Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015IR4285

    Mišljenje Europskog odbora regija – Teritorijalna vizija za 2050.: Što donosi budućnost?

    SL C 51, 10.2.2016, p. 8–13 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    10.2.2016   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 51/8


    Mišljenje Europskog odbora regija – Teritorijalna vizija za 2050.: Što donosi budućnost?

    (2016/C 051/02)

    Izvjestitelj:

    Oldřich VLASÁK (CZ/ECR), član Vijeća Grada Hradec Králové

    PREPORUKE O POLITIKAMA

    EUROPSKI ODBOR REGIJA

    Opće napomene

    1.

    pozdravlja napore luksemburškog predsjedništva da raspravi o Teritorijalnoj viziji za 2050. godinu i izražava zadovoljstvo time što je luksemburško predsjedništvo odlučilo posavjetovati se s OR-om o tom pitanju;

    2.

    ističe važnost izričitog priznavanja velike raznolikosti teritorijalnih područja u Europskoj uniji kojima su potrebni različiti pristupi i strategije za rješavanje njihovih problema;

    3.

    vjeruje da je više od 15 godina nakon usvajanja Europske perspektive o prostornom razvoju u Potsdamu 1999. godine Europskoj uniji potrebna nova teritorijalna vizija koja:

    prenosi koncept teritorijalne kohezije, kako je utvrđeno u Ugovoru iz Lisabona, u operativne političke smjernice,

    nadilazi perspektivu usmjerenu samo na prostorni razvoj,

    bavi se ključnim teritorijalnim izazovima Europske unije,

    usmjerava sve politike EU-a koje sadrže teritorijalnu dimenziju te koja je povezana i usklađena s kohezijskom politikom i njezinim mjerama sufinanciranim iz europskih strukturnih i investicijskih fondova,

    pruža smjernice za sve politike EU-a koje sadrže teritorijalnu dimenziju,

    povezana je s budućim dugoročnim gospodarskim, okolišnim i društvenim ciljevima europskih politika, i

    temelji se na načelu supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja;

    4.

    stoga poziva na opsežno savjetovanje diljem Europe o budućoj teritorijalnoj viziji Europske unije koje bi se temeljilo na Zelenoj knjizi o teritorijalnoj koheziji (COM(2008) 616 završna verzija) i ponavlja svoj poziv na izradu bijele knjige o teritorijalnoj koheziji, koja bi se mogla koristiti kao temeljna sastavnica drugih politika EU-a s jačom teritorijalnom dimenzijom već u sljedećem programskom razdoblju nakon 2020.;

    5.

    naglašava važnost pravovremenog prepoznavanja globalnih trendova i izazova kako bi se na odgovarajući način prilagodile javne politike. U tom pogledu OR pozdravlja razna izvješća usmjerena prema budućnosti koja su izradile europske institucije i ističe OR-ovu studiju „Izazovi na Obzoru 2025. – Ključni trendovi i učinak na lokalne i regionalne vlasti” (1);

    6.

    ukazuje na globalne trendove i izazove s kojima se suočava Europska unija, iznijete u izvješću projekta ESPAS naslova „Globalni trendovi do 2030.: Može li Europa odgovoriti na izazove koji je očekuju?” (2), a koji imaju teritorijalnu dimenziju jer se njihovi učinci razlikuju od regije do regije, ovisno o teritorijalnim posebnostima i kontekstu. OR, međutim, napominje da teritorijalna dimenzija nije dovoljno uzeta u obzir u izvješću ESPAS-a i stoga sa zadovoljstvom iščekuje mogućnost da doprinese naporima u vezi s teritorijalnom dimenzijom u budućem radu projekta ESPAS;

    7.

    vjeruje da je potrebna jasna europska teritorijalna vizija kako bi se učinkovito odgovorilo na sadašnje i buduće trendove i izazove te da ona treba ojačati teritorijalnu dimenziju u izradi politika, među ostalim primjenom pristupa usmjerenog na konkretna područja;

    8.

    naglašava, u tom smislu, ulogu Teritorijalnog programa 2020. koji i dalje vrijedi te ga treba bolje provoditi. U vezi s tim OR upućuje na svoje mišljenje Poboljšanje provedbe Teritorijalnog programa Europske unije 2020. (3);

    9.

    naglašava, nadalje, da je ključan element dobre izrade politika strateško planiranje i postavljanje jasnih i ostvarivih ciljeva politike koji bi mogli biti dio „vizije”;

    10.

    ponavlja da na razini EU-a Ugovor (UFEU, članak 174.) utvrđuje najvažniji teritorijalni cilj za razvoj Europske unije navodeći da „radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije”. Teritorijalna kohezija znači osiguravanje uravnoteženog razvoja svih područja EU-a;

    Teritorijalna dimenzija izrade politka

    11.

    skreće pozornost na prednosti i koristi koje donosi primjena pristupa usmjerenog na konkretna područja (4), čiji se osnovni elementi odnose na integraciju sektora unutar određene teritorijalne strategije i na teritorijalni dijalog koji je usmjeren na rezultate. Ako se učinkovito provodi, pristup usmjeren na konkretna područja omogućuje vrednovanje i oživljavanje teritorijalnog identiteta i teritorijalnih posebnosti kao jedinstvenog kapitala;

    12.

    primjećuje da pristup usmjeren na konkretna područja, iako se o njemu često raspravlja u institucijama EU-a, još uvijek nije svugdje naišao na potpunu provedbu na nacionalnoj i europskoj razini. Europski odbor regija ponovno ističe svoje čvrsto uvjerenje da će politike EU-a s pristupom usmjerenim na konkretna područja dovesti do najboljih rezultata jer će biti prilagođene specifičnim lokalnim uvjetima i kao takve će učinkovitije rješavati izazove regija, gradova i općina te tako smanjiti razlike u njihovom stupnju razvoja;

    13.

    primjećuje da je, iako je i dalje nužno ojačati sektorske politike, pristup usmjeren na konkretna područja najučinkovitiji za postizanje cilja Ugovora koji se odnosi na sveukupan i skladan razvoj. U tom pogledu OR upućuje na studiju koju je provela Europska komisija, a u kojoj je utvrđeno pet zajedničkih obilježja uspješne provedbe pristupa usmjerenog na konkretna područja (5). Ta obilježja uključuju važnu ulogu vrednovanja teritorijalnog identiteta koji nadilazi zemljopisne i sektorske granice, otvoreni sustav upravljanja, razvijene sposobnosti vođenja te eksperimentiranje i učenje kroz praksu;

    14.

    smatra da su sektorske strategije bitne za teritorijalni razvoj, no pristup usmjeren na konkretna područja važan je kao temelj za prilagođeni lokalni i regionalni razvoj. Koncept zajedničkog okvira (sporazuma o partnerstvu) za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u ovom je programskom razdoblju dobrodošao, ali radi uspješne provedbe cjelokupne politike treba ukloniti prepreke uzrokovane različitim pravilima. Regulatorni okvir za europske strukturne i investicijske fondove treba pojednostavniti doprinosom i uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti. Projekti koji počivaju na teritorijalnom pristupu trebali bi se moći financirati iz više fondova te podlijegati jedinstvenom skupu pravila;

    15.

    ukazuje na analizu iz Šestog kohezijskog izvješća u kojoj se navodi da su se „regionalne razlike povećale tijekom posljednjih nekoliko godina jer je gospodarska kriza regije pogodila u različitoj mjeri” (6). Zapravo, nije samo kriza, već su i političke odluke, a osobito mjere štednje u okviru europskog semestra, imale vrlo različite učinke na europske regije. Na primjer, financijski jaka područja mogla su ublažiti posljedice krize i udovoljiti zahtjevima europskog semestra, dok su, s druge strane, financijski slabije regije morale smanjiti javna ulaganja kao posljedicu mjera štednje, što je dovelo do gospodarskih poteškoća. Ova analiza dovodi do zaključka da postoji teritorijalni učinak čak i u područjima politike i u pogledu vanjskih čimbenika, kao što je bankarstvo ili fiskalna politika, koji prethodno nisu bili razmatrani iz teritorijalne perspektive. OR podsjeća da je kriza osobito istaknula teritorijalne nejednakosti te da je u najvećoj mjeri opteretila zemlje koje zaostaju u razvoju. Stoga naglašava da je, u cilju njihovog ravnomjernog učinka, politike potrebno primjenjivati polazeći od načela uspostave ravnoteže i teritorijalnog pristupa. To znači da u pogledu mjera štednje treba usvojiti uravnotežen pristup;

    16.

    primjećuje da se od rasprave iz 2009. godine o temi „BDP i šire” broj podataka dostupnih na razini EU-a znatno povećao te da je potrebno razmotriti druge pokazatelje kojima se, naročito na razini regija i gradova EU-a, nadopunjuje BDP pri mjerenju napretka na području ostvarenja ciljeva EU-a;

    17.

    ističe da većina politika EU-a ima regionalnu i lokalnu dimenziju koju je moguće podvrgnuti ocjeni teritorijalnog učinka i koju treba uzeti u obzir pri osmišljavanju i reviziji tih politika. OR je 2014. započeo pilot-fazu svoje strategije za ocjenu teritorijalnog učinka na odabranim predmetima, tijekom koje su ispitane različite metodologije i pristupi. Odbor snažno pozdravlja činjenicu da će Komisija, nastavno na objavljivanje paketa mjera za bolju regulativu 19. svibnja 2015., koristiti ocjene teritorijalnog učinka kao jedan od elemenata ocjene učinka. U skladu s time OR ističe ulogu plana EU-a za gradove – posebno naglašavajući „unutarnja područja” – i prioritetni značaj njegove provedbe za razvoj regija. Poziva se na svoje mišljenje naslova „Prema cjelovitom programu EU-a za gradove” od 25. lipnja 2014. (7) te ističe prijedlog, iznesen u tom mišljenju, za izradu bijele knjige o integriranoj politici za gradove. Ističe, naposljetku, da se slaže s izjavom kojom je Europska komisija najavila prve konkretne mjere u cilju usvajanja plana EU-a za gradove, za čiju će realizaciju biti izdvojeno 80 milijardi eura iz europskog proračuna (8). Poziva Komisiju da se osloni na iskustva OR-a;

    Izrada politika utemeljenih na činjenicama

    18.

    izražava zabrinutost zbog toga što postojeće statističke jedinice u državama članicama EU-a ne odražavaju nužno stvarno socioekonomsko stanje te stoga u budućnosti ne bi trebale biti jedina osnova za izradu i provođenje politika. Politike bi trebale biti integrirane i imati izražena međusektorska, međuregionalna i prekogranična obilježja, te bi se u obzir trebao uzeti utjecaj na druge regije;

    19.

    ponavlja da bi u cilju utvrđivanja tog utjecaja države članice i Europska unija trebale provoditi ocjene teritorijalnog učinka kao standardnu praksu u postupku izrade politika, kao i tijekom planiranja i provedbe sektorskih ulaganja. Ako se mogući nesimetričan utjecaj politika EU-a i nacionalnih politika ne uzme u obzir, te politike nikad neće biti dovoljno učinkovite i djelotvorne, što bi moglo rezultirati neželjenim posljedicama;

    20.

    naglašava da se pri razmatranju učinka politika EU-a mora uzeti u obzir činjenica da sve više građana EU-a živi u gradskim područjima, što uzrokuje probleme i u gradskim i u ruralnim okruženjima. Statistički podaci o razini urbanizacije trenutno ne postoje ili su vrlo ograničeni, zbog čega je teško procijeniti učinak na usklađen i detaljan način. OR i Europska komisija trenutno rade na pilot-projektu ocjene učinka na gradove koji bi u budućnosti trebalo dodatno razviti i koji bi mogao poslužiti kao vrijedan instrument za ocjenjivanje učinka, što bi rezultiralo izradom boljeg zakonodavstva. Također ističe da je Europski odbor regija opetovano pozivao da se u okviru politika EU-a na bolji način uzme u obzir kumulativni učinak malih i srednjih gradova;

    21.

    podsjeća da su ruralna područja raznolika i u pogledu svojih značajki i izazova te je njihova razina razvijenosti niža od one EU-a, posebice u usporedbi s razinom razvijenosti u gradskim područjima, a raskorak se povećava. Teritorijalnu koheziju neće biti moguće postići bez korištenja svog postojećeg potencijala, koji uključuje i potencijal svih teritorijalnih područja. To je posebno važno s obzirom na to da zbog funkcionalne međuovisnosti urbanih i ruralnih područja, na primjer zahvaljujući dnevnoj migraciji ili rekreacijskim aktivnostima, često nije moguće jasno razgraničiti različita područja;

    22.

    usporedno s očekivanim brzim razvojem tehnologije u predstojećim desetljećima, doći će i do razvoja instrumenata za brzu, učinkovitu i objektivnu procjenu učinka. Takvi modeli već se izrađuju i brzo se razvijaju, a dobar primjer takvog instrumenta jest ESPON Quick Scan. U ovom trenutku glavna je prepreka za te instrumente nepostojanje dostatne i potpune baze statističkih podataka, prije svega na lokalnoj razini;

    23.

    smatra da je jednako važno procijeniti teritorijalni učinak određenih politika EU-a na područjima navedenima u članku 174. UFEU-a izloženim strukturnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, bez obzira na to radi li se o najsjevernijim regijama s veoma niskom gustoćom naseljenosti ili otočnim, prekograničnim ili planinskim regijama;

    24.

    zahtijeva da države članice i Europska unija ulože znatnija sredstva u pribavljanje statističkih podataka koji nedostaju, a koji odražavaju različite teritorijalne izazove, te da snažno razviju aktivnosti prikupljanja podataka na najnižoj administrativnoj razini. To je posebice važno u zemljama gdje Eurostatove teritorijalne jedinice ne odražavaju doista stvarnu geografsku situaciju na lokalnoj i regionalnoj razini. Nije moguće izraditi učinkovite politike uz pomoć kojih bi se uhvatilo u koštac s izazovima s kojima se suočavaju regije ako ne postoji potpuna i ažurirana slika regija Europske unije. OR podsjeća da u novim uredbama o strukturnim fondovima postoji 11. tematski cilj strukturnih fondova koji se može ciljano iskoristiti za financiranje ulaganja u bolje podatke na lokalnoj i regionalnoj razini, no do sada se nažalost slabo koristio u tu svrhu. Istodobno, radi racionalizacije obrade, OR ponovno ističe potrebu za smanjenjem administrativnog opterećenja za razne dionike, uključujući lokalne i regionalne vlasti, razvijanjem prikladnih alata kako bi se omogućilo prikupljanje statističkih podataka te kako bi se izvješćivanje učinilo strožim i provodilo selektivno, ali sustavno. Važno je osigurati da su sredstva raspoloživa u okviru tematskog cilja 11. opće poznata;

    25.

    naglašava korisnost programa ESPON (9) u okviru kojeg se prikupljaju podaci s terena iz cijele Europe. Projekcije sadržane u izvješću „Izgradnja otvorene i policentrične Europe” posebno su relevantne za donošenje utemeljenih odluka o tome kako se ulaganjima može ojačati regionalni razvoj. Uzimajući u obzir razne scenarije, OR smatra da bi policentričan razvoj trebao biti cilj i ključni element Teritorijalne vizije za 2015. godinu kojom su obuhvaćene lokalne vlasti svih veličina, iz svih država članica EU-a. Budući da velegradska područja rastu, trebalo bi promicati uravnoteženi razvoj te istodobno obraćati pozornost na mala sela i manje razvijene regije, kao i na međusobnu povezanost susjednih područja;

    Europska teritorijalna vizija i upravljanje

    26.

    budući da globalni trendovi i izazovi imaju različit utjecaj na različita područja u Europi, te s obzirom na to da sve javne politike podrazumijevaju teritorijalnu dimenziju, europska teritorijalna vizija trebala bi biti usmjerena prvenstveno na primjenu teritorijalne dimenzije na upravljanje u Europi;

    27.

    podsjeća da je OR usvojio Povelju o višerazinskom upravljanju (10) u Europi u kojoj su iznesena glavna načela upravljanja u Europi koja bi trebala doprinijeti jačanju teritorijalne dimenzije u izradi politika i omogućiti postizanje veće gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europi, kao što je naveo u svim svojim mišljenjima koja se tiču teritorijalnih politika;

    28.

    smatra da bi se u tom kontekstu naglasak trebao staviti na različite vidove suradnje između lokalnih i regionalnih vlasti te drugih decentraliziranih tijela, te da bi se toj suradnji, kao učinkovitom, djelotvornom i legitimnom instrumentu za pružanje javnih usluga, trebala osigurati posebna potpora;

    29.

    naglašava da se prekogranična suradnja lokalnih i regionalnih vlasti pokazala ključnim instrumentom za razvoj pograničnih regija. Stoga joj EU i države članice trebaju nastaviti pružati potporu;

    30.

    naglašava da inovativni financijski instrumenti i javno-privatna partnerstva s jasnim pravilima mogu biti važna pomagala za teritorijalni razvoj u okviru pristupa usmjerenog na konkretna područja na određenim poljima na kojima se privatnim financijskim sredstvima može nadopunjavati javno financiranje i na kojima je zarada dovoljno privlačna. No, potrebno je usmjeriti pozornost kako bi se osiguralo da lokalne i regionalne vlasti dobivaju smjernice za korištenje financijskih instrumenata (11);

    31.

    ističe presudnu ulogu lokalnog političkog vodstva i demokratski izabranih lokalnih vlasti u razvoju pristupa usmjerenog na konkretna područja te tvrdi da ta vrsta pristupa iziskuje sudjelovanje sudionika i otvorenost na svim razinama upravljanja. Važno je da svi sudionici u postupku dobro razumiju postupak, kao i njegovu vrijednost i prednosti koje on donosi;

    32.

    ističe da pristup usmjeren na konkretna područja podrazumijeva određene uloge za sudionike na različitim razinama upravljanja. Pri prostornom planiranju i razvojnim strategijama trebalo bi uvijek uzimati u obzir razinu koja je najbliža građanima, a to je najčešće lokalna ili regionalna razina;

    33.

    na područjima politika u nadležnosti europske razine, teritorijalna dimenzija mora se sustavno uzimati u obzir. U tom pogledu OR pozdravlja inicijativu Europske komisije o boljoj regulativi te se slaže da će se „primjenom načela bolje regulative osigurati to da mjere budu utemeljene na dokazima, dobro osmišljene i da donesu opipljivu i održivu korist građanima, poduzećima i društvu u cjelini” (12). OR-u je posebno drago da se u inicijativi o boljoj regulativi koriste načela navedena u Povelji o višerazinskom upravljanju u Europi;

    34.

    podsjeća da je OR osnovao Platformu za praćenje strategije Europa 2020. kako bi pratio regionalnu dimenziju te strategije, u okviru koje je zaključeno da bi se obnovljena strategija Europa 2020. trebala temeljiti na jačem partnerstvu i preuzimanju odgovornosti na svim razinama vlasti, uz uvođenje teritorijalne dimenzije, veće transparentnosti, odgovornosti i višerazinskog upravljanja (13);

    35.

    smatra da bi lokalnim i regionalnim vlastima, u skladu s europskim kodeksom dobre prakse za partnerstva, trebalo povjeriti izradu razvojnih planova te da bi se one pritom trebale koristiti svojim teritorijalnim posebnostima kao jedinstvenim dobrima i uzimati u obzir dogovorene europske ciljeve i prikladno uključivanje organiziranih interesnih skupina. OR naglašava da je kohezijska politika od presudne važnosti za financijsku potporu i za metodološko usmjeravanje lokalnih i regionalnih vlasti koje provode svoje razvojne planove. Učinkovito upravljanje temelj je bolje provedbe programa i od jednake je važnosti kao i kvalitetna priprema projekata;

    36.

    napominje da su, prema Šestom izvješću o praćenju strategije Europa 2020. i europskog semestra koje je u listopadu 2015. izdala Platforma OR-a za praćenje strategije Europa 2020., lokalne i regionalne vlasti u 15 država članica EU-a bile usko uključene u pripremu nacionalnih programa reformi. Štoviše, tijekom provedbe programa 23 od 28 vlada izričito su istaknule ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u određenim područjima poput politike tržišta rada, socijalne uključenosti i zdravstva. U pogledu strategije Europa 2020., 20 država članica naglasilo je ulogu lokalnih vlasti u nacionalnim programima reformi u području socijalne uključenosti, obnovljive energije i klimatskih promjena. Stoga poziva na to da se pri reviziji strategije Europa 2020. dodatno ojača teritorijalna dimenzija politika EU-a kako bi sve države članice poštovale načela supsidijarnosti, višerazinskog upravljanja i partnerstva pri izradi nacionalnih programa reformi;

    37.

    kohezijskom politikom trebala bi se osigurati sukladnost lokalnih i regionalnih planova s europskim ciljevima. U tom su pogledu glavni instrumenti partnerski sporazumi i operativni programi. OR ističe da financiranje kohezijske politike iz europskih strukturnih i investicijskih fondova može pridonijeti potrebnoj financijskoj potpori za provođenje planova. Također naglašava da se provođenje lokalnih i regionalnih razvojnih planova može dodatno olakšati uz pomoć posebnih instrumenata kohezijske politike, poput integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, koje bi trebalo češće koristiti;

    38.

    mnoge druge politike EU-a, poput onih koje se tiču poljoprivrede i ruralnog razvoja, prometa i energetike ili zaštite okoliša, među ostalim, imaju teritorijalnu dimenziju koja je jednako važna kao i sama kohezijska politika. Stoga je također potrebno prilagoditi te druge sektorske politike kako bi se podržali lokalni i regionalni razvojni planovi. Teritorijalna vizija za 2050. mora obuhvatiti sve politike EU-a sa značajnom teritorijalnom dimenzijom kako bi se pristup usmjeren na konkretna područja prilikom izrade politika uključio u sve relevantne politike EU-a;

    39.

    na europskoj razini potreban je usklađeniji i povezaniji pristup europskoj teritorijalnoj strategiji ili viziji; trebalo bi uspostaviti kontinuiranu suradnju s nacionalnim i europskim udrugama koje zastupaju lokalne i regionalne vlasti. Tim bi se pristupom također trebala obuhvatiti strukturirana i sustavna razmjena iskustava i znanja prilikom razrade raznih sektorskih politika;

    40.

    naposljetku, vjeruje da se europska strategija ili vizija mora neprestano razvijati, posebice korištenjem povratnih informacija od baze prema vrhu koje se dobivaju putem kontinuirane suradnje s europskim i nacionalnim udrugama predstavnicama lokalnih i regionalnih vlasti te uzimajući u obzir globalna kretanja kao što su izazovi koje donose migracija i klimatske promjene kod kojih lokalne i regionalne vlasti EU-a imaju važnu ulogu na temelju načela solidarnosti.

    Bruxelles, 3. prosinca 2015.

    Predsjednik Europskog odbora regija

    Markku MARKKULA


    (1)  http://cor.europa.eu/en/documentation/studies/Documents/challenges-horizon-2025.pdf

    (2)  http://europa.eu/espas/

    (3)  SL C 195, 12.6.2015., str. 30.

    (4)  Pristup usmjeren na konkretna područja može se definirati kao sudjelovanje dionika u procesu suradnje kako bi riješili probleme s kojima se suočavaju unutar jednog geografskog prostora, bilo to susjedstvo, regija ili ekosustav.

    (5)  http://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2015/07/territorial-agenda-2020-put-in-practice

    (6)  http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/reports/2014/6th-report-on-economic-social-and-territorial-cohesion, str. 3.

    (7)  COTER-V-046.

    (8)  Izjava povjerenice za regionalnu politiku, Corine Crețu, prilikom drugog Foruma za razvoj gradova (održanog u Bruxellesu 2. lipnja 2015.).

    (9)  http://www.espon.eu/main/

    (10)  http://cor.europa.eu/en/activities/governance/Pages/charter-for-multiLevel-governance.aspx

    (11)  Mišljenje OR-a „Financijski instrumenti za poticanje teritorijalnog razvoja”, usvojeno 13. listopada 2015., COTER-VI/005.

    (12)  COM(2015) 215, str. 3.

    (13)  http://cor.europa.eu/en/news/Pages/regions-cities-athens-declaration.aspx


    Top