EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2015.

COM(2015) 342 final

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji
(zahtjev iz Njemačke – EGF/2015/002 DE/Adam Opel)

OBRAZLOŽENJE

KONTEKST PRIJEDLOGA

1.Pravila koja se primjenjuju na financijske doprinose iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) utvrđena su Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 1 („Uredba o EGF-u”).

2.Njemačka tijela podnijela su 26. veljače 2015. zahtjev EGF/2015/002 DE/Adam Opel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 2 u poduzeću Adam Opel AG i jednom dobavljaču u Njemačkoj.

3.Nakon ocjenjivanja tog zahtjeva Komisija je, u skladu sa svim primjenjivim odredbama Uredbe o EGF-u, donijela zaključak da su ispunjeni uvjeti za dodjelu financijskog doprinosa iz EGF-a.

SAŽETAK ZAHTJEVA

OCJENA ZAHTJEVA

Postupak

4.Njemačka je podnijela zahtjev EGF/2015/002 DE/Adam Opel 26. veljače 2015. što je unutar 12 tjedana od datuma kad su ispunjeni intervencijski kriteriji utvrđeni člankom 4. Uredbe o EGF-u. Komisija je potvrdila primitak zahtjeva 12. ožujka 2015., unutar dva tjedna od dana njegova podnošenja te je istog dana od Njemačke zatražila dodatne informacije. Te dodatne informacije dostavljene su unutar šest tjedana od dana podnošenja zahtjeva za dodatne informacije. Rok od 12 tjedana od dana primitka potpunog zahtjeva unutar kojeg bi Komisija trebala dovršiti ocjenu usklađenosti zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa ističe 16. srpnja 2015.

Prihvatljivost zahtjeva

Predmetna poduzeća i korisnici

5.Zahtjev se odnosi na 2 881 radnika koji su proglašeni viškom u poduzeću Adam Opel AG i jednom dobavljaču. Primarno poduzeće poslovalo je u gospodarskom području koje je razvrstano u odjeljak 29 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica). Otpuštanja koja je provelo primarno poduzeće odnose se na Arnsberg (DE A5), regiju druge razine NUTS-a 5 .

Intervencijski kriteriji

6.Njemačka je podnijela zahtjev na temelju intervencijskog kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u kojom se traži da je posljedica najmanje 500 radnika proglašenih viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača ili daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću.

7.Referentno razdoblje od četiri mjeseca traje od 15. kolovoza 2014. do 15. prosinca 2014.

8.Tijekom referentnog razdoblja zabilježena su sljedeća otpuštanja:

–2 826 radnika proglašeno je viškom u poduzeću Adam Opel AG,

–55 radnika proglašeno je viškom u poduzeću Johnson Controls Objekt Bochum GmbH & Co. KG, dobavljaču poduzeća Adam Opel AG.

Izračun broja otpuštanja i prestanaka djelatnosti

9.Broj otpuštanja tijekom referentnog razdoblja izračunan je na sljedeći način:

–2 881 otpuštanje od datuma na koji je poslodavac obavijestio radnika o otpuštanju ili raskidu ugovora o radu.

Prihvatljivi korisnici

10.Ukupni broj prihvatljivih korisnika iznosi 2 881.

Veza između otpuštanja i svjetske financijske i gospodarske krize obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 546/2009

11.Kako bi utvrdila vezu između otpuštanja i svjetske financijske i gospodarske krize razmatrane Uredbom (EZ) br. 546/2009, Njemačka tvrdi da je zbog recesije prodaja automobila u Europi na najnižoj razini od 1997. godine. U Zapadnoj Europi prodaja automobila znatno se smanjila i dosegla najnižu razinu u posljednjih 20 godina 6 . Zbog financijske i gospodarske krize broj novoregistriranih automobila u državama članicama EU-a i državama EFTA-e smanjio se za 25 % tijekom razdoblja od 2007. do 2013. godine (s više od 16 milijuna novoregistriranih automobila na 12 milijuna, kako navodi Europsko udruženje proizvođača automobila). Krizom su posebno pogođeni proizvođači malih i srednjih vozila u srednjem cjenovnom segmentu, dok kriza nije imala velik utjecaj na prodaju jeftinih i prodaju luksuznih vozila. Njemačko Udruženje automobilske industrije (Verband der Automobilindustrie) od 2007. godine izvješćuje o naglom padu tržišnog udjela svih relevantnih proizvođača, poput Opela, Fiata, PSA, Renaulta (osim Dacie), Forda i Toyote, na europskom tržištu malih i srednjih vozila unutar srednjeg cjenovnog segmenta. Osim općenitog pada prodaje automobila, zamjetan je pomak s vozila srednje cjenovne klase na jeftina vozila. Nagli pad ukupnog broja prodanih automobila može se pripisati gospodarskoj i financijskoj krizi koja je u tijeku. Između 2007. i 2013. godine EUROSTAT je zabilježio znatan porast nezaposlenosti unutar EU-a (sa 7,2 % u 2007. na 10,8 % u 2013.) koji je vjerojatno utjecao na potrošnju građana.

12.Njemački proizvođač automobila Adam Opel AG, kojega je 1931. kupio General Motors, svoje automobile marki Opel i Vauxhall prvenstveno prodaje na europskom tržištu te ima znatan tržišni udio u srednjem cjenovnom segmentu malih i srednjih vozila. Stoga je Adam Opel AG posebno pogođen krizom. Prethodno opisani događaji doveli su do drastičnog pada prodaje Opelovih/Vauxhallovih automobila u Europi. Između 2007. i 2013 godine prodaja je pala za 39 %.

13.Zbog naglog pada prodaje automobila Adam Opel AG suočen je s problemom prekapacitiranosti. Fiksni su troškovi održavanja proizvodnih postrojenja ostali na istoj razini, no smanjenje broja proizvedenih vozila uzrokovalo je porast proizvodnog troška po vozilu i time manju maržu. Trenutačno Adam Opel AG posluje u pet proizvodnih postrojenja za Opelove i Vauxhallove automobile u Europi: dva u Njemačkoj (31. prosinca 2014. zatvoreno je treće postrojenje u Bochumu, koje je predmet ovog zahtjeva) te po jedno u Poljskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Španjolskoj.

14.Do danas je za sektor iz odjeljka 29. NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica) podnesen 21 zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a, od kojih se 11 temeljilo na učincima globalizacije na trgovinu, a 10 na učincima svjetske financijske i gospodarske krize. U mnogim od tih slučajeva oba su kriterija (globalizacija i kriza) u različitoj mjeri utjecala na odluke o otpuštanjima radnika. Tada je na državi članici da u pojedinačnom zahtjevu odredi temeljni uzrok i dostavi obrazloženu analizu povezanosti između otpuštanja i tog kriterija kojom će pokazati jasnu uzročno-posljedičnu vezu.

Događaji koji su uzrok otpuštanja i prestanka aktivnosti

15.Događaj koji je uzrok tih otpuštanja odluka je poduzeća Adam Opel AG o potpunom zatvaranju proizvodnog postrojenja u Bochumu. Između 2007. i 2013. godine Opel je smanjio razinu proizvodnje u postrojenju u Bochumu za 55 %. Prekomjerna proizvodnja uzrokovana naglim padom prodaje automobila zbog financijske i gospodarske krize prisilila je ADAM Opel AG na prilagodbu proizvodnih kapaciteta u Europi zbog usklađivanja s potražnjom. Uslijedio je postupak restrukturiranja čiji je ishod bilo zatvaranje Opelova proizvodnog postrojenja u Antwerpu u Belgiji. Zatvaranje postrojenja u Antwerpu predmet je zahtjeva EGF/2010/031 BE/Generals Motors Belgium, koji je Belgija temeljila na kriteriju krize. Nastavak svjetske financijske i gospodarske krize prisilio je Adam Opel AG na ponovno smanjenje proizvodnih kapaciteta i zatvaranje jednog od preostalih proizvodnih postrojenja. Kako se približavao kraj proizvodnih ciklusa modela automobila koji su se proizvodili u postrojenju u Bochumu, Adam Opel AG odlučio je zatvoriti to postrojenje.

16.U veljači 2013. Adam Opel AG pokušao je postići kolektivni sporazum sa zaposlenicima proizvodnih postrojenja u Njemačkoj ponudivši nastavak proizvodnje u svim postrojenjima u Njemačkoj i zajamčeno radno mjesto svim svojim zaposlenicima u Njemačkoj do kraja 2016. godine. Nakon isteka tog razdoblja zatvorilo bi se proizvodno postrojenje u Bochumu. Socijalni partneri iz svih predmetnih proizvodnih postrojenja složili su se s prijedlogom, osim predstavnika postrojenja u Bochumu. Adam Opel AG nastavio je pregovore s predstavnicima sindikata metalskih radnika Gewerkschaft IG Metall o proizvodnom postrojenju u Bochumu koje je u 2013. i dalje zapošljavalo 3 280 radnika. Dodatni pad prodaje automobila prisilio je Adam Opel AG na zatvaranje proizvodnog postrojenja u Bochumu prije prvobitno planiranog roka. U lipnju 2014. socijalni partneri pristali su na zatvaranje proizvodnog postrojenja krajem prosinca 2014. i na osnivanje prijelaznog poduzeća. U kolovozu 2014. svim radnicima ponuđeni su sporazumi kako bi mogli primiti pogodnosti usluga prijelaznih poduzeća. Ukupno 2 637 radnika potpisalo je trostrani sporazum o zapošljavanju u prijelaznom poduzeću nakon završetka radnog odnosa u poduzeću Adam Opel AG.

17.Njemačkim zakonodavstvom nije propisana obveza osnivanja prijelaznog poduzeća te stoga poduzeće koje otpušta radnike nema obvezu doprinijeti osnivanju prijelaznog poduzeća. Da nema sudjelovanja poduzeća koje otpušta radnike, prijelazno poduzeće ne bi bilo osnovano i otpušteni radnici bili bi nezaposleni. Ako poduzeće koja otpušta radnike ponudi sudjelovanje u osnivanju prijelaznog poduzeća i ako socijalni partneri pristanu na to osnivanje , uspostavlja se pravni okvir u skladu s njemačkim socijalnim pravom (§§ 110 i 111, SGB III).

18.Zbog zatvaranja proizvodnog postrojenja poduzeća Adam Opel AG, njegov dobavljač Johnson Controls Objekt Bochum GmbH&Co. KG također je morao prilagoditi proizvodne kapacitete pa je odlučio zatvoriti proizvodna postrojenja za Opelove komponente. Socijalni partneri su 23. rujna 2014. postigli dogovor o socijalnom planu. Zbog toga je otpušteno 55 radnika. Socijalni plan ne sadrži odredbu o osnivanju prijelaznog poduzeća i otpušteni su radnici nezaposleni.

Predviđene posljedice otpuštanja na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zapošljavanje

19.Otpuštanja znatno štete regionalnom gospodarstvu u Bochumu. Bochum je grad u Ruhrskoj oblasti, visokourbaniziranom industrijskom području njemačke savezne države Sjeverne Rajne-Vestfalije. Ruhrska oblast, tradicionalno područje proizvodnje ugljena i čelika, suočava se od 1960-ih s ogromnim strukturnim izazovima. Iako je 1980-ih više od 100 000 radnika bilo zaposleno u sektoru rudarenja ugljena, taj se broj danas smanjio za oko 90 %. Rudarenje ugljena u Ruhrskoj oblasti prestat će do 2018. godine kad se konačno ukinu državne subvencije. Stopa nezaposlenosti u Ruhrskoj oblasti već sada je znatno veća od nacionalnog prosjeka. Stopa nezaposlenosti u gradu Bochumu trenutačno iznosi 11 % (28 809 nezaposlenih građana prijavljeno je na lokalnom zavodu za zapošljavanje). Da nije bilo prijelaznog poduzeća u slučaju Opela, broj nezaposlenih bi se povećao za više od 5 %. Više od 25 % otpuštenih radnika starije je od 55 godina pa bi stoga takav razvoj događaja imao znatniji utjecaj na broj nezaposlenih u toj starosnoj skupini (u Bochumu je trenutačno prijavljeno 4 490 nezaposlenih starijih od 55 godina).

Ciljani korisnici i predložene mjere

Ciljani korisnici

20.Predviđa se da će u mjerama sudjelovati 2 692 otpuštena radnika. Podjela ciljanih radnika po spolu, državljanstvu i dobnoj skupini:

Prihvatljivost predloženih mjera

21.Kako je prethodno navedeno, socijalni partneri sporazumjeli su se oko osnivanja prijelaznih poduzeća te poduzeću TÜV Nord Transfer GmbH povjerili osnivanje triju prijelaznih poduzeća u kojima će se zbrinuti tri skupine otpuštenih radnika poduzeća Adam Opel AG iz postrojenja u Bochumu. To je nužno jer je ukupno 188 radnika dio tima za zatvaranje čiji je zadatak obustaviti rad postrojenja. Većina otpuštenih radnika zaposlila su se u prvom prijelaznom poduzeću 1. siječnja 2015., a članovi tima za zatvaranje zaposlili su se u drugom i trećem prijelaznom poduzeću 1. travnja odnosno 1. srpnja 2015. U skladu sa socijalnim planom, Adam Opel AG pristao je ponuditi dodatne mjere svojim bivšim zaposlenicima i te se ponuđene dodatne mjere provode u prijelaznom poduzeću, ali one nisu dio zahtjeva za doprinos iz EGF-a. Kad njemačka tijela procijene da će sredstva iz EGF-a vrlo vjerojatno biti odobrena, 55 otpuštenih radnika iz poduzeća Johnson Controls Objekt Bochum GmbH & Co. KG dobit će ponudu za sudjelovanje u mjerama koje provode prijelazna poduzeća. Oni neće potpisati novi ugovor o radu s prijelaznim poduzećem, no moći će sudjelovati u mjerama financiranim iz EGF-a koje provodi prijelazno poduzeće. Kombinacijom svih sljedećih mjera nastaje usklađen paket usluga prilagođenih potrebama u cilju ponovnog uključivanja otpuštenih radnika na tržište rada:

–mjere strukovnog osposobljavanja (Qualifizierungen): ove mjere nudit će se radnicima koji ispunjavaju uvjete nakon provedenih razgovora na temelju kojih će se izraditi profili i odrediti mogućnosti profesionalnog usmjeravanja te na taj način nastojati pomoći radnicima da iskoriste prilike na tržištu rada. Ponuđeni tečajevi za oposobljavanje usredotočit će se na sektore s velikim potencijalom za razvoj u budućnosti, poput sektora informatičkih tehnologija, transporta, logistike ili elektronike. Tečajevi za oposobljavanje mogu se organizirati pojedinačno ili grupno, a mogu varirati od stvaranja osnovnih kompetencija do tečajeva usavršavanja i tečajeva na kojima se radnike priprema za nove sektore, uključujući pokretanje posla,

–profesionalno usmjeravanje (Berufsorientierung): obuhvaća paket različitih instrumenata poput analiza tržišta rada, traženja posla, upoznavanja sa znanjima o strategijama za vlastitu promociju, prijavljivanja na natječaje za radna mjesta i treninga za razgovore za posao,

–skupine osoba u sličnom položaju / radionice: organizirat će se kao forumi s posrednikom u kojima će sudionici moći razmjenjivati ideje i mišljenja. Skupine osoba u sličnom položaju mogu se usredotočiti na različite teme, kao što su upravljanje vremenom, upravljanje samim sobom, radno zakonodavstvo, promicanje mjera zaštite zdravlja i tehnika učenja,

–savjetovanje za pokretanje poduzeća (Existenzgründerberatung): obuhvaća paket savjetodavnih usluga za osobe zainteresirane za pokretanje vlastitog poduzeća. Te će usluge uključivati individualizirane mjere treninga prilagođenog potrebama,

–traženje posla (Stellenakquise) / sajmovi zapošljavanja (Jobmessen): profesionalni agenti za zapošljavanje pomagat će u pronalaženju još neobjavljenih potencijalnih slobodnih radnih mjesta koja bi mogla odgovarati radnicima koji ispunjavaju uvjete. Organizirat će se događanja poput sajmova zapošljavanja kojima će se olakšati kontakt poslodavaca i kandidata,

–mentorstvo i savjetovanje nakon pronalaska novog posla (Nachbetreuung und – beratung): radnici se mogu koristiti dodatnim uslugama savjetovanja nakon početka rada na novom radnom mjestu kako bi im se olakšao prelazak na novo radno mjesto i smanjio rizik gubitka posla,

–naknada za osposobljavanje (Transferkurzarbeitergeld): ova naknada iznosi 60 % prijašnjeg neto prihoda radnika, odnosno 67 % ako u kućanstvu primatelja naknade živi najmanje jedno dijete. Može se isplaćivati za razdoblje do dvanaest mjeseci od dana na koji se radnik pridruži prijelaznom poduzeću.

22.Predložene opisane mjere predstavljaju aktivne mjere tržišta rada u okviru prihvatljivih mjera utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u. Te mjere nisu zamjena za pasivne mjere socijalne zaštite.

23.Njemačka je dostavila tražene podatke o aktivnostima koje su obveza predmetnog poduzeća na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora. Potvrdila je da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere.

Predviđeni proračun

24.Predviđeni ukupni troškovi iznose 11 597 706 EUR, u što su uključeni rashodi za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 11 151 640 EUR i rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja u iznosu od 446 066 EUR.

25.Ukupan financijski doprinos zatražen iz EGF-a iznosi 6 958 623 EUR (60 % ukupnih troškova).

26.Troškovi mjera utvrđenih u gornjoj tablici kao mjerâ na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ne prelaze 35 % ukupnih troškova za usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama. Njemačka je potvrdila da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja. Samo se dokumentirane aktivnosti mogu uzeti u obzir te će Njemačka osigurati revizorski trag.

Razdoblje u kojem izdaci zadovoljavaju uvjete za doprinos iz EGF-a

27.Njemačka je započela s pružanjem usluga prilagođenih potrebama ciljanim korisnicima 1. siječnja 2015. Izdaci za prethodno navedene mjere stoga zadovoljavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 1. siječnja 2015. do 26. veljače 2017.

28.Njemačka je počela stvarati administrativne izdatke za provedbu EGF-a 1. siječnja 2015. Izdaci za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te nadzora i izvješćivanja stoga zadovoljavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 1. siječnja 2015. do 26. kolovoza 2017.

Komplementarnost s mjerama koje se financiraju iz nacionalnih fondova ili fondova Unije

29.Izvori nacionalnog pretfinanciranja ili sufinanciranja su savezni proračun i Savezna agencija za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit). Ti izvori predstavljaju nacionalni doprinos od 40 % u ukupnim troškovima mjera financiranih iz EGF-a koje provodi prijelazno poduzeće. Usluge prilagođene potrebama dostupne su od trenutka prelaska radnika u prijelazno poduzeće, koje na početku rada financiraju njemačka vlada i poduzeće koje je provelo otpuštanja. Radnicima se isplaćuju naknade za sudjelovanje u programima osposobljavanja (Transferkurzarbeitergeld), koje zadovoljavaju uvjete za doprinos iz EGF-a sve dok otpušteni radnici sudjeluju u aktivnim mjerama politike tržišta rada (koje se ne moraju financirati iz EGF-a i koje se tijekom početnog razdoblja financiraju iz prethodno navedenih mehanizama prijelaznog poduzeća). Nakon što se njemačka tijela za upravljanje EGF-om uvjere da će njihov zahtjev za doprinos iz EGF-a biti odobren, aktivirat će se dodatne aktivne mjere politike tržišta rada financirane iz EGF-a.

30.Njemačka je potvrdila da se za prethodno navedene mjere za koje se dodjeljuje financijski doprinos iz EGF-a neće dodijeliti i financijski doprinos iz drugih financijskih instrumenata Unije.

Postupci za savjetovanje s ciljanim korisnicima, njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i regionalnim tijelima

31.Njemačka je navela da je u dogovoru s predstavnicima socijalnih partnera pripremljen usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama, kako je prethodno navedeno.

Sustavi za upravljanje i nadzor

32.U zahtjevu za doprinos iz EGF-a nalazi se opis sustava za upravljanje i nadzor kojim se utvrđuju nadležnosti uključenih tijela. Njemačka je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati ona tijela unutar Saveznog ministarstva za zapošljavanje i socijalna pitanja (Bundesministerium für Arbeit und Soziales) koja upravljaju i sredstvima iz ESF-a. Međutim, unutar „Gruppe Europäische Fonds für Beschäftigung”, upravljačko tijelo za EGF je „Referat EF 4”, a upravljačko tijelo za ESF obavlja „Referat EF 1”. Nadzorno tijelo za EGF i ESF je „Organisationseinheit Prüfbehörde”. Ta su tijela upravljala i prošlim doprinosima koji su iz EGF-a odobreni Njemačkoj.

Obveze predmetne države članice

33.Njemačka je dostavila sva potrebna jamstva:

–da se načelo jednakog postupanja i nediskriminacije poštuje u vezi s pristupom predloženim mjerama i njihovom provedbom,

–da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a o kolektivnom otpuštanju,

–da su poduzeća, koja su nastavila s radom nakon što su provela otpuštanja, ispoštovala pravne obveze kojima se uređuju otpuštanja te da su se u skladu s tim obvezama pobrinula za svoje radnike,

–da se za predložene mjere neće primati financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije i da će se spriječiti dvostruko financiranje,

–da će predložene mjere biti komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova,

–da će financijski doprinos iz EGF-a biti u skladu s proceduralnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama.

UTJECAJ NA PRORAČUN

Proračunski prijedlog

34.EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020 7 .

35.Nakon što je proučila zahtjev u odnosu na uvjete utvrđene člankom 13. stavkom 1. Uredbe o EGF-u te uzela u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere i predviđene troškove, Komisija predlaže da se na temelju zahtjeva mobilizira EGF kako bi se osigurao financijski doprinos od 6 958 623 EUR, što predstavlja 60 % ukupnih troškova predloženih mjera.

36.Predloženu odluku o mobilizaciji EGF-a zajednički će donijeti Europski parlament i Vijeće, kako je utvrđeno točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju. 8 .

Povezani akti

37.Istodobno s podnošenjem ovog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog za prijenos iznosa od 6 958 623 EUR u odgovarajuću proračunsku liniju.

38.Istodobno s donošenjem ovog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Komisija će provedbenim aktom donijeti odluku o financijskom doprinosu koja će stupiti na snagu na dan kad Europski parlament i Vijeće donesu predloženu odluku o upotrebi EGF-a.

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji
(zahtjev iz Njemačke – EGF/2015/002 DE/Adam Opel)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 9 , a posebno njezin članak 15. stavak 4.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 10 , a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) osnovan je kako bi se pružila potpora radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojim djelatnostima zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili zbog nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada.

(2)EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 11 .

(3)Njemačka tijela podnijela su 26. veljače 2015. zahtjev EGF/2015/002 DE/Adam Opel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u poduzeću Adam Opel AG i jednom dobavljaču u Njemačkoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu sa zahtjevima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a u skladu s člankom 13. te Uredbe.

(4)Stoga bi trebalo mobilizirati EGF kako bi se osigurao financijski doprinos u iznosu od 6 958 623 EUR za zahtjev koji je podnijela Njemačka.

(5)Kako bi se što više skratilo vrijeme za mobilizaciju EGF-a, ova bi se odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. mobilizira se Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) kako bi se osigurao iznos od 6 958 623 EUR u obliku odobrenih sredstava za preuzete obveze i plaćanja.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od [datuma njezina donošenja]*.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(2) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u.

(3) SL L 393, 30.12.2006., str. 1.

(4) U skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1309/2013.

(5) Uredba Komisije (EU) br. 1046/2012 od 8. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS), u pogledu prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu (SL L 310, 9.11.2012., str. 34.)

(6) The Automobile Industry Pocket Guide (Vodič automobilske industrije), Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA), 2014. – 2015, str. 57f .

(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(8) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(9) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(10) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(11) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. ‒ 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).