Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015IP0304

    Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 9. rujna 2015. koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (06040/2015 – C8-0077/2015 – 2015/0029(NLE) – 2015/2067(INI))

    SL C 316, 22.9.2017, p. 120–123 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    22.9.2017   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 316/120


    P8_TA(2015)0304

    Protokol o izmjeni Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (Sporazum o olakšavanju trgovine) (rezolucija)

    Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 9. rujna 2015. koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (06040/2015 – C8-0077/2015 – 2015/0029(NLE) – 2015/2067(INI))

    (2017/C 316/12)

    Europski parlament,

    uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (06040/2015),

    uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0077/2015),

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenoga 2013. o stanju Razvojnog plana iz Dohe i pripremama za Devetu ministarsku konferenciju Svjetske trgovinske organizacije (1),

    uzimajući u obzir rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a o regionalnoj integraciji i modernizaciji carina u cilju održivog razvoja u zemljama AKP-a, u suradnji s EU-om (2),

    uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (3),

    uzimajući u obzir rezultate Devete ministarske konferencije održane u Indoneziji u prosincu 2013. te sporazum o olakšavanju trgovine koji je ondje postignut (4),

    uzimajući u obzir izjavu Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 27. studenoga 2014. (5),

    uzimajući u obzir izvješće OECD-a iz veljače 2014. naslovljeno „Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine – mogući učinak na troškove trgovine”,

    uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 9. rujna 2015. (6) o nacrtu odluke Vijeća,

    uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. drugi podstavak Poslovnika,

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0238/2015),

    A.

    budući da su za olakšavanje trgovine u prvom redu odgovorne nacionalne vlasti, no nema sumnje da se u mnogim područjima multilateralnom suradnjom mogu povećati dobici i smanjiti troškovi;

    B.

    budući da dvije trećine članica WTO-a treba ratificirati Sporazum o olakšavanju trgovine kako bi stupio na snagu; budući da u tom pogledu poziva sve članice WTO-a da omoguće da sporazum stupi na snagu u najkraćem mogućem roku, posebice prije Desete ministarske konferencije WTO-a (MC10) u Nairobiju u prosincu 2015.;

    C.

    budući da neka od velikih gospodarstava u usponu, kao što su Kina, Brazil i Indija, neće zatražiti tehničku pomoć; budući da to treba pozdraviti jer pokazuje će se tako dostupna pomoć pružiti onima kojima je najpotrebnija;

    D.

    budući da EU aktivno radi na dosljednosti u okviru svojih raznih politika (na području trgovine, suradnje, humanitarne pomoći itd.); budući da te politike trebaju biti transverzalne i vrednovati se na temelju studija učinka;

    E.

    budući da je EU posvećen promicanju slobodne, poštene i otvorene trgovine koja je uravnotežena i donosi uzajamnu korist; budući da je WTO prirodan okvir za daljnju primjenu i ponovno potvrđivanje tih načela;

    F.

    budući da su EU i njegove države članice jedan od najvećih svjetskih donatora pomoći; budući da je financijska pomoć za provedbu Sporazuma o olakšavanju trgovine mjera u sklopu inicijative „Pomoć za trgovinu” te ne bi trebala utjecati na doprinos višegodišnjeg financijskog okvira za službenu razvojnu pomoć;

    1.

    pozdravlja rezultate Devete ministarske konferencije WTO-a održane u prosincu 2013., na kojoj je 160 članica WTO-a zaključilo pregovore o Sporazumu o olakšavanju trgovine; smatra da je Sporazum o olakšavanju trgovine važna prekretnica jer je to prvi multilateralni sporazum od osnutka WTO-a 1995. te će poslužiti kao nacrt za modernizaciju carina među 161 članicom WTO-a;

    2.

    naglašava da se EU i dalje zalaže za to da sve članice WTO-a cjelovito i odgovorno primjenjuju odluke iz „paketa s Balija”, čime bi se omogućilo skretanje pozornosti na uspješno zaključenje pregovora u okviru Razvojnog plana iz Dohe;

    3.

    prima na znanje koristi za zemlje u razvoju koje će donijeti provedba tog sporazuma s obzirom na doprinos stvaranju boljeg poslovnog okruženja za poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća; posebno ističe da će se sporazumom, ako se u potpunosti provede, smanjiti neizvjesnost u pogledu uvjeta za ulazak na tržište, a troškovi trgovine smanjiti od 12,5 % do 17,5 % (prema procjenama poput onih koje je proveo OECD), čime će se potrošačima omogućiti pristup većem i jeftinijem rasponu proizvoda, a poduzećima pristup novim tržištima te da poboljšaju svoju konkurentnost povećanjem učinkovitosti i smanjenjem nepotrebne birokracije i povezanih troškova;

    4.

    a naglašava da će provedba sporazuma, posebno u zemljama u razvoju, dovesti do usklađivanja i pojednostavnjenja trgovinske razmjene; ističe da bi se sporazumom mogle stvoriti nove mogućnosti za širu uporabu inovativnih tehnologija i elektroničkih sustava, u koje se ubrajaju sustavi za elektroničko plaćanje, središnji državni portali za promicanje trgovine i šalteri „sve na jednom mjestu”;

    5.

    apelira na sve članice WTO-a da bez odgađanja pronađu rješenje za cjelovitu provedbu „paketa s Balija”, uključujući smanjenje subvencija koje narušavaju trgovinu, kako bi se Razvojni plan iz Dohe mogao zaključiti prije Desete ministarske konferencije WTO-a;

    6.

    ističe važnost tog sporazuma iz razvojne perspektive, s obzirom na to da se primjenjuje konkretno i razlikovno postupanje kojime se zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama omogućuje odlučivanje o tome kada će se razne odredbe primijeniti i za koje će odredbe biti potrebna tehnička pomoć;

    7.

    naglašava da će stupanj i trajanje provedbe sporazuma odrediti koristi koje će iz njega proizaći; smatra da će se cjelovitom i odgovornom provedbom koja odražava prioritete i probleme zemalja u razvoju i okviru Razvojnog plana iz Dohe ostvariti najveća korist za sve potpisnice;

    8.

    naglašava da sporazum sadržava obvezujuće odredbe i neobvezujuće smjernice; potiče sve članove WTO-a da uznastoje oko primjene obje vrste odredbi radi što većeg smanjenja troškova trgovine;

    9.

    ističe da nekoliko uvjeta u okviru sporazuma, ponajviše onih koji se odnose na transparentnost te automatizirani unos carinskih davanja u evidenciju i njihovo plaćanje, može biti moćno sredstvo u rješavanju problema pogranične korupcije; poziva na bolju suradnju carinskih tijela te ističe da će veća transparentnost dovesti do veće razine sigurnosti i, osim što će se njome jamčiti djelotvorniji carinski nadzor, biti velik poticaj povećanju trgovine;

    10.

    u potpunosti podržava inicijativu EU-a kojom se dodjeljuje iznos od 400 milijuna EUR za potporu reformama za olakšavanja trgovine i projektima poput poboljšanja carinskih sustava u zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama; podsjeća da su ta financijska sredstva, koja većinom dolaze iz sredstava regionalnih okvirnih programa za regionalnu gospodarsku suradnju, dio mnogo šire inicijative EU-a „Pomoć za trgovinu” (3,5 milijarde EUR potpora EU-a 2013. godine) te traži da se Europski parlament i države članice o tome redovno izvještavaju;

    11.

    međutim, naglašava da bi ta financijska sredstva trebalo vrlo dobro koordinirati sa sredstvima koja dolaze od drugih međunarodnih donatora, poput UNCTAD-a, WTO-a i Svjetske banke; naglašava da bi trebalo izbjegavati udvostručavanje i prekomjernu birokraciju za države koje traže pomoć, što bi ih moglo odvratiti od traženja pomoći;

    12.

    poziva na blisku suradnju sa stručnim organizacijama poput Svjetske carinske organizacije, koja može pružiti dragocjeno praktično i stručno znanje na osnovi pojedinačnih slučajeva za poticanje razvoja i jačanje kapaciteta u tom području; ističe da bi najmanje razvijene zemlje posebno mogle u potpunosti iskoristiti trgovinske prednosti koje taj Sporazum nudi;

    13.

    ističe ključnu ulogu delegacija EU-a širom svijeta koje mogu surađivati sa zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama na terenu te traži da te delegacije u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u pružanju tehničke pomoći;

    14.

    poziva Komisiju da učini sve što joj je u moći kako bi poduprla zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje u ispunjenju njihovih obveza, vodeći pritom računa o fleksibilnosti koja je potrebna za ispunjenje obveza iz sporazuma; ističe da bi financiranje izgradnje kapaciteta trebalo biti usmjereno na potrebe primatelja i utemeljeno na odgovarajućim procjenama potreba;

    15.

    preporučuje da međunarodne organizacije i partneri zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja blisko surađuju u provedbi odredbi kategorije C kako bi je završili u najkraćem mogućem roku;

    16.

    uviđa da još uvijek postoje velike razlike između graničnih postupaka razvijenih zemalja i zemalja u razvoju te da slaba infrastruktura, neučinkovito upravljanje carinom, slučajevi korupcije i prevelika birokracija usporavaju trgovinu; potvrđuje da Sporazum o olakšavanju trgovine i proces liberalizacije trgovine imaju isti cilj smanjenja troškova trgovine radi poticanja gospodarskih aktivnosti;

    17.

    podsjeća da će olakšavanje trgovine biti najveća korist za mnoge zemlje u razvoju u okviru Razvojnog plana iz Dohe; pozdravlja opsežne odredbe o posebnom i različitom postupanju prema zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama; predlaže da novi pristup, kojim se preuzimanje obveza i njihov raspored usklađuje s mogućnostima zemalja, služi kao mjerilo za buduće sporazume;

    18.

    priznaje da stručno znanje privatnog sektora može imati glavnu ulogu u promicanju mjera olakšavanja trgovine i u pružanju pomoći i potpore za provedbu Sporazuma u zemljama u razvoju; prima na znanje u tu svrhu planiranu inicijativu USAID-a za javno-privatno partnerstvo; poziva Komisiju da potakne uključivanje privatnog sektora i istraži mogućnosti za partnerstva s europskim industrijama u cilju podupiranja provedbe Sporazuma;

    19.

    priznaje da provedba reformi olakšavanja trgovine ima šire razvojne koristi; u tom pogledu prima na znanje ključnu ulogu koju mogu imati carinske službe u olakšavanju brzog kretanja pošiljki pomoći u slučaju katastrofe; ističe da bi hitna humanitarna pomoć trebala imati koristi od pojednostavljenih postupaka carinjenja radi ubrzanja isporuke pomoći te bi, štoviše, trebala biti oslobođena od carina i poreza;

    20.

    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.


    (1)  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0511.

    (2)  SL C 345, 2.10.2014., str. 28.

    (3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 5. veljače 2015. (COM(2015)0044).

    (4)  Ministarska deklaracija s Balija (WT/MIN(13)/DEC); Ministarska odluka s Balija o Sporazumu o olakšavanju trgovine (WT/MIN(13)/36 ili WT/L/911 od 11. prosinca 2013.). https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/mc9_e/balipackage_e.htm

    (5)  Protokol o izmjeni Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije WT/L/940 od 28. studenoga 2014.

    (6)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0303.


    Top