5.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/10

1.

Strategija Europa 2020. usmjerena je uglavnom na male i velike gradove kao pokretače gospodarskog rasta. Međutim, neće biti moguće ostvariti ciljeve te strategije i očuvati teritorijalnu koheziju ako se ne iskoristi ukupan potencijal, uključujući i potencijal ruralnih područja.

2.

Ruralna i prijelazna područja predstavljaju 91 % teritorija EU-a, u njima živi 60 % stanovništva EU-a, ostvaruje se 43 % bruto dodane vrijednosti te nalazi 56 % svih radnih mjesta u EU-u.

3.

Ruralnim načinom života čuva se bogata kulturna, arhitektonska, prirodna, društvena, gastronomska i gospodarska baština. Ruralna područja stoga su od velike važnosti za nove političke pristupe poticanju održivog razvoja i teritorijalne kohezije.

4.

Mnoga ruralna područja u Europskoj uniji suočena su sa sličnim problemima: otežanom fizičkom dostupnošću, udaljenošću od centara u kojima se donose odluke, istraživačkih centara i obrazovnih ustanova, kao i nedostatnom tehničkom infrastrukturom, što dodatno produbljuje tehnološki jaz. Stopa zaposlenosti niža je u ruralnim područjima, a u njima se stvara i manje radnih mjesta. Ruralna područja istodobno imaju i niz prednosti: prirodu, ugodno životno okružje, čistiji okoliš i još mnoge druge dobre strane.

5.

Međutim, treba napomenuti da se ruralna područja zbog svojih obilježja i problema mogu međusobno znatno razlikovati. Neka od njih pogođena su depopulacijom i starenjem stanovništva, kao i niskom gustoćom naseljenosti i raštrkanosti naselja, dok se u prigradskim područjima osjeća sve veći pritisak zbog povećane potražnje za građevinskim zemljištem i demografskog razvoja. Neka su zbog smanjenih poljoprivrednih aktivnosti pogođena gospodarskom recesijom, dok su druga sve uspješnija zbog kvalitete svojega prirodnog okruženja ili drugih odlika životnog okružja te zahvaljujući turizmu i/ili imigracijama. Neka imaju relativno dobru cestovnu mrežu te dobru informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu, dok su druga relativno izolirana. Neka su smještena na kopnu, dok se druga nalaze u otočnim regijama koje trebaju prevladati teškoće svojstvene otocima. Ono što im je zajedničko jest da je stupanj razvoja ruralnih područja niži od stupnja razvoja cijelog EU-a te osobito gradskih područja, kao i da se taj jaz sve više povećava.

6.

U svakom slučaju, europsko zakonodavstvo priznaje da je za određene tipove ruralnih područja, primjerice za planinska i rijetko naseljena područja, potreban pristup kojim će se obuhvatiti kako njihova ograničenja tako i njihov razvojni potencijal.

7.

Održavanje visoke kvalitete javnih ili privatnih usluga često zahtijeva značajan politički, građanski i financijski napor i veću solidarnost između urbanih i ruralnih područja. Istodobno razvoj javnih usluga ili proizvoda predstavlja novi poduzetnički izazov. Na primjer, uvjetima za sklapanje ugovora o javnoj nabavi može se poticati poduzeća da traže inovativna rješenja i slično.

8.

Sredstva dostupna u okviru ZPP-a smanjena su u usporedbi s prethodnim razdobljem za 11,1 %. Već 11 država članica odlučilo se nadoknaditi tu razliku prebacivanjem sredstava iz prvog u drugi stup, a pet država članica, od kojih četiri iz srednje i istočne Europe, koje primaju izravna plaćanja ispod prosjeka EU-a, odlučilo se na obratni korak. Međutim, ta su sredstva i dalje uglavnom usmjerena na ostvarivanje prihoda, a ne na modernizaciju i poticanje ruralnih područja.

9.

Istinska razvojna politika za ruralna područja ne može se zamisliti bez uzimanja u obzir svih dionika. Europske institucije, države članice te regionalne i lokalne vlasti trebale bi u programima ruralnog razvoja dovoljno pozornosti posvetiti socijalnoj uključenosti, borbi protiv siromaštva i promicanju gospodarskog rasta u ruralnim područjima. Smanjenje sredstava lokalnih i regionalnih vlasti uvelike otežava financiranje tih prioriteta.

10.

Za program LEADER predviđeno je samo 6 % proračuna EPFRR-a, što u nekim državama članicama možda neće biti dovoljno za ponovno pokretanje ulaganja. U međuvremenu je od 1991. godine posredstvom programa LEADER stvoreno 150 000 radnih mjesta, a taj je program važan instrument kojim se potiče zapošljavanje i pridonosi održavanju i razvoju gospodarskih i društvenih struktura u ruralnim područjima.

11.

Uz povećanje iznosa sredstava trebalo bi proširiti i opseg lokalnog razvoja kako bi se obuhvatili svi projekti za poticanje gospodarskog i socijalnog razvoja u ruralnim područjima. Treba podupirati suradnju malih proizvođača radi jačanja njihovih proizvodnih kapaciteta, povećanja učinkovitosti lokalnih tržišta, svladavanja problema povezanih s kratkim lancima opskrbe te poticanja razvoja proizvoda i zajedničkog ulaska na tržište. Aktivnostima te vrste također se može jačati suradnja s regionalnim ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje te podržavati mreže LEADER-a i druge oblike suradnje na lokalnoj razini.

12.

U jednoj studiji Glavne uprave za regionalnu politiku Europske komisije o poticanju lokalnog razvoja u okviru kohezijske politike, najboljim praksama i budućim političkim opcijama preporučuje se osnivanje platforme za usklađivanje lokalnog razvoja čija bi zadaća bila integracija lokalne dimenzije razvoja u strategiju „Europa 2020.”. Platforma bi trebala biti posvećena pojednostavljenju postupaka i ispitivati usklađenost različitih sektorskih politika. U praksi bi platforma trebala imati oblik međusektorske radne skupine Europske komisije, koja bi eventualno mogla biti proširena sudjelovanjem predstavnika drugih institucija EU-a.

13.

Kao što je naglašeno u raznim studijama, mreže za ruralni razvoj daju sve veći doprinos razvoju ruralnih zajednica i promicanju inovacija u tom okruženju s obzirom na to da su u mogućnosti pružati savjete i informacije za razvoj kreativnih rješenja za lokalne probleme, razmjenjivati pouke i pozitivna iskustva s članovima te pronalaziti izvore financiranja. Zbog toga Odbor pozdravlja uspostavljanje Europske mreže za ruralni razvoj i Europskog partnerstva za inovacije, u skladu s člancima 52. i 53. Uredbe br. 1305/2013.

14.

U prethodnom programskom razdoblju 2007. – 2013. za poticanje ruralnog razvoja izdvojena je 91 milijarda EUR iz sredstava EPFRR-a te 85 milijardi EUR iz drugih strukturnih fondova. Međutim, nova Uredba o EFRR-u usmjerena je prije svega na urbana područja, dok se ruralna područja u njoj čak i ne spominju. Stoga se postavlja pitanje ima li drugih istinskih mogućnosti za sufinanciranje razvojnih projekata u ruralnim područjima iz ostalih strukturnih fondova (posebno EFRR-a i ESF-a), s obzirom na činjenicu da je većina mjera predviđenih Uredbom o EPFRR-u namijenjena poljoprivredi.

15.

Potrebno je razmisliti i o suradnji između fondova kako bi se primjenom posebnih sredstava rješavali problemi područja s niskom gustoćom naseljenosti i teškim i trajnim demografskim poteškoćama.

16.

Nedavni pregled provedbe operativnih programa pokazuje da se za sada samo 22,6 milijardi EUR iz EFRR-a izdvaja za ruralna područja. To je samo 11 % ukupnog proračuna EFRR-a.

17.

Treba naglasiti da europski fondovi za teritorijalnu suradnju mogu pridonijeti udruživanju tehničkih i ljudskih resursa u prekograničnim područjima s ciljem razvoja ruralnih krajeva u pograničnim regijama.

18.

Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) predstavile su 23. ožujka 2015. model jamstvenog fonda za poljoprivredu kako bi se u ruralnim područjima osigurao bolji pristup zajmovima, tj. kako bi poljoprivrednici i drugi subjekti u ruralnim područjima lakše dobili kredit.

19.

Pad broja stanovnika i iseljavanje mladih iz ruralnih područja u gradove srednje veličine ili velike gradove predstavlja ozbiljan problem u cijeloj Europi. Glavni su razlozi za iseljavanje nedostatak radnih mjesta, niske plaće i općenito nedovoljna privlačnost tih područja. S druge strane, poduzetnici u ruralnim područjima žale se da ne uspijevaju pronaći nove, kvalificirane radnike. Stoga se strukovno osposobljavanje u ruralnim područjima mora hitno poboljšati, kako u pogledu osnovnog osposobljavanja tako i u pogledu strukovnog usavršavanja.

20.

Važno je ponuditi fleksibilan, brz i regiji prilagođen obrazovni program u poljima u kojima za to postoji potreba. Nema sumnje da je u ruralnim krajevima teže organizirati strukovno osposobljavanje u odnosu na gradove jer učenici žive na većim udaljenostima i imaju drugačije potrebe. Jedan od najjednostavnijih načina uključivanja obrazovnih ustanova i poduzeća jest mentorstvo za pripravnike, premda ono bez vanjske potpore za mala poduzeća može predstavljati preveliko opterećenje. Treba razmotriti mogućnost osmišljavanja programa za potporu poduzećima koja nude mentorstvo za pripravnike, plaćaju im dostojnu plaću i nude stvarne mogućnosti za njihovo dugoročno zapošljavanje. Regionalnim ustanovama za strukovno osposobljavanje i drugim obrazovnim ustanovama treba osigurati dovoljno sredstava te im povjeriti jasne zadaće u pogledu usavršavanja i prekvalificiranja. Civilno je društvo u nekim područjima istodobno pridonijelo stvaranju potrebnih institucija i ta iskustva treba podijeliti s drugim područjima.

21.

Zahvaljujući brzom tehnološkom razvoju povećan je značaj šumarstva za ruralna područja i gospodarstvo u ruralnim područjima. Šumarstvo danas podrazumijeva mnogo više od puke sirovine – drva. Obrađeno drvo primjenjuje se u građevinarstvu, a drvna vlakna, primjerice, u odjevnoj, automobilskoj, pa čak i u prehrambenoj industriji.

22.

Brze telekomunikacijske mreže od ključne su važnosti za konkurentnost i gospodarski rast. Kvalitetne digitalne usluge mogu se nuditi samo tamo gdje postoji brz i pouzdan internet. Iako se širokopojasna pokrivenost u EU-u u proteklih nekoliko godina znatno poboljšala pa u nekim područjima postoji potrebna infrastruktura, mnogi su krajevi još uvijek u znatnom zaostatku. Nadalje, statistike pokrivenosti ne odražavaju uvijek kvalitetu pružanja širokopojasnih usluga u ruralnim područjima. U skladu s ciljevima Digitalne agende za Europu 2020., nužno je uložiti napore da se u cijelom EU-u osiguraju jednaki kapaciteti. Ovdje je kontrast između ruralnih i urbanih područja osobito vidljiv. U nekim je područjima pristupačnost općenito gledajući osigurana, ali krajnji korisnici ipak moraju iz vlastitog džepa ulagati znatna sredstva u priključak. Potrebno je poduzeti daljnje napore kako bi se promicao preokret virtualnog tržišta, poboljšala dostupnost pristupačnim uslugama digitalne komunikacije te razvijale internetske usluge u ruralnim područjima.

23.

Osim dostupnosti infrastrukture, važno je osigurati i da građani i poduzeća znaju iskoristiti tu ponudu. Studije pokazuju da većina građana samo relativno ograničeno koristi ponuđene mogućnosti, čak i uz dobar pristup internetu. Obuka i informiranje o različitim mogućnostima – posebice o korištenju IKT-a za razvoj proizvoda u malim poduzećima – mogu predstavljati dobru priliku za ruralna područja.

24.

Danas se pojam „pametnih gradova” obično povezuje s velikim gradovima, gdje se događaju promjene i gdje se traže razvojne perspektive, ali i ruralnim područjima bilo bi od koristi da se otvore prema tom konceptu. „Urbana” i „ruralna” područja ne bi se smjelo promatrati u opreci, nego bi se između njih trebala razviti sinergija kojoj bi mogle pridonijeti nove tehnologije i njihova provedba na terenu. Kako bi se izbjegla dihotomija između ruralnih i urbanih područja, trebalo bi koristiti pojam „pametne regije”.

25.

Zajedničkom poljoprivrednom politikom uređuje se poljoprivreda i njezina ključna uloga u razvoju ruralnih područja. Na regionalnoj razini, razvoj ruralnih područja usko je povezan s razvojem poljoprivrede. Iako ruralna područja nisu uvijek istovjetna s poljoprivrednim područjima, nema sumnje da bez poljoprivrede nema ruralnih područja. Razvoj poljoprivrede ne može se odvijati u izolaciji od svega ostalog i zato treba nastaviti osiguravati konvergenciju između njegovih uvjeta i ciljeva s jedne strane i, s druge, uvjeta i ciljeva ruralnog razvoja, kako bi razvoj poljoprivrede doprinosio povišenju životnog standarda ne samo stanovnika ruralnih zajednica i radnika u poljoprivredi već i stanovnika susjednih gradova.

26.

Europsko inovacijsko partnerstvo „Poljoprivredna produktivnost i održivost” inovativni je pristup rješavanju slabosti, nedostataka i prepreka koji sprečavaju ili usporavaju razvoj i marketing dobrih ideja proizašlih iz istraživanja i inovacija u Europi. Potrebno je pronaći rješenja prije svega za nedostatak ulaganja, zastarjele pravne propise, nepostojanje standarda te probleme izazvane rascjepkanošću tržišta.

27.

S obzirom na teškoće vezane uz fizičku dostupnost mnogih ruralnih područja koje sprečavaju iskorištavanje njihova punog gospodarskog potencijala, potrebno je također da javni fondovi vode računa o pravilnom povezivanju ruralnih i urbanih područja uz pomoć brzih prometnih mreža koje istodobno poštuju okoliš kroz koji prolaze.

28.

smatra da se gospodarski, ekološki i socijalni problemi koji se pojavljuju u svim regijama, a osobito u ruralnim područjima Europske unije, mogu riješiti samo integriranim političkim pristupima

29.

podržati nedavno uvedeni zajednički strateški okvir i pozvati Komisiju da nastavi s usklađivanjem pravila za strukturne fondove radi boljeg planiranja i usmjeravanja razvoja ruralnih područja;

30.

osigurati djelotvornost i učinkovitost pravnih propisa koji se tiču integracije fondova, inovacija u poljoprivrednom i ruralnom sektoru te suradničkih pristupa, kao najinovativnijih elemenata reforme politike ruralnog razvoja;

31.

težiti diferenciranijim pristupima i uzimati u obzir potrebe ruralnih područja u svim politikama EU-a, kao što je to već slučaj s gradovima;

32.

skrenuti pozornost na činjenicu da mjere štednje i opće smanjenje financijskih sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj ugrožavaju buduću održivost ruralnih područja, zbog čega su u suprotnosti s načelom teritorijalne kohezije u EU-u;

33.

tražiti od Komisije da pruži veću podršku ruralnim područjima koja su morala poduzeti velike napore da promijene svoj ekonomski model, primjerice da se s poljoprivrede preusmjere na turizam;

34.

povećati ukupnu financijsku potporu EU-a za razvoj ruralnih područja kao protutežu sve većoj koncentraciji poljoprivredne proizvodnje, koja dovodi do velikih regionalnih razlika, te ograničiti prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup;

35.

tijekom revizije višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja razmotriti mogućnost izdvajanja više sredstava iz fondova EU-a za lokalni razvoj u programskom razdoblju 2014. – 2020.;

36.

imajući u vidu njegovu već priznatu važnost u promicanju ruralnog razvoja, tražiti da se programu LEADER osigura minimalni udio koji će biti veći od 5 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a;

37.

pridati posebnu pažnju programima koji za cilj imaju obnovu i razvoj slabo nastanjenih općina ili općina izloženih riziku od depopulacije te promiču povijesno ili kulturno nasljeđe tih općina u turističke svrhe;

38.

poduprijeti poziv Europskog pokreta za ruralna područja (MER) i proširene Međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja upućen Komisiji da sastavi bijelu knjigu koja bi mogla poslužiti kao polazište za politiku razvoja ruralnih područja nakon 2020.;

39.

snažno podupirati platformu za usklađivanje lokalnog razvoja koju treba osnovati Europska komisija;

40.

naglasiti važnost ruralnih područja kao središta razvoja i inovacija koja pridonose ispunjenju strategije Europa 2020.;

41.

osigurati da EFRR odražava jasnu predanost dodanoj vrijednosti suradnje između urbanih i ruralnih područja i praktičnijem pristupu tim područjima kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal takve suradnje te na taj način dao znatan doprinos teritorijalnoj koheziji;

42.

suprotstaviti se načelu makroekonomske uvjetovanosti prilikom dodjele sredstava iz fondova EU-a jer u obzir treba uzimati i društvene i ekološke pokazatelje;

43.

posvetiti posebnu pozornost inovativnim pristupima u ruralnim područjima, koji bi mogli poslužiti kao uzor drugim regijama i područjima;

44.

raditi na usmjeravanju fondova Europske investicijske banke, inovacijskih programa i znanstvenih istraživanja u poljoprivredi prvenstveno prema stočarskim područjima s prirodnim poteškoćama, poput planinskih područja, te prema malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, istodobno razmatrajući rješenja za društvene izazove kako bi se osigurala održiva poljoprivreda u svim regijama i sačuvale ruralne zajednice te na taj način smanjile regionalne nejednakosti;

45.

naglasiti važnost Partnerstva za inovacije u modernizaciji ruralnog gospodarstva, posebice u pogledu cilja uspostavljanja čvršće veze između poljoprivredne i znanstveno-istraživačke politike, odnosno između znanstvenih istraživača i poljoprivrednika. U tom je pogledu potrebno u potpunosti iskoristiti mjere predviđene Uredbom br. 1305/2013 kojima se podupire prioritet „poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima”;

46.

zatražiti izradu smjernica na europskoj razini kojima bi se utvrdili funkcija i zadaci raznih nacionalnih ruralnih mreža, kao i modaliteti pomoći pri provedbi njihovih planova ruralnog razvoja;

47.

težiti postizanju boljeg usklađivanja politike inovacija na razini EU-a;

48.

snažno osuditi činjenicu da ruralna područja nisu među primarnim ciljevima Komisijina Partnerstva za inovacije u lokalnom razvoju („Inteligentni gradovi i općine”);

49.

izraziti žaljenje zbog rezultata privremenog izvješća o provedbi operativnih programa u kojem se ističe da se trenutačno samo 11 % sredstava EFRR-a izdvaja za ruralna područja;

50.

modernizirati strukovno osposobljavanje u ruralnim područjima i prilagoditi ga uvjetima natjecanja na svjetskoj razini i potrebama lokalnih poduzeća;

51.

raditi na tome da jedan dio sredstava ESF-a bude dodijeljen strukovnom osposobljavanju u ruralnim područjima koje treba dalje razvijati;

52.

pozvati Komisiju, države članice i nadležne regionalne i lokalne vlasti da potiču suradnju između poduzeća i regionalnih obrazovnih ustanova i ustanova za strukovno osposobljavanje, pored ostalog i omogućavanjem razvoja centara za potporu inovacijama u poljoprivredi, na temelju rješenja koja su već ispitana u drugim državama članicama;

53.

ponovno istaknuti da je potrebno educirati društvo u cjelini u pogledu važnosti koju očuvanje ruralnih područja ima za opću javnost (1) i, u skladu s time, osigurati pružanje osnovnih javnih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge stanovništvu ruralnih područja;

54.

osmisliti mjere za poticanje razvoja proizvoda malih poduzetnika i uklanjanje prepreka na tržištu te poticanje potrošnje lokalnih proizvoda i kratkih opskrbnih lanaca poljoprivredno-prehrambenih proizvoda;

55.

pozvati na pojačane napore za razvoj širokopojasnog interneta u ruralnim područjima, uz pomoć nove generacije pristupnih mreža kojima se potpomaže provedba Digitalne agende za Europu 2020.;

56.

naglasiti potrebu usavršavanja osnovnih vještina u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.