20.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 355/63

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. travnja 2014. naslovljenu „Nova era za zrakoplovstvo – Otvaranje zrakoplovnog tržišta za sigurnu i održivu civilnu uporabu daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava” (RPAS) (COM(2014)0207),

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 4. stavak 2. točku (g) i članak 16. te Glavu VI.,

—

uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezine članke 7. i 8.,

—

uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Komunikaciji Komisije upućenoj Europskom parlamentu i Vijeću pod nazivom „Nova era za zrakoplovstvo – Otvaranje zrakoplovnog tržišta za sigurnu i održivu civilnu uporabu daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava”,

—

uzimajući u obzir završno izvješće Europske grupe za kontrolu RPAS-ova naslovljeno „Plan za integraciju zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u europski sustav civilnog zrakoplovstva”,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Rige o zrakoplovima na daljinsko upravljanje (bespilotne letjelice) pod naslovom „Oblikovanje budućnosti zrakoplovstva”,

—

uzimajući u obzir izvješće Gornjeg doma Ujedinjene Kraljevine naslovljeno „Civilna upotreba bespilotnih letjelica u EU-u”,

—

uzimajući u obzir prijedlog Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) naslovljen „Koncept uporabe bespilotnih letjelica – Pristup izradi propisa o bespilotnim letjelicama utemeljen na procjeni rizika”,

—

uzimajući u obzir Čikašku konvenciju od 7. prosinca 1944.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0261/2015),

A.

budući da entuzijasti već desetljećima upravljaju malim modelima letjelica na radio upravljanje; budući da je posljednjih 15 godina rapidno porasla upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), poznatijih kao bespilotne letjelice (engleski drones); budući da posebno mali RPAS-ovi osmišljeni za hobi i rekreaciju postaju sve popularniji;

B.

budući da se tehnologija razvijena prvenstveno za vojne potrebe sad primjenjuje u komercijalne svrhe, čime se pomiču zakonodavne granice; budući da danas RPAS-ovi koji se upotrebljavaju u profesionalne svrhe pružaju i znatne prednosti za raznovrsnu civilnu upotrebu, a njihova se dodana vrijednost povećava s udaljenošću između letjelice i udaljenog pilota (tzv. letovi izvan vidokruga); budući da se RPAS-ovi, čija je upotreba raznovrsna i u budućnosti bi se mogla proširiti na dodatna područja, mogu, na primjer, upotrebljavati za sigurnosne inspekcije i nadzor nad infrastrukturom (željezničke pruge, brane i elektrane), za procjenu elementarnih nepogoda, (ekološki odgovornu) preciznu poljoprivredu, medijsku produkciju, aerotermografiju ili dostavljanje pošiljki u udaljene regije; budući da se u bliskoj budućnosti može predvidjeti brzi razvoj novih načina primjene, što pokazuje inovativnost i dinamičnost industrije RPAS-ova;

C.

budući da u opasnim situacijama tehnologija RPAS-ova može zamijeniti izravno djelovanje čovjeka;

D.

budući da postoje dvije vrste upotrebe RPAS-ova, a to su profesionalna upotreba i upotreba u rekreacijske svrhe; budući da za te dvije kategorije koje su po svojoj prirodi različite treba utvrditi različite uvjete u sklopu istog regulatornog okvira EU-a;

E.

budući da se u važećem zakonodavstvu EU-a navodi da je Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) u načelu nadležna za odobravanje RPAS-ova s maksimalnom uzletnom masom većom od 150 kg; budući da su RPAS-ovi teški 150 kg ili manje u nadležnosti država članica;

F.

budući da propisi o RPAS-ovima postoje ili se izrađuju u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Danskoj, Francuskoj (1), Njemačkoj, Italiji, Irskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (2); budući da odobrene škole letenja postoje u Danskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj, a u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini aktivno je već više od 500 pilota s dozvolom za upravljanje RPAS-ovima;

G.

budući da se svi propisi o RPAS-ovima u Europi izrađuju u skladu s procjenom sigurnosnog rizika upotrebe; budući da su ti propisi o RPAS-ovima usredotočeni na korisnika, a ne na letjelicu, za razliku od pristupa zrakoplovu s posadom; budući da rizik ne ovisi samo o vrsti uređaja i njegovima karakteristikama (težina, brzina itd.) nego i o dodatnim faktorima kao što su područje koje se nadlijeće, visina, stručnost korisnika, određena vrsta upotrebe i sposobnost korisnika da se nosi s nepredviđenim okolnostima;

H.

budući da je potencijal za gospodarski rast tog sektora, od proizvođača do krajnjeg korisnika, golem i za velika trgovačka društva i za opskrbni lanac koji čine tisuće malih i srednjih poduzeća, kao i za inovativna novoosnovana društva; budući da je nužno održati svjetske standarde proizvodnje i upotrebe, a istodobno promicati europsko vodstvo;

I.

budući da se u znak priznavanja brzog razvoja tog tržišta RPAS-ove s pravom uvrštava u postojeće zrakoplovne programe, kao što su Zajedničko poduzeće za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) i Obzor 2020.; budući da je taj sektor već uložio znatna financijska sredstva te da bi ga se potaknulo na udvostručavanje ulaganja kad bi mala i srednja poduzeća, koja su njegov najveći dio, mogla lakše pristupati financiranju; budući da će dodatno financiranje daljnjeg istraživanja i razvoja biti ključno kako bi se podržala ta nova industrija te sigurna i čvrsta integracija RPAS-ova u zračni prostor;

J.

budući da su čak i u toj ranoj fazi države članice, predmetni sektor i Komisija priznali potencijal tog tržišta i žele naglasiti da svi politički okviri moraju omogućiti rast tog europskog sektora radi ostvarivanja konkurentnosti na svjetskoj razini;

K.

budući da to novo tržište nudi znatne mogućnosti za ulaganja, inovacije i stvaranje radnih mjesta u cijelom opskrbnom lancu te da je korisno za društvo, istodobno priznajući da se mora zaštititi javni interes, što posebno obuhvaća pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu podataka, odgovornost i građanskopravnu odgovornost;

L.

budući da će, unatoč gospodarskom potencijalu RPAS-ova, njihov razvoj biti jedan od najvažnijih izazova u budućnosti u pogledu sigurnosti zrakoplovne industrije te zaštite i sigurnosti osoba i trgovačkih društava;

M.

budući da je zadaća Europske unije u što kraćem roku razviti zakonodavni okvir koji će se odnositi isključivo na civilnu upotrebu RPAS-ova;

N.

budući da se europskim zakonodavnim okvirom mora omogućiti, s jedne strane, da sektor nastavi s inovacijama i razvojem u najboljim mogućim uvjetima, a s druge strane, da građani budu sigurni u učinkovitu zaštitu imovine i osoba, kao i svojih osobnih podataka i privatnosti;

1.

napominje da SAD mnogi smatraju vodećim tržištem za upotrebu RPAS-ova, ali za vojne operacije; no ističe da je Europa predvodnik u civilnom sektoru s 2 500 korisnika (400 u Ujedinjenoj Kraljevini, 300 u Njemačkoj, 1 500 u Francuskoj, 250 u Švedskoj itd.), dok ih u ostalim dijelovima svijeta ima 2 342, te da treba učiniti sve da ojača svoju snažnu tržišnu poziciju;

2.

napominje da Japan ima mnogo korisnika RPAS-ova i dvadesetogodišnje iskustvo, uglavnom u upotrebi RPAS-ova u preciznoj poljoprivredi, npr. za prskanje usjeva; podsjeća da je to bila prva zemlja koja je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća dopustila upotrebu tehnologije RPAS-ova u poljoprivredi, nakon čega se u roku od nekoliko godina umnožio broj korisnika;

3.

napominje da Izrael ima vrlo aktivnu proizvodnu industriju, no izravno je usredotočen na vojne RPAS-ove; naglašava činjenicu da integrirana civilno-vojna služba zračne plovidbe danas olakšava integraciju RPAS-ova u izraelski zračni prostor;

4.

napominje da se Australija, Kina (u kojoj se proizvode mnogi vrlo mali RPAS-ovi) i Južna Afrika nalaze među 50 zemalja koje trenutačno razvijaju RPAS-ove;

5.

naglašava da se mora prepoznati globalna dimenzija RPAS-ova i poziva Komisiju da to u potpunosti uzme u obzir;

6.

ističe da sve države članice poduzimaju određene radnje u vezi s RPAS-ovima u pogledu proizvodnje i/ili upotrebe;

7.

naglašava činjenicu da je upotreba zakonita samo ako postoji nacionalno zakonodavstvo, osim u slučaju zajamčenog izuzeća; podsjeća da se to temelji na pravilu Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) u skladu s kojim se za sve operacije bespilotnih letjelica mora izdati posebno odobrenje (3);

8.

napominje da bi nepostojanje usklađenih propisa na razini EU-a moglo ometati razvoj europskog tržišta RPAS-ova s obzirom na to da države članice u pravilu međusobno ne priznaju odobrenja izdana na nacionalnoj razini;

9.

smatra da su za sektor RPAS-ova hitno potrebni europski i svjetski propisi kako bi se zajamčio prekogranični razvoj RPAS-ova; smatra da je potreban jasan europski zakonodavni okvir kako bi se zajamčile investicije i razvoj konkurentnog europskog sektora RPAS-ova; naglašava činjenicu da postoji opasnost od toga da se ekonomski potencijal i pozitivni učinci RPAS-ova neće u potpunosti ostvariti ako se odmah ne poduzmu mjere;

10.

podsjeća na ekonomsku važnost tog sektora i naglašava potrebu za prikladnim politikama kojima će se zaštititi privatnost i zajamčiti zaštita podataka i sigurnost koje će biti razmjerne svojem cilju i neće nepotrebno opteretiti mala i srednja poduzeća;

11.

smatra da bi se brzim uvođenjem jasnog, učinkovitog i pouzdanog europskog okvira mogla oživjeti rasprava o uspostavi svjetskih pravila za korištenje bespilotnih letjelica;

12.

smatra da se u tom budućem zakonodavstvu mora jasno razlikovati profesionalna upotreba bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje od njihove rekreativne upotrebe;

13.

naglašava činjenicu da je sigurnost od ključne važnosti za sve operacije RPAS-ova i pravila o njima te da ona mora biti proporcionalna rizicima; smatra da se budući europski regulatorni okvir treba prilagoditi specifičnim rizicima povezanima s tzv. letovima izvan vidokruga, no da ne treba odvraćati od takvih letova;

14.

naglašava činjenicu da je pitanje zaštite podataka i privatnosti ključno u promicanju široke javne potpore za upotrebu RPAS-ova u civilne svrhe te je stoga od ključne važnosti kako bi se omogućio rast i sigurna integracija RPAS-ova u civilno zrakoplovstvo, uz strogo poštovanje Direktive 95/46/EZ o zaštiti podataka, prava na zaštitu privatnog života iz članka 7. Povelje o temeljnim pravima EU-a te prava na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje o temeljnim pravima EU-a i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); poziva Komisiju i države članice da zajamče da će pri izradi svih politika EU-a o RPAS-ovima u njih uvrstiti jamstva za zaštitu privatnosti i podataka u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti; u tom pogledu poziva Komisiju da potiče razvoj normi koje se odnose na koncepte integrirane i zadane zaštite privatnosti;

15.

suglasan je s pet ključnih načela za budući razvoj RPAS-ova utvrđenih u Deklaraciji iz Rige i u potpunosti ih podupire:

16.

naglašava da iz perspektive upravljanja zračnim prostorom (ATM) kratkoročno već postoje operativni postupci kojima se RPAS-ovima omogućuje let izvan konkretnih i ograničenih područja; podsjeća da mnogi civilni i vojni RPAS-ovi lete na dodijeljenim koridorima proširenjem kriterija standardne podjele koji se obično primjenjuju na zrakoplove s posadom;

17.

ističe važnost letova izvan vidokruga za razvoj sektora; smatra da se europskim zakonodavstvom mora pogodovati toj praksi;

18.

priznaje da je utjecaj RPAS-ova na promet u kojem sudjeluju letjelice s posadom ograničen zbog malog broja RPAS-ova u odnosu na broj zrakoplova s posadom; no priznaje da se pritisci na sustav upravljanja zračnim prometom (ATM) mogu povećati zbog dobrodošlog porasta broja sportskih i rekreativnih RPAS-ova, koji u nekim okolnostima mogu predstavljati prijetnju za sigurnost zračnog prometa, te poziva relevantna tijela da taj čimbenik uzmu u obzir i da se on obuhvati budućim propisima EU-a kako bi se u državama članicama zajamčile kontinuirane učinkovite norme u području upravljanja zračnim prometom;

19.

naglašava činjenicu da bi se tehničkim i regulatornim rješenjima RPAS-ovima dugoročno omogućilo korištenje zračnog prostora zajedno sa svim drugim korisnicima, a da im se ne nameću novi zahtjevi u pogledu opreme; napominje da postoji velik broj malih RPAS-ova koji lete na visinama do 500 stopa, zajedno sa zrakoplovima s posadom; naglašava da, iako pružatelji usluga u zračnoj plovidbi na tim visinama ne pružaju usluge kontrole zračnog prometa, njihova je odgovornost pružanje dostatnih informacija kako bi se obje vrste zrakoplova usporedno služile istim zračnim prostorom; napominje da EUROCONTROL podupire države u postizanju zajedničkog shvaćanja obuhvaćenih pitanja te što veće usklađenosti;

20.

smatra da je pitanje identifikacije bespilotnih letjelica, bez obzira na njihovu veličinu, od ključne važnosti; naglašava da je potrebno naći rješenja kojima bi se uzela u obzir rekreativna ili komercijalna upotreba bespilotnih letjelica;

21.

smatra da je na temelju analize rizika potrebno razviti jasan, usklađen i razmjeran europski i svjetski regulatorni okvir kojim se izbjegavaju nerazmjerni propisi za trgovačka društva kojima se onemogućavaju ulaganje i inovacije u industriji RPAS-ova, istodobno štiteći građane na odgovarajući način i stvarajući održiva i inovativna radna mjesta; smatra da se detaljna procjena rizika treba temeljiti na konceptu kategorija upotrebe koji je uspostavila EASA te da bi u njoj trebalo uzeti u obzir karakteristike RPAS-ova (težina, opseg djelovanja, brzina) i način njihove upotrebe (rekreativna ili profesionalna); smatra da taj okvir treba biti dio dugoročne perspektive, uzimajući u obzir mogući budući razvoj i druge aspekte tih tehnologija;

22.

podupire namjeru Komisije da ukine gornju granicu od 150 kg i da je zamijeni usklađenim i sveobuhvatnim regulatornim okvirom na razini EU-a kojim bi se nacionalnim nadležnim tijelima, kvalificiranim tijelima ili udrugama omogućilo da preuzmu aktivnosti provjere i nadzora; smatra da bi proporcionalnost propisa trebalo dopuniti fleksibilnošću potrebnom u procesima i postupcima;

23.

smatra da bi pri utvrđivanju proračuna Agencije trebalo uzeti u obzir promjene nadležnosti EASA-e u vezi s RPAS-ovima kako bi ta Agencija mogla obavljati povjerene joj dužnosti;

24.

poziva Komisiju da zajamči da se u razradu svih politika EU-a o RPAS-ovima uvrste jamstva za zaštitu privatnosti i podataka uvođenjem obveze procjena utjecaja te obveze postojanja integrirane i zadane zaštite privatnosti kao minimalnih uvjeta;

25.

zabrinut je zbog potencijalnih nezakonitih i nesigurnih načina upotrebe RPAS-ova (npr. RPAS pretvoren iz civilnog alata u oružje koje se koristi u vojne ili druge svrhe ili RPAS koji se koristi u svrhu ometanja sustava navigacije ili komunikacije); poziva Komisiju da podrži razvoj tehnologije potrebne za jamčenje sigurnosti, zaštite i privatnosti pri upotrebi RPAS-ova, između ostalog usmjeravanjem sredstava u okviru programa Obzor 2020. prije svega u istraživanje i razvoj sustava, tehnologija itd. koji mogu poslužiti za poboljšanje integrirane i zadane zaštite privatnosti te kojima se može podržati razvoj tehnologija kao što su tehnologija za „otkrivanje i izbjegavanje”, određivanje geografskih granica (geo-fencing), tehnologija protiv ometanja i otmica, kao i integrirana i zadana zaštita privatnosti, koje omogućuju sigurnu upotrebu civilnih RPAS-ova;

26.

potiče inovativne tehnologije u području RPAS-ova koje imaju golem potencijal za stvaranje radnih mjesta, posebno zelenih radnih mjesta jer ona obuhvaćaju veliki spektar zanimanja; potiče razvoj i ispitivanje velikog potencijala uključivanja malih i srednjih poduzeća u usluge proizvodnje specijaliziranih dijelova i materijala; ističe potrebu za organiziranjem i promicanjem centara za stjecanje kvalifikacija i osposobljavanje;

27.

smatra da bi se u propisima na razini EU-a i nacionalnoj razini trebale jasno naznačiti odredbe koje se primjenjuju na RPAS-ove, a odnose se na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu (proizvodnja, prodaja, kupnja, trgovina i upotreba RPAS-ova) te na temeljno pravo na privatnost i zaštitu podataka; smatra također da bi ti propisi trebali doprinijeti pravilnoj primjeni prava u području zaštite privatnosti i podataka te ostalih vrsta prava koje se odnose na razne vrste rizika i odgovornosti povezanih s upravljanjem RPAS-ovima, kao što su kazneno pravo te pravo u području intelektualnog vlasništva, zrakoplovstva i zaštite okoliša; ističe potrebu da sve osobe koje upravljaju RPAS-ovima poznaju osnovne propise o njihovoj upotrebi te da se ti propisi navode u obavijesti za kupce;

28.

smatra da predstavnici tog sektora, regulatornih tijela te predstavnici iz područja trgovine moraju zajednički zajamčiti pravnu sigurnost koja pogoduje ulaganjima te izbjeći dilemu o tome što treba prije uslijediti, pri čemu sektor ne želi ulagati u razvoj potrebnih tehnologija ako ne postoji sigurnost u pogledu načina na koji će se one regulirati, a regulatorna tijela ne žele odrediti norme dok sektor ne zatraži odobrenje za tehnologije; ustraje u tome da mala i srednja poduzeća budu istinski uključena u taj normativni postupak;

29.

smatra da je pristup utemeljen na procjeni rizika u skladu s Deklaracijom iz Rige, da je koncept upotrebe koji je izradila EASA solidan temelj za jamčenje sigurne upotrebe RPAS-ova, da će se europski regulatorni uvjeti temeljiti na pojedinačnoj osnovi ili na pristupu utemeljenom na vrsti/klasi, ovisno o tome što je primjereno, te će se njima zajamčiti visoka razina sigurnosti i interoperabilnosti; smatra da je od ključne važnosti da uvjete za normizaciju Europske organizacije za opremu za civilno zrakoplovstvo (EUROCAE) odobri mjerodavno regulatorno tijelo kako bi se zajamčio uspjeh proizvođača i korisnika RPAS-ova;

30.

smatra da bi u buduće europske i svjetske propise o RPAS-ovima trebalo uvrstiti pitanja u pogledu:

31.

poziva države članice da pri obučavanju profesionalnih korisnika i vlasnika RPAS-ova u obuku uvrste i poseban dio o zaštiti podataka i privatnosti te da profesionalne korisnike RPAS-ova moraju uzajamno priznati države članice kako bi se uklonila tržišna ograničenja;

32.

naglašava da RPAS-ovi koji lete izvan vidokruga moraju biti opremljeni tehnologijom za otkrivanje i izbjegavanje kako bi otkrili zrakoplov koji se nalazi u istom zračnom prostoru te se pritom mora zajamčiti da RPAS-ovi ne ugrožavaju sigurnost zrakoplova s posadom, a osim toga, u obzir se moraju uzeti gusto naseljena područja, zone zabrane letenja kao što su zračne luke, elektrane, nuklearna i kemijska postrojenja te druga važna infrastruktura; stoga poziva Komisiju da osigura potrebna sredstva za istraživanje i razvoj preko Zajedničkog poduzeća SESAR;

33.

poziva Komisiju, dotična tijela i trgovačka društva da unaprijede svoje programe istraživanja i razvoja; smatra da, uzimajući u obzir očekivani ekonomski učinak tog sektora, EU treba poticati razvoj europskih tehnologija, na primjer provedbom programa Obzor 2020.; traži da se u okviru programa istraživanja uzme u obzir razvoj tehnologija otkrivanja i hvatanja bespilotnih letjelica;

34.

podsjeća na to da je europski program globalnog navigacijskog satelitskog sustava EGNOS kojim se pojačava signal GPS odobren za civilno zrakoplovstvo 2011. i da će program Galileo u nekoliko sljedećih godina postupno ući u fazu primjene; u tom smislu vjeruje da će napredni sustav upravljanja zračnim prometom, kao i aplikacije za RPAS-ove utemeljene na europskim programima GNSS-a pozitivno doprinijeti sigurnoj upotrebi RPAS-ova;

35.

napominje da bi RPAS-ovi, u skladu s pristupom utemeljenom na procjeni rizika, trebali biti opremljeni identifikacijskim čipom i registrirani kako bi se osigurala sljedivost, odgovornost i pravilna provedba propisa o građanskopravnoj odgovornosti;

36.

podržava koncept upotrebe bespilotnih letjelica koje je razvila EASA te u kojem se definiraju tri različite kategorije RPAS-ova i odgovarajući propisi;

37.

napominje da je provedba zakonodavstva o RPAS-ovima ključna za sigurnu i uspješnu integraciju RPAS-ova u europski zračni prostor;

38.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju dovoljno sredstava za provedbu zakonodavstva o RPAS-ovima;

39.

naglašava da je Zajednička direkcija za donošenje pravila o bespilotnim sustavima (JARUS) međunarodno tijelo s dobrovoljnim članstvom koje se sastoji od tijela za civilno zrakoplovstvo iz 22 država članica EU-a i država koje nisu članice EU-a te regulatornih agencija/tijela; podsjeća da je predsjednik JARUS-a predstavnik EASA-e, agencije koja će se baviti budućim propisima o RPAS-ovima; podsjeća na to da je svrha JARUS-a određivanje tehničkih, sigurnosnih i operativnih uvjeta za certificiranje i sigurnu integraciju velikih i malih RPAS-ova u zračni prostor i zračne luke;

40.

smatra da bi JARUS mogao zajamčiti koordinaciju svih budućih propisa EU-a s međunarodnim sporazumima u drugim zemljama u okviru procesa uzajamnog priznavanja;

41.

smatra da bi tijela za zaštitu podataka u državama članicama trebala surađivati kako bi razmjenjivala podatke i najbolje prakse te zajamčila usklađenost s postojećim smjernicama i propisima za zaštitu podataka, kao što je Direktiva 95/46/EZ;

42.

naglašava činjenicu da pri upotrebi RPAS-ova tijela kaznenog progona i obavještajne službe moraju poštovati temeljno pravo na privatnost, zaštitu podataka, slobodu kretanja i slobodu izražavanja te da se mora riješiti problem potencijalnih rizika povezanih s takvom upotrebom RPAS-ova, koji se tiču nadziranja pojedinaca i skupina te javnih prostora kao što su granice;

43.

smatra da bi agencije za zaštitu podataka u državama članicama trebale razmjenjivati postojeće konkretne smjernice za zaštitu podataka u pogledu komercijalnih RPAS-ova te poziva države članice da pažljivo provedu zakonodavstvo o zaštiti podataka tako da potpuno otklone zabrinutost javnosti u pogledu privatnosti te da time ne stvore nerazmjerno administrativno opterećenje za korisnike RPAS-ova;

44.

snažno preporučuje započinjanje trenutačne rasprave između EU-a i nacionalnih kreatora politika i regulatora, dotičnog sektora, malih i srednjih poduzeća i komercijalnih korisnika te javne rasprave uz sudjelovanje građana i drugih relevantnih dionika, kao što su nevladine organizacije (uključujući organizacije za građanska prava) i tijela zadužena za kazneni progon, kako bi se primila na znanje i razmotrila pitanja u vezi sa zaštitom temeljnih prava te odgovornostima i izazovima s kojima se suočavaju različiti dionici pri zaštiti tih prava i jamčenju sigurnosti građana tijekom upotrebe RPAS-ova;

45.

smatra da Parlament mora utvrditi svoje stajalište prije nego što Komisija donese paket za zrakoplovstvo te da će na taj način odgovoriti na pozive sektora za izradu jasnih smjernica;

46.

naglašava potrebu za jasnim pravnim okvirom utemeljenim na relevantnim kriterijima u pogledu upotrebe kamera i senzora, posebno u vezi s komercijalnim i privatnim RPAS-ovima, kojim će se zajamčiti djelotvorna zaštita prava na privatnost i zaštitu podataka, kao i očuvanje sigurnosti građana, uzimajući u obzir da su dijelovi RPAS-ova sve manji, zbog čega su uređaji sve lakše prenosivi i sve ih je teže otkriti;

47.

poziva odbore TRAN i LIBE da organiziraju zajedničko saslušanje na koje će pozvati predstavnike tog sektora, nacionalnih organizacija za zaštitu privatnosti, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, Komisije te nevladinih organizacija koje djeluju u području temeljnih prava;

48.

poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje redovnog mehanizma izvještavanja kojim bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, kao i razvoj politika i najboljih praksi na nacionalnoj razini i u okviru kojeg bi se razmatrali incidenti povezani s RPAS-ovima te da predstavi pregled i ocjenu regulatornih pristupa na razini država članica kako bi se omogućila usporedba i utvrdile najbolje prakse;

49.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.