22.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 316/76

—

uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. prosinca 2014. o poduzetništvu u obrazovanju i osposobljavanju (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih (2),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”) (3),

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade (4),

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju rezultata neformalnog i informalnog učenja (5),

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu – promocija mobilnosti mladih u svrhu učenja” (6),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) (7),

—

uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (8),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. lipnja 2013. pod nazivom „Zajednički rad za mlade u Europi: poziv na rješavanje problema nezaposlenosti mladih” (COM(2013)0447),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan 2020. za razvoj poduzetništva: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi” (COM(2012)0795),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. studenog 2012. naslovljenu „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. pod nazivom „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi” (COM(2011)0902),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. siječnja 2015. naslovljeno „Poduzetničko obrazovanje: put k uspjehu”,

—

uzimajući u obzir vodič Komisije naslovljen „Vodič o socijalnoj Europi” iz ožujka 2013. o socijalnoj ekonomiji i socijalnim poduzećima (ISBN: 978-92-79-26866-3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. o praćenju provedbe Bolonjskog procesa (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o obrazovanju, osposobljavanju i o strategiji Europa 2020. (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o rješavanju problema prijevremenog napuštanja školovanja (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o ranom učenju u Europskoj uniji (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2010. o ključnim kompetencijama u svijetu koji se mijenja: provedba radnog programa za obrazovanje i osposobljavanje za 2010. (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2008. o pružanju cjeloživotnog obrazovanja za znanje, kreativnost i inovacije – provedba radnog programa za obrazovanje i osposobljavanje za 2010. (14),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0239/2015),

A.

budući da poduzetništvo mladih mora biti važan sastavni dio političke strategije usmjerene na podupiranje današnje mlade generacije u smislu ciljeva EU-a za rast, zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu uključenost te na smanjenje nezaposlenosti mladih u EU-u;

B.

budući da je poduzetništvo potrebno shvatiti u njegovom širem smislu kao sposobnost ostvarivanja ideja;

C.

budući da je u veljači 2015. u 28 zemalja članica EU-a 4,85 milijuna mladih bilo nezaposleno, što je nedopustivo velika brojka, i iako se nezaposlenost mladih smanjuje, tj. njihov je broj manji za 494 000 u usporedbi s podacima za veljaču 2014., do tog smanjenja dolazi presporo;

D.

uzimajući u obzir visoke stope nezaposlenosti mladih i činjenicu da se fiskalna konsolidacija država članica koje su većinom pogođene krizom ne bi smjela provoditi nauštrb radnih mjesta na kojima su zaposleni mladi ljudi; budući da se mladi zbog visoke stope nezaposlenosti suočavaju s povećanim siromaštvom i socijalnom isključenosti, posebice mladi iz skupina u nepovoljnom položaju i ugroženih skupina; međutim, prepoznaje i pozdravlja činjenicu da su preuzete obveze kako bi se državama članicama brže isplatila sredstva iz Inicijative za zapošljavanje mladih, no poziva Komisiju na veći angažman u rješavanju tog ozbiljnog problema;

E.

budući da je jaz između obrazovanja i osposobljavanja te tržišta rada jedan od glavnih uzroka nezaposlenosti mladih i velikog broja nepopunjenih radnih mjesta u EU-u, te bi ga trebalo rješavati usađivanjem ključnih kompetencija u mlade, uključujući smisao za inicijativu i poduzetništvo, koje su im potrebne ako žele samouvjereno sudjelovati u današnjem gospodarstvu i društvu koji se temelje na znanju;

F.

budući da Europska unija u vidu strategije Europa 2020. i njezinih vodećih inicijativa „Nove vještine i radna mjesta”, „Digitalna agenda za Europu”, „Unija inovacija”, „Mladi u pokretu”, kao i svojom ciljanom potporom poduzetnicama te osobama u nepovoljnom položaju i osobama s invaliditetom, podupire smisao za inicijativu i poduzetništvo na način da potiče poduzetnički duh i srodna znanja, vještine i kompetencije kojima se može povećati konkurentnost te pametan, održiv i uključiv rast;

G.

budući da je poduzetništvo važan pokretač gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta jer se njime otvaraju nova poduzeća i radna mjesta, otvaraju nova tržišta, jača konkurentnost, poboljšava produktivnost i inovacije, jača europska konkurentnost i stvara bogatstvo te bi stoga trebalo svima biti jednako pristupačno;

H.

budući da je poduzetništvo, posebice socijalno poduzetništvo, važan pokretač socijalne kohezije i održivosti koje mogu potaknuti gospodarski rast uz istovremeno smanjenje siromaštva, socijalne isključenosti i drugih društvenih problema;

I.

budući da poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća, čine okosnicu gospodarstva EU-a i predstavljaju najvažniji i primarni izvor novih radnih mjesta; budući da je poduzetnički potencijal žena neiskorišten izvor gospodarskog rasta i radnih mjesta;

J.

budući da se u kulturama koje vrednuju i nagrađuju poduzetničke kompetencije i poduzetnička ponašanja, kao što su kreativnost, poduzimanje inicijativa, preuzimanje proračunatog rizika, neovisno razmišljanje, prepoznavanje prilika te kvalitete vodstva, promiče sklonost razvijanju novih rješenja za gospodarske, socijalne i ekološke izazove integracijom elemenata znanja u obrazovanje koji ujedinjuju teoriju s praksom, čime se ruše prepreke između iskustva u poslovnom svijetu i obrazovanja; budući da je stoga od ključne važnosti da se te osobne kompetencije uvrste u obrazovni sustav i da budu dio svakodnevnog života na svim razinama;

K.

budući da u određenim državama članicama start-up poduzeća (svih vrsta, uključujući socijalno poduzetništvo ili poduzeća osnovana radi stjecanja osobne dobiti) nisu na odgovarajući način priznata niti su shvaćena kao moguća putanja karijere i da je potpora koja se u okviru obrazovnog sustava pruža budućim poduzetnicima mala;

L.

budući da se mladi poduzetnici suočavaju s nizom izazova i poteškoća, među kojima su i nedostatak iskustva, potrebnih vještina i pristupa financijskim sredstvima i infrastrukturi;

M.

budući da su nedavno provedene studije pokazale da se poduzetničke kompetencije mogu naučiti i da poduzetničko obrazovanje, ako je pravilno osmišljeno, provedeno i svima dostupno, može imati vrlo pozitivan učinak na živote i zapošljivost osoba, kao i na stopu osnivanja start-up poduzeća i stopu opstanka poduzeća;

N.

budući da je, da bi se došlo do pouzdanih zaključaka, potrebno vrednovati učinke poduzetničkog obrazovanja i pritom primijeniti kritički pristup, temeljiti se na čvrstim dokazima i na ažuriranim statističkim instrumentima i tehnikama;

O.

budući da poduzetničko obrazovanje treba sadržavati socijalnu dimenziju, uključujući učenje o poštenoj trgovini, socijalnom poduzetništvu i alternativnim poslovnim modelima kao što su zadruge, u cilju postizanja socijalnog, uključivog i održivog gospodarstva;

P.

budući da poduzetnički duh povećava zapošljivost mladih osoba, budi im kvalitete koje su ključne za rješavanje izazova u profesionalnom i privatnom životu te pomaže u sprečavanju povećanja siromaštva i socijalne isključenosti; budući da lakši pristup mehanizmima mikrofinanciranja može pomoći u postizanju tih ciljeva;

Q.

budući da su obrazovanje i strukovno osposobljavanje u cijelosti iznimno važni za osobni razvoj svakog pojedinca i stoga moraju pokrivati dovoljno široko područje kako bi se stvorili temelji za cjeloživotni razvoj, produbljivanje znanja i stjecanje transverzalnih vještina te moraju biti dovoljno praktični kako bi pojedinci mogli imati istinsku karijeru te ispunjen profesionalni i privatni život; budući da postoji izravna veza između uspješne kombinacije tih dvaju aspekta obrazovanja i smanjenja rizika od nezaposlenosti mladih;

R.

budući da svaki pojedinac može steći, naučiti i razviti poduzetnički duh i vještine; budući da se u svakoj vrsti i na svakoj razini obrazovanja nude konkretne mogućnosti za izgradnju određenih poduzetničkih vještina i kompetencija kao dio općenitog stjecanja ključnih kompetencija;

S.

budući da su poduzetničke vještine povezane s drugim skupinama vještina koje je potrebno promicati, kao što su vještine u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, vještine rješavanja problema i financijska pismenost;

T.

budući da su obrazovanje i osposobljavanje od temeljnog značaja za mlade ljude u smislu motivacije i mogućnosti za pokretanje vlastitih poduzetničkih projekata;

U.

budući da obrazovanje kao javno dobro mora u potpunosti biti uključivo i integrirano, uz poseban naglasak na pružanju jednakog pristupa studentima iz raznih socijalno-ekonomskih pozadina;

V.

budući da će mladi biti kvalificiraniji za pokretanje poduzeća na transnacionalnoj razini ako vladaju stranim jezicima;

W.

budući da je tijekom obrazovanja potrebno posebnu pozornost i pomoć dati skupinama koje nisu dovoljno zastupljene i nalaze se u nepovoljnom položaju, i to uključivanjem roditelja i zajednica u obrazovni proces te pružanjem pomoći u pokretanju, vođenju i izgradnji poslovanja ili poduzeća;

X.

budući da osposobljavanje i obrazovanje te praktično iskustvo u području poduzetništva koriste mladima, pomažući im da razviju svoje vještine i talente i na taj način steknu samopouzdanje te doprinoseći osnivanju novih poduzeća, zapošljivosti i inovativnosti; budući da je poduzetništvo u ogromnoj mjeri nedovoljno iskorištena mogućnost za mnoge mlade s invaliditetom;

Y.

budući da socijalna i uključiva poduzeća aktivno sudjeluju u inovativnom održivom rastu, promiču veću koheziju unutar društva i lokalnih zajednica te mogu stvoriti prilike za zapošljavanje mladih, uključujući mlade u nepovoljnom socijalnom položaju i osobe koje su najudaljenije od tržišta rada;

Z.

budući da nedovoljan broj ljudi ostvari svoje ideje o pokretanju poslovanja i da postoji neproporcionalno manji broj poduzetnica nego poduzetnika (još i manji u slučaju žena iz ugroženih socijalnih skupina koje se suočavaju s dvostrukom diskriminacijom), a iako poduzetnice u prosjeku imaju više obrazovanje od poduzetnika, one su također češće aktivnije u manje inovativnim, sporije rastućim sektorima te imaju manja poduzeća od poduzetnika; budući da je potrebno aktivno promicati načine prevladavanja čimbenika koji osobito odvraćaju žene od mogućnosti pokretanja poduzeća ili od boljeg iskorištavanja te mogućnosti (15);

AA.

budući da obrtničke, industrijske i trgovačke komore u nekim državama članicama nude ciljane programe za potporu start-up poduzećima;

AB.

budući da su obrazovanje i osposobljavanje uglavnom u nacionalnoj nadležnosti i da, kada je riječ o poduzetničkom obrazovanju, kurikulumu i nastavnim metodama, određene države članice tek moraju razviti međusektorsku politiku ili strateški pristup; budući da nisu svi nastavnici i osobe koje odlučuju o obrazovnom sustavu dovoljno osposobljeni u pogledu poduzetničkog obrazovanja, ni tijekom trajnog stručnog usavršavanja ni inicijalnog osposobljavanja, što se može negativno odraziti na mogućnost da se poduzetničko obrazovanje na odgovarajući način uključi u obrazovne sustave (16);

AC.

budući da bi nastavnici trebali moći surađivati s poduzetnicima, zajedno s njima utvrditi ciljeve za učenje te dobiti prikladnu potporu i resurse za provedbu strategija koje u središte stavljaju učenike i za prilagodbu nastavnih metoda potrebama njihovih učenika iz ugroženih skupina;

AD.

budući da neformalne i informalne aktivnosti učenja nadopunjuju i obogaćuju učenje jer nude razna iskustva učenja koja osnažuju učenike te ih je stoga potrebno prepoznati kao važne izvore za stjecanje i razvoj poduzetničkih kompetencija;

AE.

budući da formalno i informalno učenje mogu imati ključnu ulogu u razvoju i održavanju poduzetničkih vještina, posebice među marginaliziranim skupinama;

AF.

budući da su neformalne i informalne aktivnosti učenja osobito relevantne za mlade ljude kojima je dostupno manje mogućnosti, nudeći im dodatni izvor znanja i mogući put u formalno obrazovanje i osposobljavanje;

AG.

budući da iskusni poduzetnici koji podučavaju stvaraju pozitivnu sliku poduzetništva i mladima olakšavaju put prema poduzetništvu;

AH.

budući da je potrebno integrirati poduzetništvo, uključujući socijalno poduzetništvo, u osposobljavanje nastavnika i savjetnika za karijeru;

AI.

budući da se nacionalni obrazovni sustavi razvijaju različitim ritmom, a tomu je uzrok njihov način reagiranja na promjene na tržištu rada;

AJ.

budući da je program Erasmus+ tijekom svog razdoblja provedbe od 2014. do 2020. usmjeren na modernizaciju obrazovanja, osposobljavanja i rada s mladima u cijeloj Europi, da je otvoren organizacijama za obrazovanje i osposobljavanje, organizacijama mladih i sportskim organizacijama u svim sektorima cjeloživotnog učenja; budući da će zahvaljujući njemu više od 4 milijuna Europljana dobiti priliku studirati ili se osposobljavati, stjecati radno iskustvo i volontirati u inozemstvu;

AK.

budući da program Erasmus+ već obuhvaća ulogu poduzetništva jer je ono jedna od mjera u području mobilnosti;

AL.

budući da je važno promicati i poticati mobilnost mladih poduzetnika programima kao što je Erasmus za mlade poduzetnike (2009. – 2015.) koji mladim poduzetnicima omogućuju da sudjeluju u prekograničnim razmjenama i uče od iskusnih poduzetnika koji vode mala poduzeća te stvaraju prilike za rješavanje nejednakosti spolova u poduzetništvu; budući da je za takve programe potrebno dodijeliti više sredstava kako bi se povećalo sudjelovanje mladih;

AM.

budući da su mladi skloniji dati prednost samozapošljavanju i da se čak 45 % njih u dobi između 15 i 24 godine izjasnilo da bi radije bili samozaposleni (17);

AN.

budući da bi poslovni sektor u velikoj mjeri mogao doprinijeti na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, i to u vidu stručnog volontiranja, partnerstava s obrazovnim institucijama i suradnje s tvorcima politika;

AO.

budući da organizacije civilnog društva (nevladine organizacije poput sindikata, udruga poslodavaca i drugih društvenih skupina) daju veliki doprinos, između ostalog i inicijativom organizacije Junior Achievement -Young Enterprise Europe koja omogućuje informalno i cjeloživotno poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje; budući da je potrebno odati veće priznanje tom doprinosu iako on možda ne vodi do formalne diplome; budući da takav doprinos daju i poduzeća koja nude vlastito osposobljavanje;

1.

prepoznaje ulogu cjeloživotnog učenja i međunarodne mobilnosti kao ključnih mjera u odgovoru Europe na globalizaciju i prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju; posebice ukazuje na važnost smisla za inicijativu i poduzetništvo kako je naveden u dokumentu „Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje – europski referentni okvir” koji se odnosi na kompetencije potrebne svim pojedincima za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno sudjelovanje u građanskom životu, socijalnu uključenost i zapošljavanje;

2.

poziva države članice da promiču poduzetničke vještine za mlade zakonodavnim mjerama kojima je cilj zajamčiti kvalitetno pripravništvo usmjereno na poticanje zapošljivosti uz pomoć kvalitetnog učenja i zadovoljavajućih radnih uvjeta, kako je predloženo u Preporuci Vijeća o kvalitetnom okviru za pripravništvo;

3.

naglašava potrebu široke i jasne definicije ključne kompetencije „smisao za inicijativu i poduzetništvo”, koja obuhvaća poticanje proaktivnog poduzetničkog duha, kreativnost, inovacije i preuzimanje rizika te sposobnost planiranja projekata i upravljanja njima radi ostvarivanja ciljeva, pa čak i ideju da je osoba svjesna konteksta svoga posla i da je sposobna iskoristiti priliku kada se ona pojavi, bilo u odnosu na poduzetništvo bilo na aktivnost zapošljavanja (to se posljednje naziva „poduzetnički duh u korporaciji”); vjeruje u sektore iz kreativne industrije i poduzeća povezana s kulturom koji mogu istaknuti poslovne mogućnost, posebice za mlade ljude;

4.

podsjeća da je kreativna industrija među najpoduzetnijim sektorima jer razvija prenosive vještine kao što su kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i snalažljivost;

5.

ističe da je potreban širi pristup poduzetništvu koji će uključivati ključne transverzalne kompetencije za osobne i profesionalne svrhe;

6.

ističe važnost organizacijskih vještina u nadziranju i reviziji; osobito potiče razvijanje revizije utjecaja na društvo i okoliš kao inovativnog alata za nadziranje;

7.

uvjeren je da je potrebno promicati poduzetničke vještine i kompetencije, kao i transverzalne, međusektorske vještine i kompetencije koje su specifične za svako zvanje i radno mjesto kako bi se povećale stope samozapošljavanja mladih i mladoj generaciji pružila stvarna mogućnost pokretanja vlastitog poslovanja kojim će pomoći i sebi i društvu općenito;

8.

uvjeren je da je u sljedećem koraku potrebno detaljno utvrditi na koji se način okvir ključnih kompetencija može dalje pravilno primijeniti na svim razinama obrazovanja za poduzetničke kompetencije, uključivanjem poduzetničkog znanja, vještina i duha u željene rezultate učenja svakog pojedinačnog obrazovnog programa ili programa naukovanja;

9.

ističe da bi na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja trebalo podučavati praktične poduzetničke vještine te poticati motivaciju, smisao za inicijativu i pripravnost, zajedno s osjećajem za društvenu odgovornost; smatra da bi u školske kurikule trebalo uvrstiti module kao što su osnove financija, ekonomije i poslovanja te da bi ih trebalo popratiti mentorstvom, podukama i profesionalnim usmjeravanjem za studente, uključujući one u nepovoljnom položaju, kako bi se podržalo i olakšalo njihovo razumijevanje poduzetništva te razvio poduzetnički duh; ističe ulogu informalnog i samostalnog učenja, uključujući volontiranje, u usađivanju poduzetničkog duha i vještina u mlade ljude;

10.

poziva Komisiju da istakne važnost i ulogu različitih oblika socijalnog poduzetništva koji su često dobar način na koji mladi Europljani mogu steći početno iskustvo u poslovnom svijetu;

11.

naglašava potrebu za razvijanjem inovativne pedagogije koja podrazumijeva veću uključenost učenika i usredotočenost na njih kako bi ih se potaknulo na stjecanje niza transverzalnih kompetencija koje su im potrebne za razvoj poduzetničkog duha;

12.

predlaže da se poduzetništvo potiče tijekom visokog obrazovanja i u sklopu studentskih projekata, uključujući i modele socijalnog poduzetništva;

13.

ističe da promicanje poduzetništva obrazovanjem može imati znatan uspjeh jedino ako su gospodarski i socijalni aspekti uravnoteženo zastupljeni u obrazovnim strategijama;

14.

ističe da socijalna uključenost i borba protiv siromaštva mogu biti vrlo uspješni u okviru socijalnog poduzetništva koje može potaknuti zapošljavanje te ako se njeguje poduzetnički duh koji će uvelike koristiti osobama u nepovoljnom položaju;

15.

ističe da su dvojno osposobljavanje i studijski programi koje sufinanciraju poduzeća ključni za prenošenje temeljnih kompetencija poduzeća u onim državama članicama u kojima postoje takvi programi;

16.

potiče puni angažman i partnerstvo među svim dionicima, posebice lokalnim poduzetničkim organizacijama, poslovnim subjektima i obrazovnim institucijama, kako bi se najbolje prakse i iskustva podijelili, a poduzetničke vještine i obrazovanje mladih poboljšali u svim državama članicama;

17.

naglašava da je uska povezanost osposobljavanja u kompanijama i redovnog obrazovanja uspješan model kojeg treba ojačati i promicati diljem Europe i šire;

18.

poziva na bližu suradnju s privatnim sektorom i socijalnim partnerima kako bi se potaknuli preuzimanje rizika te poduzetnička i inovativna kultura, primjerice, preuzimanjem strukturnih obveza kao što su mehanizmi za inovacije i razmjenu ideja;

19.

uvjeren je da uspješni poticaj poduzetničkih kompetencija sve više i više ovisi o popratnim medijskim i digitalnim kompetencijama te da bi se njihovoj međupovezanosti trebala posvetiti veća pozornost u obrazovanju i osposobljavanju; ističe da je važno mladim ljudima usaditi kompetencije iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija te transverzalne i poduzetničke vještine koje će im pomoći da u potpunosti iskoriste potencijal digitalnog svijeta kako bi mogli stvarati nove oblike razvijanja, prenošenja i promicanja poduzetništva, te oni na taj način postaju konkurentniji na tržištu rada, sposobniji za samozapošljavanje, bolje shvaćaju ponašanje i potrebe njihovih potencijalnih poslodavaca te mogu doprinijeti inovativnosti i konkurentnosti poslodavca;

20.

ističe da je potreban cjeloživotni pristup za razvijanje i poboljšanje poduzetničkih kompetencija, između ostalog s pomoću radnog iskustva te neformalnog i informalnog osposobljavanja, te da je potrebno povećati i poduprijeti njihovo vrednovanje jer doprinose razvoju karijere;

21.

prepoznaje da je pravilna priprema nastavnika ključan element u podučavanju o poduzetništvu, a osobito je hitno uvesti visokokvalitetno osposobljavanje kako bi se zajamčila autentičnost obrazovnog procesa;

22.

poziva države članice da se bore protiv prepreka s kojima se suočavaju mladi poduzetnici s invaliditetom na način da osiguraju osposobljavanje pružatelja usluga odgovornih za pomaganje osobama s invaliditetom i da prilagode objekte u kojima se ta pomoć pruža kako bi postali pristupačniji osobama s poteškoćama u kretanju;

23.

smatra da bi se poticanjem suradnje između srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja omogućio intenzivniji dijalog među mladima i potaknule inovacije;

24.

ističe da je potrebno poboljšati poduzetničku kulturu u visokoškolskom obrazovanju na način da se mlade podupire u osnivanju novih poduzeća na temelju akademskog istraživanja (supsidijarna poduzeća, tzv. „spin-offs”) i da im se taj proces olakša, da se smanji birokratsko opterećenje koje podrazumijeva osnivanje tih poduzeća te da se uvede jasan i povoljan regulatorni okvir za studente poduzetnike; smatra da bi u tom kontekstu škole i sveučilišta trebali izdvojiti vrijeme i prostor za inicijative mladih te im odati priznanje kako bi stekli nužno samopouzdanje za poduzimanje novih projekata koji mogu biti korisni za osnivanje neovisnih poduzeća; pozdravlja inicijative kojima se mladi nagrađuju za uspješne poslovne poduhvate (npr. nagrada za najbolje studentsko poduzeće godine); nadalje ističe da je važno da poduzeća mladima pruže priliku da ostvare svoje prvo izravno radno iskustvo u njihovim prostorima; ponovno ističe da je potrebno poticati posjete poduzećima i sustave stažiranja s navedenim ciljevima kako bi mladi dobili uvid u poslovni svijet;

25.

ističe da poslovna zajednica igra ključnu ulogu u poduzetničkom obrazovanju i osposobljavanju jer pruža učenje temeljeno na iskustvu kojim se nadopunjuje teorijsko obrazovanje mladih;

26.

ističe da razne udruge mladih poslovnih osoba imaju ključnu ulogu u poticanju poduzetništva među mladima tako što im pružaju priliku za razvoj inovativnih projekata i stjecanje poslovnog iskustva te im daju alate i potrebno samopouzdanje kako bi se odvažili na poduzetničku karijeru;

27.

poziva Vijeće i Komisiju da, u okviru svojih nadležnosti i uz puno poštovanje načela supsidijarnosti, razviju metodološku potporu i instrumente u području poduzetničkog obrazovanja, osposobljavanja, uključujući socijalno poduzetništvo, namijenjene nacionalnim obrazovnim sustavima te da prate koordinirani pristup kojim se javne uprave država članica pozivaju da uže surađuju s poduzećima kako bi se širili čimbenici koji su ključni za poboljšanje poduzetništva; poziva Komisiju da poveća potporu mladim poduzetnicima u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova;

28.

poziva Vijeće i Komisiju da u pogledu metodologije, komunikacije i financijskih instrumenata uključi rodnu perspektivu kako bi djevojke i mlade žene bile više uključene u poduzetništvo;

29.

poziva Komisiju da uspostavi i potakne pripravništvo u poduzetništvu i programe razmjene kako bi mladi dobili priliku steći konkretno iskustvo te kako bi se olakšala razmjena znanja i iskustva;

30.

poziva Komisiju da razradi sveobuhvatnu strategiju za razvoj transverzalnih vještina, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema, poduzimanje inicijative, suradnja, samousmjerenje, planiranje, vodstvo i timski rad, na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja, uzimajući u obzir da su one korisne za širok spektar zanimanja i sektora;

31.

poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ veću pozornost posveti poboljšanju razvoja i procjene tranzverzalnih vještina, uključujući poduzetničke i digitalne kompetencije, uz napomenu da se taj program ne bi smio jednostrano baviti zapošljivošću te da bi se pristup poduzetničkim aktivnostima s niskim pragom trebao zadržati, posebice u području neformalnog i informalnog obrazovanja; također poziva Komisiju da promiče reforme politike o obrazovanju u državama članicama i da u tom pogledu stvori usklađeni okvir politike za države članice;

32.

poziva Komisiju da podrži nadziranje vještina u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, vještina rješavanja problema i financijske pismenosti; poziva Komisiju da u tom području provede transverzalno istraživanje;

33.

poziva Komisiju da podrži partnerstva između obrazovnih institucija i poduzeća uz pomoć Europskog fonda za strateška ulaganja, a posebno Europskog socijalnog fonda kako bi se potaknulo učenje kroz rad u poduzećima i širile poduzetničke kompetencije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

34.

poziva Komisiju da podrži Europsku mrežu za poduzetničko obrazovanje po uzoru na mrežu EE-HUB utemeljenu u svibnju 2015. i koju europske organizacije i drugi dionici podupiru na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, a potporu joj daju i nacionalna tijela vlasti, te na kojoj će se prikupljati i razmjenjivati najbolje prakse među obrazovnim institucijama, obrazovnim organizacijama, institucijama za strukovno obrazovanje, poduzećima, vlastima i socijalnim partnerima;

35.

poziva Komisiju da zajamči usklađeniju i učinkovitiju koordinaciju u području poduzetničkog obrazovanja u kontekstu šire strategije EU-a za cjeloživotno učenje, globalnih strategija EU-a i plana Junckerove Komisije;

36.

predlaže da Komisija u svim svojim područjima, uključujući mobilnost, u sljedećem financijskom razdoblju (nakon 2020.) zadrži poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje kao ciljeve budućeg programa Erasmus+ te da sadrže sljedeće elemente:

37.

poziva Komisiju da prouči i rješava čimbenike koji žene odvraćaju od poduzetništva, promičući istovremeno pristup financiranju i službama za potporu mladim poduzetnicama;

38.

poziva Komisiju da koordinira i promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama;

39.

poziva Komisiju da potakne bolju suradnju i razmjenu dobrih praksi među državama članicama koje su već integrirale poduzetničko obrazovanje u svoje kurikule i postigle veći napredak u promicanju poduzetništva mladih i onih država članica koje su još uvijek na početku tog procesa;

40.

poziva Komisiju da do kraja 2017. prikupi najbolje prakse za razvoj poduzetničkih sposobnosti i promicanje poduzetništva mladih u državama članicama, da o tome Parlamentu podnese izvješće i da rezultate tog rada uzme u obzir prilikom procjenjivanja svojih postupaka financiranja;

41.

poziva države članice da promiču poduzetničko obrazovanje kao način za poticanje tranzverzalnih kompetencija za bolje upravljanje osobnim i profesionalnim životom učenika;

42.

poziva Komisiju da pomno nadzire konkretne mjere koje su države članice poduzele kako bi dale potporu poduzetništvu mladih, da posebnu pozornost posveti promociji i objavljivanju informacija o rezultatima te da ohrabri i podupre institucije i organizacije u razmjeni primjera dobre prakse, širenju ideja, znanja i iskustva te u osnivanju međusektorskih strateških partnerstava; potiče Komisiju i države članice da izrade referentne vrijednosti, modele te zajedničke instrumente i projekte u cilju promicanja poduzetništva mladih;

43.

potiče Komisiju da osigura da se mjerama država članica ne onemogućuje slobodno kretanje radnika tako da mladi koji su odabrali poslovnu karijeru mogu obavljati svoje aktivnosti posvuda u Europskoj uniji;

44.

poziva države članice, kao i regionalne i lokalne vlasti, da se angažiraju u poticanju razvoja osposobljavanja za pokretanje start-up poduzeća i upravljanje njima, uključujući stručno mentorstvo, inkubatore i akceleratore, projekte socijalnog poduzetništva pri kojima se surađuje s lokalnim zajednicama te sva okruženja koja podupiru poduzetništvo, a u kojima će mladi lakše pokretati start-up poduzeća i omogućiti im brzi oporavak u slučaju napuštanja školovanja ili početnih neuspjeha, pomažući na taj način u stvaranju pozitivne poslovne kulture, sprečavanju stvaranja negativne slike poslovnih neuspjeha i poticanju ponovnih pokušaja, uz posebnu pozornost na pomaganju mladima u nepovoljnom položaju;

45.

apelira na države članice da mladim poduzetnicima zajamče pristup financiranju koje im je potrebno te potporu u svakoj fazi;

46.

poziva države članice, kao i regionalne i lokalne vlasti, da u potpunosti iskoriste resurse iz strukturnih fondova EU-a, posebice Europskog socijalnog fonda, kako bi se promicali poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje te razvoj digitalnih vještina na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

47.

poziva države članice da u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima iskoriste sve izvore financiranja na razini EU-a, kao što su Europski socijalni fond, Europska inicijativa za zapošljavanje mladih, Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), program Erasmus za mlade poduzetnike i program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), da potiču i podržavaju inicijative za učinkovitije povezivanje poduzeća i obrazovnog sektora čiji bi ciljevi bili bolje definirani;

48.

poziva države članice da potiču razmjenu najboljih praksi, domaća i prekogranična partnerstva te da podupru tek osnovana poduzeća i rad relevantnih mreža malih i srednjih poduzeća i razvojnih agencija;

49.

potiče države članice da uspostave specifične inovativne metode za obuku nastavnika i mentora u poduzetništvu kako bi oni mogli promicati i poticati poduzetničke vještine, te da razmotre uvođenje poduzetništva u obrazovni kurikul;

50.

poziva države članice da nadalje razvijaju svoje sustave za utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih tijekom neformalnog i informalnog učenja, kako bi se ispunile njihove obveze za 2018, kako bi se pojedincima ponovno pružilo usmjerenje i druge prilike te potaknulo samopriznanje i daljnje učenje;

51.

poziva države članice da potaknu uključenost privatnih partnera u poduzetničkom obrazovanju daljnjim financiranjem ili osposobljavanjem kao dijelom njihove korporativne društvene odgovornosti;

52.

poziva države članice da uklone birokratske prepreke za provedbu poslovnih planova mladih i da razmotre uvođenje mjera za porezne olakšice kako bi ih se potaknulo na stvaranje vlastitih poslovnih ideja; ističe da je potreban sustav zaštite za start-up poduzeća koja dožive neuspjeh;

53.

ističe da je potrebno riješiti pitanje financijskih poteškoća s kojima se suočavaju mladi poduzetnici, olakšati njihov pristup kreditiranju i namjenskim bespovratnim sredstvima, smanjiti postojeća administrativna opterećenja te stvoriti regulatorno okruženje i provesti fiskalne inicijative kojima se potiče razvoj poduzetničkih inicijativa mladih i otvaranje radnih mjesta kako bi se olakšalo osnivanje i stabilizacija poslovnih projekata mladih poduzetnika;

54.

poziva države članice da budu proaktivne u poboljšanju regulatornih okvira i pojednostavnjenju administrativnih postupaka za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća, te da promiču i nadziru kvalitetu praksi zapošljavanja u tim poduzećima; ističe da se u socijalnim i uključivim poduzećima stvaraju održiva radna mjesta, da ona doprinose razvoju zajednice i pomažu u promicanju održivog okruženja i jamčenju socijalne otpornosti u vrijeme krize;

55.

poziva javne zavode za zapošljavanje da budu proaktivniji u pružanju pomoći i savjeta poduzetnicima, posebno mladima;

56.

poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da inovativnim studentima omoguće bolji pristup stipendijama i programima mikrokreditiranja te da im pruže pomoć, informacije, mentorstvo, multidisciplinarnu pomoć i platforme za evaluaciju izravnog kreditiranja („peer-to-peer”) kako bi im se omogućilo da osnuju vlastita poduzeća ili projekte poput onih koji se financiraju u okviru osi za mikrofinancije i socijalno poduzetništvo u sklopu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije; poziva države članice da olakšaju dostupnost i povrat zajmova, promiču korištenje skupnim financiranjem, osnuju partnerstva između predstavnika lokalnog gospodarstva, poduzeća i sveučilišta, ojačaju ulogu poduzeća u integriranju mladih u tržište rada te konsolidiraju potvrdu o posjedovanju poduzetničkih vještina na raznim razinama predsveučilišnog i sveučilišnog obrazovanja, posebno u partnerstvu s malim i srednjim poduzećima; poziva države članice da se zalažu da se u okviru sveučilišta utemelje poslovni inkubatori namijenjeni održivom razvoju i područjima studija usmjerenima na budućnost;

57.

poziva države članice da pojednostave postupke za zakonita zatvaranja poduzeća i da stvore okruženje u kojemu se pruža potpora u slučaju zatvaranja poduzeća kako bi se mladima poslala jasna poruka da neuspjeh neće postati prepreka s doživotnim posljedicama;

58.

poziva države članice da potiču mlade na poduzetništvo na način da u okviru obrazovnog sustava omoguće studiranje temeljeno na projektima u intradisciplinarnom obrazovanju u suradnji s poduzećima;

59.

poziva države članice da promiču poduzetništvo kao pozitivan izbor karijere u sklopu savjetovanja o karijeri tijekom srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja te da se uhvate u koštac s negativnom slikom poduzetništva kao izbora karijere koja prevladava u nekim državama članicama;

60.

poziva države članice da povećaju informiranost mladih s invaliditetom u vezi sa samozapošljavanjem i osnivanjem poduzeća na način da donesu mjere kao što su promicanje izbora karijere osoba s invaliditetom koje su već integrirane u tržište rada i javno odavanje priznanja poduzetnicima s invaliditetom;

61.

apelira na Komisiju da prati i dalje razvija svoj rad na inicijativama Entrepreneurship360 (škole i programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) i HEInnovate (visoko obrazovanje);

62.

poziva Komisiju da od 2016. u pokazatelje vrednovanja Europskog semestra uvrsti mjere povezane s poduzetničkim obrazovanjem;

63.

poziva Komisiju da Parlamentu do kraja saziva podnese evaluacijsko izvješće o napretku postignutom u promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem te o tome koliko je uspjela pomoći članovima ugroženih socijalnih skupina;

64.

poziva Komisiju da zajamči koordinaciju i suradnju na europskoj razini u sustavnoj procjeni poduzetničkih programa i aktivnosti kako bi se rezultati mogli usporediti, primjerice, usporedba različitih obrazaca poduzetništva mladih u državama članicama i socijalno-demografskih značajki mladih poduzetnika kao što su dob, spol i obrazovanje;

65.

poziva Komisiju da promiče suradnju u politikama diljem EU-a i da pozove države članice na razmjenu dobrih praksi;

66.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica i država EGP-a te Vijeću Europe.