelju delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (f) te odgovarajućim mišljenjima Agencije danima u skladu s člankom 65. stavkom 7.;

(k)obavijestima država članica o mjerama poduzetima radi žurnog odgovora na problem povezan sa sigurnošću civilnog zrakoplovstva i o odobravanju izuzeća te odgovarajućim preporukama Agencije i odlukama Komisije u skladu s člankom 59. stavkom 1. i člankom 60. stavkom 1.;

(l)zahtjevima država članica u pogledu drugih načina usklađivanja i odgovarajućim preporukama Agencije u skladu s člankom 60. stavkom 3.;

(m)obavijestima Agencije i odgovarajućim odlukama Komisije u skladu s člankom 65. stavkom 4.;

(n)ostale informacije koje mogu biti potrebne za osiguravanje učinkovite suradnje iz prvog podstavka.

2.Nacionalna nadležna tijela, zrakoplovno-medicinski ispitivači i zrakoplovno-medicinski centri isto tako putem baze podataka razmjenjuju informacije o zdravstvenoj sposobnosti pilota. Sve takve informacije koje su zapravo osobni podaci, uključujući zdravstvene podatke, ograničavaju su na one koje su prijeko potrebne za osiguravanje učinkovite certifikacije i nadzora pilota u skladu s člankom 20.

3.Svi osobni podaci, uključujući zdravstvene podatke, koji su navedeni u bazi podataka pohranjuju se samo na razdoblje koje je nužno za potrebe zbog kojih su podaci prikupljeni ili zbog kojih podliježu daljnjoj obradi.

4.Države članice i Agencija osiguravaju da su osobe čiji se osobni podaci obrađuju u bazi podataka prethodno obaviještene o tome.

5.Države članice i Agencija mogu ograničiti opseg prava osobe čiji se podaci obrađuju na pristup, ispravljanje i brisanje osobnih podataka sadržanih u bazi podataka u mjeri u kojoj je to nužno potrebno za zaštitu sigurnosti civilnog zrakoplovstva u skladu s člankom 13. Direktive 95/46/EZ i člankom 20. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

6.Ne dovodeći u pitanje stavak 7., Komisija, Agencija, nacionalna nadležna tijela i sva nadležna tijela država članica ovlaštena za istraživanje nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu imaju, u svrhu obavljanja svojih zadaća, zaštićeni internetski pristup svim informacijama u bazi podataka.

Ako je to potrebno, Komisija i Agencija mogu širiti određene informacije iz baze podataka, osim informacija iz stavka 2., zainteresiranim stranama ili ih staviti na raspolaganje javnosti;

7.Informacije u bazi podataka štite se od neovlaštenog pristupa odgovarajućim alatima i protokolima. Pristup i otkrivanje informacija iz stavka 2. ograničavaju se na osobe odgovorne za certifikaciju i nadzor zdravstvene sposobnosti pilota u svrhu obavljanja njihovih zadaća na temelju ove Uredbe. Ograničen pristup tim informacijama može se odobriti i drugim ovlaštenim osobama za potrebe osiguravanja pravilnog funkcioniranja baze podataka, posebno za njezino tehničko održavanje. Osobe ovlaštene za pristup informacijama koje sadržavaju osobne podatke dužne su prethodno pohađati tečaj o primjenjivom zakonodavstvu u području zaštite osobnih podataka i povezanim mjerama zaštite.

8.Komisija donosi pravila potrebna za funkcioniranje i upravljanje bazom podataka. Ta se pravila navode u provedbenim aktima koja se donose u skladu s postupkom ispitivanja z članka 116. stavka 3. i u kojima se utvrđuju detaljna pravila s obzirom na:

(a)tehničke aspekte uspostave i održavanja baze podataka;

(b)razvrstavanje informacija koje Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela dostavljaju radi unosa u bazu podataka, uključujući oblik i način dostave takvih informacija;

(c)redovito i standardizirano ažuriranje informacija u bazi podataka;

(d)načine širenja i objavljivanja određenih informacija u bazi podataka u skladu sa stavkom 6.;

(e)razvrstavanje informacija o zdravstvenoj sposobnosti pilota koje nacionalna nadležna tijela, zrakoplovno-medicinski ispitivači i zrakoplovno-medicinski centri dostavljaju radi unosa u bazu podataka, uključujući oblik i način dostave takvih informacija;

(f)načine zaštite informacija u bazi podataka od neovlaštenog pristupa, ograničavanja pristupa informacijama te zaštite svih osobnih podataka sadržanih u bazi podataka u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, posebno s obzirom na zaštitu od slučajnog ili nezakonitog uništavanja, gubitka, izmjene ili otkrivanja;

(g)najdulje dopušteno razdoblje pohraneosobnih podatka sadržanih u bazi podataka, uključujući informacije o zdravstvenoj sposobnosti pilota koje su osobni podaci;

(h)detaljne uvjete pod kojima države članice i Agencija mogu za potrebe stavka 5. ograničiti opseg prava osobe čiji se podaci obrađuju na pristup, ispravljanje i brisanje osobnih podataka u bazi podataka.

POGLAVLJE V.

AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA SIGURNOST ZRAČNOG PROMETA

ODJELJAK I.

Zadaće

Članak 64.

Osnivanje i funkcije Agencije

1.Ovime se osniva Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa.

2.U svrhu osiguravanja dobrog funkcioniranja i razvoja civilnog zrakoplovstva u Uniji u skladu s ciljevima iz članka 1., Agencija:

(a)obavlja sve zadaće i sastavlja mišljenja o svim pitanjima uređenima ovom Uredbom;

(b)pomaže Komisiji pripremajući mjere koje se poduzimaju na temelju ove Uredbe. Ako te mjere obuhvaćaju tehnička pravila, Komisija ne smije mijenjati sadržaj tih mjera bez prethodne koordinacije s Agencijom;

(c)Komisiji pruža tehničku, znanstvenu i administrativnu potporu potrebnu za obavljanje njezinih zadaća;

(d)poduzima potrebne mjere unutar granica ovlasti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom ili drugim zakonodavnim aktom Unije;

(e)provodi inspekcijske preglede, druge aktivnosti praćenja i istrage koji su potrebni za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe ili ih zahtijeva Komisija;

(f)obavlja, u svojem području nadležnosti, u ime država članica, one funkcije i zadaće koje države članice imaju na temelju primjenjivih međunarodnih konvencija, posebno Čikaške konvencije;

(g)pomaže nacionalnim nadležnim tijelima u njihovim zadaćama, posebno pružanjem foruma za razmjenu informacija i stručnog znanja;

(h)sudjeluje, na zahtjev, u utvrđivanju, mjerenju i analizi pokazatelja performansi te izvješćivanju o njima ako su zakonodavstvom Unije propisani planovi performansi u vezi s civilnim zrakoplovstvom;

(i)surađuje s ostalim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u područjima u kojima su njihove aktivnosti povezane s tehničkim aspektima civilnog zrakoplovstva.

Članak 65.

Mjere koje provodi Agencija

1.Agencija, na zahtjev, pomaže Komisiji u pripremi prijedloga za izmjene ove Uredbe i prijedloga za donošenje delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Uredbe. Dokumente koje je pripremila u tu svrhu Agencija podnosi Komisiji u obliku mišljenja.

2.Agencija daje preporuke, upućene Komisiji, za primjenu članaka 59. i 60.

3.U skladu s člankom 104. te primjenjivim delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, Agencija izdaje certifikacijske specifikacije, prihvatljive načine usklađivanja te upute za primjenu ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe.

4.Agencija donosi odgovarajuće odluke za primjenu članaka 53., 54., 55., 66., 67., 68., 69., 70., 71. i 73.

Agencija može odobriti izuzeća svakoj pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj je izdala certifikat u situacijama i ovisno o uvjetima iz članka 60. stavka 1. U tom slučaju Agencija odmah obavješćuje Komisiju i države članice, putem baze podataka uspostavljene na temelju članka 63., o odobrenim izuzećima, razlozima za njihovo odobrenje i, ako je primjenjivo, potrebnim mjerama ublažavanja koje se primjenjuju. Ako je trajanje izuzeća dulje od osam uzastopnih mjeseci ili ako je Agencija odobravala isto izuzeće ponovno i ukupno mu je trajanje dulje od osam mjeseci, Komisija ocjenjuje jesu li ti uvjeti ispunjeni i, ako smatra da nisu, donosi provedbenu odluku u tom smislu, koja se objavljuje u Službenom listu Europske unijei unosi u bazu podataka uspostavljenu na temelju članka 63. Agencija odmah po primitku obavijesti o toj provedbenoj odluci ukida izuzeće.

5.Agencija izdaje izvješća o inspekcijskim pregledima i drugim aktivnostima praćenja koje provodi u skladu s člankom 73.

6.Agencija bez odgađanja reagira na hitan sigurnosni problem iz područja primjene ove Uredbe određivanjem korektivnih mjera koje trebaju poduzeti nacionalna nadležna tijela ili pravne i fizičke osobe koje podliježu odredbama ove Uredbe te dostavom odgovarajućih informacija tim nacionalnim nadležnim tijelima ili osobama, uključujući upute ili preporuke, ako je to potrebno kako bi se zaštitili ciljevi utvrđeni u članku 1.

7.Agencija daje mišljenja o pojedinačnim specifikacijskim shemama vremena leta koje države članice predlažu na temelju delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (f), a koje odstupaju od certifikacijskih specifikacija koje je donijela Agencija.

Članak 66.

Certifikacija plovidbenosti i ekološke sukladnosti

1.U vezi s proizvodima, dijelovima i neugrađenom opremom iz članka 2. stavka 1. točke (a) i članka 2. stavka 1. točke (b) podtočke i., Agencija, prema potrebi i kako je navedeno u Čikaškoj konvenciji ili njezinim prilozima, u ime država članica obavlja funkcije i zadaće države projektiranja, proizvodnje ili registracije ako se te funkcije i zadaće odnose na certifikaciju projekta i obvezne informacije o kontinuiranoj plovidbenosti. U tu svrhu posebno:

(a)za svaki projekt proizvoda za koji je zahtjev za izdavanje certifikata tipa, certifikata o izmjenama, uključujući dodatni certifikat tipa, ili odobrenja projekta popravka podnesen u skladu s člankom 11., utvrđuje osnovu za certifikaciju tipa i obavješćuje podnositelja zahtjeva o tome;

(b)za svaki proizvod za koji je zahtjev za izdavanje svjedodžbe o plovidbenosti s ograničenjima ili potvrde o buci s ograničenjima podnesen u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (a), utvrđuje i podnositelju zahtjeva priopćuje posebne specifikacije u pogledu plovidbenosti ili posebni kodeks za ekološku sukladnost proizvoda;

(c)za svaki projekt dijela ili neugrađene opreme za koji je zahtjev za certifikat podnesen u skladu s člankom 12. odnosno člankom 13., utvrđuje osnovu za certifikaciju i obavješćuje podnositelja zahtjeva o tome;

(d)za zrakoplove za koje je zahtjev za dopuštenje za letenje podnesen u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (b), izdaje odobrenje za uvjete letenja povezane s projektom zrakoplova;

(e)utvrđuje i podnositelju zahtjeva priopćuje specifikacije u pogledu plovidbenosti i ekološke sukladnosti koje se primjenjuju na projekte proizvoda i dijelova koji podliježu davanju izjave u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a);

(f)odgovorna je za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na certifikate tipa, certifikate tipa s ograničenjima, certifikate o izmjenama, uključujući dodatne certifikate tipa, i odobrenja projekta popravka za projekte proizvoda u skladu s člankom 11. i člankom 17. stavkom 1. točkom (b);

(g)odgovorna je za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na certifikate za projekte dijelova i neugrađene opreme u skladu s člancima 12. i 13.;

(h)izdaje odgovarajuće ekološko-tehničke listove za projekte proizvoda koje certificira u skladu s člankom 11.;

(i)osigurava funkcije kontinuirane plovidbenosti povezane s projektima proizvoda, dijelova i neugrađene opreme koje je certificirala te u pogledu kojih provodi nadzor, uključujući reagiranje bez odgode na problem povezan sa sigurnošću ili zaštitom te izdavanje i širenje relevantnih obveznih informacija;

2.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na:

(a)odobrenja organizacija odgovornih za projektiranje proizvoda, dijelova i neugrađene opreme u skladu s člankom 15. stavkom 1.;

(b)odobrenja organizacija odgovornih za proizvodnju, održavanje i upravljanje kontinuiranom plovidbenošću proizvoda, dijelova i neugrađene opreme te odobrenja organizacija uključenih u osposobljavanje osoblja u skladu s člankom 15., ako te organizacije imaju glavno mjesto poslovanja izvan državnog područja za koje je država članica odgovorna na temelju Čikaške konvencije.

3.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 54. stavkom 3. s obzirom na izjave koje organizacije daju u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a).

Članak 67.

Certifikacija članova posade zrakoplova

1.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na odobrenja organizacija za osposobljavanje pilota i kabinske posade i zrakoplovno-medicinskih centara iz članka 22., ako te organizacije i centri imaju glavno mjesto poslovanja izvan državnog područja za koje je država članica odgovorna na temelju Čikaške konvencije.

2.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na certifikate za uređaje za osposobljavanje koji simuliraju let u skladu s člankom 23. u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)uređajem se koristi organizacija kojoj je Agencija izdala certifikat u skladu sa stavkom 1.;

(b)uređaj se nalazi na državnom području za koje je država članica odgovorna na temelju Čikaške konvencije te se njime koristi organizacija koju je Agencija certificirala u skladu sa stavkom 1. i koja ima glavno mjesto poslovanja izvan tog područja;

(c)uređaj se nalazi izvan državnog područja za koje je država članica odgovorna na temelju Čikaške konvencije, osim ako se uređajem koristi organizacija kojoj Agencija nije izdala certifikat u skladu sa stavkom 1. i koja ima glavno mjesto poslovanja na tom području;

Članak 68.

ATM/ANS

1.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na:

(a)certifikate pružatelja ATM-/ANS-a iz članka 36., ako ti pružatelji imaju glavno mjesto poslovanja izvan državnog područja na koje se primjenjuju Ugovori te su odgovorni za pružanje ATM-a/ANS-a u zračnom prostoru tog područja;

(b)certifikate pružatelja ATM-/ANS-a iz članka 36., ako ti pružatelji pružaju paneuropski ATM/ANS;

(c)certifikate i izjave organizacija iz članka 37., ako su te organizacije uključene u projektiranje, proizvodnju ili održavanje sustava i sastavnih dijelova paneuropskog ATM-a/ANS-a;

(d)izjave koje daju pružatelji ATM-a/ANS-a kojima je Agencija u skladu s točkama (a) i (b) izdala certifikat za sustave i sastavne dijelove ATM-a/ANS-a koje ti pružatelji stavljaju u upotrebu u skladu s člankom 38. stavkom 1.

2.U vezi sa sustavima i sastavnim dijelovima iz članka 38., Agencija:

(a)ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima na temelju članka 39., utvrđuje i podnositelju zahtjeva priopćuje detaljne specifikacije za sustave i sastavne dijelove ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost i koji podliježu obvezi izdavanja certifikata ili davanja izjave u skladu s člankom 38. stavkom 2.;

(b)ako je tako propisano delegiranim aktima donesenima na temelju članka 39., odgovorna je za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na certifikate i izjave u pogledu sustava i sastavnih dijelova ATM-a/ANS-a o kojima ovisi sigurnost ili interoperabilnost u skladu s člankom 38. stavkom 2.

Članak 69.

Certifikacija kontrolora zračnog prometa

Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na certifikate organizacija za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa iz članka 42. ako te organizacije imaju glavno mjesto poslovanja izvan državnog područja za koje je država članica odgovorna na temelju Čikaške konvencije i, ako je primjenjivo, članova njihovog osoblja.

Članak 70.

Operatori iz trećih zemalja i međunarodni nadzor sigurnosti

1.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na odobrenja za operacije iz članka 49. stavaka 1. i 2. te izjave koje daju operatori iz članka 49. stavka 2., osim ako država članica za predmetne operatore obavlja funkcije i zadaće države operatora.

2.Agencija je odgovorna za zadaće u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3. s obzirom na odobrenja za zrakoplove i pilote iz članka 50. stavka 1. točke (a).

3.Agencija, na zahtjev, pomaže Komisiji u provedbi Uredbe (EZ) br. 2111/2005 obavljanjem potrebnih ocjenjivanja, uključujući obilaske na licu mjesta, operatora iz trećih zemalja i tijela odgovornih za njihov nadzor. Rezultate tih ocjena, s odgovarajućim preporukama, dostavlja Komisiji.

Članak 71.

Istrage Agencije

1.Agencija sama ili preko nacionalnih nadležnih tijela ili kvalificiranih subjekata provodi istrage potrebne za obavljanje svojih zadaća u vezi s certifikacijom, nadzorom i mjerama za osiguravanje primjene propisa u skladu s člankom 51. stavkom 3.

2.U svrhu provođenja istraga iz stavka 1., Agenciju se ovlašćuje:

(a)zahtijevati od pravnih ili fizičkih osoba kojima je izdala certifikat ili koje su joj dale izjavu da dostave sve potrebne informacije;

(b)zatražiti od tih osoba usmeno obrazloženje bilo koje činjenice, dokumenta, predmeta, postupka ili drugog pitanja bitnog za utvrđivanje ispunjava li osoba odredbe iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(c)za ulazak u sve prostorije, područja ili prijevozna sredstva tih osoba;

(d)za pregled, kopiranje ili uzimanje izvadaka iz svih dokumenata, evidencija ili podataka koje te osobe imaju ili su im dostupni, bez obzira na medij na kojem je predmetna informacija pohranjena.

Ako je to potrebno za utvrđivanje ispunjava li osoba kojoj je izdala certifikat ili koja joj je dala izjavu odredbe iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, Agencija se daje pravo i provoditi ovlasti utvrđene u prvom podstavku u odnosu na svaku drugu pravnu ili fizičku osobu za koju se razumno može očekivati da posjeduje informacije bitne za te svrhe ili da im može pristupiti.

Ovlasti iz ovog stavka provode se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice ili treće zemlje u kojoj se provodi istraga, uzimajući u obzir prava i legitimne interese predmetnih osoba te u skladu s načelom proporcionalnosti. Ako se u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom za ulazak u prostorije, područja ili prijevozna sredstva iz točke (c) prvog podstavka zahtijeva prethodno odobrenje pravosudnog tijela dotične države članice ili treće zemlje, te se ovlasti provode samo nakon dobivanja takvog prethodnog odobrenja.

3.Agencija osigurava da su članovi njezina osoblja i, prema potrebi, svi drugi stručnjaci koji sudjeluju u istrazi primjereno kvalificirani, imaju odgovarajuće upute i valjano su ovlašteni. Te osobe provode svoje ovlasti nakon što predoče pisano odobrenje.

4.Službenici nadležnih tijela države članice na čijem se državnom području provodi istraga Agenciji, na njezin zahtjev, pomažu u provođenju istrage. Ako je takva pomoć potrebna, Agencija pravodobno, prije planirane istrage, obavješćuje državu članicu na čijem se državnom području planira provesti istraga o istrazi i potrebnoj pomoći.

Članak 72.

Globe i periodične novčane kazne

1.Na zahtjev Agencije, Komisija može pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj je Agencija izdala certifikat ili koja joj je dala izjavu u skladu s ovom Uredbom odrediti jedno ili oboje od sljedećeg:

(a)globu ako je ta osoba, namjerno ili iz nehaja, povrijedila odredbe ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(b)periodičnu novčanu kaznu ako je ta osoba povrijedila jednu od tih odredaba ili ako je takva povreda neizbježna, kako bi tu osobu prisilila da poštuje te odredbe.

2.Globe i periodične novčane kazne iz stavka 1. su učinkovite, proporcionalne i odvraćaju od povreda. Iznos im se utvrđuje uzimajući u obzir težinu slučaja, a posebno stupanj ugroženosti sigurnosti ili zaštite okoliša i financijsku sposobnost predmetne pravne ili fizičke osobe.

Iznos globe ne prelazi 4 % godišnjeg dohotka ili prometa predmetne pravne ili fizičke osobe. Iznos periodične kazne ne prelazi 2,5 % prosječnog dnevnog dohotka ili prometa predmetne pravne ili fizičke osobe.

3.Komisija određuje globe i periodične novčane kazne u skladu sa stavkom 1. samo ako su ostale mjere predviđene ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje za rješavanje takvih povreda neodgovarajuće ili neproporcionalne.

4.U vezi s određivanjem globa i periodičnih novčanih kazni u skladu s odredbama ovog članka, Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 117. utvrđuje:

(a)detaljne kriterije i detaljnu metodologiju za određivanje iznosa globe ili periodične novčane kazne;

(b)detaljna pravila za istražne postupke, povezane mjere i izvješćivanje te za donošenje odluka, uključujući odredbe o pravima na obranu, pristup dokumentaciji, pravno zastupanje, povjerljivost te vremenske odredbe i

(c)postupke za naplatu globa i periodičnih novčanih kazni.

5.Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost odlučivati o pritužbama na odluke Komisije donesene na temelju stavka 1. On može ukinuti, smanjiti ili povećati nametnutu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

6.Odluke Komisije donesene na temelju stavka 1. nisu kaznenopravne prirode.

Članak 73.

Praćenje država članica

1.Agencija pomaže Komisiji u praćenju primjene ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe obavljanjem inspekcijskih pregleda i drugih aktivnosti praćenja. Tim se inspekcijskim pregledima i drugim aktivnostima praćenja nastoji i pomoći državama članicama u osiguravanju ujednačene provedbe tih odredaba.

Agencija izvješćuje Komisiju o inspekcijskim pregledima i drugim aktivnostima praćenja provedenima u skladu sa ovim stavkom.

2.U svrhu obavljanja inspekcijskih pregleda i drugih aktivnosti praćenja iz stavka 1., Agenciju se ovlašćuje:

(a)zahtijevati od bilo kojeg nacionalnog nadležnog tijela ili pravne i fizičke osobe koja podliježe ovoj Uredbi da dostavi sve potrebne informacije;

(b)zatražiti od tih tijela i osoba usmeno obrazloženje bilo koje činjenice, dokumenta, predmeta, postupka ili drugog pitanja bitnog za utvrđivanje ispunjava li država članica odredbe iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe;

(c)za ulazak u sve prostorije, područja ili prijevozna sredstva tih tijela ili osoba;

(d)za pregled, kopiranje ili uzimanje izvadaka iz svih dokumenata, evidencija ili podataka koje ta tijela i osobe imaju ili su im dostupni, bez obzira na medij na kojem je predmetna informacija pohranjena.

Ako je to potrebno za utvrđivanje ispunjava li država članica odredbe iz ove Uredbe te iz delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, Agencija isto tako ima pravo provoditi ovlasti utvrđene u prvom podstavku u odnosu na svaku druge pravnu ili fizičku osobu za koju se razumno može očekivati da posjeduje informacije bitne za te svrhe ili da im može pristupiti.

Ovlasti iz ovog stavka provode se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice u kojoj se provodi inspekcijski pregled ili druge aktivnosti praćenja, uzimajući u obzir prava i legitimne interese predmetnih tijela i osoba te u skladu s načelom proporcionalnosti. Ako se u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom za ulazak u prostorije, područja ili prijevozna sredstva iz točke (c) prvog podstavka zahtijeva prethodno odobrenje pravosudnog tijela dotične države članice, te se ovlasti provode samo nakon dobivanja takvog prethodnog odobrenja.

3.Agencija osigurava da su članovi njezina osoblja i, prema potrebi, svi drugi stručnjaci koji sudjeluju u inspekcijskom pregledu ili drugoj aktivnosti praćenja primjereno kvalificirani, imaju odgovarajuće upute i valjano su ovlašteni. Te osobe provode svoje ovlasti nakon što predoče pisano odobrenje.

Agencija pravodobno, prije planiranog inspekcijskog pregleda ili druge aktivnosti praćenja, obavješćuje dotičnu državu članicu o aktivnosti i identitetu članova njezina osoblja i svakog drugog stručnjaka koji provodi tu aktivnost.

4.Dotična država članica olakšava inspekcijski pregled ili drugu aktivnost praćenja. Uz to, osigurava da dotična tijela i osobe surađuju s Agencijom.

Ako pravna ili fizička osoba ne surađuje s Agencijom, nadležna tijela dotične države članice pružaju Agenciji potrebnu pomoć kako bi mogla provesti inspekcijski pregled ili drugu aktivnost praćenja.

5.Ako inspekcijski pregled ili druga aktivnost praćenja koja se provodi u skladu s ovim člankom obuhvaća inspekcijski pregled ili drugu aktivnost praćenja u vezi s pravnom ili fizičkom osobom koja podliježe ovoj Uredbi, primjenjuju se odredbe članka 71. stavaka 2., 3. i 4.

6.Na zahtjev države članice, izvješća Agencije sastavljena u skladu sa stavkom 1. dostavljaju se na službenom jeziku Unije ili na službenim jezicima države članice u kojoj je inspekcijski pregled obavljen.

7.Agencija objavljuje sažetak informacija o primjeni ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe u svakoj državi članici. Te informacije navodi u godišnjem izvješću o sigurnosti iz članka 61. stavka 6.

8.Agencija sudjeluje u procjeni učinka provedbe ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje evaluaciju Komisije iz članka 113. u pogledu ciljeva utvrđenih u članku 1.

9.Komisija donosi detaljna pravila o metodama rada Agencije za obavljanje zadaća iz ovog članka. Ta se pravila navode u provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2.

Članak 74.

Istraživanje i inovacije

1.Agencija pomaže državama članicama i Komisiji u utvrđivanju ključnih tema istraživanja u području civilnog zrakoplovstva kako bi pridonijela osiguravanju usklađenosti i koordinacije između javno financiranih aktivnosti istraživanja i razvoja te politika iz područja primjene ove Uredbe.

2.Agencija pruža potporu Komisiji u utvrđivanju i ostvarivanju odgovarajućih okvirnih programa Unije za aktivnosti istraživanja i inovacije te godišnjih i višegodišnjih programa rada, uključujući potporu u provođenju ocjenjivanja, reviziji financiranih projekata i upotrebi rezultata istraživačkih i inovacijskih projekata.

3.Agencija može razvijati i financirati istraživanja ako se ona izričito odnose na poboljšanje aktivnosti iz područja njezine nadležnosti. Potrebe i aktivnosti istraživanja Agencije navode se u njezinu godišnjem programu rada.

4.Rezultati istraživanja koje financira Agencija se objavljuju, osim ako je takvo objavljivanje zabranjeno primjenjivim pravilima u području prava intelektualnog vlasništva ili sigurnosnim pravilima Agencije iz članka 112.

5.Uz zadaće utvrđene u stavcima od 1. do 4. te u članku 64., Agencija se može baviti i ad hoc istraživačkim aktivnostima ako su te aktivnosti u skladu s misijom Agencije i ciljevima ove Uredbe.

Članak 75.

Zaštita okoliša

1.Mjerama koje Agencija poduzima u pogledu emisija i buke, a za potrebe certifikacije projekata proizvoda u skladu s člankom 11., nastoji se sprečavati znatne štetne utjecaje na okoliš i ljudsko zdravlje koje prouzročuju predmetne aktivnosti civilnog zrakoplovstva.

2.Države članice, Komisija, Agencija i druge institucije, tijela, uredi i agencije Unije surađuju, u svojim područjima nadležnosti, na pitanjima zaštite okoliša, uključujući ona navedena u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 21 , kako bi se osiguralo da se u obzir uzimaju međuovisnosti između područja zaštite okoliša, ljudskog zdravlja i drugih tehničkih područja civilnog zrakoplovstva.

3.Agencija pomaže Komisiji u definiranju i koordinaciji politika i mjera zaštite okoliša u civilnom zrakoplovstvu, posebno provedbom studija i simulacija te davanjem tehničkih savjeta.

4.Kako bi obavijestila zainteresirane strane i javnost, Agencija svake tri godine objavljuje izvješće o zaštiti okoliša s objektivnom ocjenom stanja zaštite okoliša s obzirom na civilno zrakoplovstvo u Uniji.

Članak 76.

Zaštita zračnog prometa

1.Države članice, Komisija i Agencija surađuju na pitanjima zaštite povezanima s civilnim zrakoplovstvom, uključujući kibernetičku sigurnost, kako bi se osiguralo da se u obzir uzimaju međuovisnosti između sigurnosti i zaštite civilnog zrakoplovstva.

2.Agencija, na zahtjev, pruža tehničku pomoć Komisiji u provedbi Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 22 , uključujući pomoć pri obavljanju inspekcijskih pregleda u pogledu zaštite i pripremi mjera koje se donose na temelju te Uredbe.

3.Radi zaštite civilnog zrakoplovstva od djela nezakonitog ometanja, Agencija može poduzimati potrebne mjere na temelju članka 65. stavka 6. i članka 66. stavka 1. točke (i). Prije poduzimanja takvih mjera Agencija pribavlja suglasnost Komisije i savjetuje se s državama članicama.

Članak 77.

Međunarodna suradnja

1.Agencija, na zahtjev, pomaže Komisiji u upravljanju odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u vezi s pitanjima uređenim ovom Uredbom. Takvom se pomoći posebno pridonosi usklađivanju pravila i uzajamnom priznavanju certifikata.

2.Agencija može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama koje su nadležne za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom. U tu svrhu Agencija, uz prethodno odobrenje Komisije, može dogovarati radne mehanizme s tim nadležnim tijelima i međunarodnim organizacijama.

3.Agencija pomaže državama članicama u ispunjavanju njihovih obveza na temelju međunarodnih sporazuma povezanih s pitanjima uređenim ovom Uredbom, posebno njihovih obveza iz Čikaške konvencije.

4.Agencija u suradnji s državama članicama i Komisijom uspostavlja i, prema potrebi, ažurira bazu podataka koja uključuje:

(a)informacije o sukladnosti s ovom Uredbom, delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe, mjerama koje Agencija poduzima na temelju ove Uredbe te međunarodnim standardima i preporučenim praksama;

(b)druge informacije u vezi s provedbom ove Uredbe koje su zajedničke svim državama članicama i bitne za nadzor ICAO-a u pogledu sukladnosti država članica s Čikaškom konvencijom te međunarodnim standardima i preporučenim praksama.

Države članice upotrebljavaju informacije u toj bazi podataka pri provedbi svojih obveza na temelju članka 38. Čikaške konvencije i dostavi informacija ICAO-u na temelju Univerzalnog programa nadzora sigurnosti.

5.Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće odredbe Ugovora, Komisija, Agencija i nacionalna nadležna tijela surađuju, putem mreže stručnjaka, na tehničkim pitanjima u području primjene ove Uredbe te u vezi s radom ICAO-a.

Agencija toj mreži osigurava administrativnu potporu, uključujući pomoć u pripremi i organizaciji njezinih sastanaka.

6.Osim zadaća utvrđenih u stavcima od 1. do 5. i članku 64., Agencija isto tako može s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama sudjelovati u ad hoc tehničkoj suradnji te projektima istraživanja i pomoći, ako su te aktivnosti u skladu sa zadaćama Agencije i ciljevima utvrđenim u članku 1.

Članak 78.

Upravljanje u kriznim situacijama

1.Agencija, u području svoje nadležnosti, sudjeluje u pravovremenom odgovoru na krizne situacije u zračnom prometu i ublažavanju njihovih posljedica.

2.Agencija sudjeluje u radu Europske jedinice za koordinaciju kriznih situacija u zračnom prometu (European Aviation Crisis Coordination Cell, EACCC) osnovane u skladu s člankom 18. Uredbe Komisije (EU) br. 677/2011 23 .

Članak 79.

Osposobljavanje u području zračnog prometa

U svrhu promicanja najboljih praksi i ujednačene provedbe ove Uredbe te mjera donesenih na temelju ove Uredbe, Agencija može pružati osposobljavanje, što može biti i posredno, uz pomoć vanjskih pružatelja usluga osposobljavanja, za nacionalna nadležna tijela, nadležna tijela trećih zemalja, međunarodne organizacije, pravne i fizičke osobe koje podliježu odredbama ove Uredbe te druge zainteresirane strane. Agencija utvrđuje i u svojem službenom glasilu objavljuje uvjete koje trebaju ispuniti vanjski pružatelji usluga osposobljavanja kad ih Agencija koristi u smislu ovog članka.

Članak 80.

Provedba jedinstvenog europskog neba

Agencija, na zahtjev, pruža tehničku pomoć Komisiji ako ima odgovarajuće stručno znanje u provedbi jedinstvenog europskog neba, a posebno:

(a)obavljanjem tehničkih inspekcijskih pregleda, tehničkih istraga i studija;

(b)sudjelovanjem u provedbi plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije;

(c)sudjelovanjem u provedbi glavnog plana ATM-a, uključujući razvoj i uvođenje programa za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR).

ODJELJAK II.

Unutarnji ustroj

Članak 81.

Pravni položaj, sjedište i lokalni uredi

1.Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.U svakoj državi članici Agencija uživa najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njezina prava. Konkretnije, može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu ili njome raspolagati te može biti stranka u sudskom postupku.

3.Sjedište je Agencije u Kölnu, u Saveznoj Republici Njemačkoj.

4.Agencija može osnivati lokalne urede u državama članicama, uz njihovu suglasnost i u skladu s člankom 91. stavkom 4.

5.Agenciju pravno zastupa njezin izvršni direktor.

Članak 82.

Osoblje

1.Na osoblje koje zapošljava Agencija primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije 24 te pravila donesena dogovorom institucija Unije u svrhu primjene navedenog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.Agencija može angažirati upućene nacionalne stručnjake i druge zaposlenike koji nisu zaposleni u Agenciji. Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju.

Članak 83.

Privilegiji i imuniteti

Na Agenciju i njezino osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 84.

Odgovornost

1.Ugovorna odgovornost Agencije uređuje se propisima koji se primjenjuju na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda u skladu s bilo kojom odredbom o arbitraži u ugovoru koji je sklopila Agencija.

3.U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Agencija, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica, nadoknađuje svaku štetu koju su prouzročile njezine službe ili njezino osoblje u obavljanju svojih dužnosti.

4.U sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3. nadležan je Sud Europske unije.

5.Osobnu odgovornost osoblja prema Agenciji uređuju odredbe utvrđene Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koji vrijede za njih.

Članak 85.

Funkcije upravnog odbora

1.Agencija ima upravni odbor.

2.Upravni odbor obavlja sljedeće:

(a)imenuje izvršnog direktora i, po potrebi, produljuje njegov mandat ili ga razrješava dužnosti u skladu s člankom 92.;

(b)donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu Agencije i šalje ga najkasnije do 1. srpnja svake godine Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. To se izvješće o radu objavljuje;

(c)svake godine, dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa i u skladu s člankom 106., donosi programski dokument Agencije;

(d)donosi, dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa i u skladu s člankom 109. stavkom 11., godišnji proračun Agencije;

(e)uspostavlja postupke za donošenje odluka izvršnog direktora, kako je navedeno u člancima 104. i 105.;

(f)obavlja svoje funkcije u vezi s proračunom Agencije u skladu s člancima 109., 110. i 114.;

(g)imenuje članove žalbenog (žalbenih) odbora u skladu s člankom 94.;

(h)provodi stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom;

(i)daje svoje mišljenje o pravilima koje se odnose na naknade i pristojbe, kako je navedeno u članku 115. stavku 2.;

(j)donosi svoj poslovnik i poslovnik izvršnog odbora;

(k)odlučuje o jezičnom uređenju u Agenciji;

(l)donosi sve odluke o uspostavi unutarnjih struktura Agencije i, prema potrebi, njihovim izmjenama;

(m)u skladu sa stavkom 6., nad osobljem Agencije provodi ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje te ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”);

(n)donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(o)osigurava odgovarajuće naknadno postupanje s obzirom na saznanja i preporuke koje proizlaze iz izvješća i evaluacija unutarnje i vanjske revizije te iz istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara („OLAF”);

(p)donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje sukobima interesa svojih članova i članova žalbenog (žalbenih) odbora;

(q)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju u skladu s člankom 114;

(r)imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti;

(s)donosi strategiju za borbu protiv prijevara proporcionalno rizicima od prijevara i uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provoditi;

(t)daje svoje mišljenje o nacrtu Europskog programa sigurnosti u zračnom prometu u skladu s člankom 5.;

(u)donosi Europski plan sigurnosti u zračnom prometu u skladu s člankom 6.

3.Upravni odbor može savjetovati izvršnog direktora o bilo kojem pitanju povezanom s područjima obuhvaćenim ovom Uredbom.

4.Upravni odbor osniva savjetodavno tijelo u kojem su zastupljene sve zainteresirane strane na koje utječe rad Agencije i s kojim se savjetuje prije donošenja odluka u područjima iz stavka 2. točaka (c), (e), (f) i (i). Upravni odbor može odlučiti savjetovati se sa savjetodavnim tijelom i o drugim pitanjima iz stavaka 2. i 3. Upravni odbor ni u kojem slučaju ne obvezuje mišljenje savjetodavnog tijela.

5.Upravni odbor može osnivati radna tijela koja mu pomažu pri obavljanju funkcija, uključujući pripremu odluka i praćenje njihove provedbe.

6.Upravni odbor, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju, donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se navedene ovlasti tijela nadležnog za imenovanja delegiraju na izvršnog direktora i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može obustaviti. Izvršni direktor ovlašten je te ovlasti delegirati dalje.

Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom privremeno obustaviti delegiranje ovlasti tijela nadležnog za imenovanja na izvršnog direktora i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati na jednog od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.

Članak 86.

Sastav upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od predstavnika država članica i Komisije, pri čemu svi oni imaju pravo glasa. Svaka država članica imenuje jednog člana upravnog odbora i njegova zamjenika koji zastupa člana u njegovoj odsutnosti. Komisija imenuje dva predstavnika i njihove zamjenike. Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

2.Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se s obzirom na svoje znanje, priznato iskustvo i angažiranost u području civilnog zrakoplovstva, uzimajući u obzir odgovarajuća upravljačka i administrativna stručna znanja, kao i stručno znanje u vezi s upravljanjem proračunom, koje treba iskoristiti za unapređivanje ostvarivanja ciljeva ove Uredbe. Oni najmanje imaju ukupnu odgovornost za politiku sigurnosti civilnog zrakoplovstva u svojim državama članicama.

3.Sve strane zastupljene u upravnom odboru nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta rada upravnog odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

4.Prema potrebi, sudjelovanje predstavnika europskih trećih zemalja u upravnom odboru u statusu promatrača te uvjeti za takvo sudjelovanje utvrđuju se sporazumima iz članka 118.

5.Savjetodavno tijelo iz članka 85. stavka 4. imenuje četiri svoja člana da u statusu promatrača sudjeluju na sastancima upravnog odbora. Njihova je uloga da, u najširem mogućem obliku, zastupaju različita mišljenja zastupljena u savjetodavnom tijelu. Mandat traje 24 mjeseca i može se produljiti jednom za još 24 mjeseca.

Članak 87.

Predsjednik upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa . Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika po službenoj dužnosti ako on nije sposoban obavljati svoje dužnosti.

2.Mandat predsjednika i zamjenika traje četiri godine i može se produljiti jednom za još četiri godine. Ako njihovo članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku trajanja njihova mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

Članak 88.

Sastanci upravnog odbora

1.Sastanke upravnog odbora saziva njegov predsjednik.

2.Upravni odbor svake godine održava najmanje dva redovita sastanka. Uz to, sastaje se na zahtjev predsjednika, Komisije ili najmanje trećine svojih članova.

3.Izvršni direktor Agencije sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

4.Upravni odbor može pozvati svaku osobu čije bi mišljenje moglo biti korisno da sudjeluje na sastancima odbora u statusu promatrača.

5.Agencija upravnom odboru pruža usluge tajništva.

Članak 89.

Pravila o glasovanju upravnog odbora

1.Ne dovodeći u pitanje članak 85. stavak 2. točke (c) i (d) te članak 92. stavak 7., upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa. Na zahtjev člana upravnog odbora, odluka iz članka 85. stavka 2. točke (k) donosi se jednoglasno.

2.Svaki član koji je imenovan u skladu s člankom 86. stavkom 1. ima jedan glas. U odsutnosti člana, njegov zamjenik ima pravo iskoristiti njegovo pravo glasa. Promatrači i izvršni direktor Agencije ne glasuju.

3.Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se podrobnija pravila glasovanja, a posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana te, prema potrebi, svi zahtjevi u pogledu kvoruma.

4.Za odluke o proračunskim ili kadrovskim pitanjima potreban je pozitivan glas Komisije.

Članak 90.

Izvršni odbor

1.Upravnom odboru pomaže izvršni odbor.

2.Izvršni odbor obavlja sljedeće:

(a)priprema odluke koje donosi upravni odbor;

(b)osigurava, zajedno s upravnim odborom, odgovarajuće naknadno postupanje s obzirom na saznanja i preporuke koje proizlaze iz izvješća i evaluacija unutarnje i vanjske revizije te na istragama OLAF-a;

(c)ne dovodeći u pitanje odgovornosti izvršnog direktora iz članka 91., pomaže mu i savjetuje ga pri provedbi odluka upravnog odbora s ciljem pojačanog nadzora administrativnog upravljanja i upravljanja proračunom.

3.Prema potrebi, izvršni odbor može zbog hitnosti donositi određene privremene odluke u ime upravnog odbora, osobito o pitanjima u vezi s administrativnim upravljanjem, uključujući obustavu delegiranja ovlasti tijela nadležnog za imenovanja, i proračunskim pitanjima. Takve se odluke upućuju na prvi sljedeći sastanak upravnog odbora radi potvrde.

4.Izvršni odbor sastoji se od predsjednika upravnog odbora, dvaju predstavnika Komisije i šest drugih članova koje je upravni odbor imenovao među svojim članovima s pravom glasa. Predsjednik upravnog odbora ujedno je i predsjednik izvršnog odbora. Izvršni direktor sudjeluje u sastancima izvršnog odbora, ali nema pravo glasa. Savjetodavni odbor može kao promatrača imenovati jednog od svojih članova.

5.Mandat članova izvršnog odbora jednak je mandatu članova upravnog odbora. Mandat članova izvršnog odbora ističe prestankom njihova članstva u upravnom odboru.

6.Izvršni odbor održava najmanje jedan redoviti sastanak svaka tri mjeseca. Uz to, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev svojih članova.

7.Upravni odbor donosi poslovnik izvršnog odbora.

Članak 91.

Odgovornosti izvršnog direktora

1.Izvršni direktor upravlja Agencijom. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, upravnog odbora i izvršnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne traži i ne prima upute ni od koje vlade te ni od kojeg drugog tijela.

2.Izvršni direktor izvješćuje Europski parlament o obavljanju svojih dužnosti kad ga se pozove da to učini. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da izvijesti o obavljanju svojih dužnosti.

3.Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Agenciji ovom Uredbom ili drugim aktima Unije. Izvršni direktor posebno je odgovoran za sljedeće:

(a)odobrava mjere Agencije utvrđene u članku 65. unutar granica određenih ovom Uredbom te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe;

(b)odlučuje o istragama, inspekcijskim pregledima i ostalim aktivnostima praćenja, kako je predviđeno člancima 71. i 73.;

(c)odlučuje o dodjeli zadaća kvalificiranim subjektima u skladu s člankom 58. stavkom 1. i o provedbi istraga koje u ime Agencije provode nacionalna nadležna tijela ili kvalificirani subjekti u skladu s člankom 71. stavkom 1.;

(d)poduzima potrebne mjere u vezi s aktivnostima Agencije u pogledu međunarodne suradnje u skladu s člankom 77.;

(e)poduzima sve potrebne korake, uključujući donošenje internih administrativnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osigurao pravilan rad Agencije u skladu s ovom Uredbom;

(f)provodi odluke koje donosi upravni odbor;

(g)priprema konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i dostavlja ga upravnom odboru na donošenje;

(h)priprema nacrt izvješća o procjenama prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 109. i provodi proračun u skladu s člankom 110.;

(i)delegira svoje ovlasti na druge članove osoblja Agencije. Komisija utvrđuje načine takvih delegiranja koji se navode u provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2.;

(j)priprema programski dokument iz članka 106. stavka 1. i dostavlja ga upravnom odboru na donošenje nakon dobivanja mišljenja Komisije;

(k)provodi programski dokument iz članka 106. stavka 1. i izvješćuje upravni odbor o njegovoj provedbi;

(l)priprema plan djelovanja na temelju zaključaka izvješća i evaluacija unutarnje i vanjske revizije, kao i istraga OLAF-a, te Komisiju izvješćuje o napretku dva puta na godinu, a upravni i izvršni odbor redovito;

(m)štiti financijske interese Unije primjenom preventivnih mjera za suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako su utvrđene nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa i, ako je potrebno, određivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(n)priprema strategiju Agencije za borbu protiv prijevara i dostavlja je upravnom odboru na donošenje;

(o)priprema nacrte financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju;

(p)priprema Europski plan sigurnosti u zračnom prometu i njegova naknadna ažuriranja te ih dostavlja upravnom odboru na donošenje;

(q)izvješćuje upravni odbor o provedbi Europskog plana sigurnosti u zračnom prometu;

(r)odgovara na zahtjeve Komisije za pružanje pomoći u skladu s ovom Uredbom;

(s)prihvaća prijenose odgovornosti na Agenciju u skladu s člancima 53. i 54.;

(t)svakodnevno upravlja Agencijom.

4.Izvršni direktor odgovoran je i za odlučivanje je li, radi obavljanja zadaća Agencije na učinkovit i djelotvoran način, potrebno osnovati jedan ili više lokalnih ureda u jednoj ili više država članica. Ta odluka zahtijeva prethodnu suglasnost Komisije, upravnog odbora i države članice u kojoj se namjerava osnovati lokalni ured. U toj se odluci navodi opseg aktivnosti koje taj lokalni ured obavlja tako da se izbjegavaju nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih funkcija Agencije.

Članak 92.

Izvršni direktor

1.Izvršni direktor angažira se kao privremeni djelatnik Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Izvršnog direktora, na temelju zasluga te dokaza o kvalifikacijama i iskustvu relevantnom za civilno zrakoplovstvo, imenuje upravni odbor među kandidatima s popisa koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira.

Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik upravnog odbora.

Prije imenovanja, kandidat kojeg je Upravni odbor odabrao može biti pozvan da ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.

3.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija obavlja procjenu u kojoj uzima u obzir ocjenu rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Agencije.

4.Upravni odbor može, na prijedlog Komisije kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 3., jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za najviše pet godina. Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri produljenja mandata izvršnog direktora prije produljenja mandata izvršnog direktora. U roku od mjesec dana prije tog produljenja izvršni direktor može biti pozvan da ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.

5.Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne može na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

6.Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke upravnog odbora donesene na prijedlog Komisije.

7.Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

8.Izvršnom direktoru može pomagati jedan direktor ili više njih. Ako je izvršni direktor odsutan ili spriječen, zamjenjuje ga jedan od direktora.

Članak 93.

Ovlasti žalbenog odbora

1.Kao dio administrativnog ustroja Agencije, osniva se jedan žalbeni odbor ili više njih. Komisija utvrđuje broj žalbenih odbora i raspodjelu poslova među njima u provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2.

2.Žalbeni odbori nadležni su za odlučivanje o žalbama protiv odluka iz članka 97. Žalbeni odbori sastaju se prema potrebi.

Članak 94.

Sastav žalbenog odbora

1.Žalbeni odbor sastoji se od predsjednika i dva druga člana.

2.Predsjednik i drugi članovi imaju zamjenike koji ih zastupaju tijekom njihove odsutnosti.

3.Predsjednika, druge članove i njihove zamjenike imenuje upravni odbor s popisa kvalificiranih kandidata koji je ustanovila Komisija.

4.Kad žalbeni odbor ocijeni da priroda žalbe to nalaže, od upravnog odbora može zatražiti da imenuje najviše dva dodatna člana s popisa iz stavka 3.

5.O kvalifikacijama koje se traže od članova svakog žalbenog odbora, njihovu statusu i ugovornom odnosu s Agencijom, ovlastima pojedinačnih članova u fazi pripreme odluka i uvjetima glasovanja odlučuje Komisija. Komisija to čini provedbenim aktima koji se donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 116. stavka 2.

Članak 95.

Članovi žalbenog odbora

1.Mandat članova žalbenog odbora, uključujući predsjednika i zamjenike, traje pet godina i može se produljiti za još pet godina.

2.Članovi žalbenog odbora su neovisni. Pri donošenju odluka ne smiju tražiti ni primati upute ni od koje vlade i ni od kojeg drugog tijela.

3.Članovi žalbenog odbora ne smiju obnašati druge dužnosti u Agenciji. Dužnost članova žalbenog odbora može se obnašati pola radnog vremena.

4.Članove žalbenog odbora ne smije se tijekom njihova mandata razriješiti dužnosti ili ukloniti s popisa kvalificiranih kandidata, osim ako za takvo razrješenje, odnosno uklanjanje s popisa kvalificiranih kandidata, postoje utemeljeni razlozi i Komisija, nakon dobivanja mišljenja upravnog odbora, donese odluku u tom smislu.

Članak 96.

Isključenje i prigovori

1.Članovi žalbenog odbora ne sudjeluju u žalbenom postupku ako u njemu imaju bilo kakav osobni interes ili ako su prethodno sudjelovali u postupku kao zastupnici jedne od stranaka ili su sudjelovali u donošenju odluke koja je predmet žalbe.

2.Ako član žalbenog odbora zbog jednog od razloga iz stavka 1. ili bilo kojeg drugog razloga smatra da ne bi smio sudjelovati u žalbenom postupku, o tome obavješćuje žalbeni odbor.

3.Stranke u žalbenom postupku mogu uputiti prigovor na člana žalbenog odbora zbog nekog od razloga iz stavka 1. ili zbog sumnje u njegovu pristranost. Takav prigovor nije dopušten ako je stranka u žalbenom postupku, unatoč tomu što je bila svjesna razloga za prigovor, poduzela postupovnu radnju. Prigovor se ne smije temeljiti na državljanstvu članova.

4.Žalbeni odbor odlučuje o mjerama koje treba poduzeti u slučajevima iz stavaka 2. i 3. bez sudjelovanja dotičnog člana. Za potrebe tog odlučivanja dotičnog člana u žalbenom odboru zamjenjuje njegov zamjenik.

Članak 97.

Odluke protiv kojih se može podnijeti žalba

1.Žalba se može podnijeti na odluke koje Agencija donese u skladu s člancima 53., 54., 55., 66., 67., 68., 69., 70., 71. ili 115.

2.Žalba koja je podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak. Međutim, ako smatra da okolnosti to dopuštaju, Agencija može odgoditi izvršenje odluke protiv koje je bila podnesena žalba.

3.Žalba protiv odluke kojom se ne obustavlja postupak u pogledu jedne od stranaka može se podnijeti samo zajedno sa žalbom protiv konačne odluke, osim ako odluka ne predviđa zasebnu žalbu.

Članak 98.

Osobe koje imaju pravo na žalbu

Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti žalbu protiv odluke naslovljene na nju ili protiv odluke koja je se, premda je naslovljena na neku drugu osobu, neposredno i pojedinačno tiče. Stranke u postupku mogu biti stranke u žalbenom postupku.

Članak 99.

Rok i oblik

Žalba se, zajedno s obrazloženjem razloga za žalbu, podnosi tajništvu žalbenog odbora u pisanom obliku u roku dva mjeseca od dana kad je dotična osoba bila obaviještena o mjeri, odnosno, u slučaju izostanka takve obavijesti, od dana kad je dotična osoba saznala za mjeru.

Članak 100.

Interlokutorno preispitivanje

1.Žalbeni odbor prije razmatranja žalbe daje priliku Agenciji da preispita svoju odluku. Ako izvršni direktor smatra da je žalba utemeljena, odluku ispravlja u roku od dva mjeseca od dana kada je primio obavijest. To se ne primjenjuje ako u žalbenom postupku postoje međusobno suprotstavljene stranke.

2.Ako se odluka ne ispravi, Agencija odmah odlučuje hoće li odgoditi izvršenje odluke u skladu s člankom 97. stavkom 2.

Članak 101.

Razmatranje žalbi

1.Žalbeni odbor ocjenjuje je li žalba dopuštena i utemeljena.

2.Ako razmatra žalbu na temelju stavka 1., žalbeni odbor djeluje brzo. Kad je to potrebno, poziva stranke u žalbenom postupku da u određenim rokovima podnesu pisane primjedbe na pismena samog žalbenog odbora ili na podneske drugih stranaka u žalbenom postupku. Žalbeni odbor može odlučiti o održavanju usmenog saslušanja, bilo po službenoj dužnosti bilo na obrazloženi zahtjev jedne od stranaka u žalbenom postupku.

Članak 102.

Odluke o žalbi

Ako zaključi da žalba nije dopuštena ili da razlozi za žalbu nisu utemeljeni, žalbeni odbor odbija žalbu. Ako zaključi da je žalba dopuštena i da su razlozi za žalbu utemeljeni, žalbeni odbor predmet dostavlja Agenciji. Agencija, uzimajući u obzir odluku žalbenog odbora, donosi novu obrazloženu odluku.

Članak 103.

Postupci pred Sudom Europske unije

1.Sudu Europske unije moguće je podnijeti tužbu za poništenje pravno obvezujućih akata Agencije zbog nepostupanja i, u skladu s člankom 84., zbog izvanugovorne odgovornosti te, u skladu s odredbom o arbitraži, ugovorne odgovornosti za štetu koju je Agencija prouzročila svojim aktivnostima.

2.Tužbe za poništenje odluka koje je Agencija donijela u skladu s člancima 53., 54., 55., 66., 67., 68., 69., 70., 71. ili 115. mogu se podnijeti Sudu Europske unije tek nakon što se iscrpe svi žalbeni postupci unutar Agencije.

3.Institucije država članica i Unije mogu protiv odluka Agencije podnijeti tužbu izravno Sudu Europske unije, bez obveze da iscrpe sve žalbene postupke unutar Agencije.

4.Agencija poduzima sve potrebne mjere za poštovanje presude Suda Europske unije.

ODJELJAK III.

Metode rada

Članak 104.

Postupci za izradu mišljenja, certifikacijskih specifikacija, prihvatljivih načina usklađivanja i uputa

1.Upravni odbor uspostavlja transparentne postupke za davanje mišljenja, certifikacijskih specifikacija, prihvatljivih načina usklađivanja i uputa iz članka 65. stavaka 1. i 3.

Za te postupke vrijedi sljedeće:

(a)temelje se na stručnom znanju kojim raspolažu nacionalna nadležna tijela;

(b)prema potrebi uključuju odgovarajuće stručnjake zainteresiranih strana ili se temelje na stručnom znanju odgovarajućih europskih normizacijskih tijela ili drugih stručnih tijela;

(c)osiguravaju da Agencija objavljuje dokumente i da se savjetuje sa zainteresiranim stranama u skladu s vremenskim rasporedom i postupkom koji uključuje obvezu Agencije da u pisanom obliku odgovara na postupak savjetovanja.

2.Kad, u skladu s člankom 65. stavcima 1. i 3., oblikuje mišljenja, certifikacijske specifikacije, prihvatljive načine usklađivanja i upute, Agencija uspostavlja postupak za prethodno savjetovanje s državama članicama. U tu svrhu može osnovati radnu skupinu u kojoj svaka država članica ima pravo imenovati jednog stručnjaka. Ako je potrebno savjetovanje u vezi s vojnim aspektima, Agencija uključuje i Europsku obrambenu agenciju. Ako je potrebno savjetovanje u vezi s mogućim društvenim učinkom tih mjera Agencije, Agencija uključuje dionike, među njima i socijalne partnere EU-a.

3.Agencija objavljuje mišljenja, certifikacijske specifikacije, prihvatljive načine usklađivanja i upute izrađene na temelju članka 65. stavaka 1. i 3. te postupke uspostavljene na temelju članka 1. u službenom glasilu Agencije.

Članak 105.

Postupci za donošenje odluka

1.Upravni odbor uspostavlja transparentne postupke za donošenje pojedinačnih odluka u skladu s člankom 65. stavkom 4.

Za te postupke vrijedi sljedeće:

(a)osiguravaju saslušanje fizičke ili pravne osobe na koju je odluka naslovljena, ali i svake druge stranke kojih se to neposredno i pojedinačno tiče;

(b)njima se osigurava priopćavanje odluke fizičkim ili pravnim osobama i njezino objavljivanje, podložno zahtjevima iz članka 112. i članka 121. stavka 2.;

(c)njima se osigurava informiranje fizičkih ili pravnih osoba na koje je odluka naslovljena, kao i svih drugih stranaka u postupku, o pravnim lijekovima koji su im dostupni u skladu s ovom Uredbom;

(d)njima se osigurava da odluka sadržava obrazloženje.

2.Upravni odbor uspostavlja postupke uz navođenje uvjeta pod kojima se odluke priopćuju predmetnim osobama, uključujući informacije o raspoloživim žalbenim postupcima kako su predviđeni ovom Uredbom.

Članak 106.

Godišnje i višegodišnje programiranje

1.Do 31. prosinca svake godine, u skladu s člankom 85. stavkom 2. točkom (c), upravni odbor, na temelju nacrta koji je pripremio izvršni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije te, kad je riječ o višegodišnjem programiranju, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donosi programski dokument koji sadržava višegodišnji i godišnji program rada. Taj dokument dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna i, ako je potrebno, može se u skladu s tim prilagoditi.

2.Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Uz to, sadržava opis aktivnosti koje je potrebno financirati i podatke o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima svakoj aktivnosti u skladu s načelima donošenja proračuna i upravljanja na temelju aktivnosti, navodeći koje aktivnosti treba financirati iz proračuna regulatornih aktivnosti, a koje iz naknada i pristojbi koje prima Agencija. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom. Godišnji program obuhvaća strategiju Agencije o međunarodnoj suradnji u skladu s člankom 77. i aktivnosti Agencije povezane s tom strategijom.

3.Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Agencija dobije novu zadaću.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se po istom postupku kao i početni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.U višegodišnjem programu rada navodi se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. On sadržava i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

Programiranje resursa ažurira se svake godine. Strateški program ažurira se prema potrebi, posebno na temelju nalaza evaluacije iz članka 113.

Članak 107.

Konsolidirano godišnje izvješće o radu

1.U konsolidiranom godišnjem izvješću o radu opisuje se kako je Agencija provela godišnji program rada, proračun i plan radnih mjesta. U njemu se jasno navodi koje su ovlasti i zadaće Agencije dodane, promijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom godinom.

2.Izvješće sadržava pregled aktivnosti koje Agencija obavlja i ocjenu njihovih rezultata s obzirom na utvrđene ciljeve, pokazatelje uspješnosti i vremenski raspored, rizike povezane s tim aktivnostima, korištenje resursima i opće poslovanje Agencije te učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnje kontrole. Uz to, navodi se koje su aktivnosti bile financirane iz proračuna regulatornih aktivnosti, a koje iz naknada i pristojbi koje je primila Agencija.

Članak 108.

Transparentnost i komunikacija

1.Na dokumente u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. Time se ne dovode u pitanje pravila o pristupu podacima i informacijama utvrđena Uredbom (EU) br. 376/2014 i delegiranim aktima donesenima na temelju članka 61. stavka 4. i članka 63. stavka 8.

2.Agencija može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Ona ponajprije osigurava da javnost i sve zainteresirane strane, uz objavu iz članka 104. stavka 3., brzo dobiju objektivne, pouzdane i lako razumljive informacije o njezinu radu. Agencija osigurava da dodjelom svojih resursa za komunikacijske aktivnosti ne ugrožava učinkovito obavljanje zadaća iz članka 64.

3.Prema potrebi, Agencija prevodi materijale bitne za sigurnost na službene jezike Unije. Nacionalna nadležna tijela pomažu Agenciji učinkovitim davanjem informacija bitnih za sigurnost u okviru svoje nadležnosti i na svojem jeziku.

4.Sve fizičke ili pravne osobe imaju se pravo pisanim putem obratiti Agenciji na bilo kojem od službenih jezika Unije te imaju pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

5.Prevoditeljske usluge potrebne za rad Agencije osigurava Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

ODJELJAK IV.

Financijski zahtjevi

Članak 109.

Proračun

1.Ne dovodeći u pitanje druge prihode, prihodi Agencije sastoje se od:

(a)doprinosa Unije;

(b)doprinosa bilo koje europske treće zemlje s kojom je Unija sklopila međunarodne sporazume, kako je navedeno u članku 118.;

(c)naknada koje plaćaju podnositelji zahtjeva za izdavanje certifikata i imatelji certifikata koje izdaje Agencija te osobe koje registriraju izjave kod Agencije;

(d)pristojbi za objave, osposobljavanje i sve druge usluge koje pruža Agencija, kao i za postupanje po žalbi;

(e)svih dobrovoljnih financijskih doprinosa država članica, trećih zemalja i drugih subjekata ako takvi doprinosi ne ugrožavaju neovisnost i nepristranost Agencije;

(f)pristojbi koje se plaćaju u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/XXXX o provedbi jedinstvenog europskog neba za odgovarajuće zadaće nadležnog tijela u vezi s ATM-om/ANS-om;

(g)bespovratnih sredstava.

2.Rashodi Agencije uključuju osoblje, administrativne, infrastrukturne i rashode poslovanja. U vezi s rashodima poslovanja, proračunske obveze za aktivnosti koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se, prema potrebi, rasporediti na godišnje obroke tijekom nekoliko godina.

3.Prihodi i rashodi su uravnoteženi.

4.Proračuni regulatornih aktivnosti, naknade propisane i naplaćene za aktivnosti certifikacije te pristojbe naplaćene od Agencije zasebno se prikazuju u proračunu Agencije.

5.Agencija svoje planiranje radnih mjesta i upravljanje resursima povezano s naknadama i pristojbama prilagođava tako da može brzo odgovoriti na fluktuacije prihoda od naknada i pristojbi.

6.Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, uključujući i nacrt plana radnih mjesta, i šalje ga upravnom odboru. Taj nacrt plana radnih mjesta, s obzirom na radna mjesta koja se financiraju iz naknada i pristojbi, temelji se na ograničenom skupu pokazatelja koje Komisija odobri za mjerenje radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije, a u njemu se navode resursi potrebni za zadovoljavanje potreba za certifikacijom i ostalim aktivnostima Agencije na učinkovit i pravodoban način, uključujući one koje proizlaze iz prijenosa odgovornosti u skladu s člancima 53., 54. i 55. Upravni odbor na temelju tog nacrta donosi privremeni nacrt procjene o prihodima i rashodima Agencije za sljedeću financijsku godinu. Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije šalje se Komisiji do 31. siječnja svake godine.

7.Najkasnije do 31. ožujka upravni odbor dostavlja Komisiji i europskim trećim zemljama s kojima je Unija sklopila međunarodne sporazume iz članka 118. završni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije, koji uključuje nacrt plana radnih mjesta i privremeni program rada.

8.Komisija šalje izjavu o procjenama tijelu nadležnom za proračun zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

9.Komisija, na temelju izvješća o procjenama, u nacrt općeg proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnim za plan radnih mjesta i iznos doprinosa iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

10.Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos Agenciji te donosi plan radnih mjesta Agencije.

11.Proračun donosi upravni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prilagođava prema potrebi.

12.Upravni odbor bez odgađanja obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri da provede bilo koji projekt koji bi mogao imati znatne financijske posljedice na financiranje proračuna, a posebno projekte u vezi s nekretninama, kao što su najam ili kupnja zgrada, te o tome obavješćuje Komisiju. Na svaki projekt povezan sa zgradama koji će vjerojatno imati znatne posljedice na proračun Agencije primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 25 .

Ako je jedinica proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, to mišljenje dostavlja upravnom odboru u roku od šest tjedana od dana primitka obavijesti o projektu.

Članak 110.

Provedba i nadzor proračuna

1.Izvršni direktor provodi proračun Agencije.

2.Najkasnije do 1. ožujka nakon svake financijske godine računovodstveni službenik Agencije dostavlja privremene financijske izvještaje računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu. Uz to, računovodstveni službenik Agencije do 1 ožujka nakon svake financijske godine dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu računovodstvenom službeniku Komisije. Računovodstveni službenik Komisije konsolidira privremene financijske izvještaje institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 147. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

3.Najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine izvršni direktor dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

4.U skladu s člankom 148. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, nakon primitka primjedaba Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Agencije, računovodstveni službenik sastavlja završne financijske izvještaje Agencije, za koje je sam odgovoran, a izvršni direktor dostavlja ih upravnom odboru na mišljenje.

5.Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvještajima Agencije.

6.Računovodstveni službenik najkasnije do 1. srpnja nakon svake financijske godine dostavlja završne financijske izvještaje, zajedno s mišljenjem upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

7.Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8.Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe najkasnije do 30. rujna. Taj odgovor šalje i upravnom odboru i Komisiji.

9.Na zahtjev Europskog parlamenta, izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu sve informacije potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za dotičnu financijsku godinu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

10.Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru u pogledu izvršavanja proračuna za godinu N.

Članak 111.

Borba protiv prijevara

1.U cilju borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 27 primjenjuju se bez ograničenja.

2.Agencija pristupa Međuinstitucijskom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 28 u roku od šest mjeseci od [OP molimo unesite točan datum, kako je navedeno u članku 127.] te donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na njezino osoblje s pomoću predloška iz Priloga tom Sporazumu.

3.Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika nepovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od Agencije primili sredstva Unije.

4.OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 29 .

5.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2., 3. i 4., sporazumi Agencije o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te njezini ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava sadržavaju odredbe kojima se Europski revizorski sud i OLAF izričita ovlašćuju za provođenje takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 112.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Agencija donosi svoja sigurnosna pravila koji su ekvivalentna sigurnosnim propisima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 30 i 2015/444 31 . Sigurnosna pravila Agencije obuhvaćaju, među ostalim, odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka.

Članak 113.

Evaluacija

1.Najkasnije [pet godina nakon datuma iz članka 127. – OP molimo unesite točan datum] i svakih pet godina nakon toga Komisija naručuje evaluaciju u skladu sa smjernicama Komisije za ocjenjivanje učinka Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće. Evaluacijom se posebno zahvaćaju eventualna potreba izmjene mandata Agencije i financijske posljedice te izmjene.

2.Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Agencije više nije opravdano s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće koji su joj dodijeljeni, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

3.Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru dostavlja nalaze evaluacije zajedno sa svojim zaključcima. Nalazi evaluacije se objavljuju.

Članak 114.

Financijska pravila

Nakon savjetovanja s Komisijom, upravni odbor donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju. Ona ne odstupaju od Delegirane Uredbe (EU) br. 1271/2013, osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad Agencije te je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

Članak 115.

Naknade i pristojbe

1.Komisiju se ovlašćuje donositi delegirane akte u skladu s člankom 117. kako bi na temelju stavaka 3., 4., 5. i 6. utvrdila detaljna pravila u pogledu naknada i pristojbi koje naplaćuje Agencija.

2.Prije donošenja pravila iz stavka 1. Komisija se savjetuje s Agencijom.

3.Pravilima iz stavka 1. posebno se određuju usluge za koje se na temelju članka 109. stavka 1. točaka (c) i (d) plaćaju naknade i pristojbe, visina naknada i pristojbi te način njihova plaćanja.

4.Naknade i pristojbe naplaćuju se za:

(a)izdavanje i produljenje valjanosti certifikata te registraciju izjava koje obavlja Agencija u skladu s ovom Uredbom te njezine aktivnosti nadzora nad aktivnostima na koje se ti certifikati i izjave odnose;

(b)objave, osposobljavanje i sve druge usluge koje pruža Agencija te odražavaju stvarni trošak svake pojedinačne pružene usluge;

(c)obradu žalbi.

Sve naknade i pristojbe izražavaju se i plaćaju u eurima.

5.Visina naknada i pristojbi određuje se tako da s njima povezani prihodi budu dostatni za pokriće ukupnih troškova aktivnosti povezanih s pružanim uslugama te da se izbjegne stvaranje znatnih viškova. Svi rashodi Agencije povezani s osobljem koje sudjeluje u aktivnostima iz stavka 3., a posebno proporcionalni doprinos poslodavca za mirovinsko osiguranje, odražavaju se u tim troškovima. Naknade i pristojbe namjenski su prihodi Agencije za aktivnosti povezane s uslugama za koje se plaćaju naknade i pristojbe.

6.Proračunski viškovi koji proizlaze iz naknada i pristojbi koriste se za financiranje budućih aktivnosti povezanih s naknadama i pristojbama ili za poravnanje gubitaka. Ako se znatan pozitivan ili negativan proračunski rezultat ponavlja, visina naknada i pristojbi se preispituje.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

Odborski postupak

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Za upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Za upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.Za upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 4.

Članak 117.

Delegiranje ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 3. točke (d), članka 18., članka 25., članka 28., članka 34., članka 39., članka 44., članka 47., članka 50., članka 51. stavka 10., članka 52. stavka 5., članka 72. stavka 4. i članka 115. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje.

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 3. točke (d), članka 18., članka 25., članka 28., članka 34., članka 39., članka 44., članka 47., članka 50., članka 51. stavka 10., članka 52. stavka 5., članka 72. stavka 4. i članka 115. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke dan nakon dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5.Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 3. točke (d), članka 18., članka 25., članka 28., članka 34., članka 39., članka 44., članka 47., članka 50., članka 51. stavka 10., članka 52. stavka 5., članka 72. stavka 4. i članka 115. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. To se razdoblje produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 118.

Sudjelovanje europskih trećih zemalja

Agencija je otvorena za sudjelovanje europskih trećih zemalja koje su ugovorne stranke Čikaške konvencije i koje su s Unijom sklopile međunarodne sporazume na temelju kojih primjenjuju pravo Unije u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

Ti međunarodni sporazumi mogu obuhvaćati odredbe kojima se određuju priroda i opseg sudjelovanja europske treće zemlje u vezi s radom Agencije, uključujući odredbe o financijskim doprinosima i osoblju. Kako bi se te odredbe provele, Agencija može u skladu s člankom 77. stavkom 2. dogovoriti radne mehanizme s nadležnim tijelom dotične europske treće zemlje.

Članak 119.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu i objekti koje ta država članica daje na raspolaganje zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice u kojoj se sjedište nalazi koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja upravnog odbora i najkasnije u roku od [OP molimo unesite točan datum – dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

2.Država članica domaćin Agencije osigurava najbolje moguće uvjete za rad Agencije, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 120.

Sankcije

Države članice određuju sankcije za povrede odredaba ove Uredbe te delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju ove Uredbe. Sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćaju od povreda.

Članak 121.

Obrada osobnih podataka

1.Kad je riječ o obradi osobnih podataka u okviru ove Uredbe, države članice svoje zadaće na temelju ove Uredbe provode u skladu s nacionalnim zakonima ili drugim propisima kojima se prenosi Direktiva 95/46/EZ.

2.Kad je riječ o obradi osobnih podataka u okviru ove Uredbe, Komisija i Agencija svoje zadaće na temelju ove Uredbe provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 122.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 216/2008 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 216/2008 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga X.

Članak 123.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1008/2008

Uredba (EZ) br. 1008/2008 mijenja se kako slijedi:

1. u članku 4., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) posjeduje valjanu svjedodžbu zračnog prijevoznika (AOC) koju je izdalo nacionalno tijelo države članice ili Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa;”;

2.članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Svjedodžba zračnog prijevoznika (AOC)

1. Izdavanje i valjanost operativne dozvole u svakom trenutku ovisi o posjedovanju valjane svjedodžbe zračnog prijevoznika (AOC) u kojoj su navedene djelatnosti obuhvaćene operativnom dozvolom.

2. Svaka se promjena u svjedodžbi zračnog prijevoznika Zajednice, prema potrebi, navodi u operativnoj dozvoli.

Ako su dva nadležna tijela različita, tijelo nadležno za svjedodžbu zračnog prijevoznika odmah obavješćuje tijelo nadležno za izdavanje dozvole o svakoj takvoj promjeni.

3. Ako su dva nadležna tijela različita, tijelo nadležno za svjedodžbu zračnog prijevoznika i tijelo nadležno za izdavanje dozvole utvrđuju postupke za razmjenu svih informacija bitnih za procjenu financijskog položaja zračnog prijevoznika Zajednice koje mogu utjecati na sigurnost njegovih operacija ili koje mogu tijelu nadležnom za svjedodžbu zračnog prijevoznika pomoći u obavljanju aktivnosti nadzora povezanih sa sigurnošću.”;

3.u članku 12., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavke 3. i 5., zrakoplov kojim se koristi zračni prijevoznik Zajednice mora biti registriran, prema izboru države članice čije nadležno tijelo izdaje operativnu dozvolu, bilo u njezinu državnom registru bilo unutar Unije.”;

4.članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ugovor o zakupu bez posade kojeg je zračni prijevoznik Zajednice stranka ili ugovor o zakupu s posadom temeljem kojeg je zračni prijevoznik Zajednice zakupac zrakoplova unajmljenog s posadom kojim upravlja operator iz treće zemlje podliježe prethodnom odobrenju u skladu s Uredbom (EU) br. [XX/XXX potrebno je unijeti upućivanje na ovu Uredbu] te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Zračni prijevoznik Zajednice koji unajmljuje zrakoplov bez posade registriran u trećoj zemlji pribavlja prethodno odobrenje od tijela nadležnog za njegovu svjedodžbu zračnog prijevoznika. Nadležno tijelo odobrenje daje u skladu s u skladu s Uredbom (EU) br. [XX/XXX potrebno je unijeti upućivanje na ovu Uredbu] te delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.”.

Članak 124.

Izmjene Uredbe (EU) br. 996/2010

Članak 5. Uredbe (EU) br. 996/2010 mijenja se kako slijedi:

„1. Svaka nesreća ili ozbiljna nezgoda u kojoj je sudjelovao zrakoplov na koji se primjenjuje Uredba (EU) GGGG/BR. [upućivanje na novu uredbu] Europskog parlamenta i Vijeća* predmet je istrage koja se odnosi na sigurnost u državi članici u kojoj se nesreća ili ozbiljna nezgoda dogodila.

2. Ako zrakoplov na koji se primjenjuje Uredba (EU) GGGG/BR. [upućivanje na novu uredbu] i koji je registriran u državi članici doživi nesreću ili ozbiljnu nezgodu na mjestu za koje se ne može sa sigurnošću odrediti nalazi li se na državnom području neke države, istragu koja se odnosi na sigurnost provodi tijelo odgovorno za istrage koje se odnose na sigurnost one države članice u kojoj je zrakoplov registriran.

3. Opseg istraga koje se odnose na sigurnost iz stavaka 1., 2. i 4. te postupak u skladu s kojim takve istrage treba voditi određuje tijelo odgovorno za istrage koje se odnose na sigurnost, uzimajući pritom u obzir pouke koje namjerava izvući iz takvih istraga radi poboljšanja sigurnosti u zračnom prometu.

4. Tijela odgovorna za istrage koje se odnose na sigurnost mogu odlučiti istražiti nezgode koje nisu navedene u stavcima 1. i 2. te nesreće ili ozbiljne nezgode u kojima su sudjelovali drugi tipovi zrakoplova, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom država članica, ako očekuju da će takvim istragama steći spoznaje o sigurnosti.

5. Odstupajući od stavaka 1. i 2., tijelo odgovorno za istrage koje se odnose na sigurnost može odlučiti, uzimajući u obzir očekivane pouke za poboljšanje sigurnosti u zračnom prometu, ne pokrenuti istragu koja se odnosi na sigurnost ako se nesreća ili ozbiljna nezgoda odnosi na bespilotni zrakoplov za koji se ne zahtijeva certifikat ili izjava u skladu s člankom 46. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) GGGG/BR. [upućivanje na novu uredbu] ili se odnosi na zrakoplov s posadom maksimalne uzletne mase od najviše 2250 kg u kojoj ni jedna osoba nije smrtno ili ozbiljno ozlijeđena.

6. Cilj istraga koje se odnose na sigurnost iz stavaka 1., 2. i 4. ni u kojem slučaju nije utvrđivanje krivnje ili odgovornosti. Istrage su neovisne i odvojene od sudskih ili upravnih postupaka utvrđivanja krivnje ili odgovornosti i njima se oni ne dovode u pitanje.”.

Članak 125.

Izmjene Uredbe (EU) br. 376/2014

U članku 3. Uredbe (EU) br. 376/2014 stavak 2. mijenja se kako slijedi:

„2. Ova se Uredba primjenjuje na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću s civilnim zrakoplovima na koje se primjenjuje Uredba [dodati upućivanje na novu uredbu].

Ova se Uredba, međutim, ne primjenjuje na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću s bespilotnim zrakoplovima za koje se ne zahtijeva certifikat ili izjava u skladu s člankom 46. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) GGGG/BR. [upućivanje na novu uredbu], osim ako je posljedica događaja ili druge informacije povezane sa sigurnošću s takvim bespilotnim zrakoplovom bila smrtna ili ozbiljna ozljeda najmanje jedne osobe ili sa zrakoplovom koji nije bespilotni zrakoplov.

Države članice mogu odlučiti primjenjivati ovu Uredbu i na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću koji uključuju zrakoplove na koje se ne primjenjuje Uredba [dodati upućivanje na novu uredbu].”

Članak 126.

Prijelazne odredbe

1.Certifikati koji su izdani ili priznati i izjave koje su dane ili priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 ostaju valjani i smatra se da su izdani, dani ili priznati u skladu s odgovarajućim odredbama ove Uredbe, uključujući za potrebe primjene članka 56.

2.Najkasnije do [pet godina nakon datuma iz članka 127. – OP molimo unesite točan datum] provedbena pravila donesena na temelju Uredbe (EZ) br. 216/2008 prilagođavaju se odredbama ove Uredbe. Do prilagodbe, svako upućivanje u tim provedbenim pravilima na:

(a)„komercijalnu djelatnost” smatra se upućivanjem na članak 3. točku (i) Uredbe (EZ) br. 216/2008;

(b)„kompleksni zrakoplov na motorni pogon” smatra se upućivanjem na članak 3. točku (j) Uredbe (EZ) br. 216/2008;

(c)„uređaje” smatra se upućivanjem na članak 3. točku 28. ove Uredbe;

(d)„dozvolu rekreacijskog pilota” smatra se upućivanjem na dozvolu iz članka 7. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 216/2008;

(e)„komercijalni zračni prijevoz” smatra se upućivanjem na članak 2. stavak 1. Uredbe Komisije (EU) br. 965/2012 32 .

3.Odstupajući od članaka 45. i 46., odgovarajuće odredbe Uredbe (EZ) br. 216/2008 nastavljaju se primjenjivati do stupanja na snagu delegiranih akata donesenih na temelju članka 47.

4.Države članice raskidaju ili prilagođavaju postojeće bilateralne sporazume koje su sklopile s trećim zemljama za područja obuhvaćena ovom Uredbom što je prije moguće nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a u svakom slučaju prije [tri godine nakon datuma iz članka 127. – OP molimo unesite točan datum].  

Članak 127.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 33  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 34  

⌧ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produljenje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    ◻prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    ◻financijski utjecaj od GGGG do GGGG

⌧ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7.Predviđene metode upravljanja 35  

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    ◻preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–⌧ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

* Doprinos Švicarske slijedom Odluke br. 1/2007 (2008/100/EZ)        

Zatražene nove proračunske linije n. p.

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode 39  

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.1.1Predloženi nacrt plana radnih mjesta u EASA-i, 2017. – 2020.

* Te će se brojke prilagoditi s obzirom na sustav fleksibilnosti za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama koji treba razviti na temelju skupa pokazatelja u pogledu radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije koje Komisija treba odobriti. Najkasnije do donošenja nacrta proračuna za 2017. Komisija će predstaviti revidirani zakonodavni financijski izvještaj s obzirom na pojedinosti o tome kako bi sustav fleksibilnosti za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama funkcionirao u praksi i kakav bi bio odgovarajući utjecaj na plan radnih mjesta Agencije. U očekivanju rezultata tog tekućeg rada, u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom ovom prijedlogu navodi se stalan broj za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama, na temelju Komunikacije Komisije o programiranju ljudskih i financijskih resursa za decentralizirane agencije 2014. – 2020., koji je prilagođen odlukama koje je proračunsko tijelo donijelo u postupku donošenja proračuna za 2016. i ranijim odlukama.

** Podaci za 2016. ovise o završnom proračunu koji donosi proračunsko tijelo. Podatke za 2017. – 2020. možda će trebati prilagoditi nakon donošenja konačnog proračuna svake godine.

* Navedene brojke uključuju smanjenje od 2 % (smanjenje osoblja od 1 % i godišnja pristojba od 1 % za preraspodjelu zaposlenika) do 2018. te dodatna radna mjesta predviđena za operatore iz trećih zemalja (TCO) i daljinski upravljane zrakoplovne sustave (RPAS) kako je utvrđeno u Prilogu I. Komunikaciji o programiranju ljudskih i financijskih resursa (COM(2013)519).

* Te će se brojke prilagoditi s obzirom na sustav fleksibilnosti za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama koji treba razviti na temelju skupa pokazatelja u pogledu radnog opterećenja i učinkovitosti Agencije koje Komisija treba odobriti. Najkasnije do donošenja nacrta proračuna za 2017. Komisija će predstaviti izmijenjeni zakonodavni financijski izvještaj s obzirom na pojedinosti o tome kako bi sustav fleksibilnosti za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama funkcionirao u praksi i kakav bi bio odgovarajući utjecaj na plan radnih mjesta Agencije. U očekivanju rezultata tog tekućeg rada, u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom ovom prijedlogu navodi se stalan broj za radna mjesta povezana s naknadama i pristojbama, na temelju Komunikacije Komisije o programiranju ljudskih i financijskih resursa za decentralizirane agencije 2014. – 2020., koji je prilagođen odlukama koje je proračunsko tijelo donijelo u postupku donošenja proračuna za 2016. i ranijim odlukama.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    ◻Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje 43 :

–(osnova za izračun: ukupni prosječni trošak 1 EPRV-a: 132 000 EUR)

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)