22.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 316/64

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. svibnja 2014. naslovljenu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast” (COM(2014)0254),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (2),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa Europa 2020. – Unija inovacija” (COM(2010)0546),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2007. naslovljenu „Integrirana pomorska politika za Europsku uniju” (COM(2007)0575),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Limasola od 8. listopada 2012. o morskom i pomorskom programu za rast i zapošljavanje,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. naslovljenu „Plavi rast: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru” (COM(2012)0494),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za pomorsku strategiju na atlantskom području: pružanje pametnog, održivog i uključivog rasta” (COM(2013)0279),

—

uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 29. kolovoza 2012. pod nazivom „Znanje o moru 2020.: od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja” (COM(2012)0473),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o plavom rastu: jačanje održivog rasta u morskom sektoru te sektoru pomorskog prometa i turizma u EU-u (3);

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o „Znanju o moru 2020.: kartiranje morskog dna u cilju promicanja održivog ribarstva” (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o konkretnim mjerama za veću ulogu žena na području zajedničke ribarstvene politike (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 294/2008 o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (7),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 1312/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): doprinos EIT-a inovativnijoj Europi (8),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. listopada 2014. na temu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast” (9),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. na temu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast” (10),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2014. naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za konkurentnost od 4. prosinca 2014. naslovljene „Jačanje turizma pridavanjem veće važnosti europskoj kulturnoj, prirodnoj i pomorskoj baštini”,

—

uzimajući u obzir završnu deklaraciju donesenu na Konferenciji UN-a o održivom razvoju (Rio+20) održanoj u Rio de Janeiru, u Brazilu, od 20. do 22. lipnja 2012.;

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za ribarstvo (A8-0214/2015),

A.

budući da je idejom plavog gospodarstva obuhvaćen široki spektar gospodarskih sektora povezanih s morem i oceanima, od tradicionalnih odnosno afirmiranih do onih u nastanku, a među kojima su primjerice ribarstvo, akvakultura, pomorski i riječni promet, luke i logistika, turizam te rekreativna plovidba i krstarenja, brodogradnja i popravljanje brodova, pomorski radovi i zaštita obale, istraživanje i iskorištavanje mineralnih resursa u moru, iskorištavanje energije vjetra na moru i morske energije te biotehnologija;

B.

budući da bi razvoj plavog gospodarstva trebao biti usredotočen na održive gospodarske aktivnosti kojima se zadovoljavaju potrebe sadašnjih i budućih generacija i stvara blagostanje za društvo;

C.

budući da je za razvoj plavog gospodarstva potrebno znatno uključivanje znanstvenih spoznaja, kao osnove za istraživanje i inovacije, te budući da su znanstvena i tehnološka područja koja su povezana s plavim gospodarstvom vrlo raznolika;

D.

budući da su zaštita i očuvanje prirodnog morskog okoliša ključne za očuvanje, poticanje i razvoj plavog gospodarstva te da su, nadalje, održivi morski ekosustavi preduvjet za iskorištavanje resursa mora i oceana; budući da bi inovacije i održivost trebali biti ključni stupovi plavog gospodarstva za stvaranje rasta i radnih mjesta;

E.

budući da postoji ozbiljan nedostatak podataka, informacija i znanja o moru i oceanima, njihovim resursima i njihovoj bioraznolikosti, njihovu međudjelovanju s ljudskim aktivnostima te učincima na okoliš i kumulativnim učincima tih aktivnosti, bilo da su u tijeku ili ih tek treba osmisliti, te budući da nedostatno znanje o tim točkama ozbiljno koči održivu uporabu predmetnih resursa, stvara prepreke inovacijama i ograničava puni potencijal mora i oceana, u kontekstu rasta svjetskog stanovništva zbog čega će se naša mora i oceani sve više iskorištavati kao izvor hrane, energije, minerala i za prostor te je stoga potreban sustavniji pristup njihovom održivom iskorištavanju;

F.

budući da su morski ekosustavi osjetljiva žarišta bioraznolikosti koja reagiraju na ljudske aktivnosti te da je sve važnije dobiti i razmijeniti precizne inofrmacije o mjestu i raširenosti vrsta staništa kako bi se olakšalo dobro upravljanje, razvoj i zaštita osjetljivih područja;

G.

budući da prepreka uspjehu u području inovacija u plavom gospodarstvu nije samo jaz u znanju koji sveučilišta, poduzeća i istraživačke institucije nastoje smanjiti naprednim istraživanjima, već i značajne prepreke financiranju i iz javnih i iz privatnih sredstava;

H.

budući da bi potencijal za iskorištavanje morskih resursa kako bi se razvili održivi obnovljivi izvori energije mogao znatno doprinijeti strategiji energetske sigurnosti EU-a smanjenjem ovisnosti država članica o izvorima energije izvan EU-a;

I.

budući da bi održivo razvijanje plavog gospodarstva moglo snažno potaknuti rast i gospodarski razvoj te otvaranje radnih mjesta, posebno u obalnim regijama, najudaljenijim regijama i otočnim zemljama, uzimajući pritom u obzir specifične i raznolike potrebe i razlike svakog geografskog područja;

J.

budući da bi povećano ulaganje u istraživanje i inovacije povezano s morem i oceanima moglo biti koristan alat s pomoću kojeg se mogu podržati ciljevi gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, uhvatiti u koštac s asimetrijama i sve većim razlikama među državama članicama te ojačati globalna pozicija EU-a u području pomorske politike i plavog gospodarstva (na primjer izvozom ekološke tehnologije), uzimajući u obzir važnost koju mala i srednja poduzeća te obiteljska poduzeća imaju za inovacije i radna mjesta;

K.

budući da u aktivnostima plavog gospodarstva treba uzimati u obzir različite odgovarajuće razine nadležnosti, to jest međunarodna razina, europska razina i razina država članica; budući da se sektorski prioriteti za razvoj plavog gospodarstva mogu razlikovati od jedne države članice do druge što s jedne strane ovisi o njihovu pojedinačnom razvoju tradicionalnih ili afirmiranih sektora, a s druge strane o postojećim resursima i potencijalu za razvoj sektora u nastanku u svakoj državi članici;

L.

budući da je za iskorištavanje prilika za inovacije u plavom gospodarstvu potrebna radna snaga koja posjeduje vještine, koja je obrazovana i na odgovarajući način osposobljena; budući da trenutno postoji nedostatak kvalificirane radne snage koji treba riješiti;

M.

budući da je potrebno izbjeći da se pod izlikom iskorištavanja potencijala plavog gospodarstva na more i oceane primjenjuju oblici neodrživog iskorištavanja resursa i modeli rasta koji su se već pokazali neodrživima te budući da se pri iskorištavanju resursa mora i oceana strogo treba uzeti u obzir potreba za dobrim upravljanjem i očuvanjem tih resursa, bez remećenja ravnoteža morskih ekosustava i obnavljanjem onih koji su degradirani, na primjer primjenom inovativnih metoda protiv onečišćenja mora, posebno sve veće količine plastičnog otpada, plastiglomerata i plastičnih mikročestica u raspadanju te recikliranjem otpada bez da se troše resursi;

N.

budući da mnogi alati za upravljanje obalnim i morskim okolišem imaju podršku kartiranja morskog dna, uključujući planiranje nadzornih istraživanja identificiranjem područja za koje se pretpostavlja da podržavaju određeno stanište koje je od interesa ili pružanje informacija kako bi se pomoglo pri lociranju i planiranju priobalnih projekata kao što su razvoj pristaništa i marina, radovi za zaštitu obale, vjetroelektrane na moru i melioracija zemljišta, na ekološki održiv način;

O.

budući da bi u skladu s člankom 190. Ugovora iz Lisabona i deklaracije donesene na konferenciji Rio+20 načelo predostrožnosti i pristup temeljen na ekosustavu trebali biti u središtu upravljanja svim aktivnostima koje utječu na morski okoliš;

P.

budući da EU razvija niz programa i smjernica koje pružaju okvir za aktivnosti i inovacije povezane s plavim gospodarstvom; budući da bi okvir trebalo ocijeniti na temelju njegove praktične korisnosti u podržavanju napora država članica te regionalnih i lokalnih tijela za razvoj plavog gospodarstva;

Q.

ističe da se potpora novom i održivom plavom gospodarstvu, kao i njegov razvoj, mora uključiti u razvojnu politiku EU-a, vanjsku politiku EU-a i politiku Unije u vezi sa Sredozemnim morem te da se afričke zemlje koje graniče sa Sredozemnim morem, istočnoafričke otočne države u Indijskom oceanu i otočne države potpisnice Sporazuma o gospodarskom partnerstvu s AKP-om moraju smatrati partnerima u nastojanju da se ostvari održivo plavo gospodarstvo;

R.

budući da su obalne i otočne zajednice te lokalna i regionalna tijela neophodni dionici u raspravama o potencijalu plavog gospodarstva i načinu njegova ostvarenja;

S.

budući da priobalna područja imaju posebne značajke po kojima se razlikuju i na kojima se temelje njihove mogućnosti za razvoj u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

T.

budući da su europski oceani i mora veoma raznoliki, od dubina Atlantskog oceana kod Irske, do dubina Crnog mora kod Rumunjske te od hladnih mora Artkika do toplih voda Sredozemnog mora;

U.

budući da turizam predstavlja 5 % BDP-a EU-a, 12 milijuna radnih mjesta i 2,2 milijuna poduzeća; budući da kulturni turizam predstavlja gotovo 40 % paneuropskog turizma; budući da morski i obalni turizam predstavljaju trećinu svih turističkih ativnosti u Europi te je u njima zaposleno 3,2 milijuna radnika;

V.

budući da se trenutačno procjenjuje da se između 3 % i 5 % BDP-a EU-a ostvaruje u cjelokupnom pomorskom sektoru u kojemu je zaposleno oko 5,6 milijuna ljudi i koji europskom gospodarstvu donosi 495 milijardi EUR;

W.

budući da se trenutno vjeruje da je broj molekula u moru znatno veći od njihova broja na kopnu te da one čine nevjerojatan potencijal za istraživanje u području zdravstvene skrbi, kozmetike i biotehnologije;

X.

budući da integrirana pomorska politika ima važnu ulogu kao poluga za aktivnosti plavog gospodarstva, posebno kad je riječ o integriranom reagiranju na sve izazove s kojima se danas suočavaju europska mora;

Y.

budući da su se skupine za razvoj ribarstva tijekom provedbe prethodne zajedničke ribarstvene politike pokazale kao vrlo koristan instrument za otvaranje radnih mjesta te stvaranje bogatstva i socijalne i teritorijalne kohezije te su bilo vrlo korisne i u donošenju odluka, imajući aktivnu ulogu u vlastitom razvoju;

1.

prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast”; ističe da je područje primjene Komunikacije ograničeno i ne pokriva sve sektore koji čine plavo gospodarstvo; zahtijeva od Komisije da primijeni integrirani i širi pristup kojim će biti obuhvaćeni izazovi povezani s inovacijama i otvaranjem radnih mjesta diljem cijelog raznolikog niza sektora koji međusobno djeluju;

2.

smatra da bi plavo gospodarstvo trebalo imati specifičnu i sveobuhvatnu definiciju koja bi obuhvatila sve sektorske i međusektorske aktivnosti povezane s oceanima, morima, obalnim ekosustavima, povezanom unutrašnjošću i priobalnim područjima, a koja bi uključivala i izravne i neizravne oblike pružanja potpore; skreće pozornost na transverzalnu važnost inovacija u svim tim aktivnostima, bilo da su tradicionalne bilo da su u nastanku;

3.

zagovara potrebu za strateškim planiranjem aktivnosti u plavom gospodarstvu, za izravnim metodama financiranja, za ciljanjem prioriteta i za akcijskim planom kako bi se potaknuo taj sektor do 2020., među ostalim konkretne ideje o mehanizmima suradnje i ulaganje u infrastrukture;

4.

potiče države članice da provedu analizu i kvantifikaciju razmjera njihovih postojećih aktivnosti plavog gospodarstva i poziva na osmišljavanje strategije kojom će se spojiti inicijative u svim pomorskim sektorima; poziva Komisiju da pripremi popis brojnih projekata koje je financirala u prošlosti, a koji su bili važni za plavo gospodarstvo i da pokrene sveobuhvatnu studiju o važnosti i težini plavog gospodarstva;

5.

ističe da su mora i oceani već pod znatnim ljudskim pritiskom i da snose povezane posljedice (onečišćenje, promjene okoliša i klimatske promjene, prekomjerno iskorištavanje resursa, prekomjerni izlov ribe itd.), ali i da mora i oceani i dalje imaju važne rezerve ekosustava koje su nepristupačne i stoga očuvane; smatra da bi se stoga plavim gospodarstvom trebalo razmotriti zaštitu, obnavljanje i očuvanje ekosustava mora i oceana, bioraznolikosti, izdržljivosti i produktivnosti, uključujući usluge povezane s morskom bioraznolikošću i funkcioniranjem ekosustava; smatra da bi u središtu plavog gospodarstva trebali biti načelo predostržnosti i pristup temeljen na ekosustavu;

6.

ističe važnost nove tehnologije u borbi protiv degradacije morskih ekosustava i ističe vezu između plavog i zelenog gospodarstva, posebno u pogledu inovativnih metoda za čišćenje mora, uključujući isplativ način recikliranja plastike koja je štetna za okoliš;

7.

ističe da će bolje razumijevanje mora i oceana te morskog dna i života u moru kao i provedba procjena utjecaja na okoliš omogućiti održivo iskorištavanje morskih resursa i poboljšati znanstvene temelje na kojima se zasnivaju razne pomorske politike EU-a;

8.

poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s državama članicama (nakon završetka navedene znanstvene analize i popisivanja) procijeni potrebe financiranja plavog gospodarstva (na sektorskoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini) u cilju ostvarenja održivog rasta, razvoja i potencijala za otvaranje radnih mjesta, uz posebno fokusiranje na regije koje su izrazito ovisne o ribarstvu i uzimajući posebno u obzir start-up poduzeća, mala i srednja poduzeća te obiteljska poduzeća;

9.

ističe da održivi razvoj plavog gospodarstva zahtijeva veća ulaganja u znanje i istraživanje; žali zbog kratkoročnih i dugoročnih posljedica koje rezovi javnih ulaganja u istraživanje i razvoj imaju na nacionalne istraživačke programe; smatra da u cilju boljeg poznavanja morskog okoliša i njegova gospodarskog potencijala EU i države članice moraju pružati znatna financijska sredstva u okviru aranžmana kojima se jamči kontinuitet i predvidljivost tijekom dugoročnog razdoblja, ne ugrožavajući pritom financiranje već postojećih programa koji su u tijeku;

10.

potiče Komisiju da apelira na prikupljanje periodičnih ažuriranih znanstvenih podataka o stanju morskih populacija i unutar i izvan voda EU-a u suradnji s drugim međunarodnim organizacijama; ponovno naglašava multidisciplinarnu narav morskog i pomorskog istraživanja te ističe važnost podržavanja transverzalnih napora koji će utjecati na razne sektore i znanstvene grane morskog i pomorskog istraživanja;

11.

poziva na donošenje konkretnih ciljeva i rokova kako bi podaci bili transparentniji, dostupniji te potpuno interoperabilini i usklađeni, bilo da se radi o podacima o morskom dnu ili o vodenom stupcu i živim resursima; poziva da se javnosti pruže informacije o morima i oceanima kako bi se potaknule inovacije te pritom zajamčilo da se sredstva ne rasipaju, a projekti ne udvostručavaju; smatra da će ulaganje u projekte za prikupljanje podataka također doprinijeti produktivnosti i povećanoj inovaciji;

12.

traži da rezultati istraživanja koja se financiraju javnim sredstvima budu dostupni javnosti u nekomercijalne svrhe (čuvanje podataka koji su od strateške važnosti za države članice) i da to načelo bude obvezujuće za partnere u istraživačkim programima EU-a; poziva na pružanje otvorenog pristupa podacima koji podržavaju rezultate navedenih istraživanja; poziva na pokretanje inicijative EU-a kojom će se potaknuti privatna poduzeća u pomorskom sektoru da razmijene gospodarski neosjetljive podatke u istraživačke svrhe te potiče Komisiju da čim prije uspostavi informacijsku platformu o istraživanjima u okviru programa Obzor 2020.;

13.

traži da se u projekt Europska mreža za podatke o moru i praćenje mora (EMODnet), u okviru njegova odjeljka o ljudskom učinku, izričito uključi razmatranje podataka povezanih s kumulativnim učincima, morskim otpadom, morskom bukom i topivim endokrinim disruptorima;

14.

protivi se rezovima u proračunu za okvirni istraživački program Obzor 2020. koje je predložila Komisija;

15.

poziva Komisiju da periodički ocjenjuje provedbu programa Obzor 2020. u sektorima povezanima s plavim gospodarstvom i da objavi rezultate te ocjene; podržava osnivanje posebnog partnerstva za pomorsku industriju u okviru programa Obzor 2020. i poziva da se to partnerstvo uključi u program rada Obzora 2020. za razdoblje 2016. – 2017.; smatra da bi trebalo uložiti više napora kako bi se poboljšala veza između istraživanja i industrije u razvoju novih proizvoda i postupaka, poticanju rasta i otvaranju radnih mjesta;

16.

ističe da države članice i regionalna tijela imaju ključnu ulogu u razvijanju plavog gospodarstva i potiče Komisiju da podrži i potiče sve oblike suradnje između država članica i regionalnih tijela (odgovarajući na trenutne nedostatke u tom području), na primjer inicijative zajedničkog programiranja, uključujući istovremeno pomorske klastere, sektor ribarstva i lokalne zajednice; ističe ulogu koju makroregionalne strategije imaju u pogledu odgovaranja na zajedničke izazove i iskorištavanja zajedničkih prilika (npr. Strategija za jadransku i jonsku regiju) te poziva Komisiju i države članice da nastave raditi na uspješnim regionalnim istraživačkim projektima (npr. BONUS);

17.

poziva na suradnju i partnerstva između država članica kako bi se doprinijelo učinkovitijem usmjeravanju sredstava dostupnih preko instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata; ističe da bi prilikom usmjeravanja na prioritete trebalo uzeti u obzir izravni učinak sredstava na plavo gospodarstvo i izravan doprinos plavom gospodarstvu;

18.

ističe interes država članica za proširenje suradnje s državama južnog Sredozemlja i poziva države članice da smatraju plavo gospodarstvo kao dodatno područje suradnje; potiče oblike suradnje sa zemljama izvan EU-a (npr. Unija za Mediteran, Organizacija za gospodarsku suradnju na području Crnog mora) te poziva Komisiju da kao cilj razvojne politike EU-a uključi podršku razvoju održivog plavog gospodarstva;

19.

poziva Komisiju da uspostavi pogodne regulatorne i pravne uvjete za ulaganje u obnovljivu energiju u plavom gospodarstvu te da predloži jasan i stabilan okvir za potporu istraživanju, poduzećima i vladi kojim će se omogućiti povećano ulaganje u inovativne projekte za razvoj obnovljive energije;

20.

naglašava da su europski oceani i mora veoma raznoliki te da je stoga ključno da Komisija ne primijeni jednak pristup za sve; skreće pozornost na potrebu da se promiče integrirani pristup različitim sektorima plavog gospodarstva temeljen na zajedničkim načelima kao što su održivost, priznavanje i poštovanje posebnosti i potreba različitih regija i prioriteta raznih država članica te davanje potpore državama članicama u razvijanju tih prioriteta;

21.

poziva Komisiju i njezine agencije da podrže države članice u sastavljanju i provedbi nacionalnih i regionalnih strategija za razvoj pomorskog gospodarstva;

22.

skreće pozornost na negativan razvoj i jasno pogoršanje nekih od tradicionalnijih sektora plavog gospodarstva (poput ribarstva, brodogradnje i popravljanja brodova), posebno u područjima u kojima su to bile temeljne aktivnosti koje su poticale gospodarske aktivnosti i silazno i uzlazno, otvarale radna mjesta i promicale razvoj; smatra da se nijednom strategijom EU-a za plavo gospodarstvo ne smije zaboraviti na te aktivnosti i regije te da bi svaka takva strategija trebala naglasiti potencijal za inovacije i iskoristiti europsko znanje i iskustvo (npr. naknadno ažuriranje broda) kako bi se preokrenuo taj pad;

23.

ističe važnost istraživanja mora odnosno pomorskog istraživanja i jače suradnje u tim sektorima među znanstvenicima, državama članicama i regijama u cilju savladavanja postojećeg jaza između država članica i geografske koncentracije u određenim područjima te jačanja konkurentnosti priobalnih područja i doprinosa otvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta u lokalnim zajednicama;

24.

smatra da nedostatak kvalificiranog osoblja u različitim znanstvenim područjima i različitim sektorima aktivnosti, među ostalim istraživača, inženjera, tehničara i drugih radnika, predstavlja golemu prepreku koja bi mogli spriječiti potpuno ostvarenje potencijala plavog gospodarstva; smatra da je taj nedostatak usko povezan sa sve većim odricanjem od odgovornosti i smanjenjem ulaganja država članica u područjima znanosti i obrazovanja, kao i sa nedostatnim vrednovanjem postojećih stručnjaka, posebno u onim državama članicama koje su najteže pogođene gospodarskom krizom, te stoga poziva da se bez odgađanja preokrenu ta dva trenda; potiče države članice i regionalna tijela da ulažu u ambicioznu socijalnu dimenziju plavog rasta i morske pismenosti kako bi se promicalo osposobljavnje mladih ljudi i njihov pirustp zanimanjima u pomorskom sektoru; poziva Komisiju i države članice da podrže i više obrazovanje i programe stručnog osposobljavanja i trajnog osposobljavanja te da zajamče uključenje tih programa u perspektive plavog gospodarstva;

25.

potiče države članice, regionalna tijela, obrazovne institucije i industriju da koordiniraju, stvaraju sinergije i utvrde transverzalna znanstvena pitanja u području plavog gospodarstva kako bi promicali osposobljavanje mladih ljudi i njihov pristup zanimanjima povezanima s plavim rastom;

26.

smatra da je za odgovarajući razvoj plavog gospodarstva potrebno dostojanstvo zanimanja koja su s njime povezana te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta s pravima, uključujući prava na zdravlje i sigurnost pomorskih radnika, i svjesnosti o tim pravima kako bi se zajamčilo da sektor ostane privlačan; nadalje, smatra da je, s obzirom na to da su u plavom gospodarstvu tradicionalno dominirali muškarci i da je to još uvijek velikim dijelom tako, prikladno da EU prizna da je ovo idealno razdoblje za privlačenje žena u tu gospodarsku nišu; potiče Komisiju i države članice da u sve faze razvoja plavog gospodarstva uključe rodne perspektive te da potaknu i povećaju istinsko sudjelovanje žena u njemu;

27.

potiče Komisiju da promiče prava radnika i zajamči sigurne radne uvjete u svim sektorima u okviru plavog gospodarstva, i u sektorima koji su već afirmirani i u onima u nastanku;

28.

poziva Komisiju da prikupi i analizira podatke povezane s karijerama u pomorskom sektoru na svim razinama (od prava do inženjerstva i upravljanja okolišem, od instruktora ronjenja do pomoraca i pomorskih tehničara) te da upotrijebi te podatke kako bi istražila mogućnosti zaposlenja na različitim razinama: tradicionalnim, onima u nastanku i posve novima koje bi tek mogle nastati;

29.

poziva Komisiju da točno navede sve europske fondove dostupne za financiranje aktivnosti plavog gospodarstva i da ih objedini u jedinstvenu platformu kojoj mogu pristupiti građani; također poziva Komisiju da namijeni sredstva za inovacije i plavi rast za financiranje temeljnih istraživanja, istraživanja i razvoja, osposobljavanja, otvaranja radnih mjesta, start-up poduzeća, malih i srednjih poduzeća, socijalnih poduzeća, zadruga, obrazovanja i pripravništva, smanjenja siromaštva u priobalnim područjima, biotehnološkog razvoja, prometnih veza, međusobne energetske povezanosti, brodogradnje i popravljanja brodova, pristupa širokopojasnom internetu u priobalnim područjima, zaštite okoliša te prodaje inovativnih proizvoda, usluga i postupaka;

30.

smatra da bi se kod ulaganja u plavo gospodarstvo prednost trebala dati, između ostalog, „eko-inovacijama” koje se ne oslanjaju na konačne resurse, učinkovitom korištenju resursima, cirkularnoj ekonomiji, očuvanju prirode, zaštiti mora i obale, borbi protiv klimatskih promjena i prilagođavanju na njih te održivom korištenju resursima (jamčeći da razine iskorištavanja dugoročno ne premašuju stope njihove prirodne samoobnove); poziva Komisiju da ta načela uključi u postojeće i buduće programe potpore;

31.

poziva na uspostavljanje odgovarajućeg financijskog okvira za poticanje inovacija, održivog razvoja plavog gospodarstva i otvaranja radnih mjesta kombinirajući, koordinirajući i olakšavajući pristup postojećim financijskim instrumentima, kao što su strukturni i investicijski fondovi (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond), okvirni istraživački program, moguće stvaranje buduće zajednice znanja i inovacija (ZZI) usmjerene na plavo gospodarstvo, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i tako dalje; ističe da bi instrumenti trebali biti prilagođeniji potrebama pojedinačnih dionika (javne institucije, lokalna tijela, poduezća, posebno mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije itd.), a prilike koje se nude trebale bi biti opsežno promicane;

32.

izražava duboko žaljenje zbog kašnjenja u izradi programa povezanih s EFPR-om u nekim državama članicama;

33.

smatra da javna ulaganja, posebno u nekim državama članicama, imaju ključnu ulogu u promicanju razvoja i potpunom iskorištavanju potencijala plavog gospodarstva, ne zaboravljajući pritom na ulogu privatnih ulaganja; naglašava da ulaganja u plavo gospodarstvo potrebuju kombinaciju fokusa projekata, od infrastrukturnih projekata do različitih malih ulaganja u mala i srednja poduzeća koja zahtijevaju dodatnu pomoć za pristup financiranju;

34.

naglašava da su industrije na kopnu koje podržavaju plavo gospodarstvo na moru ključna veza za osiguravanje inovacija u morskom sektoru i poziva Komisiju da tim industrjiama na kopnu pruži veću podršku;

35.

poziva Komisiju da podrži napore država članica u cilju promicanja strategija pametne specijalizacije u cilju stvaranja i iskorištavanja lanaca vrijednosti povezanih s mnogobrojnim i raznolikim aktivnostima u okviru plavog gospodarstva; smatra da razvoj klastera i hiperklastera podrazumijeva da države članice moraju imati aktivnu ulogu u poticanju sinergija unutar sektora i među njima; smatra da bi strategije za istraživanje mora i tehnološki razvoj na početku mogle biti vodilje i stoga služiti kao primjer najbolje prakse za šire plavo gospodarstvo;

36.

smatra da provedba strategija, planova i programa, te specifično nacionalno zakonodavstvo, mogu pružiti politički i institucijski okvir koji je povoljniji za razvoj plavog gospodarstva u raznim državama članicama; ističe da bi te strategije, planovi i programi, zajedno sa specifičnim nacionalnim zakonodavstvom, trebali doprinijeti usklađenoj i održivoj interakciji između ljudskih aktivnosti te morskog i obalnog okoliša; ističe važnost prostornog planiranja morskog područja za održiv i koordiniran razvoj pomorskih aktivnosti, uzimajući na jednak način u obzir interese svih zainteresiranih sektora, te važnost interakcije kopna i mora i integriranog upravljanja obalnim područjem; podsjeća na postojanje Direktive o prostornom planiranju morskog područja, Okvirne direktive o pomorskoj strategiji te integrirane pomorske politike na razini EU-a i na razini morskih bazena;

37.

skreće pozornost na važnost javnih poduzeća ili poduzeća čiji je država većinski vlasnik u područjima kao što su pomorska trgovina, upravljanje lukama, brodarstvo te radovi za zaštitu mora i obale; odbija stavove koji se koncentriraju na privatni sektor i smatra da jačanje i modernizacija javnog sektora mogu biti važna pokretačka snaga u promicanju plavog gospodarstva;

38.

smatra da bi se u cilju jamčenja održivog razvoja plavog gospodarstva na razini EU-a trebalo težiti boljoj integraciji i koordinaciji napora i nadležnosti, uz kohezivna i dosljedna djelovanja; podsjeća na potrebu da se objedine relevantne agencije i raspršene nadležnosti koje već postoje u okviru postojećih agencija s nadležnošću u morskom sektoru, kako bi se na taj način ojačala koordinacija, suradnja i podrška državama članicama u pogledu razvoja i potpunog iskorištavanja potencijala plavog gospodarstva;

39.

smatra da obalne i otočne zajednice trebaju u potpunosti sudjelovati u svim fazama razvoja plavog gospodarstva i da je riječ o nužnom uvjetu za ostvarenje njegova potencijala u području inovacija, zapošljavanja, blagostanja i održivog razvoja; priznaje potencijal inovativnih rješenja i potrebu za njima u vezi sa širenjem gradova na vodi;

40.

priznaje raznolikost i posebnost obalnih i otočnih zajednica i poziva na donošenje izvanrednih mjera kako bi se djelotvorno promicao razvoj plavog gospodarstva u tim područjima ublaživanjem prepreka za ulaganje i stvaranjem uvjeta koji pogoduju rastu;

41.

preporučuje da se poveća podrška modernizaciji i održivom razvoju sektora ribarstva i obrade ribljih proizvoda, u cilju stvaranja veće dodane vrijednosti, dajući prednost malom ribarstvu i težeći većoj selektivnosti ribolovne opreme, smanjenju potrošnje energije i smanjenju negativnih učinaka ribolova na okoliš, uz djelotvornije načine za borbu protiv ilegalnog, nereguliranog i neprijavljenog ribolova; podsjeća na to su da kartiranje i klasifikacija staništa resursa ključni za uspostavljanje uspješnog i održivog ribarskog sektora s dobrim upravljanjem; naglašava da bi se znanstveni podaci o ribarstvu na kojima se temelje političke odluke trebali u cijelosti objaviti;

42.

poziva Komisiju da u okviru nove zajedničke ribarstvene politike (ZRP) poduzme mjere potrebne za jačanje uloge skupina za razvoj ribarstva i da tim skupinama dodijeli više sredstava kako bi mogle nastaviti djelovanje radi razvijanja svoje uloge i promicanja međuteritorijalne suradnje;

43.

zagovara potrebu da se utvrde i promiču kulturne i prirodne atrakcije; ističe ulogu područja u kojima je zabranjen pristup kako bi se pomoglo preživljavanju netaknutih područja, odnosno obnavljanju prekomjerno iskorištenih područja morskog dna i na taj način doprinijelo budućoj održivosti naših mora;

44.

smatra da održivi razvoj europske akvakulture zahtijeva snažniju potporu znanstvenim istraživanjima i tehnološkom razvoju u području uzgajanja novih vrsta, posebno autohtonih vrsta, kako bi se zajamčio održiv izvor hrane, sprečavali bijegovi, minimizirali učinci na bioraznolikost i smanjio učinak upotrebe kemijskih tvari i lijekova, kao i u području razvoja novih ili znatno poboljšanih proizvoda kako bi se omogućila diversifikacija proizvodnje i opskrbe namirnica, a njihova kvaliteta poboljšala uz istovremeno povećanje razine sigurnosti za okoliš; ističe da su točno znanje batimetrije i sastava morskog dna ključni u odabiru najprikladnije lokacije za širenje lokalne industrije akvakulture, u procjeni njihove nosivosti i u modeliranju onečišćenja koje proizlazi iz aktivnosti akvakulture;

45.

zagovara integraciju ekoloških i širih kriterija održivosti u proizvodne standarde i etiketiranje, kako bi se nagradilo odgovorne proizvođače i omogućilo potrošačima da donose informiranije odluke kako se taj sektor širi; poziva na odgovarajuće reguliranje akvakulture i na donošenje mjera za ublažavanje promjene kvalitete vode; poziva na podržavanje prelaska s konvencionalnih metoda proizvodnje akvakulture na organsku akvakulturu;

46.

smatra da, zbog razloga povezanih s potrošnjom energije i tehničkom jednostavnošću pretvorbe u ukapljeni naftni plin, pomorska trgovina i riječna plovidba imaju sve veću važnost, u usporedbi s drugim načinima prijevoza robe; poziva na prijenos resursa kako bi se podržale inovacije u tom sektoru, a u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti, diversifikacije primarnih izvora energije i smanjenja štetnih emisija;

47.

ponavlja potrebu da se pod hitno djeluje u vezi s pomorskim prijevozom u pogledu poboljšanja učinkovitosti i ubrzanja dekarbonizacije sektora te ponavlja da bi se za taj sektor trebala poticati uporaba ukapljenog prirodnog plina kao čišćeg prijelaznog goriva;

48.

naglašava stratešku važnost brodogradnje i popravljanja brodova i njihove veze s drugim sektorima, poput industrije čelika, pomorske trgovine, ribarstva i turističkog krstarenja; smatra da bi predanost tehnološkim inovacijama i visoka razina specijaliziranosti, koja može dovesti do povećanja dodane vrijednosti, mogle stvoriti kontekst koji je manje izložen međunarodnoj konkurenciji težnjom prema preokretu trenutačnog nepovoljnog trenda u tom sektoru; smatra da bi trebalo pružiti posebnu podršku kako bi se ponovno pokrenule i modernizirale europske industrije brodogradnje i posebnog čelika u svojim različitim oblicima;

49.

poziva Komisiju da u potpunosti preispita svoju politiku u odnosu na europsku industriju brodogradnje i snažno podupire posebnu pomoć namijenjenu za ponovno pokretanje i modernizaciju brodogradnje u Europi;

50.

smatra da bi se trebalo više usredotočiti na ulogu mora u turizmu i na njegovu održivost; napominje da je europski turizam na moru i obali suočen s konkurencijom iz trećih zemalja; ističe da bi EU trebao iskoristiti svoje kulturno bogatstvo kako bi pružio održive i visokokvalitetne usluge morskog i obalnog turizma; smatra da kulturna baština te morski i obalni turizam mogu imati značajnu ulogu u privlačenju većeg broja potrošača i poduzeća diversifikacijom turističke ponude; naglašava pozitivan doprinos kulturne baštine, mora i obalnog turizma europskim ciljevima održivog gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta; poziva na povećanu potporu malim i srednjim poduzećima koja čine veliku većinu sektora vodnog turizma kako bi se zajamčilo da postojeća i nova radna mjesta budu održiva, visoke kvalitete i potrebna kroz cijelu godinu;

51.

naglašava važnost promicanja društveno, gospodarski i ekološki održivih oblika turizma koji mogu predstavljati znatan izvor dodane vrijednosti za morska područja;

52.

smatra da je ključno da se podvodnoj kulturnoj baštini da odgovarajuća važnost u okviru plavog gospodarstva, posebno s obzirom na to da današnje društvo može iz podvodne kulturne baštine naučiti o proteklim iskorištavanjima mora i, među ostalim, o ljudskim reakcijama na klimatske promjene i porast razine mora, te s obzirom na to da podvodna kulturna baština predstavlja turistički resurs;

53.

ističe da je usprkos činjenici da EU i dalje ima vodeću ulogu u svijetu u plavom gospodarstvu međunarodna konkurencija u tom sektoru žestoka te da se održiv rast i otvaranje novih radnih mjesta u Europi u tom složenom sektoru mogu zajamčiti samo uz jednake uvjete za sve na globalnoj razini;

54.

smatra da su studije o degradaciji obalnih sustava (onečišćenje i gubitak bioraznolikosti), izdržljivost i obnavljanje ekosustava, obalna erozija, ublažavanje njezinih uzroka i radovi na moru za zaštitu obale (uključujući rješenja koja se oslanjaju na prirodu poput zelenih infrastruktura) ključna područja plavog gospodarstva koja postaju sve važnija s obzirom na klimatske promjene; poziva na veću podršku EU-a za ta područja i fleksibilnost za područja s posebnim profilom obale i opetovanim katastrofama uzrokovanima obalnom erozijom;

55.

ističe da energija mora i oceana ima velik potencijal u pogledu iskorištavanja domaćih resursa, diversifikacije energetskih izvora i doprinosa ciljevima na području klime i energije; ističe da su obnovljive morske energije industrijski sektor za budućnost i u tom pogledu skreće pozornost na važnost razvijanja inovativnih izvora čiste i plave energije, poput energije plime i oseke, energije valova i osmotske energije, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 20. siječnja 2014. o plavoj energiji; ističe da su mreže na moru između država članica od velike važnosti; ističe potrebu da se razmotri i dodatno istraži potencijal hvatanja i skladištenja ugljika (CCS)

56.

ističe da se pri istraživanju i iskorištavanju energetskih resursa mora i oceana u obzir moraju uzeti potrebe prijenosa tehnologija, posebno u pogledu osposobljavanja stručnih i visokokvalificiranih radnika te poštovanja strogih kriterija ekološke održivosti; skreće pozornost na mogući učinak umnožavanja tih aktivnosti u pogledu radnih mjesta i povezanih aktivnosti, i to silazno i uzlazno;

57.

ističe važnu ulogu novih tehnologija, na primjer u borbi protiv degradacije morskih ekosustava ili hvatanju i skladištenju emisija ugljika; poziva Komisiju da dodatno analizira kako se tehnologija za siguran i isplativ prijevoz CO2 i njezina popratna infrastruktura mogu primijeniti na gospodarski održiv način;

58.

ističe da optimalna lokacija postrojenja za proizvodnju energije u cilju iskorištavanja plave energije, poput energije vjetra, valova ili sunca, oceanskih struja, osmotske snage i konverzije termalne energije, može ovisiti o nekoliko faktora, među ostalim o dubini vode, uvjetima morskog dna, oceanografskim karakteristikama i udaljenosti od obale; stoga smatra da usklađivanje podataka prikupljenih u okviru različitih nacionalnih programa o batimetriji, karakteristikama morskog dna ili okomitim oceanskim profilima može pomoći u politikama povezanima s odabirom lokacije i izdavanjem dozvola za razvoj obnovljivih energija; također ističe da je dodatno istraživanje rješenja za iskorištavanje morske energije nužno kako bi se razvila pristupačna i isplativa energetska tehnološka rješenja koja se učinkovito koriste resursima;

59.

smatra da istraživanje i rudarenje u epikontinentalnom pojasu zahtijeva neprekinuto sudjelovanje države, posebno u pogledu informiranja, utvrđivanja područja na kojima se ne može rudariti, procjene utjecaja na okoliš, analize i minimiziranja rizika te ostvarivanja suverenosti; poziva Komisiju da predloži i ažurira neiscrpan popis pomorskih aktivnosti (npr. proizvodnja energije na moru, rudarenje na otvorenom moru, iskorištavanje pijeska i šljunka na moru itd.) za koje je potrebna prethodna ekološka i socio-ekonomska procjena utjecaja; poziva na to da se pozornost posveti ponovnoj uporabi i recikliranju minerala kao alternativi rudarenju na otvorenom moru te potencijalu koji te aktivnosti nude za spajanje znanstvenih spoznaja i znanstvenog razvoja te tehnološkog prijenosa;

60.

zagovara koordinirano i jako sudjelovanje EU-a u Međunarodnom tijelu za morsko dno kako bi se zajamčio djelotvoran i predostrožan regulatorni okvir u području okoliša u cilju sprečavanja negativnih učinaka istraživanja i iskorištavanja rude na otvorenom moru, uključujući područja od posebnog ekološkog značaja, i društvenih učinaka koje rudarenje na otvorenom moru i bioistraživanje imaju na lokalne zajednice te u cilju jamčenja potpune transparentnosti podataka;

61.

smatra da biotehnologija koja je povezana s morem i oceanima predstavlja vrlo raznolik sektor, koji u globalu sadrži ogroman potencijal u području otkrivanja i primjene novih spoznaja i stvaranja novih proizvoda i postupaka s velikom dodanom vrijednošću (novi materijali, hrana, farmaceutski sastojci itd.); skreće pozornost na zahtjeve u području obrazovanja i osposobljavanja u tom sektoru koji iziskuju potrebu da države članice zajedno s privatnim sektorom odlučno preuzmu odgovornost te potrebu da se teži sveobuhvatnoj međunarodnoj suradnji;

62.

ističe važnost socijalnog dijaloga i smatra da bi u njemu trebali biti zastupljeni svi socijalni partneri koji su uključeni u plavo gospodarstvo; naglašava da je važno savjetovati se s dionicima, među ostalima i s civilnim društvom te regionalnim i lokalnim vlastima, kad je riječ o pitanjima razvoja plavog gospodarstva općenito;

63.

snažno podupire Komisijinu inicijativu sadržanu u njezinoj komunikaciji za promicanje saveza vještina i centra za inovaciju znanja o plavom gospodarstvu;

64.

smatra da bi trebalo pokrenuti paket „Erika IV” o pomorskoj sigurnosti kako bi se spriječile daljnje velike pomorske katastrofe; smatra da bi se tim paketom trebala u okviru europskog zakonodavstva priznati ekološka šteta nanesena morskim vodama;

65.

ističe važnost jačanja svijesti civilnog društva u vezi s važnošću mora kao gospodarskog, kulturnog i socijalnog dobra te ulogu istraživanja i dijaloga u postizanju integrirane održivosti između dionika i građana;

66.

mišljenja je da su more i obala vrijedni resursi koji bi trebali činiti jedan od stupova politike industrijske obnove EU-a; ističe da je potrebno poduzeti mjere u cilju revitalizacije plave industrije i istovremeno jačati povezanost unutar europskog gospodarstva i održivi razvoj, osobito u regijama u kojima je taj potencijal zanemaren zbog procesa globalizacije;

67.

stajališta je da bi razmjena informacija i najboljih praksi mogla doprinijeti brzom i održivom razvoju tog sektora;

68.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.