EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2015.

COM(2015) 639 final

PRILOG

PRILOG II.: Pregled podataka po državama

Komunikaciji Komisije

Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova

PRILOG II.: PREGLED PODATAKA PO DRŽAVAMA

SADRŽAJ

BELGIJA    

BUGARSKA    

HRVATSKA    

CIPAR    

ČEŠKA    

DANSKA    

ESTONIJA    

Francuska    

NJEMAČKA    

GRČKA    

MAĐARSKA    

IRSKA    

iTALIJA    

LATVIJA    

LITVA    

LUKSEMBURG    

MALTA    

NIZOZEMSKA    

POLJSKA    

PORTUGAL    

RUMUNJSKA    

SLOVAČKA    

SLOVENIJA    

ŠPANJOLSKA    

ŠVEDSKA    

UJEDINJENA KRALJEVINA    

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Austriji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Nakon razdoblja stabilnog gospodarskog razvoja za kojim je uslijedilo blago usporenje zbog krize, čini se da Austrija sada ulazi u razdoblje niže stope rasta. Zbog toga bi joj moglo biti teže ostvariti ciljeve u područjima inovacija, tržišta rada i obrazovanja, smanjenja emisija CO2 i učinkovitog korištenja resursima. Slabe točke Austrije su osobito prijenos inovacija i tehnologija iz istraživačkih instituta u MSP-ove te privatna ulaganja u istraživanje i razvoj. Ta bi zemlja trebala povećati prilike za obrazovanje i zapošljavanje u području znanosti i tehnologije. To u načelu znači da treba povećati zapošljivost starijih osoba, žena, mladih i osoba s migrantskom prošlošću. Austrija treba poboljšati i učinkovito korištenje resursima u cilju rješavanja problema rastućih emisija CO2, široko rasprostranjene upotrebe nitrata u poljoprivredi i manjka bioraznolikosti u šumarstvu. Preporukama politike EU-a koje su upućene Austriji u okviru Europskog semestra uzeti su u obzir neki od tih problema koji su dio općih izazova s kojima se Austrije suočava povezanih s dobi umirovljenja, održivošću mirovinskog sustava, tržištem rada te obrazovanjem i kvalifikacijama.

Glavni prioriteti i rezultati

Promicanjem inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja, Austriji će se zahvaljujući sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći u ostvarenju njezina cilja da postane predvodnikom u području inovacija, kao i njezina cilja iz strategije Europa 2020. da se 3,76 % BDP-a uloži u istraživanje i razvoj. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se istraživačka infrastruktura i kapaciteti u područjima u kojima Austrija ima prednost u odnosu na regiju te uloga te zemlje u važnim europskim projektima kao što su Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura i Europski strateški forum za istraživačke infrastrukture. U istraživanje i razvoj u MSP-ovima uložit će se 248 milijuna EUR čime će se povećati broj „tehnoloških predvodnika”, a općenito i inovativnost poduzeća.

Ukupno 792 milijuna EUR uložit će se u povećanje konkurentnosti MSP-ova, posebno u poljoprivrednom, industrijskom, uslužnom i akvakulturnom sektoru. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se predviđenom povećanju broja novih poduzeća od 3 % godišnje, posebno u sektorima inovacija i onima koji se uvelike temelje na znanju, a podržat će se i planirani godišnji rast broja MSP-ova od 5 %. Dio sredstava upotrijebit će se za pomoć Austriji da ostvari svoje ciljeve unaprjeđenja postojeće ili uvođenja nove infrastrukture za širokopojasni pristup internetu za 2,3 milijuna stanovnika u ruralnim područjima do 2030. i ulaganja u obnovu i modernizaciju otprilike 20 000 poljoprivrednih gospodarstava do 2023., zajedno s gotovo 650 projekata suradnje.

Nadalje, 231 milijun EUR uložit će se u smanjenje emisija CO2 u svim sektorima gospodarstva. To će se postići povećanjem uporabe obnovljive energije u poduzećima s 10 % na 12 – 13 %, čime će im se pomoći da povećaju učinkovitost korištenja resursima i financiranje lokalnih i regionalnih strategija za smanjenje emisija CO2 za 5 %. Iznos od 1,27 milijardi EUR uložit će se u prilagodbu klimatskim promjenama, sprječavanje rizika i upravljanje rizikom u ruralnim područjima, a dodatnih 1,28 milijardi EUR uložit će se u očuvanje i zaštitu okoliša i promicanje učinkovitog korištenja resursima u ruralnim područjima. Sredstvima iz EPFRR-a pomoći će se Austriji da obnovi, očuva i ojača svoju bioraznolikost te poljoprivredne i šumarske sustave s visokom vrijednošću očuvanja. Cilj je Austrije da se 83 % njezina poljoprivrednog zemljišta obuhvati ugovorima o upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost/krajolici, a da se 78 % zemljišta obuhvati ugovorima o upravljanju za poboljšanje upravljanja tlom. Sredstvima iz EPFRR-a za razvoj održivog gospodarenja vodom osigurat će se potpora za 75 % poljoprivrednog zemljišta te zemlje. Sredstva iz EFPR-a uložit će se u povećanje održivosti ribarstva i akvakulture, unaprjeđenje morskih ekosustava i bioraznolikosti u vodnim tijelima te povećanje nacionalne godišnje proizvodnje u akvakulturi za 5000 tona do 2023.

Ukupno 123 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja te podršku mobilnosti radne snage, posebno podupiranjem integriranog održivog razvoja u odabranim urbanim i ruralnim područjima i povećanjem zapošljivosti starijih radnika, žena, mladih (posebno onih s migrantskom prošlošću) i drugih društvenih skupina koje su u opasnosti od socijalne isključenosti. Iznos od 553 milijuna EUR dostupan je za promicanje socijalnog uključivanja, borbe protiv siromaštva i suzbijanje diskriminacije. Ta su sredstva većinom namijenjena za podršku mladima i društvenim skupinama s migrantskom prošlošću (uključujući Rome). Uključiv rast stoga se podržava s otprilike 19 % dodijeljenih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ukupno 243 milijuna EUR uložit će se u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za stjecanje vještina i cjeloživotno učenje, posebno u cilju poboljšanja obrazovnih rezultata mladih u nepovoljnom položaju i podupiranja cjeloživotnog učenja i strukovnog osposobljavanja u poljoprivredi i šumarstvu. Očekuje se da će do 2023. u osposobljavanju sudjelovati gotovo 610 000 osoba.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Austrija planira staviti na raspolaganje financijske instrumente u vrijednosti od 3 milijuna EUR za vlasnička ulaganja putem fonda „HighTechFund Linz” u Gornjoj Austriji koji osigurava poduzetnički kapital novim tehnološki usmjerenim poduzećima u njihovoj početnoj fazi i poduzećima koja se šire. Iako su ulaganja u financijske instrumente znatno niža nego u razdoblju 2007. – 2013., Austrija uspijeva pokriti svoje potrebe uporabom postojećih nacionalnih instrumenata pa stoga nema jaza za pokrivanje financijskim instrumentima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ukupno 27,2 milijuna EUR (5 % sredstava iz EFRR-a) uložit će se u integrirani održiv urbani razvoj u Beču i Gornjoj Austriji. Sufinancirat će se Centar za odgovorno modeliranje rijeka („Responsible River Modelling Centre“) u Beču, čime će se pridonijeti strategiji EU-a za Podunavlje. Pokrajina Tirol dobit će 5,5 milijuna EUR za sudjelovanje u pilot-projektu lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koji će provesti u sedam svojih podregija. Očekuje se da će se lokalnim partnerstvima u ruralnim područjima stvoriti 800 radnih mjesta.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Austrija je ispunila sve primjenjive ex-ante uvjete za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Prije donošenja programa Komisija se uvjerila da je Austrija ispunila nužne regulatorne uvjete za podupiranje istraživanja i inovacija, posebno provedbom strategije „pametne specijalizacije” na nacionalnoj i regionalnoj razini.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u Austriji koordinirat će Ured saveznog kancelara i Austrijska konferencija za prostorno planiranje. Austrija je smanjila broj programa europskih strukturnih i investicijskih fondova s 13, koliko ih je bilo u razdoblju 2007. – 2013., na 4, čime je pojednostavnjena provedba. Ona sada ima jedan program EFRR-a za cijelu zemlju umjesto devet regionalnih programa te jedan program ESF-a umjesto dva. Smanjila je i broj upravljačkih tijela s 11 na 2. Broj posredničkih tijela EFRR-a smanjio se s 36 na 16, a tijela EFRR-a za reviziju i ovjeravanje povećavaju svoje administrativne kapacitete. Budući da će jedno važno posredničko tijelo prestati s financiranjem iz ESF-a, Komisija će pratiti sposobnost apsorpcije ESF-a u Austriji i tražit će jamstvo pouzdanosti novih sustava praćenja i kontrole.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

U cilju daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja korisnika, Austrija će revidirati svoja nacionalna pravila prihvatljivosti povezana s EFRR-om i ESF-om i odredbe svojeg zakona o proračunu u cilju postizanja njihove veće dosljednosti i usklađenosti. Uspostavit će i nove sustave e-upravljanja za zahtjeve i izvješćivanje te razmotriti uvođenje pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova, fiksnih stopa i standardnih veličina jediničnih troškova u nacionalna i regionalna pravila prihvatljivosti, prema potrebi.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Belgiji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Nakon nekoliko godina stagnacije Belgija ponovno bilježi rast, postala je konkurentnija i unaprijedila je svoj fiskalni okvir, a očekuje da će se rast javnog duga 2016. stabilizirati na otprilike 107 % BDP-a. Međutim, još uvijek joj predstoji osiguranje fiskalne održivosti i provedba strukturnih reformi, povećanje stope zaposlenosti i daljnje povećanje konkurentnosti.

Na temelju uspješnosti Belgije u pogledu ostvarenja ciljeva strategije Europa 2020. i preporuka politika EU-a u okviru Europskog semestra može se zaključiti da treba poboljšati funkcioniranje tržišta rada, posebno smanjenjem financijskih instrumenata kojima se destimulira rad, čime će se olakšati pristup tržištu rada za određene ciljne skupine i ukloniti nedostaci i neusklađenost vještina s potražnjom na tržištu rada. Belgija mora osigurati i da su promjene u plaćama i promjene u produktivnosti usklađene. Nadalje, većim naglaskom na modernizaciji, inovacijama te istraživanju i razvoju Belgija bi mogla dodatno unaprijediti svoju uspješnost u pogledu netroškovne dimenzije tržišnog natjecanja. Ako ona želi ostvariti svoje ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020., mora intenzivirati uporabu održivih i multimodalnih prijevoznih sredstava. Osim toga, poticanjem proizvodnje obnovljive energije i energetske učinkovitosti, ta će zemlja poboljšati svoju opću gospodarsku učinkovitost, smanjiti ovisnost o uvozu, poboljšati položaj svoje bilance plaćanja, smanjiti osjetljivost gospodarstva na vanjske cjenovne šokove i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Belgija ima ozbiljni i rastući problem s prometnom zagušenošću, a savezne i regionalne vlade u toj zemlji još nisu poduzele konkretne mjere za rješavanje tog problema.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. Belgija će usmjeriti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na ključne tematske ciljeve u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.

Iznosom od otprilike 28 % ukupnog financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u Belgiji pridonijet će se promicanju poslovnog okruženja koje je povoljno za inovacije. Time će se povećati konkurentnost MSP-ova, poboljšati uspješnost u inovacijama i istraživanju te potaknuti razvoj e-gospodarstva. U tom će se kontekstu Belgija posvetiti razvoju sinergija među poduzećima, centrima za istraživanje i razvoj te ustanovama visokog obrazovanja. Otprilike 8 000 belgijskih poduzeća primit će potporu za produktivna ulaganja, a otprilike 1 000 poduzeća surađivat će s istraživačkim institucijama. Istovremeno će se modernizirati i restrukturirati otprilike 45 % poljoprivrednih gospodarstava u cilju povećanja njihove konkurentnosti.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći će se Belgiji da ostvari stopu zaposlenosti od 73,2 % do 2020. (za razliku od 67,3 % 2014.). Otprilike 1,1 milijarda EUR bit će namijenjena za razvoj ljudskih potencijala i poboljšanje sudjelovanja na tržištu rada povećanjem kvalitete svih razina obrazovanja, promicanjem socijalnog uključivanja i pomaganjem najranjivijim skupinama u društvu (posebno mladima i dugoročno nezaposlenima) da pronađu posao. Cilj je pomoći otprilike 460 000 osoba da pronađu posao, pokrenu vlastito poslovanje, nastave s obrazovanjem ili da prođu osposobljavanje.

U pogledu energije i klimatskih promjena otprilike 657 milijuna EUR uložit će se u održivu i učinkovitu uporabu prirodnih resursa i osigurat će se ulaganja potrebna za podupiranje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, posebno ulaganjima u energetsku učinkovitost. U razdoblju od 2014. – 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se otprilike 114 milijuna EUR u energetsku učinkovitost zgrada (poduzeća, javnih i stambenih zgrada) i podupiranje razvoja centralnih toplinskih sustava i visokoučinkovite kogeneracije. Projektima koji se podupiru iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći će se Belgiji da smanji godišnje emisije stakleničkih plinova za otprilike 11 000 tona ekvivalenta CO2 i stvori 11 MW dodatnog kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije. Ukupno 64 milijuna EUR izdvojit će se za prijelaz na energetski učinkovit prijevozni sektor bez emisija ugljika. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojena za ribarstvo i dalje će biti usmjerena na veću održivost ribarstva i akvakulture, poboljšanje morskih ekosustava i bioraznolikosti u vodnim tijelima te smanjivanje neželjenog ulova. Modernizacija poljoprivrede u Belgiji trebala bi biti popraćena održivom poljoprivrednom praksom i ekološkim upravljanjem zemljištem te ulaganjima u nove tehnologije. Predviđa se da će više od 85 000 ha zemljišta primiti potporu za razvoj ekološkog uzgoja, a poljoprivredno-okolišnim i klimatskim mjerama bit će obuhvaćeno više od 160 000 ha zemljišta.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Belgija izdvaja otprilike 98 milijuna EUR za financijske instrumente kojima se uglavnom podupiru MSP-ovi i energetska učinkovitost. U planu su instrumenti samo za Valoniju i Bruxelles, ali ne za Flandriju. Belgija bi trebala detaljnije istražiti mogućnosti uporabe financijskih instrumenata koji se financiraju sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uz postojeće nacionalne i regionalne instrumente.

Cilj je da se strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice obuhvati otprilike 70 % ruralnog stanovništva u Flandriji i jedna trećina ruralnog stanovništva u Valoniji.

Za Flandriju (Limburg, Kempen i West-Vlaanderen) su predviđena tri integrirana teritorijalna ulaganja (ITI). Programi koji se odnose na regiju glavnog grada Bruxellesa u cijelosti su urbani. Integrirana teritorijalna ulaganja u Limburgu i Kempenu bit će usmjerena na probleme povezane s industrijskom preobrazbom.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Ex-ante uvjet koji se odnosi na strategiju pametne specijalizacije još nije u potpunosti ispunjen u Valoniji i regiji glavnog grada Bruxellesa pa su zbog toga uspostavljeni akcijski planovi. Regija glavnog grada Bruxellesa u okviru svojeg programa EFRR-a ima i akcijski plan za energetska pitanja.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Valonija je odlučila zadržati praksu zajedničkih odbora za praćenje za EFRR i ESF u razdoblju 2014. – 2020., a odbori za praćenje za EPFRR ostat će zasebni.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove trenutačno planiraju proširiti primjenu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova. Većom uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija znatno se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava i tijela javne vlasti.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Bugarskoj

Gospodarski i društveni izazoviu kontekstu ESIF-ova

Bugarski gospodarski rezultati ostali su ograničeni u razdoblju nakon krize. Nakon smanjenja gospodarske aktivnosti tijekom 2009. rast je fluktuirao u rasponu od otprilike 1 % godišnje. Dugoročni održivi rast otežavaju strukturna uska grla, kao što je neusklađenost ponude vještina s potražnjom na tržištu rada, trajni pad broja radno sposobnog stanovništva, najniža produktivnost rada i najintenzivnija potrošnja energije pri proizvodnji u Europskoj uniji te neučinkovito upravljanje prirodnim resursima kao što je voda. Javne usluge su neučinkovite i loše kvalitete zbog ograničenog napretka ostvarenog u provedbi upravne i pravosudne reforme. Stoga su preporuke politike u okviru Europskog semestra bile usmjerene na tržište rada, socijalno uključivanje, kvalitetu obrazovanja, stvaranje poslovnog okruženja povoljnog za inovacije, energetsku učinkovitost i jačanje administrativnih kapaciteta. Ti se prioriteti održavaju u programima europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. u Bugarskoj iz kojih će se sredstva ulagati u svih 11 tematskih ciljeva.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se povećanju stope zaposlenosti osiguranjem visokokvalitetnog ljudskog kapitala boljim obrazovanjem, unapređenjem kvalifikacija i vještina, poboljšanjem zdravlja i zdravstvene skrbi s posebnim naglaskom na mlade, starije osobe i skupine stanovništva u nepovoljnom položaju, kao što su Romi. Cilj je Bugarske povećati stopu zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine s 63,5 % (2013.) na 76 % do 2020. Ciljna je stopa zaposlenosti starijih osoba (55 – 64 godine) 53 %, a ciljna stopa zaposlenosti mladih za 2020. 7 %. U cilju povećanja socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnom položaju i ranjivijeg dijela stanovništva, cilj je Bugarske do 2020. smanjiti broj osoba koje žive u siromaštvu za 260 000. Nadalje, nekoliko tisuća djece dobit će bolji pristup zdravstvenoj skrbi, uključujući djecu s invaliditetom.

Očekuje se da će se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova poboljšati kvalifikacije otprilike 100 000 osoba, pomoći će se 28 000 tražitelja zaposlenja da nađu posao, financirat će se mjere za zapošljavanje i osposobljavanje za 17 000 mladih i osigurat će se cjeloživotno učenje za 160 000 osoba. U obrazovnom sektoru otprilike 1 500 škola primit će potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova čime će otprilike 160 000 učenika dobiti priliku da razviju svoje znanje i vještine. Otprilike 30 000 sveučilišnih studenata dobit će stipendije, a tisuće učenika srednjih škola osposobljavat će se u stvarnom radnom okruženju te će sudjelovati u profesionalnoj orijentaciji.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova poboljšat će se poslovno okruženje u Bugarskoj jačanjem konkurentnosti temeljene na znanju MSP-ova. Do 2020. u Bugarskoj bi se 1,5 % BDP-a trebalo uložiti na istraživanje i razvoj. Ulaganjem 528 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova poduprijet će se inovacije u poduzećima, stvaranje inovativnih novih poduzeća te će se poboljšati infrastruktura za inovacije i istraživanje.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u jačanje konkurentnosti i smanjenje štetnosti na okoliš 3 500 poljoprivrednih gospodarstava i 120 poduzeća u sektoru šumarstva stvaranjem radnih mjesta u poljoprivredi i u sektorima izvan poljoprivrede u ruralnim područjima. Više od 4 000 malih poljoprivrednika dobit će potporu za razvoj svojih poljoprivrednih gospodarstava, a 1640 mladih poljoprivrednika dobit će potporu za pokretanje poduzeća. U sektoru ribarstva sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova iskoristit će se za ulaganja i inovacije za smanjenje negativnog učinaka ribolovnih aktivnosti na morski okoliš i potporu MSP-ovima u sektorima akvakulture i prerade.

Ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u Bugarskoj trebalo bi se ostvariti povećanje energetske učinkovitosti kućanstava, industrije, usluga i prometa za 25 %. Udio obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji energije u Bugarskoj trebao bi do 2020. iznositi 16 %. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ulagat će se u gospodarenje vodama i otpadom te u očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i sprječavanje rizika od klimatskih promjena.

U nadogradnju prometne infrastrukture u Bugarskoj uložit će se 1,6 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, čime će se osigurati bolja povezanost među regijama i sa susjednim zemljama, poboljšati pristup uslugama te potaknuti trgovina i turizam. To će se postići izgradnjom 190 km željeznica u okviru mreže TEN-T, 62 km autocesta u okviru mreže TEN-T i 8 km tračnica podzemne željeznice u Sofiji, čime će se povećati broj putovanja podzemnom željeznicom s 80 na 105 milijuna godišnje do 2023.

Dobro upravljanje jedan je od glavnih izazova u Bugarskoj. Potrebno je dobro upravljanje i razvoj ljudskih resursa u javnoj upravi i pravosuđu. Zato će se europski strukturni i investicijski fondovi mobilizirati za razvoj područja kao što su e-upravljanje i e-pravosuđe te za osiguranja kvalitetne usluge za građane i poduzeća. Vrijeme potrebno za pružanje administrativnih usluga trebalo bi se do 2020. smanjiti za 50 %, a prosječno trajanje kaznenih i građanskih postupaka za 10 % u usporedbi s 2013.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Ukupno 612 milijuna EUR iz proračuna EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a izdvojeno je za financijske instrumente, što je 70 % više nego u razdoblju 2007. – 2013. Veći dio potpore bit će usmjeren na energetsku učinkovitost, sektore otpada i voda, MSP-ove, urbani razvoj i turizam. I Bugarska se uz doprinos od 102 milijuna EUR pridružila inicijativi za MSP-ove.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se i lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice u ruralnim područjima i područjima koja ovise o ribarstvu, čime će se stvoriti 600 radnih mjesta. Trećina bugarskog ruralnog stanovništva imat će koristi od infrastrukture poboljšane sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Nisu ispunjena tri ex-ante uvjeta za EFPR i 7 od 11 tematskih ex-ante uvjeta, odnosno oni koji se odnose na pametnu specijalizaciju, vodu, promet, zdravlje, digitalni rast, kao ni ključni opći ex-ante uvjet za javnu nabavu. Međutim, Bugarska je uspostavila akcijske planove za provedbu svih svojih ex-ante uvjeta najkasnije do kraja 2016.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Za programiranje, upravljanje, praćenje i kontrolu programa europskih strukturnih i investicijskih fondova u Bugarskoj nadležni su zamjenik predsjednika vlade koji je odgovoran za upravljanje fondovima EU-a i središnja koordinacijska jedinica u Vijeću ministara. Zamjenik predsjednika vlade koordinira i predsjeda Vijećem za koordinaciju upravljanja fondovima EU-a u kojem sudjeluju sva ministarstva nadležna za fondove EU-a.

Različiti programi europskih strukturnih i investicijskih fondova uključuju mjere za jačanje administrativnih kapaciteta tijela odgovornih za koordinaciju, upravljanje, provedbu, plaćanje i kontrolu. I korisnici projekata, kao što su općine, pravosudna tijela i institucionalni korisnici u prometnom sektoru, mogu dobiti pomoć za jačanje svojih administrativnih kapaciteta . Međunarodne financijske institucije, kao što su Europska investicijska banka, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoju, pružaju stručne savjete.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Bugarska nadležna tijela rade na smanjenju administrativnog opterećenja korisnika projekata digitalizacijom komunikacije, ako je to moguće, između korisnika i upravljačkih tijela. To podrazumijeva elektroničko podnošenje prijedloga projekata i izvješćivanje o projektima te pojednostavnjenje i povećanje učinkovitosti administrativnih postupaka. Na primjer: obrasci zahtjeva i obrasci za izvješćivanje bit će standardizirani, bit će uvedena pravila za pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova kod izvješćivanja o izdacima, uskladit će se inspekcije različitih tijela za reviziju i inspekciju.    

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Hrvatskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Zbog produljene recesije realni BDP Hrvatske smanjio se za otprilike 12,5 %, dok se stopa nezaposlenosti udvostručila s 8,6 % 2008. na 17,3 % 2014. Posljednjih se godina pokazalo da postoji potreba za strukturnim promjenama, posebno radi uklanjanja fiskalnih neravnoteža, provođenja reforme tržišta rada, razvoja održivih društvenih sustava i sustava za zaštitu zdravlja, poboljšanja poslovnog okruženja i reforme državne uprave i pravosuđa. Nacionalna nadležna tijela provela su niz reformi u okviru Europskog semestra. Velik udio od ukupno 10,676 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. –2020. izdvojen je za provođenje reformi i ispunjavanje nacionalnih ciljeva iz strategije Europa 2020.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova iskoristit će se za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u Hrvatskoj, za povećanje inovativnosti i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva i za potporu u ostvarenju nacionalnog cilja potrošnje 1,4 % BDP-a na istraživanje i razvoj do 2020. (podatak iz 2012.: 0,75 %). Hrvatska također planira povećati dodanu vrijednost po zaposleniku u MSP-ovima za 50 % do 2023.

Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja na tržištu rada u EU-u, što osobito pogađa mlade, niskokvalificiranu radnu snagu, starije radnike i žene. Nacionalni je cilj Hrvatske stopa zaposlenosti od 65,2 % do 2020. (podatak iz 2012.: 55,4 %) s posebnim naglaskom na povećanje zapošljivosti mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju. U tu će se svrhu sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova rješavati problem neusklađenosti ponude vještina radnika s potražnjom na tržištu rada reformom visokog obrazovanja i javne službe za zapošljavanje te potporom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te cjeloživotnom učenju. Sredstva će se uložiti i u podršku samozapošljavanju i smanjenje dugoročne nezaposlenosti.

Hrvatska će uložiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u izgradnju infrastrukture kojom se može potaknuti gospodarski rast. Naglasak će pritom biti na razvoju ključnih mreža (TEN-T), održivom gradskom prijevozu i povećanju pristupačnosti regija. Nadalje, cilj je Hrvatske da 53 % kućanstava ima širokopojasni pristup internetu do 2023. (u usporedbi s 33 % 2013.).

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ulagat će se i u provedbu pravne stečevine EU-a u području okoliša uz cilj da jedan milijun stanovnika do 2023. ima pristup boljim uslugama vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda. Sredstva će se uložiti i u smanjenje udjela komunalnog otpada na odlagalištima s 83 % 2012. na 35 %, u uspostavljanje 40 % okvira za upravljanje programom Natura 2000 i u dostupnost informacija o kakvoći zraka za 100 % stanovništva gradskih sredina. Više od 160 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u proizvodnju obnovljive energije, a prosječna godišnja potražnja energije za grijanje i hlađenje u preinačenim javnim zgradama trebala bi se smanjiti na 50 kWh/m2 do 2023. (podatak za 2013. iznosio je 250 kWh/m2).

Hrvatska se suočava s društvenim izazovima poput visoke stope siromaštva i socijalne isključenosti. Nacionalni je cilj smanjiti broj osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti za 150 000 do 2020. U svrhe ostvarenja tog cilja sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u integraciju ranjivih skupina u društvo i tržište rada, poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi, poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama (uključujući prelazak s institucionalnih usluga na usluge koje se pružaju u zajednici), sprječavanje i suzbijanje diskriminacije, razvoj društvenog poduzetništva i provođenje projekata urbane regeneracije.

Naposljetku, sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se nacionalna reforma hrvatske javne uprave boljim upravljanjem javnim financijama, ukidanjem nepotrebnih postupaka, razvojem e-uprave i borbom protiv korupcije. Osim toga, dalje će se razvijati dijalog sa socijalnim partnerima i civilnim društvom i povećat će se učinkovitost pravosuđa ubrzavanjem sudskih postupaka i osiguravanjem nepristranosti.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova povećat će se konkurentnost i smanjiti štetnost za okoliš hrvatskih sektora proizvodnje hrane, akvakulture i ribarstva. Sredstva će se uložiti u restrukturiranje i modernizaciju više od 1800 poljoprivrednih gospodarstava, najmanje 1000 mladih poljoprivrednika primit će potporu za pokretanje poslovanja, čime će se pridonijeti i generacijskoj obnovi u ruralnim područjima, te će se za više od 101 000 ha poljoprivrednog zemljišta podržati sklapanje ugovora o upravljanju bioraznolikošću. Daljnji je cilj Hrvatske ostvariti uravnoteženi regionalni razvoj i smanjiti gospodarski pad u ruralnim područjima, uključujući razvojem alternativnih gospodarskih djelatnosti. Nadalje, sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u poboljšanje i diversifikaciju lokalnog gospodarstva u obalnim područjima, jačanje potencijala za rast morskog i pomorskog sektora zemlje, povećanje održivosti ribarstva i akvakulture te jačanje morskih ekosustava i bioraznolikosti. Očekuje se povećanje proizvodnje u akvakulturi za 400 %.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Hrvatska predviđa da će izdvojiti više od 440 milijuna  EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijske instrumente za podupiranje MSP-ova, istraživanja, razvoja i inovacija, energetske učinkovitosti, gradskog prijevoza, samozapošljavanja i socijalnog poduzetništva. Budući da ona u prethodnom programskom razdoblju nije imala financijske instrumente, ovo je ambiciozni program. Trebala bi pažljivije razmotriti uporabu financijskih instrumenata u područjima IKT-a, urbanog razvoja i prometne infrastrukture.

Hrvatska će izdvojiti najmanje 400 milijuna EUR za integrirana teritorijalna ulaganja namijenjena održivom urbanom razvoju i projektima lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u ruralnim područjima te u ribarstvu i morskim područjima. Strategijama lokalnog razvoja u okviru programa LEADER u programskom razdoblju 2014. – 2020. bit će obuhvaćeno 1,5 milijuna osoba u ruralnim područjima

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Do kraja 2016. Hrvatska će donijeti niz strategija i investicijskih planova za ispunjenje ex-ante uvjeta za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ona planira, među ostalim, provesti strategiju pametne specijalizacije, strategiju uvođenja širokopojasnog pristupa i digitalnog razvoja, strategiju za upravljanje prirodnim rizicima, strategiju za određivanje cijena vode, plan upravljanja riječnim slivovima, planove za gospodarenje otpadom i sprečavanje nastanka otpada, integriranu prometnu strategiju, glavni plan za bolnice, program za razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te strategiju za razvoj javne uprave. Dva ex-ante uvjeta za EFPR koja se odnose na administrativne kapacitete za provedbu kontrole i izvješćivanja o ribolovnom kapacitetu samo su djelomično ispunjena. Akcijski planovi za njihovo ispunjenje trebali bi se provesti do 31. prosinca 2016.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Nacionalni (državni) koordinacijski odbor koordinirat će provedbu četiriju nacionalnih programa i programa Europske teritorijalne suradnje. S obzirom na naglo povećanje sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojenih za Hrvatsku u razdoblju 2014. – 2020., trebalo bi znatno povećati administrativne kapacitete na razini upravljanja i kontrole te na razini korisnika.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Bit će razvijeni različiti alati, uključujući internetsku stranicu za korisnike, koordinirani mehanizam informiranja o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i pojednostavnjenje postupaka za primjenu i odabir projekata. Hrvatska je predvidjela i uporabu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Cipru

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Kao uvjet financijskog paketa od 10 milijardi EUR (9 milijardi EUR europskog stabilizacijskog mehanizma i 1 milijarda EUR MMF-a), Cipar provodi program gospodarske prilagodbe kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2013. – 2016.

S obzirom na gospodarsko okruženje koje je i dalje nepovoljno Cipar zaostaje u ostvarenju određenih nacionalnih ciljeva iz strategije Europa 2020. Na primjer, njegove se trenutačne stope zaposlenosti i siromaštva znatno razlikuju od nacionalnih ciljeva. Iako su se dva pokazatelja obrazovanja strategije Europa 2020. poboljšala 2014. i zadovoljila nacionalne ciljeve, Cipar ima najnižu stopu zapošljivosti osoba koje su nedavno diplomirale u EU-u (64,9 % u odnosu na prosjek EU-a od 80,7 % za 2013.). Postotak BDP-a koji Cipar troši na istraživanje i razvoj i dalje je malo niži od nacionalnog cilja. Klimatski pokazatelji strategije Europa 2020. ostvaruju se prema planu: pokazatelj energetske učinkovitosti za 2013. premašio je privremeni godišnji cilj, a pokazatelj izvora obnovljive energije ostvario je zadovoljavajuće rezultate. Međutim, rezultati u sektoru zaštite okoliša u Cipru vrlo su loši, posebno u pogledu gospodarenja krutim otpadom koji se nedovoljno reciklira.

Glavni prioriteti i rezultati

Programi europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. osmišljeni su na temelju tri ključna prioriteta: 1. konkurentnost; 2. zapošljavanje i socijalno uključivanje i 3. održiva uporaba i zaštita prirodnih resursa.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se za diversifikaciju strukture gospodarstva i poboljšanje njegove konkurentnosti jačanjem poslovnih inovacija i poticanjem suradnje između poduzeća i istraživačkih institucija u područjima utvrđenima u strategiji pametne specijalizacije. Promicat će se poduzetništvo i konkurentnost MSP-ova, posebno u turizmu, prehrambenom sektoru i akvakulturi (proizvodnja se treba povećati za 46 %). Očekuje se da će se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržati više od 600 MSP-ova i da će biti stvoreno 1200 novih radnih mjesta, a udio BDP-a koji se troši na istraživanje i razvoj trebao bi se povećati s 0,47 % BDP-a 2012. na 0,5 % BDP-a 2020., potičući privatna ulaganja. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se i ulaganja u ribarstvo u cilju smanjenja negativnog učinka ribolovnih aktivnosti na morski okoliš i potpore MSP-ovima u sektorima akvakulture i prerade. Cipar očekuje da će se ulaganjima u IKT i povećanjem uporabe IKT-a u MSP-ovima potaknuti razvoj e-upravljanja i digitalnog poduzetništva. Predviđa se i da će se pokrivenost širokopojasnim internetom velike brzine proširiti na 50 % kućanstava te da će se broj građana i MSP-ova koji se koriste IKT-om povećati za 10 %, odnosno 6 %.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u zapošljavanje i socijalnu koheziju, čime će se pridonijeti povećanju prilika za zapošljavanje, posebno ranjivih skupina kao što su nezaposleni, dugoročno nezaposleni i mladi. Potporu mladima pružit će i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI). Očekuje se da će koristi od intervencija europskih strukturnih i investicijskih fondova imati više od 14 000 nezaposlenih osoba među kojima većinu (9 000) čine mladi. Od tog broja, 5 800 primit će potporu iz YEI-ja, a preostali iz ESF-a. Zahvaljujući potpori iz europskih strukturnih i investicijskih fondova povećat će se sudjelovanje na tržištu rada i stopa zaposlenosti prema ostvarenju cilja od 75 – 77 % do 2020. (podatak iz 2014.: 67,3 %). Očekuje se da će se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova unaprijediti i javna uprava. Nadalje, podupiranjem sudjelovanja ranjivih skupina na tržištu rada i stvaranja 180 socijalnih poduzeća poboljšat će se socijalno uključivanje. Time će se Cipru pomoći da ispuni svoj cilj smanjenja siromaštva na 19,3 % 2020. (s 27,8 % iz 2013.). Očekuje se da će se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijeti poboljšanju cjeloživotnog učenja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno usklađivanjem osiguravanja vještina s potrebama tržišta rada.

Sredstvima iz fondova pomoći će se Cipru da pređe na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursima promicanjem energetske učinkovitosti (cilj za 2020. iznosi 14,3 % u odnosu na 12,3 % 2011.) i potrošnje obnovljive energije (13 % 2020. u odnosu na 7,7 % 2011.). Osim toga, otprilike 3 500 kućanstava moći će poboljšati svoju energetsku potrošnju i tako preći u bolji energetski razred.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u Cipru uložit će se i u usklađivanje sa zahtjevima EU-a u pogledu gospodarenja krutim i tekućim otpadom. Očekuje se da će Cipar povećati svoju stopu recikliranja na 50 %, a od poboljšanog pročišćavanja otpadnih voda imat će koristi dodatnih 2 300 kućanstava (u smislu ekvivalenta stanovnika). Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se i u dovršetak ulaganja u ciparsku luku mreže TEN-T i njegovu povezanost. Uslijed toga očekuje se povećanje prijevoza robe s 300 000 na 1 milijun TEU. Poboljšanjem mobilnosti u gradovima, posebno u Nikoziji, trebao bi se udvostručiti broj osoba koje upotrebljavaju javna prijevozna sredstva.

Potpora iz EPFRR-a bit će usmjerena na ulaganja za promicanje održivog upravljanja i korištenja prirodnim resursima, očuvanje bioraznolikosti, prilagodbu klimatskim promjenama i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima. Potpora iz EFPR-a bit će uglavnom će se ulagati u zaštitu i obnovu morskih bioloških resursa.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Cipar je naveo da će se 15 milijuna EUR dodijeliti za financijske instrumente pomoći MSP-ovima. Pokrenute su ex-ante procjene područja primjene programa za kapital, zajmove i jamstva u okviru potpore MSP-ovima, IKT-a, energetskog sektora i ulaganja u okoliš i promet.

Cipar je izdvojio veliki iznos (20 % financiranja iz EFRR-a, otprilike 60,2 milijuna EUR) za održivi urbani razvoj. Cilj je promicati integrirana djelovanja za uklanjanje gospodarskih, okolišnih i društvenih izazova koji utječu na četiri najveća grada u toj zemlji. To je znatno iznad minimuma od 5 % koji je propisan u zakonodavstvu EU-a. Neće se provoditi integrirana teritorijalna ulaganja. S druge strane, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice provodit će se u okviru programa EPFRR i za EFPR.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Djelomično je ispunjen ex-ante uvjet specifičan za EFPR u vezi s izvješćima o ribolovnom kapacitetu te je razvijen akcijski plan. Nije ispunjeno 5 od 11 tematskih ex-ante uvjeta. Najvažniji se odnose na širokopojasnu mrežu, određivanje cijena vode, planove upravljanja riječnim slivovima i recikliranje i ponovnu uporabu otpada. Pripremaju se akcijski planovi i utvrđeni su rokovi za dostavu. Opći ex-ante uvjet koji se odnosi na statistiku i pokazatelje nije ispunjen, ali je izrađen akcijski plan za provedbu do prosinca 2015.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Broj programa u Cipru nije se promijenio u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. U zemlji je uspostavljeno jedno upravljačko tijelo (Glavna uprava za europske programe, koordinaciju i razvoj) i zajednički odbor za praćenje radi osiguranja koordinacije EFRR-a/KF-a i programa ESF-a, a za sve te programe upotrebljava se jedinstveni informacijski sustav.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Ciparska nadležna tijela planiraju opsežnije upotrebljavati metodologije pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova i nadograditi posebni informacijski sustav. Planiraju i poboljšati uporabu elektroničkih obrazaca i interoperabilnost među nacionalnim administrativnim službama za automatsko izdavanje te smanjiti broj potrebnih dokumenata i potvrda.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Češkoj Republici

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Trenutačni makroekonomski trendovi pozitivni su: češko gospodarstvo ponovno je počelo rasti 2014. nakon dvije godine usporavanja. Međutim, očekuje se da će se zbog negativnih demografskih kretanja dugoročno povećati potrošnja na mirovine i zdravstvenu skrb. Gospodarstvo se trenutačno nalazi u skupini umjerenih inovatora, a očekuje se da će napredovati u lancu dodane vrijednosti. Nezaposlenost je u padu, ali tržište rada obilježeno je niskom stopom sudjelovanja određenih skupina i neskladom između ponude i potražnje vještina na tržištu rada.

Iz analize ciljeva strategije Europa 2020. za Češku može se zaključiti da postoje znatni nedostaci na nacionalnoj i regionalnoj razini u pogledu povećanja potrošnje na istraživanje i inovacije (posebno privatnih ulaganja), energetske učinkovitosti, reforme visokog obrazovanja, borbe protiv korupcije i ispravne primjene pravila javne nabave. Preporukama politika EU-a u okviru Europskog semestra predlaže se uspostava središnjeg registra javnih ugovora, ispravna provedba plana borbe protiv korupcije, donošenje reforme visokog obrazovanja i povećanje sudjelovanja djece u nepovoljnom položaju, posebno Roma, u obrazovanju.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se za povećanje konkurentnosti i inovativnosti češkog gospodarstva ulaganjem 2,5 milijardi EUR u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Nakon povećanja izdvojenih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, zemlja nadoknađuje svoje zaostajanje u ulaganjima u istraživanje i razvoj te se očekuje da će se 2020. potrošnja na istraživanje i razvoj povećati na 2,97 % kao postotak BDP-a. Sredstva će se uložiti u jačanje struktura i kapaciteta za istraživanje i inovacije te u poboljšanje suradnje između sektora istraživanja, poduzeća i ustanova visokog obrazovanja.

Više od 2 milijarde EUR (1,4 % BDP-a) upotrijebit će se kao glavni izvor financiranja za potporu prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Intenzitet upotrebe energije i resursa češke industrije (uglavnom ugljen) trenutačno je jedan od najvećih u EU-u. Očekuje se da će glavna postignuća u ovom području biti povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (za 83 MW) i smanjenje razine stakleničkih plinova (za 920 000 tona CO2 godišnje).

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se 2,8 milijardi EUR u zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursima. Sredstva će se uložiti u povećanje kakvoće vode (npr. poboljšanom vodoopskrbom opskrbljivat će se 150 000 više osoba), gospodarenje otpadom (npr. godišnje povećanje kapaciteta za recikliranje otpada od 700 000 tona), povećanje kakvoće zraka, jačanje bioraznolikosti, uvođenje ekološkog uzgoja na 400 000 ha zemljišta i pomoć poljoprivrednicima da ispune poljoprivredno-okolišne i klimatske obveze na 870 000 ha zemljišta. Sredstvima iz EFPR-a povećat će se održivost čeških sektora ribarstva i akvakulture primjenom učinkovitijih i ekološki prihvatljivih načina proizvodnje.

U prometnom sektoru izdvojenim sredstvima u iznosu od 6,2 milijarde EUR podržat će se održivi promet i uklanjanje uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama. Time će se pridonijeti i zatvaranju jazova u mrežama TEN-T, a poboljšat će se i interoperabilnost željezničke mreže. Izgradit će se ili nadograditi 140 km željeznica čime će se pridonijeti velikom prelasku na održivu mobilnost. Poboljšanjem infrastrukture regije u toj zemlji postat će pristupačnije te će se sve više osoba koristiti javnim prijevozom u gradovima. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 200 milijuna EUR izdvojena su za nadogradnju i osiguranje visokonaponskih mreža.

Gotovo 1,4 milijarde EUR uložit će se u promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i u podršku mobilnosti radne snage, s posebnim naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju kao što su nekvalificirane, starije i mlade osobe (potpora za 585 000 osoba, od čega bi 230 000 osoba trebalo steći nove kvalifikacije). Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se i u socijalno uključivanje i obrazovanje, izdvajanjem 2 milijarde EUR za pomoć osobama u teškoćama i osobama u nepovoljnom položaju te za poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga te obrazovanja. U okviru javnih službi osnovat će se 30 novih mobilnih timova za zdravstvenu skrb i 83 ustanove zdravstvene skrbi te će se poduprijeti obrazovanje na svim razinama osiguravanjem jednakog pristupa visokokvalitetnim ustanovama predškolskog obrazovanja te osnovnim i srednjim školama. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se i za razvoj sveučilišta poboljšanjem njihova upravljanja ljudskim resursima i olakšavanjem pristupa visokom obrazovanju (869 studenata u novim preddiplomskim studijskim programima).

Otprilike 180 milijuna EUR uložit će se u povećanje djelotvornosti i transparentnosti javne uprave i pravosuđa, smanjenje administrativnog opterećenja, unaprjeđenje vještina zaposlenika u javnoj upravi i povećanje učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Predviđa se da će se u okviru programa kohezijske politike uložiti otprilike 763 milijuna EUR s pomoću financijskih instrumenata. Taj je iznos više nego dvostruko veći u odnosu na prethodno programsko razdoblje. Glavna područja intervencija uključuju potporu MSP-ovima, prometnu infrastrukturu, ulaganja u energetsku učinkovitost i, u manjoj mjeri, učinkovitost resursa.

Regulatorni zahtjev u skladu s kojim se 5 % EFRR-a mora uložiti u održiv urbani razvoj ispunit će se ulaganjima iz programa za razvoj Praga (Prague – Growth Pole) i sedam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITI) koji se provode u najvećim gradskim područjima. Ukupna izdvojena sredstva za ITI iznose 1 milijardu EUR iz EFRR-a i 223 milijuna EUR iz Kohezijskog fonda.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice bit će osobito važan za razvoj ruralnih područja pristupom financiranja iz više fondova. Time će se obuhvatiti sredstva iz EFRR-a (418 milijuna EUR), EPFRR-a (115 milijuna EUR) i ESF-a (64 milijuna EUR) koja lokalne zajednice organizirane u otprilike 160 lokalnih akcijskih skupina kojima je obuhvaćeno 55 % stanovništva mogu upotrijebiti u integriranim, višesektorskim strategijama lokalnog razvoja.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Strateški okviri za određena područja ulaganja (tj. istraživanje i razvoj, IKT) nisu dovršeni. Doneseni su akcijski planovi za 11 tematskih i tri opća ex-ante uvjeta.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Češka je uskladila način upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima i centralizirala ga smanjenjem broja programa (sa 17 programa u razdoblju 2007. – 2013. na 8 programa kohezijske politike) i broja posredničkih tijela. Nacionalno koordinacijsko tijelo je Ministarstvo regionalnog razvoja. Dodatna koordinacija među fondovima osigurava se odborima za praćenje, koordiniranim pozivima na podnošenje prijedloga i radnim skupinama. Zakonom o državnoj službi iz 2014. pridonijet će se povećanju administrativnih kapaciteta.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Češka planira smanjiti administrativno opterećenje korisnika i javne uprave smanjenjem broja programa i posredničkih tijela, stvaranjem novog sustava praćenja za cijelu provedbenu strukturu i uspostavom jedinstvenog metodološkog okruženja za sve programe. Opsežnije će se upotrebljavati financijski instrumenti i mogućnosti kao što su predujmovi i pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Danskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Dansko gospodarstvo relativno je snažno pogođeno financijskom krizom koja je uzrokovala znatan rast nezaposlenosti, posebno među mladima i osobama koje nisu danskog podrijetla. Iako Danska ima povoljno poslovno okruženje, rast je zabilježio samo je mali broj MSP-ova. To je uzrokovano, među ostalim, ograničenim uspjehom u ostvarivanju dobiti od inovacija, razočaravajućim razvojem poduzetničkih vještina te potrebom za inovacijama usmjerenima na održivu proizvodnju u primarnom sektoru. Međutim, Danska se i dalje suočava s izazovima u pogledu vještina radne snage: sve manje osoba pohađa strukovno osposobljavanje, sve manji udio osoba s migrantskom prošlošću (posebno muškaraca) završava školu, a stopa napuštanja školovanja trajno je visoka. Ta su pitanja obuhvaćena jednom od preporuka politika EU-a Danskoj iz 2014. u okviru Europskog semestra

Danska općenito ostvaruje dobre rezultate u području zaštite okoliša, iako ne ispunjuje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. Pritisak na staništa i vodna tijela još uvijek je velik većinom zbog intenzivne obrade tla i ribolova, iscrpljivanja hranjivih tvari iz tla i slično.

Danska je bogata zemlja s relativno malim unutarnjim socioekonomskim razlikama u usporedbi s drugim državama članicama i ona s pomoću nacionalnih programa rješava većinu izazova s kojima se suočava. Budući da su za Dansku izdvojena skromna sredstva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, programi su strogo usmjereni na prethodno navedene izazove.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima u iznosu od 300 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći će se MSP-ovima u industriji, uslugama, poljoprivredi, akvakulturi i ribarstvu da povećaju inovativnost i uspješnije pretvaraju inovacije u dobit. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ulažu se i u povećanje konkurentnosti poduzeća pri čemu je potpora usmjerena na klastere i mreže suradnje. Nadalje, velik dio ulaganja u zaštitu okoliša i klime u Danskoj usmjeren je na povećanje konkurentnosti i rast poduzeća. Danska će upotrijebiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj potencijalnih područja rasta utvrđenih i u pojedinim poduzećima i u okviru regionalnih strategija pametne specijalizacije. Očekuje se da će otprilike 3200 poduzeća sudjelovati u mrežama suradnje, uključujući one u kojima sudjeluju znanstvene ustanove, a više od 4000 njih pokrenut će inovativna rješenja ili proizvode.

Danska će također uložiti 270 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u socijalno uključivanje za pomoć osobama koje se nalaze na marginama tržišta rada i povećanje zapošljivosti pomažući što većem broju osoba da završe strukovno osposobljavanje i visoko obrazovanje (za pomoć osobama koje su još udaljenije od tržišta rada bit će dostupna državna sredstva). Na taj će se način sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebiti za provedbu politika preporučenih u okviru Europskog semestra. Ukupno će se otvoriti otprilike 5 500 radnih mjesta, a očekuje se da će se ulaganjima u osposobljavanje povećati zapošljivost 52 000 osoba.

Danska će uložiti više od 635 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okoliš i klimu. Ulaganja u zaštitu okoliša bit će usmjerena na zaštitu i očuvanje prirodnih resursa, poboljšanje kakvoće vode i bioraznolikosti te na ekološki prihvatljivu i održivu upotrebu obrađenog zemljišta i ribljih stokova (uključujući akvakulturu), u skladu s novom zajedničkom ribarstvenom politikom. U sektoru ribarstva, primjerice, sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova smanjit će se neželjeni ulov za 5000 tona i povećati ekološka akvakultura za 3000 tona do 2023. Europskim strukturnim i investicijskim fondovima u sektoru poljoprivrede obuhvatit će se potpora za očuvanje krajolika i bioraznolikosti, čime će se obuhvatiti površina od najmanje 3 400 km² (odnosno više od 10 % poljoprivrednog zemljišta u zemlji). Od ukupnih ulaganja Danske u okoliš i klimu, 91 milijun EUR uložit će se u prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, čime će se emisije stakleničkih plinova smanjiti za 51 000 t, a potrošnja energije za 905 000 GJ. Time će se pomoći Danskoj da ostvari svoj cilj iz strategije Europa 2020. koji se odnosi na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 %. Bolje korištenje resursima dio je danske strategije za povećanje konkurentnosti poduzeća, a sredstvima koja će se uložiti u konkurentnost pridonijet će se i prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Danska planira uložiti otprilike 577 milijuna EUR (46 % ukupnih izdvojenih sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova) u borbu protiv klimatskih promjena.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

U razdoblju 2007. – 2013. Danska je izdvojila 28 milijuna EUR za financijske instrumente. Za razdoblje 2014. – 2020. omogućila je regijama da iskoriste sredstva iz financijskih instrumenata za ulaganja u razvoj poduzeća i povećanje učinkovite uporabe energije i resursa u poduzećima.

Danska će potrošiti 5 % sredstava EFRR-a na održivi urbani razvoj, s naglaskom na razvoju poduzeća na temelju inovacija i učinkovite uporabe energije/resursa. Te će mjere urbanog razvoja biti ugrađene u veće strategije kojima se rješavaju društveni, gospodarski, demografski i okolišni i/ili klimatski izazovi određenih urbanih područja.

U okviru programa LEADER podupire se ukupno 26 lokalnih akcijskih skupina kojima su obuhvaćena ruralna i obalna područja. One će raditi na jačanju postojećih djelatnosti povezanih s turizmom, razvoju malih poduzeća, stvaranju usluga i podupiranju održivog ribarstva. Na taj će se način stvoriti radna mjesta i poboljšati životni uvjeti lokalnog stanovništva.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Danska ispunjuje sve ex-ante uvjete za potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Šest regionalnih foruma za rast provodi programe EFRR-a i ESF-a, a dansko nadležno tijelo za poduzetništvo (DBA) služi kao upravljačko tijelo. Programima na regionalnoj razini upravljaju ista upravljačka tijela. EPFRR-om i EFPM-om upravlja danska agencija AgriFish, a provedba mjera povezanih s programom LEADER povjerena je danskom nadležnom tijelu za poduzetništvo, čime se osigurava dobra koordinacija među fondovima. Dva nacionalna upravljačka tijela uzajamno sudjeluju u radu svojih odbora za praćenje (jedan za EFRR/ESF i jedan za EPFRR/EFPR). Nadalje, dva upravljačka tijela planiraju koordinacijske sastanke između dvije skupine fondova radi povećanja učinkovitosti provedbe. Iako i ESF i Fond europske pomoći za najpotrebitije imaju ciljeve povezane sa socijalnom uključenošću, ESF je više usmjeren na tržište rada. Preklapanje među dvama fondovima izbjegava se jasnom podjelom između ciljeva njihovih programa i uzajamnim sudjelovanjem tih dvaju upravljačkih tijela u njihovim odborima za praćenje.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Potencijalni korisnici moći će elektroničkim putem pristupiti upravljanju fondom (u skladu s inicijativom e-kohezije). Oni koji nemaju izravan pristup e-koheziji moći će pristupiti fondu alternativnim putem. Danska predviđa i proširenje uporabe pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Estoniji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Estonija je pokazala izvanrednu fleksibilnost u nošenju s gospodarskom krizom. Očekuje se da će se realni BDP 2016. vratiti na razinu prije krize. Iako se gospodarstvo u cjelini popravilo, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. Njih je potrebno riješiti kako bi se u estonskom gospodarstvu povećale inovativnost, uključivost i održivost te kako bi se ono u većoj mjeri temeljilo na znanju.

Javno financiranje istraživanja i inovacija nije koordinirano i trebalo bi biti usmjereno na ograničen broj područja pametne specijalizacije. Sustav visokog obrazovanja mora još napredovati kako bi mogao zadovoljiti potrebe poduzeća i istraživačkih ustanova. Postoji mali kapacitet za inovacije, a mali broj poduzeća surađuje s istraživačkim ustanovama.

Smanjenje radne snage, zajedno s njezinom malom produktivnošću, postat će srednjoročni odnosno dugoročni izazov. Estonija je tek nedavno počela provoditi ambicioznu reformu kapaciteta radne snage. Zbog nedovoljnog broja ustanova za skrb o djeci roditeljima se teže vratiti na posao. Dostupnost i kvaliteta javnih usluga na lokalnoj razini različite su. Estonija mora više raditi na povećanju privlačnosti strukovnog obrazovanja, osposobljavanja i stručne prakse. Ta bi zemlja trebala i promicati poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta kako bi spriječilo povećanje razlika u stupnju gospodarskog razvoja.

Intenzitet upotrebe resursa u Estoniji i dalje je vrlo visok. Estonija vjerojatno neće zadovoljiti svoj cilj energetske učinkovitosti za 2020. Potrebno je povećati napore usmjerene na poboljšanje učinkovitosti uporabe energije u stambenom i industrijskom sektoru. Estonija bi trebala raditi i na uvođenju održivijih oblika prijevoza.

Ti se izazovi odražavaju u preporukama politike koje su dane u okviru Europskog semestra.

Glavni prioriteti i rezultati

Estonija planira upotrijebiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj na 2 % BDP-a do 2023. (s 1,26 % koliko je iznosilo 2012.). Programi financiranja istraživanja i razvoja bit će usklađeni s estonskim okvirom pametne specijalizacije. Estonija će upotrijebiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i za povećanje konkurentnosti MSP-ova uz cilj povećanja broja poduzeća koja izvoze na 15 700 (2012. ih je bilo 11 281). Financiranje ruralnog razvoja više će se usmjeriti na ostvarivanje pozitivnih promjena u ruralnom gospodarstvu. Predviđeni su posebni programi za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i pomoć malim poljoprivrednicima da pokrenu posao. Estonija će poticati stvaranje kratkih dobavljačkih lanaca za hranu i uložit će u preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, iskoristit će sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za poticanje digitalnog gospodarstva u cilju da osigura brzine širokopojasnog pristupa od najmanje 100 Mb/s za 60 % državnog područja (2012. je bilo pokriveno 3,6 %).

Estonija će ulagati u zapošljavanje u cilju povećanja stope zaposlenosti na 76 % (s 73,3 % 2013.). Ona to planira postići, primjerice, reformom procjene radnog kapaciteta. Cilj joj je i održati udio BDP-a nastalog u područjima izvan Tallina i Tartua na 30 %. U području obrazovanja cilj je povećati stopu završenih stručnih praksi na 75 % (s 50 % 2013.), odnosno za otprilike 8 000 osoba. Nadalje, mladima i ostalim osobama radne dobi ponudit će se više od 350 000 razgovora za profesionalno savjetovanje. Sredstva za socijalno uključivanje upotrijebit će se za smanjenje broja djece na popisima čekanja za vrtiće i jaslice s 4 430 koliko ih je bilo 2012. na procijenjenih 300. Službe za rad s mladima pomoći će otprilike 200 000 sudionika. Modernizirat će se postojeća zdravstvena infrastruktura i pojačati primarna zdravstvena zaštita te prevencija bolesti. Sredstva za jačanje administrativnog kapaciteta upotrijebit će se za povećanje razine zadovoljstva s kvalitetom javnih usluga na otprilike 85 % (s 67 % koliko je iznosila 2012.).

Potpora za prijevoz upotrijebit će se za razvoj mreže TEN-T i prijevoznih sustava koji su ekološki prihvatljivi i kojima se podrazumijevaju niske emisije ugljika. Na primjer, Estonija planira povećati godišnji broj putnika koji putuju željeznicom s 4,2 milijuna (2013.) na 8,4 milijuna. Očekuje se da će se ulaganjima u gospodarstvo s niskim emisijama ugljika ostvariti uštede energije do 45 % za 40 000 domova. Estonija planira upotrijebiti sredstva namijenjena za okoliš i prilagodbu klimatskim promjenama kako bi zadovoljila zahtjeve pravne stečevine u vodnom sektoru i osigurala otpornost na katastrofe. Sredstva će se upotrijebiti i za očuvanje bioraznolikosti ulaganjem u održavanje poluprirodnih staništa (2,6 % poljoprivrednog zemljišta) i ekološki uzgoj (14 % poljoprivrednog zemljišta). Više od 70 % iskorištenog poljoprivrednog zemljišta bit će obuhvaćeno programima za povećanje bioraznolikosti i poboljšanje upravljanja tlom. Oni će biti usmjereni na zaštitu voda u poljoprivredi i napuštena područja proizvodnje treseta. Povećat će se održivost estonskih sektora ribarstva i akvakulture, poboljšat će se morski ekosustavi i bioraznolikost u vodnim tijelima, a očekuje se da će se neželjeni ulov smanjiti za 21 tonu.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Estonija će povećati sredstva izdvojena za financijske instrumente za 60 % u usporedbi s prethodnim razdobljem te će ona iznositi 240 milijuna EUR. Zajmovi, jamstva i vlasnički instrumenti uglavnom će se upotrebljavati za podupiranje MSP-ova i istraživanja i inovacija. Prema ex-ante procjeni, financijski instrumenti koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ne primjenjuju se u području energetske učinkovitosti i okolišne infrastrukture.

Ukupno 5 % sredstava EFRR-a izdvojeno je za integrirane mjere za održivi urbani razvoj. Razvojne strategije pod vodstvom zajednica u ruralnim područjima provodit će 34 lokalne akcijske skupine, od kojih je njih osam u području ribarstva.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Od 29 primjenjivih ex-ante uvjeta 15 ih nije bilo ispunjeno u trenutku donošenja sporazuma o partnerstvu. Estonija je od tada izvijestila da su izrađeni akcijski planovi za ispunjenje 11 navedenih uvjeta. Očekuje se da će 2016. ispuniti preostala četiri ex-ante uvjeta: sprečavanje rizika i upravljanje rizikom, ostali načini prijevoza, aktivno uključivanje i statistički sustavi i pokazatelji rezultata.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

U Estoniji je za razdoblje 2014. – 2020. predviđen samo jedan program kohezijske politike koji se financira iz više fondova, a u prethodnom ih je razdoblju imala tri. Ministarstvo financija upravljačko je tijelo, tijelo za ovjeravanje (njegove su funkcije bile spojene s funkcijama upravljačkog tijela) i tijelo za reviziju. Pet drugih ministarstava obavlja zadaće posredničkih tijela prve razine, a 13 središnjih agencija ili drugih organizacija djeluju kao posrednička tijela druge razine (dva su dodana za novo razdoblje).

Sustavi provedbe EPFRR-a i EFPR-a nisu znatno izmijenjeni. Na državnoj razini, strategijom za državni proračun koordiniraju se svi izvori financiranja.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Broj zakona i smjernica izmijenjen je u cilju smanjenja administrativnog opterećenja korisnika. Razmjena podataka s podnositeljima zahtjeva i korisnicima u cijelosti će se odvijati elektroničkim putem, troškovi će se nadoknađivati na temelju pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova kad god je to moguće, a postoji i mogućnost kombinacije bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Finskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Obnova rasta i konkurentnosti istovremeno sa stvaranjem radnih mjesta glavni je izazov u finskom gospodarstvu. Intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru opada te je zbog toga teško ostvariti nacionalni cilj potrošnje na istraživanje i razvoj (4 % BDP-a). Potrebno je ukloniti rizike povezane s lošim izvoznim rezultatima u kontekstu restrukturiranja industrije. Finska se još uvijek bori s prenošenjem postignuća ulaganja u istraživanje i razvoj u uspješne proizvode za izvoz. Trebala bi osigurati više financiranja za nova poduzeća i ponuditi im više pomoći s poslovanjem u inozemstvu. Nadalje, s obzirom na starenje stanovništva i smanjenje broja radno sposobnih stanovnika, važno je da tržište rada iskoristi cjelokupni potencijal radne snage. Stopa nezaposlenosti iznosila je 2014. ukupno 8,7 % i dalje je u porastu, posebice među mladima i starijim radnicima. Ostali izazovi za Finsku su slabljenje bilance javnih financija i opasnost koju predstavljaju demografska kretanja za njihovu dugoročnu održivost.

Ta bi se pitanja trebala riješiti preporukama politika iz Europskog semestra

Glavni prioriteti i rezultati

Finska planira poboljšati konkurentnost MSP-ova ulaganjem 644 milijuna EUR u diversifikaciju poslovnih struktura i povećanje broja poduzeća koja rastu, koja su inovativna i šire se na međunarodna tržišta. Mjere će stoga biti usmjerene na nova poduzeća i razvoj novih poslovnih operacija. EPFRR će biti usmjeren na ulaganja u poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganja u preradu hrane i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti. Osigurat će se više od 1 milijarde EUR potpore za ulaganja. Potporu će dobiti otprilike 15 000 poljoprivrednih gospodarstava.

Ulaganja u istraživanje i inovacije u iznosu od 398 milijuna EUR bit će usmjerena na jačanje inovacija, posebno u poduzećima u rastu i novim poduzećima u odabranim područjima pametne specijalizacije. Finska planira poboljšati svoju sposobnost prenošenja postignuća iz istraživanja i inovacija u komercijalne proizvode i usluge. Nadalje, s pomoću tih ulaganja i sredstava iz EPFRR-a za suradnju i inovacije Finska planira povećati izdatke za istraživanje i inovacije u odnosu na BDP na 4,0 % do 2020. (3,31 % 2013.).

Finska će izdvojiti 219 milijuna EUR za prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Time će se znatno pridonijeti cilju povećanja udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora s 33 % (2011.) na 38 % (2020.). Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova većinom će se podupirati aktivnosti istraživanja i inovacija u sektoru niskih emisija ugljika, uvođenje novih tehnologija te razvoj i stavljanje na tržište proizvoda, usluga i načina proizvodnje uz niske emisije ugljika.

U cilju zaštite okoliša i promicanja učinkovitog korištenja resursima sredstvima iz EFPR-a pridonijet će se većoj održivosti ribarstva i akvakulture te će se poboljšati morski ekosustavi i bioraznolikost u vodnim tijelima. Iz EPFRR-a izdvojeno je 1,6 milijardi EUR za poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere. Cilj je smanjiti štetan učinak poljoprivrednih aktivnosti na tlo, površinske i podzemne vode i zrak promicanjem primjene ekološki prihvatljivih praksi i upravljanjem uvjetima za uzgoj. Očekuje se da će više od 81 % poljoprivrednog zemljišta biti obuhvaćeno ugovorima o upravljanju u cilju poboljšanja gospodarenja vodama. Ukupno 1,8 milijardi EUR izdvojeno je za poljoprivredna područja s prirodnim ograničenjima u cilju poticanja bioraznolikosti u poljoprivredi.

Ukupno 347 milijuna EUR uložit će se u zapošljavanje i smanjivanje nezaposlenosti. Sredstva iz ESF-a bit će posebno usmjerena na mlade i osobe s manje povoljnim položajem na tržištu rada, a njima će se nastojati osigurati pomoć za otprilike 40 000 nezaposlenih osoba. Sredstva će se upotrijebiti za produljenje životnog vijeka, uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu rada i povećanje mobilnosti radne snage. Potporom za olakšavanje diversifikacije te za osnivanje i razvoj malih poduzeća u ruralnim područjima može se stvoriti otprilike 6 000 radnih mjesta.

Za obrazovanje i osposobljavanje izdvojit će se 199 milijuna EUR potpore. Mjere će biti usmjerene na povećanje broja kvalificiranih radnika, povećanje stručnog znanja mladih i osoba bez strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga u prijelaznom razdoblju između obrazovanja i zapošljavanja te jednakost u obrazovanju. U ruralnim područjima osigurat će se prijenos znanja osposobljavanjem više od 20 000 osoba (većinom poljoprivrednika).

Sredstvima ESF-a za socijalno uključivanje (248 milijuna EUR) podržat će se suzbijanje siromaštva, socijalne isključenosti i marginalizacije. Potporu će primiti više od 15 000 osoba, većinom izvan tržišta rada.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Finska planira izdvojiti otprilike 1,5 milijuna EUR za financijske instrumente za ulaganja u vlasnički kapital u okviru operativnog programa za Ålandske otoke. To je znatno smanjenje u usporedbi s razdobljem 2007. – 2013. Finska istražuje mogućnosti proširenja uporabe financijskih instrumenata.

Otprilike 5 % sredstava izdvojenih iz EFRR-a namijenjeno je za održivi urbani razvoj u šest velikih gradova (Helsinki, Espoo, Vantaa, Oulu, Tampere i Turku) s pomoću alata za integrirana teritorijalna ulaganja (ITI). Glavna je svrha strategije ITI-ja jačati konkurentnost Finske uporabom njezinih najvećih gradova i mjesta kao okruženja za razvoj i pokusnu primjenu novih inovacija.

Osam lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu nastavit će s provedbom uspješnog lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Skupine su osnovane u prethodnom programskom razdoblju, ali će provoditi nove strategije lokalnog razvoja na temelju lokalnih potreba.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Na Ålandskim otocima u trenutku donošenja operativnog programa nisu bila ispunjena tri ex-ante uvjeta: regionalna strategija pametne specijalizacije, strategija cjeloživotnog učenja i strategija strukovnog obrazovanja. Ti su ex-ante uvjeti ispunjeni u skladu s dogovorenim akcijskim planovima do 30. lipnja 2015.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Finska je smanjila broj programa kohezijske politike sa sedam u razdoblju 2007. – 2013. na dva u razdoblju 2014. – 2020. U tijeku je upravna reforma u regijama (smanjenje broja posredničkih tijela). Koordinacija se osigurava zastupljenošću različitih fondova u odborima za praćenje programa i s pomoću struktura za regionalnu suradnju. Mjere iz EFRR-a i ESF-a sada se provode u okviru istog programa iz više fondova: Na Ålandskim otocima, programi EFRR-a, ESF-a i EPFRR-a imaju zajednički odbor za praćenje.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove provode mjere za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika. Te mjere uključuju konsolidaciju funkcija (npr. smanjenje broja posredničkih tijela) i povećanu uporabu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Francuskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Gospodarski i društveni izazovi Francuska ima niz neosporivih prednosti (kao što su dinamična demografija, bogato prirodno i kulturno nasljeđe, veliki potencijal sektora obnovljivih energija i najmodernije prometne mreže), ali je suočena s dva glavna izazova.

Prvo, konkurentnost francuskog gospodarstva postupno se smanjuje. To je dijelom posljedica nedovoljnog usmjeravanja gospodarstva na sektore koji se uvelike temelje na znanju i nedovoljnog prenošenja aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u proizvode i usluge koji se mogu staviti na tržište. Drugo, stopa nezaposlenosti posljednjih je 30 godina visoka. Tijekom 2013. stopa nezaposlenosti bila je iznad 10 %, a nezaposlenost među osobama mlađima od 25 godina dostigla je 23,5 % u Francuskoj te premašila 50 % u prekomorskim područjima. Nadalje, još nisu ostvareni ciljevi potrošnje na energiju i istraživanje i razvoj iz strategije Europa 2020. te je potrebno više raditi na suzbijanju siromaštva i prijevremenog napuštanja školovanja.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se za ispunjavanje ciljeva strategije Europa 2020. Zbog ograničene količine dostupnih sredstava u odnosu na veličinu francuskog gospodarstva, ulaganja su usmjerena na ograničeni broj ključnih tematskih ciljeva u skladu s preporukama politike u okviru Europskog semestra. Oni se odnose na istraživanje i inovacije, jačanje konkurentnosti MSP-ova i osiguravanje pristupa strukovnom obrazovanju i tržištu rada za skupine u nepovoljnom položaju.

U istraživanje i inovacije uložit će se 3 milijarde EUR (11 % ukupnog proračuna Francuske u europskim strukturnim i investicijskim fondovima). Tim će se sredstvima pridonijeti jačanju prijenosa znanja stečenog u području istraživanja i razvoja između akademije i poduzeća, jačanju istraživanja i inovacija u poduzećima i razvoju poslovnog okruženja povoljnog za inovacije. Više od 660 poduzeća primit će potporu za razvoj i stavljanje na tržište novih proizvoda. 10

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se i smanjenju razlika u istraživanju i razvoju među regijama: 75 % aktivnosti istraživanja i razvoja 2014. odvijalo se u samo četiri regije, a pristup širokopojasnom internetu visoke brzine među najlošijima je u Europi.

Otprilike 5 milijardi EUR (19 % sredstava izdvojenih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova) uložit će se u potporu MSP-ovima (uključujući sektore poljoprivrede, ribarstva i morske akvakulture) osiguravajući poduzećima bolji pristup financijama, uslugama i tržištima te omogućujući im proizvodnju robe i usluga velike vrijednosti. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se i stvaranje novih i rast postojećih MSP-ova. Više od 160 000 poduzeća primit će potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Otprilike 6 milijardi EUR (23 % proračuna europskih strukturnih i investicijskih fondova) uložit će se u poboljšanje zapošljivosti i pomoć osobama koje su najudaljenije od tržišta rada da pronađu posao, s naglaskom na integraciju mladih, povećanje ponude za osposobljavanje u novim sektorima i bolji pristup trajnom strukovnom osposobljavanju. Cilj je Francuske osigurati pomoć za 234 000 nezaposlenih mladih osoba do 2023. u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih. Ta zemlja također planira osposobiti 310 000 osoba za rad i potaknuti 90 000 osoba (uključujući 36 000 žena) da pokrenu posao. Očekuje se da će 180 000 osoba sudjelovati u programima za integraciju koji se financiraju potporama za osobe koje su u opasnosti od isključenja. Očekuje se da će se na taj način sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći Francuskoj da ostvari stopu zaposlenosti od 75 % do 2020. (2014. iznosila je 69,8 %).

Sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi EUR (21 % ukupnog proračuna) izdvojenima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova osigurat će se ulaganja potrebna za podupiranje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, uključujući ulaganja u energetsku učinkovitost (industrija, promet i zgrade), razvoj obnovljivih energija i prelazak na čisti gradski prijevoz. Ovim proračunom obuhvaćena su i ulaganja usmjerena na poboljšanje sprječavanja rizika i upravljanja rizikom (uključujući u ruralnim i obalnim područjima). Sredstvima u iznosu od 3 milijarde EUR iz EFRR-a, ESF-a i EFPR-a pomoći će se Francuskoj da spriječi i ublaži učinke klimatskih promjena. Procijenjeno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova iznosit će otprilike 19 milijuna tona ekvivalenta CO2 11 . Naposljetku, više od 4 milijarde EUR iz proračuna europskih strukturnih i investicijskih fondova (15 %) uložit će se u poboljšanje izvedbe mreže Natura 2000, zaštitu bioraznolikosti i obnovu ekološkog kontinuiteta. Podržat će se poboljšanje statusa očuvanja za više od 465 000 ha staništa. U cilju zaštite okoliša i promicanja učinkovitog korištenja resursima, a u skladu s novom zajedničkom ribarstvenom politikom, sredstvima iz EFPR-a osigurat će se veća održivost ribarstva i akvakulture te poboljšati morski ekosustavi i bioraznolikost u vodnim tijelima. Neželjeni ulov smanjit će se za 12 000 tona, a ekološki uzgoj u akvakulturi povećat će se za 282 tone do 2023.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Dio ulaganja (698 milijuna EUR) posebno usmjerenih na MSP-ove i energetsku učinkovitost osigurat će se s pomoću financijskih instrumenata. Očekuje se da će se navedena količina zajmova te poduzetničkog ili vlasničkog kapitala više nego trostruko povećati u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. Potrebno je istražiti mogućnosti uporabe financijskih instrumenata za potporu IKT-u i učinkovitom korištenju resursima.

Kako bi se olakšao razvoj gradova otprilike 10 % sredstava izdvojenih iz EFRR-a uložit će se u integrirane mjere za održivi urbani razvoj. Iz ukupnog proračuna za urbani razvoj izdvojit će se 70 % za provođenje urbanih mjera s pomoću integriranih teritorijalnih ulaganja. U skladu s pristupom lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice sredstvima iz EPFRR-a i dalje će se podupirati strategije razvoja odozdo prema gore u ruralnim područjima (udio od 5 % za program LEADER postići će se za svaki program ruralnog razvoja).

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Kad je donesen sporazum o partnerstvu s Francuskom, ispunjeni su svi ex-ante uvjeti na nacionalnoj razini osim jednog (gospodarenje otpadom). Na razini programa postoji niz akcijskih planova koji su, među ostalim, povezani s dovršetkom strategija pametne specijalizacije te definicijom i određivanjem relevantnih pokazatelja.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Uveden je novi model upravljanja za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova jer će regionalna vijeća biti zadužena za većinu aspekata provedbe programa (cijeli EFRR i dio EPFRR-a i ESF-a). Posljedica toga složena je struktura programa koja se sastoji od 71 programa (osim ETS-a) za koje su odgovornosti podijeljene između nacionalne i regionalne razine.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove trenutačno uvode rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i vlastitog osoblja. Ona uključuju povećanu primjenu paušalnih iznosa, primjenu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova za nadoknadu izdataka, usklađivanje postupaka (npr. elektroničko upravljanje fondovima ili „e-kohezija”, osiguravanje dosljednosti mjera unutar programa i među njima te povećanje vidljivosti dodane vrijednosti EU-a (npr. jedan regionalni odbor za praćenje zastupa sve fondove).

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Njemačkoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Unatoč pozitivnim makroekonomskim kretanjima Njemačka se suočava s velikim srednjoročnim i dugoročnim izazovima. Demografska su kretanja negativna i predviđa se da će se udio radno sposobnog stanovništva do 2030. smanjiti za 11,4 % po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,8 %. Iako je zabilježeno pozitivno kretanje, stopa sudjelovanja žena na tržištu rada i dalje je relativno niska (55,6 % u ekvivalentima punog radnog vremena u 2014.). Novim poduzećima teško je dobiti poduzetnički kapital, a u raznim sektorima i regijama postoji manjak vještina. U nekim je regijama nezaposlenost relativno visoka. Iako se dugoročna nezaposlenost smanjila između 2008. i 2014., ona još uvijek pogađa gotovo milijun osoba.

Iz analize ciljeva strategije Europa 2020. može se zaključiti da postoje znatne razlike na regionalnoj razini u pogledu povećanja potrošnje na istraživanje i inovacije, posebno privatnih ulaganja, i postizanja ciljeva energetske učinkovitosti. Nadalje, ostvaren je ograničen napredak u poboljšavanju obrazovnih rezultata osoba u društveno nepovoljnom položaju. Njemačka se i dalje nalazi među zemljama u kojima stupanj obrazovanja i dalje u velikoj mjeri ovisi o socioekonomskom podrijetlu.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonosi se izravno ciljevima strategije Europa 2020., a naglasak je i na ključnim tematskim ciljevima u skladu s preporukama politika danima u okviru Europskog semestra. Ciljevi se odnose na jačanje istraživanja i inovacija te konkurentnosti, energetsku učinkovitost, osiguravanje kvalificirane radne snage i pružanje mogućnosti skupinama u nepovoljnom položaju.

Sredstvima iz fondova poboljšat će se kapacitet za inovacije i konkurentnost gospodarstva te ojačati veze između istraživanja, inovacija i industrijske politike. Aktivnim promicanjem potrošnje na istraživanje i razvoj fondovima će se potaknuti dodatna privatna ulaganja u iznosu od 883 milijuna EUR uz javna sredstva za inovacije. U Tiringiji se primjerice predviđa da će se privatna ulaganja u istraživanje i razvoj povećati s 1,03 % (2011.) na 2 % BDP-a (2023.). Nadalje, očekuje se da će otprilike 4 milijuna stanovnika u ruralnim područjima ostvariti korist od unaprijeđene ili nove širokopojasne infrastrukture.

Potporom u iznosu od 4 milijarde EUR za MSP-ove, poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu pridonijet će povećanju stope ulaganja privatnog sektora, stvaranju otprilike 45 000 radnih mjesta i većoj produktivnosti. Predviđa se da će se godišnja proizvodnja u akvakulturi do 2023. povećati za 4 700 tona, a proizvodnja u recirkulacijskim sustavima za 4 300 tona. Očekuje se da će više od 13 000 poljoprivrednih gospodarstava primiti potporu za restrukturiranje i modernizaciju. Potporu će dobiti i 1 031 zadruga.

Sredstva iz fondova upotrijebit će se i za povećanje zapošljivosti. Sredstva iz ESF-a upotrijebit će se za pomoć pri prekvalifikaciji i ulasku na tržište rada. Očekuje se da će 108 000 dugoročno nezaposlenih osoba biti osposobljeno, a 314 000 osoba, posebno onih koje pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju, moći će sudjelovati u programima cjeloživotnog učenja u cilju smanjenja jaza u obrazovnim postignućima. Sredstvima iz EPFRR-a poduprijet će se i cjeloživotno učenje i strukovno obrazovanje zaposlenih u poljoprivredi i šumarstvu te osposobljavanje drugih korisnika zemljišta i gospodarskih dionika. Ukupan broj sudionika u osposobljavanju procjenjuje se na 80 000.

Ciljevi povezani s energijom i klimatskim promjenama – ukupno 3 milijarde EUR izdvojeno je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za smanjenje emisija stakleničkih plinova (očekuje se smanjenje od 2,2 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje) i potrošnje primarne energije u javnim zgradama (za 233 000 MWh/godišnje).

Zbog sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta koji su posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika u nekoliko je njemačkih regija postalo prioritet. Očekuje se, primjerice, da će 157 000 osoba imati koristi od mjera za zaštitu od poplava.

U cilju zaštite okoliša i promicanja učinkovitog korištenja resursima, a u skladu s novom zajedničkom ribarstvenom politikom, sredstvima iz EFPR-a pridonijet će se većoj održivosti ribarstva i akvakulture te poboljšati morski ekosustavi i bioraznolikost u vodnim tijelima. Predviđa se da će se neželjeni ulov smanjiti za 80 tona, a ekološki uzgoj u akvakulturi povećat će se za 220 tona do 2023. Sredstvima iz EPFRR-a podržat će se obnova, očuvanje i jačanje bioraznolikosti te poljoprivrednih i šumarskih sustava visoke vrijednosti očuvanja: 16 % poljoprivrednog zemljišta bit će obuhvaćeno ugovorima o upravljanju kojima će se podržati bioraznolikost/krajolik. Potpora iz EPFRR-a za razvoj održivog gospodarenja vodama osigurat će se za 7 % poljoprivrednog zemljišta. Sredstva iz EFRR-a upotrijebit će se za rješavanje okolišnih problema u urbanim područjima, uključujući ulaganja u kulturno nasljeđe.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Dio sredstava (1,2 milijarde EUR) posebno usmjerenih na inovacije i konkurentnost, MSP-ove, energetsku učinkovitost, samozapošljavanje, poduzetništvo i otvaranje novih poduzeća uložit će se s pomoću financijskih instrumenata. Očekuje se da će se količina zajmova te poduzetničkog ili vlasničkog kapitala povećati za 18 % u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. Potrebno je istražiti mogućnosti uporabe financijskih instrumenata za potporu MSP-ovima.

Programima europskih strukturnih i investicijskih fondova osigurava se učinkovita uporaba teritorijalnih alata. Kako bi se olakšao integrirani pristup urbanom razvoju otprilike 10 % sredstava izdvojenih iz EFRR-a uložit će se u integrirane mjere za održivi urbani razvoj. Integrirana teritorijalna ulaganja provode se u saveznim pokrajinama Baden-Württemberg i Schleswig-Holstein. Lokalna partnerstva jačat će se inicijativama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (pristup financiranja iz više fondova). Očekuje se da će se u okviru programa LEADER stvoriti više od 1 500 radnih mjesta.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Na nacionalnoj razini ispunjeni su svi opći ex-ante uvjeti. Zbog njemačke savezne strukture detaljna je procjena provedena na razini programa. Na razini pojedinih saveznih pokrajina nije ispunjeno nekoliko uvjeta. Većina tih uvjeta odnosi se na pripremu regionalnih strategija pametne specijalizacije i oni će se ispunjavati u skladu s dogovorenim akcijskim planovima.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Kako bi se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u potpunosti iskoristila, upotrijebit će se niz komplementarnih instrumenata EU-a (Obzor 2020.) i nacionalnih instrumenata politika. U šest saveznih pokrajina uspostavit će se zajednički odbori za praćenje (za EFRR/ESF ili EFRR/ESF/EPFRR).

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove provode sljedeće mjere, među ostalima, za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i nadležnih tijela: konsolidaciju zadaća (npr. smanjenje broja posredničkih tijela), povećanje uporabe paušalnih iznosa, usklađivanje postupaka (npr. elektroničko upravljanje sredstvima ili e-kohezija), osiguranje dosljednosti mjera unutar i između programa te povećanje vidljivosti dodane vrijednosti EU-a (npr. zajedničko predstavljanje svih fondova).

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Grčkoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Uslijed gospodarske krize grčko je gospodarstvo šest godina bilo u recesiji i BDP se do 2013. smanjio za otprilike 25 %. Stopa nezaposlenosti u drugom je tromjesečju dosegla 25,2 %, a stopa nezaposlenosti mladih među najvećima je u EU-u (više od 50 %). Broj osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti povećao se sa 27,6 % ukupnog stanovništva 2009. na 36 % 2014. Skromno povećanje BDP-a u Grčkoj 2014. (0,8 %) bilo je ispod prosjeka EU-a. To je znak velikih problema u području tržišnog natjecanja i manjka strukturnih promjena. Poduzeća nisu konkurentna zbog niske produktivnosti i nedovoljne specijalizacije za aktivnosti s velikom dodanom vrijednošću i inovacije. Dodatni problemi su institucionalna ograničenja, negativni utjecaj na razvoj poduzeća i niski stupanj poduzetništva u ruralnim područjima i područjima ovisnima o ribarstvu.

Glavni prioriteti i rezultati

Potreban je nov model za rast. Otprilike 25 % sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojeno je za ključni strateški prioritet jačanja konkurentnosti i otvorenog poduzetništva u sektorima kao što su turizam, poljoprivreda i akvakultura (povećanje proizvodnje za 26,3 %), proizvodnja, usluge za poduzeća i logistika. Ključ uspjeha su strategije pametne specijalizacije koje se temelje na konkurentnoj prednosti svake regije. Povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i tehnološki razvoj predstavlja važan izazov. Očekuje se da će se do kraja programskog razdoblja potrošnja na istraživanje i razvoj povećati s 0,67 % BDP-a koliko je iznosila 2011. na 1,2 % te da će se izdaci za poslovanje povećati s 0,18 % BDP-a koliko su iznosili 2011. na 0,4 %.

Nakon krize potrebno je prvenstveno ulagati u promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja, socijalno uključivanje i suzbijanje siromaštva. Naglasak je na uklanjanju strukturnih problema na tržištu rada, poboljšanju učinkovitosti grčkog sustava obrazovanja i osposobljavanja i prelasku na tržište rada te na promicanju aktivnog uključivanja. Ulaganja u zapošljavanje (91 500 korisnika) i osposobljavanje (58 000 korisnika) uglavnom su usmjerena na nezaposlene i dugoročno nezaposlene osobe u dobi od 30 – 44 godine i na mlade. Potporu će primiti otprilike 134 000 mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina, većinom u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih. Poboljšanjem pristupa uslugama skrbi za djecu pridonijet će se aktivnom uključivanju i povećanju prilika za zapošljavanje otprilike 70 000 žena godišnje. Poboljšanjem zdravstvenih usluga i e-zdravstva osigurat će se kvalitetnija zdravstvena skrb za 3,2 milijuna stanovnika.

Zaštita okoliša i prelazak na ekološki prihvatljivo gospodarstvo ključni su pokretači rasta. Promicanje obnovljive energije i energetske učinkovitosti ključni su prioriteti i očekuje se da će se na taj način poticati zeleno poduzetništvo. Očekuje se povećanje uporabe obnovljivih izvora energije kao postotka konačne bruto potrošnje s 13,83 % 2013. na 20 % 2020. Procjenjuje se da će se potrošnja primarne energije smanjiti za 2,85 Mtoe 2020. u odnosu na 2005., a očekuje se smanjenje emisija stakleničkih plinova za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama za 4 % u odnosu na 2005. Očekuje se da će ulaganja u okoliš i klimu iznositi otprilike 1,5 milijardi EUR i pridonijeti stvaranju 16 000 radnih mjesta.

U cilju poboljšanja kvalitete okoliša mjere će biti usmjerene na učinkovito gospodarenje otpadom i promicanje recikliranja, uporabu otpada kao resursa, zaštitu i racionalno gospodarenje vodnim resursima kao i na zaštitu i obnovu morskih bioloških resursa. Uz pomoć iz ESIF-ova očekuje se povećanje udjela općeg oporabljenog komunalnog otpada s 18 % (2011.) na 68 % (2020), udio recikliranja otpada koji se može reciklirati trebao bi se povećati s 30 % (2011.) na 54 % (2020.) te se očekuje smanjenje količine gradskog otpada koji se odvozi na odlagališta s 82 % (2011.) na 32 % (2020.).

U sektoru prometa glavni je cilj dalje razvijati nacionalni prometni sustav i promicati kombinirani prijevoz (prijevoz robe uporabom više prijevoznih sredstava) kako bi Grčka pretvorila u glavna ulazna vrata u Europu i prometno središte Balkana i Sredozemlja. Ključni prioriteti za željezničku mrežu uključuju napredak u integraciji željezničke mreže TEN-T na pravcu sjever-jug u cilju osiguravanja interoperabilnosti te osi i postupne prilagodbe Europskom sustavu upravljanja željezničkim prometom. Jednako su važne željezničke veze s osnovnim lukama mreže TEN-T i teretnim centrima u cilju promicanja kombiniranog prijevoza i modernizacije sustava prijevoza tereta. Mjere za cestovni promet usmjerene su na dovršenje osnovne cestovne mreže TEN-T i razvoj sveobuhvatnog sustava TEN-T.

Jačanje institucionalne sposobnosti i učinkovitosti javne uprave i lokalne samouprave preduvjet je za održivi razvoj. Time će se, među ostalim, pridonijeti djelotvornoj i učinkovitoj provedbi sporazuma o partnerstvu za razdoblje 2014. – 2020. Taj je cilj usmjeren na jačanje ustrojstvene, institucionalne i operativne sposobnosti središnje vlade te regionalnih i lokalnih tijela, na razvoj ljudskih potencijala u javnom sektoru i povećanje učinkovitosti i kvalitete rada pravosuđa.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

S pomoću financijskih instrumenata moglo bi se uložiti otprilike 300 milijuna EUR. Većina potpore bila bi usmjerena na MSP-ove i, u manjoj mjeri, na sektore energije i zaštite okoliša. Grčka planira iskoristiti dostupne teritorijalne alate. Gradska tijela vlasti nastojat će uvoditi održivi urbani razvoj primjenom integriranih teritorijalnih ulaganja. Lokalna partnerstva jačat će se lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice za ruralna područja i područja ovisna o ribarstvu.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

U trenutku donošenja operativnih programa za razdoblje 2014. – 2020. nije ispunjen niz ex-ante uvjeta, uključujući tri uvjeta specifična za EFPR. Razvijeni su akcijski planovi, a u nizu područja ulaganja (npr. IKT, strategije istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju i kruti otpad) uvedena je klauzula u samoobustavi. To znači da se sredstva ne mogu aktivirati dok nisu izvršene odgovarajuće radnje.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Uvedena je nova upravljačka struktura provedbom zakona kojim se smanjuje broj posredničkih tijela i broj delegacija i uvode mjere za pojednostavnjenje sustava i ubrzanje provedbe. Njezin je cilj i jačanje administrativnih kapaciteta provedbenih tijela. Ojačani su izrada programa, programiranje sredstava i koordinacija europskih strukturnih i investicijskih fondova, uvedene su mjere za suzbijanje prijevara te su uspostavljene jednostavne prijelazne odredbe. Zahvaljujući nedavno dogovorenim promjenama uredbe Grčkoj su stavljena na raspolaganje dodatna sredstva za finalizaciju provedbe projekata iz razdoblja 2007. – 2013. i neometan prelazak na razdoblje 2014. – 2020. povećanjem udjela EU-ova sufinanciranja grčkih programa.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Zahtjevi korisnika za financiranje i izjave o izdacima sada se moraju podnositi elektroničkim putem. Uspostavljeni su obvezni internetski postupci za ex-ante provjeru natječajne dokumentacije i nabavu usluga. Uvedene su pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova za određene kategorije operacija ESF-a. Sada je za odobrenje projekta potrebno manje ministarskih potpisa. Ubrzan je postupak odobrenja za ekološke uvjete sufinanciranih projekata. Poboljšani su zakonodavstvo i arheološka odobrenja za izvlaštenje. Naposljetku, u nacionalnom zakonu donesenom u prosincu 2014. predviđeni su revizija i pojednostavnjenje svih postupaka potrebnih za provođenje raznih projekata europskih strukturnih i investicijskih fondova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Mađarskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Iako je Mađarska bila snažno pogođena gospodarskom i financijskom krizom, njezino se gospodarstvo počelo oporavljati 2014. Međutim, još uvijek nisu ostvareni svi nacionalni ciljevi strategije Europa 2020. Inovacijske aktivnosti i konkurentnost MSP-ova slabi su. Potrebno je povećati potrošnju na istraživanje i inovacije te uporabu obnovljivih izvora energije i poboljšati učinkovitost korištenja energijom i resursima. Mađarska se bori s niskom stopom zaposlenosti i siromaštvom koji nerazmjerno utječu na neka područja i skupine u nepovoljnom položaju. Na regionalnoj i podregionalnoj razini postoje velike razlike, a i ruralna područja zaostaju u razvoju. Ta se pitanja odražavaju u preporukama politike koje su dane u okviru Europskog semestra.

Glavni prioriteti i rezultati

Ukupno 60 % sredstava iz svih europskih strukturnih i investicijskih fondova uložit će se u gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta. Sredstvima iz fondova jačat će se inovacijske aktivnosti i konkurentnost poduzeća u cilju povećanja njihove dodane vrijednosti i integracije u međunarodni vrijednosni lanac, među ostalim, na temelju boljeg pristupa financiranju. Zahvaljujući potpori od 2,2 milijarde EUR očekuje se povećanje potrošnje poduzeća na istraživanje i razvoj s 0,56 % na 0,71 % BDP-a. U cilju proširenja baze znanja Mađarska planira povećati udio inovativnih poduzeća koja surađuju s istraživačkim ustanovama za 20 % u usporedbi s 2010. Iznos od 2,9 milijardi EUR uložit će se u povećanje neto prihoda MSP-ova za 25 % i neto prihoda MSP-ova od izvoza za 30 %. To će se postići poboljšanjem kvalitete i pristupačnosti poslovne infrastrukture i izravnim širenjem kapaciteta. Pružat će se velika potpora modernizaciji poljoprivrednog, ribarskog i prehrambenog sektora u cilju poticanja suradnje među poljoprivrednicima, pružanja podrške mladim poljoprivrednicima i razvoja kratkih dobavljačkih lanaca. Očekuje se povećanje ukupne vrijednosti proizvodnje u akvakulturi za 42 %.

U jačanje tržišta rada uložit će se 3,3 milijarde EUR. Od aktivnih političkih mjera na tržištu rada korist će ostvariti najmanje 150 000 tražitelja posla u nepovoljnom položaju i time će im se pomoći da se vrate na otvoreno tržište rada. Za dodatnih 150 000 mladih koji nisu u sustavu obrazovanja, osposobljavanja ili zapošljavanja stavit će se na raspolaganje prilagođene usluge službi za zapošljavanje. Kvaliteta usluga skrbi za djecu i pristup istima poboljšat će se otvaranjem najmanje 18 000 novih mjesta u vrtićima. Ulaganjem će se pridonijeti iskorištavanju mogućnosti koje nudi domaći turizam te će se povećati prilike za zapošljavanje u radno intenzivnim sektorima, kao što je poljoprivreda.

Sredstvima u iznosu od 689 milijuna EUR podržat će se mjere za razvoj IKT-a u cilju smanjenja razlika između urbanih i ruralnih područja povećanjem pokrivenosti širokopojasnim pristupom i spajanjem dodatnih milijun kućanstava na širokopojasne mreže u cilju povećanja poslovne djelotvornosti.

Iznosom od 3 milijarde EUR podržat će se prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Očekuje se povećanje energetske učinkovitosti poduzeća te stambenih i poslovnih zgrada, a stopa proizvodnje energije iz obnovljivih izvora trebala bi dostići nacionalni cilj od 14,65 % do 2020. Mjerama će se pridonijeti i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Više od 1 milijarde EUR izdvojeno je za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika. Više od milijun dodatnih stanovnika bit će korisnici primjerenih mjera zaštite od poplava, a boljim gospodarenjem vodama ublažit će se negativni učinci klimatskih promjena. Ulaganjima će se pridonijeti povećanju otpornosti na katastrofe i poboljšanju sustava za upravljanje katastrofama. Sredstvima iz fondova u iznosu od gotovo 3,4 milijarde EUR podržat će se zaštita okoliša i učinkovito korištenje resursima. Ulagat će se i u gospodarenje otpadnim vodama kako bi se osiguralo da veći udio stanovnika ima pristup boljim sustavima pročišćavanja otpadnih voda. Sredstva će se upotrijebiti i kako bi se osiguralo da je 100 % pitke vode primjerene kvalitete. Znatno će se unaprijediti i ponovna uporaba i recikliranje otpada. Intervencijama će se omogućiti jača zaštita prirode i obnova narušenih ekosustava, bolje poljoprivredne i šumarske prakse te ekološki prihvatljiviji pristup u pogledu kopnenih i podzemnih voda. Očekuje se da će se očuvanjem i razvojem prirodnog i kulturnog nasljeđa privući više od 1,6 milijuna posjetitelja godišnje. Nadalje, predviđa se i potpora za 100 akvakulturnih uzgajališta s ekološkim uzgojem.

Izdvojenim sredstvima u iznosu od 3,3 milijarde EUR u području prometa pridonijet će se izgradnji više od 230 km novih cesta mreže TEN-T, obnovi više od 275 km željeznica, izgradnji ili nadogradnji 50 km unutarnjih plovnih putova, izgradnji i nadogradnji više od 130 km tramvajskih linija, linija podzemne željeznice i prigradskih željezničkih linija te izgradnji 48 km novih cesta i obnovi i nadogradnji 96 km cesta za povezivanje s mrežom TEN-T.

U području socijalnog uključivanja iznos od gotovo 2,4 milijarde EUR uložit će se u smanjenje i sprječavanje siromaštva, posebno djece, osiguranjem boljeg pristupa kvalitetnim javnim uslugama i boljih uvjeta života, uglavnom u regijama u nepovoljnom položaju. Sredstvima iz fondova poduprijet će se prelazak sa skrbi u ustanovama na skrb u zajednici u sektorima zdravstvene i socijalne skrbi. Otprilike 70 000 osoba obuhvatit će se mjerama aktivnog uključivanja, a više od 300 000 osoba imat će pristup unaprijeđenim zdravstvenim uslugama. Sredstva za obrazovanje u iznosu od 1,7 milijardi EUR uložit će se u programe za snižavanje stope osoba koje prijevremeno napuštaju školovanje na 10 %, na smanjivanje nejednakosti u obrazovnom sustavu osiguravanjem jednakog pristupa obrazovanju za sve, uključujući učenike romskog podrijetla, i na poboljšanje kvalitete formalnog i neformalnog obrazovanja za više od 150 000 učenika. Daljnjim mjerama planira se povećati sudjelovanje osoba u nepovoljnom položaju u visokom obrazovanju i poboljšati sustav dvostrukog strukovnog obrazovanja. Više od 600 milijuna EUR uložit će se u povećanje učinkovitosti javne uprave i javnih usluga, uključujući mjere za sprječavanje korupcije i opsežno korištenje sustava e-vlade.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Sredstvima u iznosu od 2,3 milijarde EUR Mađarska je gotovo utrostručila izdvojena sredstva za financijske instrumente (FI) u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. Uporaba financijskih instrumenata proširit će se na istraživanje, razvoj i inovacije, energetiku, IKT i socijalno gospodarstvo. Upotrebljavat će se široki opseg instrumenata integriranog teritorijalnog razvoja. Više od 1 milijarde EUR izdvojeno je za integrirane mjere održivog urbanog razvoja. Lokalne inicijative poboljšat će se lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice u ruralnim i urbanim područjima.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Strateški okviri za određena područja ulaganja još nisu dovršeni i potrebno ih je provesti u skladu s dogovorenim akcijskim planovima čija se provedba pažljivo prati. Jedan od ključnih neispunjenih ex-ante uvjeta odnosi se na javnu nabavu.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

U razdoblju 2014. – 2020. koordinacija uporabe sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u velikoj je mjeri centralizirana. Pet programa kohezijske politike financirano je iz više fondova u kojima se kombinira uporaba EFRR-a, KF-a i ESF-a. Kako bi se olakšala koordinacija i osigurala dosljednost među programima, uz pojedinačne odbore za praćenje programa uspostavit će se i odbor za praćenje na razini sporazuma o partnerstvu.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Mađarska planira nekoliko mjera za smanjivanje administrativnog opterećenja korisnika, kao što su povezivanje sustava IT-a za upravljanje pomoći EU-a s ovjerenim bazama podataka javnog sektora, godišnje planiranje poziva na podnošenje ponuda, uporaba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova, konsolidacija određenih funkcija (pružanje usluga na jednom mjestu) i pojednostavnjenje smjernica.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Irskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Irska u potpunosti sudjeluje u Europskom semestru, ali i dalje je pod nadzorom po isteku programa. Unatoč znatnom gospodarskom napretku, neka je pitanja potrebno pažljivije promotriti: visoku stopu zaduženosti, preostale izazove u financijskom sektoru (posebno u pogledu profitabilnosti banaka) i dugoročnu nezaposlenost. Bolje makroekonomsko okruženje pogodovalo je MSP-ovima koji su se mogli stabilizirati nakon duljeg razdoblja krize. Smanjena potražnja za kreditima znak je oporavka. Manja je vjerojatnost da će banke odbiti MSP-ove koji traže kredite, ali kamatne stope više su od prosjeka europodručja. Još uvijek postoje veliki izazovi u pogledu nezaposlenosti mladih. U Irskoj postoji nedostatak digitalnih vještina jer 42 % radne snage posjeduje malo vještina ili ih uopće nema. Prekvalifikacija i dokvalifikacija predstavljaju izazov za sustav obrazovanja i osposobljavanja, a skupine u nepovoljnom položaju teško pristupaju visokom obrazovanju.

Iz analize ciljeva strategije Europa 2020. može se zaključiti da postoje neki jazovi u postignućima. Stopa zaposlenosti u dobnoj skupini 20 – 64 godine povećala se na 68,6 % u drugom tromjesečju 2015. (cilj strategije Europa 2020. iznosi 75 %), a ulaganja u istraživanje i razvoj dosegla su 2 % BDP-a (cilj strategije Europa 2020. iznosi 3 %). U pogledu smanjenja stakleničkih plinova očekuje se da Irska neće ostvariti cilj jer će emisije 2020. biti 2 % niže od emisija 2005. Čini se da Irska zbog trenutačne politike, tržišta i proračunskog okvira neće moći postupno ostvariti cilj obnovljive energije za 2020. U pogledu prijevremenog napuštanja školovanja i visokog obrazovanja posljednjih godina zabilježen je stalan pozitivan trend i irski su rezultati bolji od prosjeka EU-a.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonosi se izravno ciljevima strategije Europa 2020. Naglasak je na ključnim tematskim ciljevima u skladu s preporukama politike danima u okviru Europskog semestra.

Sredstvima u iznosu od 186,9 milijuna EUR promicat će se ulaganja poduzeća u istraživanje i inovacije te će se razvijati veze i sinergije između poduzeća, centara za istraživanje i razvoj i sektora visokog obrazovanja. U južnoj i istočnoj regiji otvorit će se 690 novih istraživačkih mjesta u istraživačkim centrima koji su u partnerstvu s 143 poduzeća. Očekuje se da će se zbog povećanog razvoja primijenjenog istraživanja broj poduzeća koja surađuju s financiranim strateškim istraživačkim centrima povećati s 529 na 713. U graničnoj, središnjoj i zapadnoj regiji, broj poduzeća koja surađuju sa strateškim istraživačkim centrima trebao bi se povećati sa 103 na 159.

Ukupno 75 milijuna EUR uložit će se u proširenje nove generacije širokopojasnog pristupa na sve neobuhvaćene gradove i sela diljem državnog područja.

Sredstvima u iznosu od 283,8 milijuna EUR poduprijet će se kapacitet MSP-ova u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i sudjelovanje u inovacijskim procesima. Ulagat će se i u poticanje inovacija u sektoru poljoprivrede i jačanje veza između istraživanja, tehnološkog razvoja i najbolje prakse na terenu. Procjenjuje se da će se u južnoj i istočnoj regiji otvoriti 17 000 novih radnih mjesta u MSP-ovima u 14 ciljanih sektora pametne specijalizacije. U graničnoj, središnjoj i zapadnoj regiji otvorit će se 4 500 radnih mjesta u MSP-ovima koji su klijenti agencije Enterprise Ireland.

Ukupno 433,5 milijuna EUR uložit će se u prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika u svim sektorima. Ulagat će se u podršku poljoprivrednim praksama s niskim emisijama ugljika i u povećanje prosječne energetske potrošnje u irskim kućanstvima.

Ukupno 704,8 milijuna EUR uložit će se u promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, sprječavanje rizika i upravljanje rizicima. Sredstva će se ulagati u provedbu učinkovitijih načina ribolova i poljoprivredne proizvodnje, rašireniju uporabu tehnologija i prakse s niskim emisijama ugljika, suzbijanje erozije tla, bolje ograđivanje obalnih područja, učinkovitije korištenje energijom i povećanje uporabe i proizvodnje obnovljivih izvora energije.

Ukupno 838,3 milijuna EUR uložit će se u mjere za očuvanje i zaštitu okoliša i promicanje učinkovitog korištenja resursima. Sredstva će se ulagati i u praksu upravljanja većom upotrebom hranjivih tvari u poljoprivredi, očuvanje i održavanje bioraznolikosti i morskih ekosustava, poboljšanje kakvoće vode, promicanje održivog ribolova i akvakulture (smanjenje neželjenog ulova za 10 000 tona i povećanje ekološkog uzgoja u akvakulturi za 3 000 tona do 2023.) i poboljšanje gospodarskih i fizičkih uvjeta u odabranim urbanim područjima u graničnoj, središnjoj i zapadnoj regiji te u južnoj i istočnoj regiji.

Ukupno 307,3 milijuna EUR uložit će se u promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podršku mobilnosti radne snage. Očekuje se da će se time pridonijeti zapošljavanju, obrazovanju ili osposobljavanju gotovo 140 000 nezaposlenih osoba, uključujući dugoročno nezaposlene osobe i mlade. Ulaganjima će se također nastojati povećati prilike za zapošljavanje u obalnim zajednicama.

Sredstva u iznosu od 350,8 milijuna EUR uložit će se u promicanje socijalnog uključivanja te suzbijanje siromaštva i svih vrsta diskriminacije. Time će se nezaposlenim osobama pružiti „druga prilika” za obrazovanje i osposobljavanje, a više odraslih osoba imat će pristup programima za poboljšanje pismenosti, matematičkih vještina i učenja jezika. Predviđa se da će do 2023. u programima zapošljavanja sudjelovati vise od 70 000 osoba u nepovoljnom položaju. U sektoru poljoprivrede osnovat će se skupine za prijenos znanja, posebno kako bi se osigurala isporuka ekoloških i javnih proizvoda.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Irska razmatra primjenu financijskih instrumenata za rješavanje pitanja nestabilnosti cijena u poljoprivrednom sektoru. Trebalo bi istražiti i mogućnost uporabe financijskih instrumenata za energetsku učinkovitost u socijalnim stanovima.

Irska planira iskoristiti dostupne teritorijalne alate. Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice upotrebljava se za provedbu programa LEADER u okviru EPFRR-a, a financiranje lokalnih akcijskih skupina za ribarstvo za provedbu EFPR-a. Otprilike 7 % sredstava iz EPFRR-a izdvojit će se za program LEADER (153 milijuna EUR). Irska ne planira uporabu integriranih teritorijalnih ulaganja. Ukupno 40 milijuna EUR uložit će se u održivi urbani razvoj. Tijekom provedbe uzet će se u obzir strategija za morski bazen Atlantskog oceana.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Ispunjeni su svi opći ex-ante uvjeti na nacionalnoj i regionalnoj razini.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Kako bi se u potpunosti ostvarile koristi sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, upotrijebit će se niz komplementarnih instrumenata nacionalnih politika i politika EU-a (Obzor 2020.). Irska je uspostavila mehanizme kojima će se osigurati koordinacija europskih strukturnih i investicijskih fondova, drugih instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove provode mjere za učinkovito smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i nadležnih tijela. One uključuju povećanu uporabu paušalnih iznosa i pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Italiji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Italija je u procesu započetog, ali sporog gospodarskog oporavka nakon duge i teške recesije koja je dodatno povećala razliku između talijanske gospodarske uspješnosti i uspješnosti ostatka EU-a. Nezaposlenost je na kritično visokoj razini među mladima, ženama i na jugu Italije. Gospodarska kriza dodatno je otežala dugoročan socioekonomski jaz između sjeverne i središnje Italije s jedne strane i južne Italije s druge strane. Većina sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova obično se ulagala u južnu Italiju. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći će se u realizaciji nekoliko preporuka politike EU-a u kontekstu Europskog semestra, a posebno onih koje se odnose na obrazovanje i tržište rada, luke i logistiku, javnu upravu i pravosuđe te upravljanje sredstvima.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dodjeljuju se u okviru 74 nacionalna, multiregionalna i regionalna programa. Ona se ulažu u raznolike društvene, gospodarske i administrativne situacije i izazove, za što je potrebna strategija raznolike upotrebe sredstava. Glavni su prioriteti: razvoj poslovnog okruženja u kojem se potiču inovacije, uspostava učinkovite infrastrukture i uspješnog upravljanja prirodnim resursima, povećanje sudjelovanja na tržištu rada, promicanje socijalnog uključivanja, poboljšanje obrazovanja, povećanje administrativnog kapaciteta i uspješnije upravljanje programima ESIF-ova, posebno u slabije razvijenim regijama.

Gotovo 3,8 milijardi EUR sredstava iz ESIF-ova potrošit će se na istraživanja i inovacije, čime će se pomoći Italiji da ostvari svoj cilj u okviru strategije Europa 2020. i potroši 1,53 % svojeg BDP-a na istraživanja i inovacije (trenutačni trošak: 1.26 %). Ulaganjem sredstava u istraživanja i inovacije te s pomoću dodatnih 7,8 milijardi EUR za MSP-ove u sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura dat će se jak i koordiniran poticaj ponovnoj uspostavi talijanske konkurentnosti. Konkurentnost će se potaknuti i ulaganjem 2 milijarde EUR u infrastrukturu za širokopojasni pristup ultravelike brzine i informatičke usluge te će se pomoći Italiji da ostvari svoje ciljeve u okviru digitalne agende. Za unaprjeđenje željezničke i pomorske infrastrukture u slabije razvijenim dijelovima zemlje potrošit će se 2,7 milijardi EUR kako bi se osigurao stvarni prijelaz na održivu mobilnost. Osim toga, gotovo 4 milijarde EUR uložit će se u promicanje prijelaza Italije na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Time će se poduprijeti ostvarenje cilja u okviru strategije Europa 2020. za 20-postotno smanjenje potrošnje primarne energije.

Glavni će prioritet biti ulaganje u ljudski kapital i pomaganje osobama da pristupe tržištu rada, s posebnim naglaskom na smanjenje nezaposlenosti mladih. Italija će potrošiti više od 4,7 milijardi EUR sredstava iz ESIF-ova za povećanje stope zaposlenosti na ciljnu stopu od 67 % do 69 % u okviru strategije Europa 2020. Mjere za postizanje tog cilja tijekom 2014. i 2015. uključivat će pružanje prilagođenih usluga za 560 000 mladih ljudi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja. Na inicijative za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti potrošit će se 4 milijarde EUR. Procjenjuje se da će od toga korist ostvariti 2,2 milijuna ljudi. Dodatne 4 milijarde EUR uložit će se u prilagodbu obrazovanja potrebama tržišta rada i smanjenje stope ranog prekida školovanja na 16 % do 2020. Od toga će korist ostvariti više od 2,8 milijuna učenika i studenata.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pomoći će se i ruralnim područjima, i to promicanjem konkurentnosti poljoprivrednog sektora te prehrambene industrije, održivog korištenja prirodnim resursima, biološke raznolikosti kao i mjerama u okviru klimatske politike. Znatno će se pridonijeti i ispunjenju ciljeva digitalne agende.

Sredstvima iz ESIF-ova potaknut će se i stvaranje prilika za rast u „plavom gospodarstvu”, posebno u okviru strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju. Sredstvima iz EFPR-a poduprijet će se provedba nove zajedničke ribarstvene politike, s posebnim naglaskom na povećanje ekološke održivosti gospodarskih aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi. Iz EFPR-a će se pridonijeti povećanju neto dobiti u ribarstvu za 30 % i udvostručenju proizvodnje u ekološkoj akvakulturi.

Financijski i teritorijalni instrumenti

U okviru financijskih instrumenata dodijelit će se otprilike 2,187 milijuna EUR, posebno za MSP-ove i inovaciju te u manjoj mjeri za energetsku učinkovitost, zapošljavanje i tržište rada. Taj je iznos, nadopunjen preostalim sredstvima iz prethodnog programskog razdoblja, u skladu sa strategijama ulaganja raznih programa i sposobnosti apsorpcije iz razdoblja 2007. – 2013. Na temelju rezultata ex-ante procjena koje su u tijeku razmotrit će se daljnje prilike za proširenje područja primjene ili povećanje količine sredstava koja se dodjeljuju financijskim instrumentima.

Dio talijanske strategije urbanog razvoja bit će komponenta kojom će se upravljati centralizirano, a koja će se sastojati od nacionalnog programa za 14 velegradskih područja diljem zemlje. Time će se dopuniti strategije urbanog razvoja u regionalnim programima koje se uglavnom provode u okviru namjenskih potprograma i, u određenom broju slučajeva, u okviru integriranih teritorijalnih ulaganja. Za takozvana „unutarnja područja” osmišljena je posebna teritorijalna strategija koja će se provoditi u okviru regionalnih programa. Ta su područja ponajprije ruralna područja utvrđena na temelju kriterija kao što su demografija, depopulacija i razina usluga. Pristup „LEADER”, koji se financira iz ESIF-ova, imat će važnu ulogu u teritorijalnom razvoju ruralnih zajednica i gospodarstava.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Italija ima i nacionalne i regionalne ex-ante uvjete. Ti su uvjeti nastali na temelju njezina ustavnog ustroja i podjele vlasti između nacionalnih i regionalnih nadležnih tijela (iako se u tom području trenutačno provode reforme). Italija nije ispunila tri opća ex-ante uvjeta, dva koja se odnose na EFPR i deset tematskih ex-ante uvjeta. Opći uvjeti (javna nabava, ekologija i državne potpore) posebno su važni jer su zakonodavstvo i praksa u tom području i dalje puni nepravilnosti, zbog čega je teško učinkovito upotrebljavati dodijeljena sredstva. Za ispunjenje tematskih uvjeta potrebni su akcijski planovi u područjima kao što su strategije pametne specijalizacije, IT, promet, energetska učinkovitost i aktivno uključivanje.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Zbog znatnih nedostataka u administrativnom kapacitetu upravljanja fondovima njihova je učinkovitost stalno ispod očekivane razine. To je posebno istaknuto u slabije razvijenim regijama južne Italije, kako je utvrđeno u pet uzastopnih preporuka politike u kontekstu Europskog semestra od 2011. Uzimajući to u obzir, programima koje sufinancira EU morat će se priložiti planovi za jačanje administrativnih postupaka. Oni su osmišljeni kako bi se zajamčilo da nadležna tijela imaju osnovnu strukturu i vještine potrebne za upravljanje sredstvima koja su im povjerena. Programima ESIF-ova riješit će se nedostaci u javnoj nabavi, državnim potporama te borbi protiv prijevara i korupcije: ta su područja presudna za osiguravanje ispravnog upravljanja sredstvima. U programe ESIF-ova bit će uključen i nacionalni program u potpunosti usmjeren na poboljšanje cjelokupne javne uprave.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela za europske strukturne i investicijske fondove razvijaju mjere za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i javne uprave. Te mjere uključuju češću upotrebu pojednostavnjenih troškova i poboljšanje namjenskog informacijskog sustava.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Latviji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Latvijsko gospodarstvo počelo je ponovno rasti 2011. Tržište rada se popravilo, a stopa zaposlenosti, koja iznosi 70,7 %, nalazi se iznad prosjeka EU-a (2014.). Dugoročna nezaposlenost, nezaposlenost mladih i udio mladih koji ne rade, ne obrazuju se ni ne osposobljavaju je ispod prosjeka EU-a. Latviji je dostupna Inicijativa za zapošljavanje mladih.

Posljedica nedovoljnog javnog financiranja istraživanja i inovacija i fragmentirane prirode sustava istraživanja i inovacija loši su rezultati u pogledu znanstvenog istraživanja, a štete i konkurentnosti. Latvija ima visoke stope siromaštva i socijalne isključenosti te visoku stopu neravnopravnosti u društvu. Potrebno je povećati privlačnost strukovnog obrazovanja za mlade. Treba poboljšati kvalitetu i pristup sustavu zdravstvene skrbi, energetsku učinkovitost prijevoza, zgrada i sustava grijanja. Ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se provedba preporuka politike Europskog semestra u tim područjima.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se istraživanje i tehnološki razvoj (RTD) i inovacije, čime će se pomoći toj zemlji da ostvari svoj nacionalni cilj od 1,5 % BDP-a uloženog u RTD (0,66 % 2012.) povećanjem udjela inovativnih MSP-ova na 40 % (s 29,9 % 2010.) te uklanjanjem nedostataka u njezinom inovacijskom sustavu i olakšavanjem suradnje između poduzeća, znanosti i obrazovanja, čime će se povećati mogućnosti za inovacije.

Osiguravanjem pristupa širokopojasnom internetu za najmanje 80 % kućanstava i razvojem internetskih usluga promicat će se rast informacijskog društva. Ruralnim područjima osigurat će se širokopojasni pristup najmanje brzine 30 Mb/s u cilju smanjenja digitalnog jaza.

Ulaganjem 762 milijuna EUR u MSP-ove, uključujući u sektore poljoprivrede i ribarstva, nastoji se povećati njihova konkurentnost i inovativnost podupiranjem novih poduzeća, promicanjem privatnih ulaganja i stvaranjem najmanje 1 800 radnih mjesta. Glavna područja ulaganja bit će izvozna sposobnost MSP-ova, pristup financijama, usklađivanje ponude vještina radnika s potražnjom na tržištu rada, povećanje konkurentnosti i pomaganje novim poduzećima. Gotovo 4,5 % poljoprivrednika primit će potporu za modernizaciju i restrukturiranje svojih poljoprivrednih gospodarstava, a povećanjem sredstava privući će se više mladih poljoprivrednika u sektor. Također će se podupirati konkurentnost i produktivnost sektora akvakulture. Očekuje se da će se na taj način utrostručiti proizvodnja te da će se pridonijeti opskrbi hranom i zapošljavanju. Ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova poboljšat će se institucijski kapacitet javne uprave i učinkovitost pravosuđa.

Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova poduprijet će se prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika u svim sektorima, čime će se pomoći Latviji da ostvari svoj nacionalnih cilj strategije Europa 2020. od 40 % energije koja potječe iz obnovljivih izvora (35,8 % 2012.). Sredstva će biti usmjerena na energetsku učinkovitost stambenih i poslovnih zgrada, uporabu obnovljivih izvora energije u centralnim toplinskim sustavima i prijevoza s niskim emisijama ugljika.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojit će se za održivu uporabu prirodnih resursa i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganjima će se ublažiti rizici uzrokovani klimatskim promjenama, većinom smanjenjem obalne erozije i sprječavanjem poplava. Poduzet će se mjere za povećanje recikliranja otpada za 423 120 tona godišnje i za obnovu kanalizacijskog sustava i mreža za upravljanje otpadnim vodama koji nisu u skladu sa zahtjevima kvalitete. Ukupno 1,3 milijuna stanovnika bit će povezano na centraliziranu mrežu za upravljanje otpadnim vodama. Sufinancirat će se očuvanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom te akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša. Podržat će se cilj zajedničke ribarstvene politike koji se odnosi na očuvanje morskih bioloških resursa.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se za razvoj održive i učinkovite prometne infrastrukture. Prednost će se dati željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi mreže TEN-T, povezivanju urbanih područja s mrežama TEN-T i obnovi regionalnih cesta. To će se postići rekonstrukcijom ili obnovom 998 km željezničkih pruga i 574 km cesta (345 km na mreži TEN-T).

Mjerama za poticanje zapošljavanja i povećanje mobilnosti radne snage omogućit će se 22 950 trenutačno nezaposlenih osoba da pronađu posao. Više od 11 000 mladih koji se ne obrazuju, ne osposobljavaju i ne rade dobit će ponudu za posao, nastavit će školovanje ili dobiti ponudu za stručnu praksu ili stažiranje.

Sredstva će se uložiti u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Reformom visokog obrazovanja otvorit će se nacionalne akreditacijske agencije, akreditirat će se 80 novih studijskih programa, uvesti upravljanje temeljeno na rezultatima u 20 ustanova visokog obrazovanja i modernizirat nastavno okruženje. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) poboljšat će se proširenjem primjene učenja temeljenog na radu. Na taj će način 70 – 80 % studenata koji primaju potporu moći steći stručne ili neke druge kvalifikacije. Osigurat će se poboljšanje kvalifikacija otprilike 4 500 zaposlenika u ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i modernizacija 70 – 80 % takvih ustanova. Poljoprivrednici i vlasnici poljoprivrednih i šumarskih gospodarstava osposobit će se u cilju poboljšanja njihova znanja o učinkovitoj proizvodnji i klimatski povoljnijem upravljanju resursima. Promicat će se suradnja s istraživačima.

Mjerama usmjerenima na povećanje socijalnog uključivanja i smanjenje siromaštva pridonijet će se zapošljavanju gotovo 4 000 nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju. Pružit će se potpora prijelazu na pružanje skrbi djeci i odraslima s intelektualnim poteškoćama u okviru zajednica te poboljšanju pristupa zdravstvenoj skrbi za sve stanovnike Latvije.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Za potporu poduzećima i financiranje mjera energetske učinkovitosti bit će dostupni financijski instrumenti u vrijednosti od 185 milijuna EUR. Zajmovi, jamstva i vlasnički instrumenti uglavnom će se upotrebljavati za podupiranje MSP-ova i energetske učinkovitosti zgrada.

Održivi urbani razvoj promicat će se s pomoću integriranih teritorijalnih ulaganja. Lokalna partnerstva postat će aktivnija zahvaljujući lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice jer će sredstva biti uložena u dio projekata koje provode 34 lokalne akcijske skupine diljem Latvije.

U područjima u kojima je ribarstvo jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti provodit će se mjere usmjerene na održiv razvoj ribarstva primjenom pristupa financiranja iz više fondova.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Razvoj strateških okvira za strategiju istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju, rješavanje problema prijevremenog napuštanja školovanja i poboljšanje politike u području zaštite okoliša bili su najvažniji ex-ante uvjeti koji nisu ispunjeni pri donošenju sporazuma o partnerstvu te je dogovoreno donošenje programa i akcijskih planova do kraja 2016. Predlažemo da pregled potreba za zdravstvenom skrbi bude temelj za sve odluke o ulaganjima u infrastrukturu (kao u drugim zemljama, npr. Rumunjskoj i Poljskoj).

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Osnovana je agencija za pružanje usluga na jednom mjestu za sklapanje ugovora, a rad zajedničkih odbora za praćenje ESF-a, EFRR-a i KF-a podupiru tematski pododbori. Odborima za praćenje EPFRR-a i EFPR-a upravlja Ministarstvo poljoprivrede.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Korisnicima će se osigurati jednostavnije institucionalno ustrojstvo, ujednačene norme, raširenija uporaba e-uprave, elektronički sustav nabave i povećana uporaba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Litvi

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Gospodarstvo Litve pokazalo je izvanrednu sposobnost obnove konkurentnosti nakon krize. Time je omogućen stabilan rast posljednjih godina. Međutim, da bi se mogao dugoročno osigurati održiv i uključiv rast, ta će zemlja morati riješiti niz pitanja.

Prvo se odnosi na njezinu sposobnost napretka u lancu dodane vrijednosti. Litavsko tržište rada koče ograničenja opskrbe ljudskim kapitalom i vještinama. Broj radno sposobnih stanovnika brzo opada, a sudjelovanje na tržištu rada još uvijek je relativno nisko. Postoji opasnost da će se nedostatak vještina s vremenom pogoršati. Velik udio stanovništva u Litvi u opasnosti je od siromaštva ili socijalne isključenosti, a nejednakosti se povećavaju. Ulaganja privatnog sektora, posebno u istraživanje i inovacije, niska su, čime bi se mogao ugroziti dugoročni rast. Litva mora nastaviti raditi na poboljšanju sigurnosti opskrbe energijom i povećanju tržišnog natjecanja na svojem energetskom tržištu. Energetski intenzitet u Litvi visok je i to ju čini jednom od energetski najneučinkovitijih zemalja u EU-u. Iz analize nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. vidljivo je da postoje veliki jazovi u odnosu na povećanje potrošnje na istraživanje i razvoj, poboljšanje zapošljivosti i zadovoljavanje ciljeva u području energije. Ti se nedostaci odražavaju u preporukama politika u okviru Europskog semestra.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se povećanju inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva, a ojačat će se i veze između istraživanja i inovacija te industrijskih politika. Očekuje se da će potrošnja na istraživanje i razvoj po stanovniku u poslovnom sektoru do 2023. porasti na 60,7 EUR (24,1 EUR 2011.). To će se postići jačanjem sustava istraživanja i inovacija u poduzećima i promicanjem prijenosa znanja stečenog u sektoru istraživanja i razvoja između akademske zajednice i poduzeća.

Potporom MSP-ovima te poljoprivrednim, akvakulturnim i ribarskim gospodarstvima u iznosu od 1,2 milijarde EUR pridonijet će se povećanju broja poduzeća na 1000 stanovnika s 39 u 2013. na 48 u 2023. i razine produktivnosti te dodane vrijednosti na 17 726 EUR godišnje po zaposleniku (12 432 EUR 2013.). Pridonijet će se i modernizaciji i poboljšanju gospodarskih rezultata gotovo 8 000 malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava i financiranju troškova pokretanja poslovanja za više od 1 100 novih mladih poljoprivrednika. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebit će se i za unaprjeđenje poslovnog okruženja olakšavanjem pokretanja poslovanja, pristupa MSP-ova financijskim sredstvima i pružanjem prilagođenih poslovnih usluga.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se smanjenju nezaposlenosti, poboljšanju kvalitete obrazovanja i zapošljavanja i boljem zadovoljavanju potražnje na tržištu rada povećanjem stupnja kvalifikacija i vještina aktivne radne snage te sprječavanjem prijevremenog napuštanja školovanja. U programima kojima će se pružati pomoć za povratak na otvoreno tržište rada sudjelovat će ukupno 55 000 nezaposlenih osoba. Sredstvima iz ESF-a pridonijet će se stvaranju 1 800 novih radnih mjesta u novim poduzećima i podržati sudjelovanje 5 000 osoba s invaliditetom u programima profesionalne rehabilitacije. Očekuje se da će se uslijed toga stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva (dobne skupine 20 – 64) povećati do 2023. na 72,8 % (sa 69,6 % 2013.). Budući da je stopa stjecanja visokog obrazovanja dobra i da je smanjena stopa prijevremenog napuštanja školovanja, sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova bit će usmjerena na poboljšanje kvalitete obrazovanja i na njegovu relevantnost za tržište rada te na bolje usklađivanje ponude vještina s njihovom potražnjom na tržištu rada. Sredstvima iz fondova pridonijet će se povećanju sudjelovanja odraslih osoba u programima cjeloživotnog učenja s 5,7 % (2013.) na 8 % do 2017. Više od 60 000 osoba zaposlenih u sektorima poljoprivrede i šumarstva proći će osposobljavanje u cilju povećanja konkurentnosti tih sektora.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se smanjenju siromaštva i povećanju socijalnog uključivanja. Ulaganjima će se posebno pomoći osobama koje su najudaljenije od tržišta rada da ponovno pronađu posao, povećat će se sudjelovanje starijih radnika na tržištu rada i poboljšat će se pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama te njihova kvaliteta. Tim će se mjerama pridonijeti smanjenju broja osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti za 100 000 do 2020.

Ukupno 1,4 milijarde EUR izdvojit će se za energiju i klimatske promjene. Financiranim mjerama pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova od 600 000 tona ekvivalenta CO2 godišnje. Očekuje se da će se konačna potrošnja energije u uslužnom sektoru i kućanstvima do 2023. smanjiti za 7,56 GWh i da će se energetski intenzitet u industriji do 2023. smanjiti na 1,778 MWh/EUR (s 2,592 MWh/EUR 2012.). Ulaganjima u energetsku infrastrukturu pridonijet će se jačanju integracije u unutarnje energetsko tržište EU-a.  

Ulaganjem 1 milijarde EUR u promet proširit će se mreže TEN-T i poboljšati pristupačnost. Tim će se sredstvima omogućiti izgradnja ili obnova 300 km cesta ili 70 km željeznica, smanjiti broja nesreća i povećati veze među različitim vrstama prijevoza.

Sredstva u iznosu 0,9 milijardi EUR izdvojit će se za mjere zaštite okoliša i poboljšanje učinkovitosti korištenja resursima. Udio komunalnog otpada koji se odvozi na odlagališta znatno će se smanjiti (sa 78 % 2011. na 35 % 2023.). Sredstva će se upotrijebiti za podupiranje praksi upravljanja zemljištem koje su povoljne za okoliš i klimu, uključujući ekološki uzgoj, na 11 % poljoprivrednog zemljišta i proširenje održivog šumarstva, čime se pridonosi zaštiti bioraznolikosti. U ribarstvu i akvakulturi proširit će se uporaba održivih metoda poboljšanjem stanja morskih ekosustava i bioraznolikosti u vodnim tijelima u skladu s novom zajedničkom ribarstvenom politikom. Neželjeni ulov smanjit će se za 43 tone, a ekološki uzgoj u akvakulturi povećat će se na 2 000 tona do 2023.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Očekuje se da će se financijskim instrumentima, koji će biti usmjereni posebno na energetsku učinkovitost, MSP-ove i samozapošljavanje, staviti na raspolaganje više od 700 milijuna EUR, odnosno 50 % više u odnosu na programsko razdoblje 2007. – 2013.

Uspostavljenim programima osigurat će se da se potpuno iskoriste dostupni teritorijalni instrumenti. Gradske vlasti bit će odgovorne za upravljanje s 210 milijuna EUR ulaganja koja će se većinom izdvojiti za održivi urbani razvoj i gospodarsku i socijalnu obnovu. Provedbom strategija lokalnog razvoja u vrijednosti od otprilike 100 milijuna EUR u svim ruralnim i obalnim te u nekim urbanim sredinama ojačat će se lokalna partnerstva.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

U skladu s dogovorenim akcijskim planovima Litva je donijela nužne strategije i ostale politike, čime je ispunila sve ex-ante uvjete.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

EFRR, ESF i Kohezijski fond dio su jednog programa kojim upravlja Ministarstvo financija. EPFRR i EFPR imaju zasebne programe, ali obama fondovima upravlja Ministarstvo poljoprivrede. Upravljačka tijela kao članovi sudjeluju u odborima za praćenje ostalih upravljačkih tijela, čime se osigurava bliska koordinacija među europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Kako bi se u potpunosti ostvarile koristi od sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, upotrijebit će se niz komplementarnih instrumenata EU-a (Obzor 2020.) i instrumenata nacionalnih politika.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Litva planira pojednostavniti postupke za sve europske strukturne i investicijske fondove kako bi se mogle bolje iskoristiti pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova i poboljšati informatički sustavi dostupni korisnicima (npr. stvaranjem jedinstvene točke pristupa, poboljšanjem kvalitete informacija i stavljanjem na raspolaganje internetskih obrazaca).

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Luksemburgu

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Iako luksemburško gospodarstvo općenito ostvaruje dobre rezultate, rast se još uvijek nije vratio na razinu prije krize. Glavna su područja u kojima se javljaju problemi dugoročna održivost javnih financija, produktivnost radne snage i troškovna konkurentnost (koja u posljednje vrijeme stagnira), zapošljavanje te socijalna kohezija. Potrebno je uložiti znatne napore u razvoj gospodarstva s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursima, uključujući s pomoću politika koje utječu na energetski sektor.

Zahvaljujući pokretačima rasta i snazi tog sektora Luksemburg je uspio stvoriti i zadržati velikodušnu socijalnu državu bez ugrožavanja javnih financija. Međutim, gospodarstvo je istovremeno počelo znatno ovisiti o tom sektoru. Za Luksemburg su stoga od ključne važnosti diversifikacija i pronalaženje alternativnih izvora za rast.

Luksemburško je tržište rada uspješno, a stopa stjecanja visokog obrazovanja visoka. Međutim, stope zaposlenosti starijih radnika, žena i niskokvalificiranih mladih relativno su niske (nezaposlenost mladih iznosi 21,2 %). Sustav zajedničkog oporezivanja i struktura sustava socijalnih davanja mogu destimulirati zapošljavanje. Trebalo bi napomenuti i da stopa opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti raste za djecu, kućanstva s jednim roditeljem i migrante, iako je bila na vrlo niskoj razini. Luksemburg je ostvario ograničeni napredak u pogledu jačanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te nije bilo promjena u pogledu opće reforme srednjoškolskog obrazovanja.

Na temelju posljednjih predviđanja, Luksemburg nije na putu prema ostvarenju svojih ciljeva iz strategije Europa 2020. koji se odnose na smanjenje razine emisija stakleničkih plinova. Zagađenje koje je posljedica poljoprivrednih aktivnosti ima znatan utjecaj i na kakvoću vode. Ta zemlja ne bi trebala zanemariti potrebu za unaprjeđenjem tehnika uporabe ekoloških gnojiva u cilju smanjenja njihove štetnosti za okoliš i povećanja djelotvornosti. Nadalje, iako se Luksemburg obvezao da će do 2020. zaustaviti gubitak bioraznolikosti, potrebno je hitno poduzeti dodatne mjere za ispunjenje tog cilja.

Glavni prioriteti i rezultati

Budući da su za Luksemburg izdvojena skromna sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, programi moraju biti usmjereni na određene aspekte prethodno navedenih pitanja. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj od ključne je važnosti za veću gospodarsku diversifikaciju. Stoga će se ojačati suradnja između nacionalnog istraživačkog centra i Sveučilišta u Luksemburgu u cilju povećanja broja MSP-ova koji sudjeluju u istraživanjima za 300. Mjerama donesenima u području poljoprivrede povećat će se konkurentnost promicanjem poduzetništva, olakšavanjem restrukturiranja poduzeća i revitalizacijom tog sektora. Očekuje se da će se sredstvima izdvojenima iz EPFRR-a u iznosu od 30 milijuna EUR podržati ulaganja u modernizaciju objekata, restrukturiranje poduzeća i inovativne tehnike za otprilike 21 % poljoprivrednih gospodarstava, a 7 % ostvarit će korist od plana razvoja poduzeća za mlade poljoprivrednike koji se financira iz EPFRR-a.

Sredstva iz europskih strukturnih fondova upotrebljavat će se i za smanjenje nezaposlenosti i socijalne isključenosti. Njima će se podržati mjere za poboljšanje kvalifikacija i vještina mladih i tražitelja posla (uključujućih one s migrantskom prošlošću) te za osiguranje veće usklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada. Sredstvima će se pridonijeti proširenju i poboljšanju programa Jamstva za mlade te osigurati jednak pristup cjeloživotnom učenju. U okviru toga iz ESF-a će se financirati mjere čiji je cilj osigurati osposobljavanje za 15 000 osoba, čime će im se omogućiti da unaprijede svoje kvalifikacije i lakše pronađu posao.

Za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursima dodijeljen je proračun od 62 milijuna EUR. Ta sredstva upotrijebit će se za financiranje mjera obnove, očuvanja i jačanja ekosustava na koje je utjecala poljoprivredna djelatnost. Za provedbu ugovora za upravljanje s 90 % obrađenih poljoprivrednih zemljišta bit će potrebno uspostaviti prakse upravljanja kojima se podupiru bioraznolikost i zaštita prirodnih područja. Nadalje, u okviru ugovora kojima je pokriveno 28 % ukupnih obrađenih poljoprivrednih površina bit će potrebno uvesti prakse upravljanja za poboljšanje kakvoće vode. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursima, posebno ulaganjima u energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i prelazak na održivije načine prijevoza u gradovima. Procjenjuje se da će se do 2020. potrošnja energije u zgradama smanjiti za 20 %. Očekuje se i porast uporabe obnovljivih izvora energije s 2,9 % (2014.) na 11 % do 2020. te smanjenje godišnjih emisija stakleničkih plinova za 15 000 tona ekvivalenata CO2.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Luksemburg ne planira upotrebljavati financijske instrumente zbog ograničene količine dostupnih sredstava.

Strategijama koje su razvile lokalne akcijske skupine bit će obuhvaćeno 30 % ruralnog stanovništva. Programima integriranih teritorijalnih ulaganja (za koje se izdvaja 6 % sredstava iz EFRR-a) bit će obuhvaćene mjere za održivi urbani razvoj.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Ex-ante uvjeti koji se odnose na strategiju pametne specijalizacije još nisu u potpunosti ispunjeni. Vlada još nije donijela strategiju istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Uspostavljen je savjetodavni odbor koji objedinjuje upravljačka tijela svih europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cilj je tog odbora koordinirati razvoj strategija i prioriteta za svaki fond, osigurati komplementarnost programa, pripremiti sporazume o partnerstvu te o njima pregovarati.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Unaprjeđuju se sustavi za razmjenu informacija i više se koristi IKT-om. Baza podataka zemljopisnog informacijskog sustava i internetska stranica geo-portala, kojom se omogućuje izravan pristup podacima o lokacijama zaštićenih kopnenih površina i vodnih tijela, postat će sveobuhvatnije dodavanjem informacija o svim kopnenim površinama i strukturnim značajkama. To ažuriranje, koje se planira za 2015., trebalo bi korisnicima biti vrlo korisno.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Malti

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

U gospodarstvu i na tržištu rada u Malti ostvareni su dobri rezultati za vrijeme krize. Rast realnog BDP-a, potaknut snažnom domaćom potražnjom, turizmom te izvozom robe i usluga, u prosjeku je bio iznad 2,7 % u razdoblju 2011. – 2014. Unatoč izazovnom vanjskom okruženju Malta je održala pozitivnu tržišnu bilancu te uspjela povećati zaposlenost i zadržati nezaposlenost na niskoj razini (ispod 6 % 2014.). Međutim, vanjska konkurentnost proizvodnog sektora ograničena je nizom čimbenika, uključujući strukturne nedostatke u poslovnom okruženju, nisku razinu istraživanja i inovacija, veliku ovisnost o vanjskim izvorima energije i osjetljivost na vanjski okoliš. Ti problemi predstavljaju veliku opasnost dugoročnoj održivosti i kvaliteti života. Dobri gospodarski rezultati Malte nisu u skladu s njezinim stupnjem društvene kohezije. Sudjelovanje na tržištu rada nisko je, što ukazuje na neiskorišteni potencijal gospodarstva i potrebu za prilagodbom sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se mogle uspješnije zadovoljiti potrebe na tržištu rada. Ta se pitanja odražavaju u preporukama politika u okviru Europskog semestra i posebno su razmotrena tijekom izdvajanja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Glavni prioriteti i rezultati

U cilju povećanja konkurentnosti promicanjem inovacija i stvaranjem povoljnog okruženja za poslovanje Malta će nastojati a) povećati kapacitete za istraživanje, razvoj i inovacije ulaganjem u javnu infrastrukturu i istraživačke institucije, b) poticati poslovna ulaganja i veze između poduzeća, istraživanja i obrazovanja te c) ojačati i razviti nove proizvode i aplikacije IKT-a u cilju povećanja, među ostalim, učinkovitosti javnih usluga. Poticanje poduzetništva, povećanje konkurentnosti poduzeća i podupiranje rasta poduzeća smatraju se posebno važnim ciljevima u ovom području politike. Potpora će se pružati i poduzećima u sektorima poljoprivrede i ribarstva. Sredstva iz EFPR-a posebno će se ulagati u učinkovitije korištenje resursima i gospodarsku održivost u sektorima ribarstva i akvakulture. Za to će se prioritetno područje izdvojiti do 190 milijuna EUR, odnosno 23 % ukupnih sredstava koje je Malta dobila iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tim će se sredstvima toj zemlji pomoći da ispuni svoj cilj iz strategije Europa 2020. koji se odnosi na povećanje udjela BDP-a koji se ulaže u istraživanje i inovacije s 0,72 % na 2 %. Ostali očekivani rezultati u tom području su povećanje aktivnosti istraživanja i inovacija u područjima utvrđenima u strategiji pametne specijalizacije, uključujući u sektoru poljoprivrede, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti usluga e-vlade za poduzetnike i građane, smanjenje administrativnog opterećenja poduzeća i povećanje općeg doprinosa MSP-ova konkurentnosti i zapošljavanju, uključujući u poljoprivredi i ribarstvu/akvakulturi.

U cilju razvoja i održavanja ekološki prihvatljivog gospodarstva u kojem se resursi učinkovito upotrebljavaju Malta će nastojati podržati javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te ulaganja u poljoprivredu i vodnom i otpadnom sektoru. Poduzet će se mjere za očuvanje prirodnih resursa, očuvanje i zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa, obnovu bioraznolikosti, poboljšanje urbanog okruženja i potporu multimodalnim prometnim sustavima i infrastrukturi s niskim emisijama ugljika. Tim mjerama trebalo bi se pomoći Malti da ispuni zahtjeve iz pravne stečevine EU-a. Za to će se prioritetno područje izdvojiti 51 % ukupnih sredstava koja su Malti dodijeljena iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Financiranim mjerama pomoći će se toj zemlji da ispuni svoje ciljeve iz strategije Europa 2020. koji se odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje uporabe obnovljivih izvora energije (na 10 % ukupne potrošnje energije) i povećanje energetske učinkovitosti. Drugi očekivani rezultati u tom području su poboljšanje kakvoće tla i vode, uključujući u poljoprivrednom sektoru, povećanje udjela recikliranog otpada i razvoj održivijih praksi gospodarenja otpadom, bolja zaštita bioraznolikosti, prirodnog i kulturnog nasljeđa i gradskog okoliša te poboljšanje učinkovitosti i održivosti prometnog sektora.

U cilju stvaranja prilika za zapošljavanje ulaganjem u ljudski kapital i poboljšanjem zdravlja i dobrobiti, Malta će nastojati promicati održivo i kvalitetno zapošljavanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, osigurati veću socijalnu uključenost, boriti se protiv siromaštva i diskriminacije te povećati kapacitete državnih institucija i nadležnih tijela. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova iskoristit će se za podršku više od 5 700 zaposlenih osoba, više od 24 000 osoba koje se obrazuju i osposobljavanju i više od 8 500 osoba koje sudjeluju u projektima socijalnog uključivanja. Tim će se mjerama pomoći toj zemlji da ostvari svoje ciljeve iz strategije Europa 2020. (povećanje stope zaposlenosti na 70 % i stope stjecanja visokog obrazovanja na 33 %, smanjenje stope ranog napuštanja školovanja s 33,5 % na 10 % i izvlačenje 6 560 osoba iz kategorije opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti).

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Iznos sredstava koja će se upotrijebiti za financijske instrumente više je nego trostruko veći od iznosa u razdoblju 2007. – 2013., odnosno 34 milijuna EUR. Malta pridonosi inicijativi za MSP-ove s 15 milijuna EUR.

Izdvojila je 5,2 % svojih sredstava iz EFRR-a za održivi urbani razvoj (s posebnim naglaskom na očuvanje kulturne i povijesne imovine u državnom vlasništvu), za poboljšanje prilika za zapošljavanje u područjima u kojima prevladava stanovništvo u društveno nepovoljnom položaju oko južne luke u Valetti, i za podupiranje gospodarske i društvene obnove drugih zajednica u nepovoljnom položaju u urbanim i ruralnim područjima.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Još nije ispunjeno pet od 11 tematskih ex-ante uvjeta, od kojih su tri od ključne važnosti za programe EFRR-a i KF-a. Oni se odnose na 1. razvoj strategije pametne specijalizacije, 2. provedbu politike nadoknade troškova za vodni sektor i 3. razvoj sveobuhvatnog plana za prijevoz kojim će se obuhvatiti niz razrađenih projekata. Nije bilo ispunjeno pet tematskih ex-ante uvjeta koji su važni za program ESF-a, ali nakon toga dogovoren je akcijski plan te su oni sada ispunjeni. U tijeku je provedba akcijskog plana koji se odnosi na ex-ante uvjet o statističkom sustavu. Ex-ante uvjet koji se odnosi na EFPR o izvješćivanju o ribolovnom kapacitetu djelomično je ispunjen (u tijeku je akcijski plan). Međutim, još nisu ispunjeni ex-ante uvjeti povezani s EPFRR-om koji se odnose na sprječavanje rizika i upravljanje rizikom, učinkovitost i uporabu energije i vode te kvalitetu IKT-a.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Tri programa koji se financiraju iz EFRR-a, KF-a i ESF-a provodit će isto upravljačko tijelo: Odjel za planiranje i koordinaciju prioriteta Ministarstva za europske poslove i provedbu izbornog manifesta (MEAIM). Programima iz EPFRR-a i EFPR-a upravlja isto ministarstvo. Ovim centraliziranim sustavom upravljanja u velikoj se mjeri olakšava koordinacija različitih programa.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Mogući podnositelji zahtjeva i korisnici mogu dobiti savjete od zajedničke informativne službe za korisnike kojom upravljaju odjel za planiranje i koordinaciju prioriteta te odjel za fondove i programe MEAIM-a. Usluge koje nudi služba za korisnike, koja je postojala i u programskom razdoblju 2007. – 2013., proširit će se na sve europske strukturne i investicijske fondove. Cilj je ponuditi budućim podnositeljima zahtjeva, korisnicima i široj javnosti izravnu komunikacijsku vezu (uključujući e-poštom) s upravljačkim tijelima kojom oni mogu zatražiti informacije o općim ili posebnim pitanjima.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Nizozemskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Unatoč gospodarskom oporavku Nizozemska je i dalje suočena s nizom važnih problema. Ona mora još mnogo raditi na ostvarenju svojih ciljeva iz strategije Europa 2020. koji se odnose na ulaganje u istraživanje i inovacije, korištenje obnovljivim izvorima energije, provedbu mjera za uštedu energije, stopu sudjelovanja na tržištu rada i socijalno uključivanje. Stoga je potrebno u najmanju ruku zadržati, ako ne i pojačati, postojeće napore. U preporukama politika u okviru Europskog semestra odražava se nekoliko tih prethodno navedenih pitanja. Budući da Nizozemska prima relativno malu količinu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, programi će uglavnom biti usmjereni na pomoć za ostvarenje ciljeva iz strategije Europa 2020.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se jačanju potencijala za inovacije u Nizozemskoj financiranjem mjera namijenjenih za poticanje ulaganja poduzeća u istraživanje i inovacije. To će se postići uspostavom strategija za razvoj veza između poduzeća i ustanova za istraživanje i razvoj te mjera za poticanje otvorenih inovacija putem pametne specijalizacije. Posebno će se jačati kombinacije među sektorima utvrđene u regionalnim strategijama pametne specijalizacije. Za ovo je područje politike izdvojeno otprilike 355 milijuna EUR, a očekuje se da će se tim mjerama povećati intenzitet istraživanja i inovacija u MSP-ovima i povećati njihova primjena inovacija. Mjerama se nastoji podržati 2 900 poduzeća, a očekuje se da će se na temelju ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova privući dodatnih 305 milijuna EUR u privatnim ulaganjima u istraživanje i inovacije. Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 163 milijuna EUR izdvojit će se i za mjere za povećanje konkurentnosti 2 800 MSP-ova u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 462 milijuna EUR uložit će se u promicanje aktivnog uključivanja i stvaranja održivog i visokokvalitetnog zapošljavanja. Najveći dio tog ukupnog iznosa izdvojit će se za mjere integracije u tržište rada kojima se nastoji pomoći isključenim skupinama da se vrate na tržište rada ili uključe u program osposobljavanja, prekvalifikacije i individualnog savjetovanja. Preostala sredstva upotrijebit će se za mjere koje se odnose na aktivno i zdravo starenje radne snage te prilagodbu radne sredine i uvjeta kako bi se stanovnicima omogućilo da nastave duže raditi. Očekuje se da će zahvaljujući tim mjerama otprilike 27 500 osoba pronaći posao ili se obrazovati. Osim toga, dijelom ukupnog iznosa financirat će se osposobljavanje zaposlenih u sektoru poljoprivrede u cilju raširenije primjene inovacija.

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojena za politiku zaštite okoliša većinom će se upotrijebiti za financiranje mjera potpore sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture. Otprilike 358 milijuna EUR uložit će se u mjere za obnovu, očuvanje i jačanje ekosustava podložnih poljoprivrednim djelatnostima u cilju poboljšanja ekološke održivosti poljoprivrednog sektora i podupiranja prilagodbi klimatskih promjenama. Za provedbu ugovora za upravljanje s 5,9 % obrađivanih poljoprivrednih zemljišta bit će potrebno uspostaviti prakse upravljanja kojima se podupiru bioraznolikost i zaštita prirodnih područja. Za ugovore kojima je obuhvaćeno dodatnih 5,9 % poljoprivredne površine bit će potrebno uvesti praksu upravljanja kojom se podupire razvoj održivog upravljanja vodom. Iz fondova će se uložiti i 15 milijuna EUR za sprječavanje rizika u poljoprivrednom sektoru poticanjem poljoprivrednika da se osiguraju za sve vremenske prilike. Te će mjere biti usmjerene na dodatnih 1 500 poljoprivrednika. Ukupno 76 milijuna EUR uložit će se u inovacije u cilju povećanja održivosti ribarstva i akvakulture te unaprjeđenja morskih ekosustava i bioraznolikosti u vodnim tijelima. Time će se pridonijeti zaštiti okoliša i promicanju učinkovitog korištenja resursima i, posebno, smanjenju neželjenih ulova za 25 %.

Nizozemska će sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrijebiti i za podupiranje prelaska na gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursima i niskim emisijama ugljika. Ukupno 121 milijun EUR uložit će se u mjere koje su izravno povezane s obnovljivom energijom i energetskom učinkovitošću. Mjere koje će se financirati uključuju razvoj prototipa za inovativne tehnologije s niskim emisijama ugljika te predstavljanje i probnu uporabu tih tehnologija kako bi se omogućilo njihovo opsežnije uvođenje u budućnosti. Očekuje se da će se otprilike 535 milijuna EUR, odnosno 31 % ukupnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su izdvojena za Nizozemsku, upotrijebiti za financiranje mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Očekuje se da će se iznos sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijske instrumente kao što su zajmovi, jamstva i kapitalna sredstva povećati s 30  milijuna EUR, koliki je bio u razdoblju 2007. – 2013., na 63 milijuna EUR. Ta će sredstva biti usmjerena na ulaganja u mjere čija je svrha pojačati intenzitet istraživanja i inovacija u poduzećima i u mjere za unaprjeđenje energetske učinkovitosti zgrada.

Iz fondova će se uložiti 110 milijuna EUR u održivi urbani razvoj u četiri najveća grada: Amsterdam, Roterdam, Haag i Utrecht. Ulaganjima će se financirati mjere za uklanjanje postojeće neusklađenosti ponude i potražnje vještina na tržištu rada koje će biti obuhvaćene širim strategijama kojima se rješavaju socijalni, gospodarski, demografski i okolišni izazovi u određenim urbanim područjima. Nadalje, lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice pridonijet će se jačanju lokalnih partnerstava. Posebno se planira ulaganje 42 milijuna EUR u strategije lokalnog razvoja za jačanje socioekonomske diversifikacije u ruralnim područjima. Očekuje se da će tim strategijama biti obuhvaćeno 65 % ruralnog stanovništva.

Ključne informacije    

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Nizozemska je ispunila gotovo sve ex-ante uvjete povezane s potporom iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Dva su ex-ante uvjeta koja su dosad samo djelomično ispunjena 1. tematski ex-ante uvjet o promicanju isplativih rješenja u pogledu učinkovitosti konačne uporabe energije i troškovno učinkovitih ulaganja u energetsku učinkovitost pri izgradnji ili obnovi zgrada i 2. opći ex-ante uvjet o statističkim sustavima i pokazateljima rezultata. Dogovoreni su akcijski planovi za ispunjenje tih ex-ante uvjeta.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Broj programa nije se promijenio od programskog razdoblja 2007. – 2013. Sustav za upravljanje provedbom projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u načelu je stabilan i pouzdan. Nizozemska je uspostavila sustave za koordinaciju praćenja i evaluacije mjera koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Razvijaju se mehanizmi za osiguranje bliske suradnje između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Nizozemska će smanjiti administrativno opterećenje korisnika uporabom pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova kao što su paušalne stope za troškove rada. Pojednostavnjenju postupaka za korisnike trebalo bi se pridonijeti i unapređenjem internetskog upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima te razmjene informacija između korisnika i upravljačkih tijela elektroničkim putem. Nizozemska nadležna tijela trenutačno istražuju dodatne načine za pojednostavnjenje postojećih sustava kao pomoć korisnicima.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Poljskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Iako je poljsko gospodarstvo dobro prebrodilo gospodarsku krizu, treba spomenuti nekoliko važnih problema. Prvi se odnosi na sposobnost napretka te zemlje u lancu dodane vrijednosti. Poljsko tržište rada ugrožavaju niska stopa sudjelovanja i neusklađenost između ponude i potražnje vještina. Potencijal za rast ograničen je i zbog nedostataka u prometnim i energetskim mrežama, mrežama IKT-a te provedbi zakona. Poljska zaostaje u pogledu ispunjavanja nekih ključnih ciljeva strategije Europa 2020.: povećanje potrošnje na istraživanje i inovacije, poticanje zapošljavanja i ostvarivanje energetskih ciljeva. Ta se pitanja odražavaju u preporukama politika u okviru Europskog semestra. Na ta su područja usmjereni veliki iznosi sredstava (dvije trećine sredstava izdvojenih za tu zemlju iz ESF-a i 45 % sredstava iz EFRR-a i KF-a).

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvojit će se za povećanje inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva te jačanje veza između istraživanja, inovacija i industrijskih politika. Očekuje se da će se ulaganjem 8,4 milijarde EUR pridonijeti povećanju privatne i javne potrošnje na istraživanje i razvoj s 0,9 % BDP-a na 1,7 % BDP-a. Četvrtina te promjene moći će se izravno pripisati europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Mjerama će se aktivno promicati privatna potrošnja na istraživanje i inovacije u cilju njezina povećanja s 0,3 % BDP-a na 0,8 % BDP-a. Uvjetima na kojima se temelji financiranje osigurat će se usmjerenost potpore za inovacije na područja i alate u kojima će ona biti najkorisnija.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih u iznosu od 10,8 milijardi EUR izdvojenima za potporu MSP-ovima te poljoprivrednim i ribarskim gospodarstvima pridonijet će se povećanju stope ulaganja privatnog sektora (s 12,3 % na 13,4 %) i povećanju produktivnosti i dodane vrijednosti. Ta će se sredstva upotrijebiti i za financiranje pružanja prilagođenih usluga poduzećima i za povećanje učinkovitosti administracije za poduzeća u cilju unaprjeđenja poslovnog okruženja.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se financiranju mjera za povećanje zapošljivosti, posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Ulaganjima u iznosu od 5,7 milijardi EUR u aktivne politike na tržištu rada pridonijet će se povećanju stope zaposlenosti žena na 62,3 % (s 57,6 %) i muškaraca na 79,8 % (s 72,1 %). Očekuje se da će u Poljskoj više od 8 milijuna ljudi ostvariti korist od mjera povezanih s razvojem ljudskog kapitala koje se financiraju iz ESF-a. Vjeruje se da će se tim politikama pomoći Poljskoj u ostvarenju cilja zaposlenosti u okviru strategije Europa 2020. Očekuje se da će se stopa zaposlenosti u ruralnim područjima povećati za otprilike 4 postotna boda. Sredstva iz fondova upotrijebit će se i za poboljšanje pristupa skrbi za djecu. Pristup uslugama skrbi za djecu imat će 76 % djece u dobi od 3 do 4 godine, za razliku od 59,3 % koliko ih je imalo pristup tim uslugama 2012. (14 % te promjene može se pripisati mjerama koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova).

Budući da je već ostvaren napredak u pogledu poboljšanja stope stjecanja visokog obrazovanja i smanjivanja ranog prekida školovanja, sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova usmjeravaju se prema mjerama za bolju prilagodbu obrazovanja potrebama na tržištu rada i za usklađivanje ponude vještina s potražnjom. Cilj je pridonijeti povećanju sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju s 4,3 % na 6,4 % (pri čemu se 27 % te očekivane promjene može pripisati europskim strukturnim i investicijskim fondovima). Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova podržat će se i mjere za smanjenje siromaštva i promicanje socijalnog uključivanja, čiji je cilj smanjiti udio osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti s 26,7 % na 20,9 %.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se financiranju ostvarenja ciljeva u području energetike i klimatskih promjena. Sredstvima u iznosu od 9,5 milijardi EUR osigurat će se 40 % ulaganja potrebnih za ostvarenje ciljnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Dio sredstava izdvojenih za to područje uložit će se u stvaranje energije iz obnovljivih izvora i u energetsku učinkovitost u energetskom lancu čime će se pridonijeti desetinom očekivanog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora (s 11 % na 15 %) i smanjenju potrošnje primarne energije za 14 Mtoe s razina iz 2005.

Ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 1 milijarde EUR u strategije koja se odnose na širokopojasni internet ubrzat će se proširenje širokopojasne pokrivenosti i smanjiti jaz između urbanih i ruralnih područja. Procjenjuje se da će doprinos iz europskih strukturnih i investicijskih fondova povećanju pokrivenosti najmanje brzine od 30 Mb/s s 49 % na 100 % (čime se premašuje cilj digitalne agende) iznositi 16 %.

Iznos od 23,8 milijardi EUR izdvojen je za prometnu politiku za dovršenje mreža TEN-T i povećanje pristupačnosti zemlje (s očekivanim povećanjem indeksa intermodalne pristupačnosti s 0,34 na 0,37). Tim će se izdvojenim sredstvima financirati izgradnja više od 800 km novih autocesta i brzih cesta te modernizacija više od 500 km željeznica. Ulaganjem 10 milijardi EUR u željeznice povećat će se konkurentnost Poljske skraćivanjem prosječnog trajanja putovanja među regionalnim glavnim gradovima s 5,5 na 3,7 sati. Ukupno 8,5 milijard EUR izdvojit će se za otpad i gospodarenje otpadom. Udio otpada koji ne završi na odlagalištu povećat će se s 20 % na 49 %. Pola tog rasta može se izravno pripisati europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Do 2020. na kanalizacijsku mrežu bit će povezano 73 % stanovništva (2012. je bilo povezano 68 %), a 93 % ostvarit će se zahvaljujući europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Velik dio izdvojenih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za Poljsku (3,4 milijardi EUR) bit će uložen u financijske instrumente koji su većinom usmjereni na inovacije i konkurentnost, MSP-ove te energetsku učinkovitost.

Programima će se iskoristiti dostupni teritorijalni instrumenti. Gradska vijeća upravljat će s 2,4 milijarde EUR izdvojenih za održivi urbani razvoj i gospodarsku i socijalnu obnovu. Mjere će se većinom provoditi s pomoću integriranih teritorijalnih ulaganja. Lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice pridonijet će se jačanju lokalnih partnerstava.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Neki od strateških okvira iz dogovorenih akcijskih planova još nisu izrađeni. Tim se okvirima može podržati i provedba preporuka politika iz Europskog semestra. Zahvaljujući većem uključivanju poduzeća u postupak donošenja politika, pametnom specijalizacijom omogućit će se koncentracija resursa i poboljšanje ciljanog pružanja potpore. Od ključne je važnosti izraditi pregled potreba u zdravstvenoj skrbi i razviti sustav koordinacije u cilju povećanja učinkovitosti ulaganja. Sveobuhvatnim planovima za gospodarenje otpadom i regionalni prijevoz pridonijet će se osiguranju djelotvornije provedbe pojedinačnih projekata.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Ciljanim mjerama poduprijet će se za razvoj administrativnih kapaciteta u željezničkom sektoru, provedba javne nabave i zakonodavstva u području zaštite okoliša, upravljanje državnom potporom i povećanje djelotvornosti aktivnosti suzbijanja prijevara. Primjena sredstava iz fondova dodatno je decentralizirana stvaranjem regionalnih programa financiranih iz više fondova i raširenijom uporabom teritorijalnih instrumenata. Koordinacijski odbor za sporazum o partnerstvu imat će središnju ulogu u koordinaciji politika o ulaganjima. U okviru tog odbora utvrdit će se strateške smjernice, a postignuća na nacionalnoj i regionalnoj razini mjerit će se u odnosu na ciljeve strategije Europa 2020.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Poljska se obvezala na povećanje uporabe financijskih instrumenata, predujmova i pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova. Planiranjem poziva na podnošenje prijedloga na godišnjoj osnovi stvorit će se veća sigurnost i olakšat će se planiranje projekata. Izradom standardnog zahtjeva za plaćanje za sve programe trebalo bi se pojednostaviti financijsko upravljanje.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Portugalu

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

U lipnju 2014. u Portugalu je uspješno završila provedba trogodišnjeg programa gospodarske prilagodbe, nakon čega je ta zemlja vraćena u redovni ciklus gospodarskog nadzora koji provodi EU. U srpnju 2014. Portugal je primio osam preporuka specifičnih za tu zemlju. Najvažnije preporuke koje uključuju doprinos iz ESIF-ova odnose se na tržište rada i socijalno uključivanje, obrazovanje, osposobljavanje i prijenos znanja, financijski sektor (uključujući pristup MSP-ova financiranju), mrežne industrije (energetika i promet), modernizacija javne uprave (posebno radi povećanja učinkovitosti i kvalitete rada pravosudnog sustava), uključujući smanjenje administrativnog opterećenja, poslovno okruženje i evaluaciju reformi.

Glavni prioriteti i rezultati

Pomoć iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. – 2020. temelji se na četiri ključna tematska područja (konkurentnost i internacionalizacija, socijalno uključivanje i zapošljavanje, ljudski kapital, održiva i učinkovita uporaba resursa) i dvije horizontalne dimenzije (povezane s reformom javne uprave i integriranim intervencijama na teritorijalnoj razini).

Financiranjem iz fondova unaprijedit će se poduzetništvo i poslovne inovacije (dijelom razvojem e-gospodarstva i poticanjem pristupa MSP-ova financijskim sredstvima i naprednim poslovnim uslugama) i povećati gospodarska konkurentnost poticanjem proizvodnje robe i usluga kojima se može trgovati. U skladu s time, očekuje se da će potporu dobiti gotovo 24 000 poduzeća, od čega bi njih otprilike 2 000 trebala biti novoosnovana poduzeća.

Zahvaljujući potpori iz europskih strukturnih i investicijskih fondova očekuje se da će potrošnja za istraživanje i razvoj iznositi 2,7 – 3,3 % BDP-a (2013. iznosila je 1,5 %), čime će se pridonijeti prijenosu znanja u području istraživanja i razvoja između akademske zajednice i poduzeća, jačanju sustava istraživanja i inovacija u poduzećima i razvoju poslovnog okruženja koje pogoduje inovacijama.

Poduzet će se mjere za smanjenje nezaposlenosti (očekuje se da će više od 80 000 tražitelja zaposlenja i neaktivnih osoba sudjelovati u mjerama olakšavanja pristupa zapošljavaju, a do 211 400 mladih imat će koristi od provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih), poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja i bolje usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, unaprjeđenje kvalifikacija i vještina aktivne radne snage i sprječavanje ranog prekida školovanja. Očekuje se da će se stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 – 64 godine povećati na 75 % (sa 65,4 % koliko je iznosila 2013.), stopa osoba u dobi od 30 – 34 godine koje su završile visoko ili jednakovrijedno obrazovanje trebala bi se povećati na 40 % (s 30 % 2013.), a očekuje se da će se stopa ranog prekida školovanja smanjiti na 10 % (s 18,9 % 2013.). Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ulagat će se i u smanjenje siromaštva poboljšanjem pristupa uslugama i podupiranjem socijalnog gospodarstva čime će se pridonijeti smanjenju broja osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili isključenosti za 200 000.

Sredstvima iz fondova podržat će se prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursima promicanjem energetske učinkovitosti i upravljanja prirodnim resursima. Očekuje se da će se time povećati udio obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije na 31 % (s 24,6 % koliko je iznosio 2013.), ograničiti povećanje emisije stakleničkih plinova koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama na + 1 % u odnosu na 2005. (–12 % 2013. 26 ) i povećati energetska učinkovitost u potrošnji primarne energije za 20 % u odnosu na 2005. (2013. je iznosila 24,6 %). Održivijom ribolovnom praksom poboljšat će se stanje morskih ekosustava i bioraznolikosti u vodnim tijelima i smanjiti neželjeni ulov za 10 % te će se povećati uzgoj u akvakulturi (+ 25 000 t).

Nadalje, financiranjem će se pridonijeti modernizaciji javne uprave izgradnjom kapaciteta i ulaganjima u razvoj ljudskih resursa i e-upravljanje.

U području poljoprivrede i ruralnog razvoja sredstvima iz fondova promicat će se prijenos znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu (oko 3 % ukupnog financiranja) i učinkovitost resursa te će se podupirati prelazak na gospodarstvo otporno na klimatske promjene s niskim emisijama ugljika u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva (22 % ukupnog financiranja iz EPFRR-a). Potporom MSP-ovima u sektorima poljoprivrede i ribarstva pridonijet će se održivom rastu te potpori pomorskom gospodarstvu i tržištima rada u obalnim zajednicama.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Očekuje se da će se ulaganja u okviru financijskih instrumenata programa kohezijske politike povećati više nego četverostruko u odnosu na prethodno programsko razdoblje, odnosno na više od 2,6 milijardi EUR. Njihovo bi se područje primjene trebalo proširiti s potpore konkurentnosti MSP-ova i urbanoj regeneraciji i na energetsku učinkovitost i obnovljive energije, gospodarenje vodama, potporu samozapošljavanju i mikropoduzećima te jačanju tržišta ulaganja s pomoću socijalnih inovacija i poduzetništva.

U regionalnim programima za kontinentalni Portugal predviđena je uporaba integriranih teritorijalnih ulaganja (ITI) koja će se razvijati kroz „paktove za razvoj i teritorijalnu koheziju” i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice s pomoću integriranih višesektorskih strategija lokalnog razvoja koje izrađuju i provode lokalne akcijske skupine i lokalne akcijske skupine za ribarstvo. Integriranim teritorijalnim ulaganjima u Lisabonu i Portu financirat će se integrirane mjere održivog urbanog razvoja nadopunjene posebnim osima u kontinentalnim regionalnim programima.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Nije ispunjeno 7 od 11 tematskih ex-ante uvjeta, od kojih se tri uvjeta mogu smatrati ključnima. Najozbiljniji slučaj odnosi se na zakonodavstvo koje je trenutačno na snazi i zbog kojeg nije moguće ispravno prenošenje direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Ostali neispunjeni ex-ante uvjeti odnose se na metodologiju određivanja cijena vode i prijevo. Za ispunjavanje tih uvjeta potrebno je iznijeti realističan i razrađen niz projekata. Provedba dogovorenih akcijskih planova pažljivo će se pratiti.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Koordinacija europskih strukturnih i investicijskih fondova unaprijedit će se u pogledu četiriju glavnih područja: integracije informacijskih sustava, mehanizama za redovito praćenje i izvješćivanje, sustava opće procjene i mreže za praćenje i evaluaciju te stvaranja jedinstvenog portala za pristup.

Osam programa kohezijske politike programi su koji se financiraju iz više fondova te kojima se kombinira uporaba EFRR-a/KF-a i ESF-a. U odnosu na Obzor 2020., COSME i Instrument za povezivanje Europe financirat će se komplementarne mjere, podizanje svijesti i osposobljavanje mogućih korisnika u cilju poticanja nacionalnih tijela na suradnju u tim programima.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Pojednostavnjenje postupaka za korisnike glavni je cilj modela upravljanja za programsko razdoblje 2014. – 2020., a portugalska nadležna tijela planiraju donijeti nacionalne propise s jednostavnijim pravilima i postupcima za sve fondove, više upotrebljavati pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova i ojačati posebni informacijski sustav (jedinstvena točka pristupa, bolje informiranje korisnika, elektronički obrasci).

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Rumunjskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Rumunjsko tržišno gospodarstvo u razvoju trinaesto je najveće gospodarstvo u EU-u prema paritetu kupovne moći. Samo 9,8 % proizvođača aktivno je u visoko/srednje visoko tehnološkim sektorima. Pristup financijskim sredstvima predstavlja problem, posebno za MSP-ove, zbog visokih cijena i kamatnih stopa. Državna potrošnja na istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a najniža je u EU-u, a broj MSP-ova koji se bave inovacijama unutar poduzeća i dalje se smanjuje u odnosu na prosjek EU-a. Internetske javne usluge relativno su zastarile, a zgrade imaju niske standarde energetske učinkovitosti. Stope recikliranja i odlaganja otpada daleko su ispod ciljeva EU-a, a zaostaje se i u provedbi direktiva o pitkoj vodi i gradskim otpadnim vodama. Drugi važni izazovi obuhvaćeni preporukama politika u okviru Europskog semestra koji su relevantni za intervencije iz europskih strukturnih i investicijskih fondova odnose se na promet i energiju, tržište rada, socijalno uključivanje, smanjenje siromaštva, pristup zdravstvenoj skrbi, ranjive skupine (posebno Rome), obrazovanje i osposobljavanje, administrativni kapacitet i pravosudni sustav.

Glavni prioriteti i rezultati

U okviru rasprava o sporazumu o partnerstvu i programima za Rumunjsku utvrđeni su jasniji prioriteti za ulaganja, povećano je financiranje za sektor istraživanja i inovacija, utvrđen je uravnoteženi pristup ulaganjima u promet te je poboljšana usklađenost ciljeva s nacionalnim ciljevima strategije Europa 2020. i preporukama politika iz Europskog semestra.

Ulaganjima koja premašuju 1 milijardu EUR povećat će se konkurentnost jačanjem veza između istraživanja, inovacija, područja pametne specijalizacije i konkurentnih sektora te poticanjem prijenosa tehnologije. Očekuje se da će se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova povećati kapacitet za sudjelovanje u istraživanjima na razini EU-a i potaknuti povećanje privatne potrošnje na istraživanja za 14 postotnih bodova (kao postotak BDP-a). Svrha je ulaganja iz programa udvostručiti opseg suradnje između inovativnih MSP-ova, istraživačkih organizacija i centara za prijenos tehnologije. Ulaganjem 0,53 milijarde EUR u informacijske i komunikacijske tehnologije iz fondova pridonijet će se udvostručavanju dodane vrijednosti sektora IT-a (u odnosu na BDP) i povećanju broja korisnika sustava e-vlade na 35 % stanovništva. Sredstvima od 3,12 milijardi EUR potpore za MSP-ove, poljoprivredna gospodarstva i zadruge, ribarska gospodarstva i gospodarstva akvakulture pridonijet će se modernizaciji, povećanju produktivnosti i stopa preživljavanja te restrukturiranju u poljoprivredi. Procjenjuje se povećanje proizvodnje u akvakulturi za gotovo 260 %. Izdvojit će se 10,9 milijardi EUR za ulaganja u energetsku učinkovitost, klimatske promjene i učinkovito korištenje resursima, od čega je 4,9 milijardi EUR dodijeljeno za očuvanje i zaštitu okoliša. Očekuje se da će se ulaganjima upola smanjiti potrošnja energije u stambenim zgradama, a za javnu rasvjetu za trećinu te da će se promicati klimatski pirhvatljiva urbana mobilnost. Nadalje, zemlja će postati čišća i potaknut će se učinkovito korištenje resursima smanjivanjem upola količine otpada na odlagalištima, povećanjem prikupljanja otpadnih voda, smanjenjem potrošnje vode i energije za navodnjavanje i podupiranjem ekološki i klimatski prihvatljivih praksi upravljanja zemljištem.

Ulaganjem od 6,13 milijardi EUR u mreže TEN-T i prometnu povezanost omogućit će se nadogradnja 400 km željeznica, izgradnja 325 km novih cesta i 9 km novih linija podzemne željeznice te skraćenje prosječnog trajanja putovanja cestom (za 42 %) i željeznicom (za 55 %). Osim toga, uložit će se 0,9 milijardi EUR u regionalnu cestovnu mrežu.

Ulaganjima u povećanje sudjelovanja u tržištu rada (2,2 milijarde EUR) koja su usmjerena na mlade koji nisu zaposleni, ne školuju se niti ne osposobljavaju te ostale ranjive skupine povećat će se stopa zaposlenosti na 70 %. Podržat će se i gospodarska diversifikacija u ruralnim područjima. Ukupno 3,4 milijarde EUR izdvojit će se za promicanje socijalnog uključivanja i borbu protiv siromaštva i diskriminacije, čime će se pomoći osobama u nepovoljnom položaju (uključujući Rome) da pristupe tržištu rada, poboljšati njihov zdravstveni status i položaj u društvu. Posebna pozornost posvetit će se osiguranju pristupa zdravstvenoj skrbi i uslugama koje se pružaju unutar zajednice te deinstitucionalizaciji djece i osoba s invaliditetom.

Ukupno 1,65 milijardi EUR uložit će se u smanjenje stope ranog prekida školovanja na 11,3 % i povećanje sudjelovanja u visokom obrazovanju na 26,7 %. Predviđa se potpora i za modernizaciju obrazovne infrastrukture. Općenito će ulaganjima u ljudski kapital biti obuhvaćeno najmanje 3,5 milijuna osoba.

Ulaganjem 0,8 milijardi EUR iz fondova pridonijet će se jačanju institucionalnog kapaciteta tijela javne vlasti, od čega će se 0,55 milijardi EUR uložiti u reformu javne uprave i pravosuđa.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Velik dio sredstava, tj. 517 milijuna EUR (gotovo četiri puta više nego u razdoblju 2007. – 2013.) uložit će se s pomoću financijskih instrumenata (uključujući inicijativu za MSP-ove koju provodi EIB). Cilj je tih ulaganja podržati MSP-ove, poljoprivredna gospodarstva i energetsku učinkovitost osiguravanjem vlasničkog kapitala, zajmova i jamstava za nova poduzeća i poduzeća u rastu.

Programima se osigurava 1,18 milijardi EUR potpore za održivi urbani razvoj, prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, zaštitu okoliša, regeneraciju zajednica u nepovoljnom položaju i poboljšanje infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje. U okviru fondova izdvojit će se 1 milijarda EUR za integrirana teritorijalna ulaganja za područje delte Dunava, odnosno područje s posebnim okolišnim i socioekonomskim izazovima. Osim toga, 880 milijuna EUR uložit će se u razvoj pod vodstvom zajednice za urbana i ruralna područja te područja koja ovise o ribolovu.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

U nekim područjima ulaganja još nisu dovršeni ili potpuno provedeni strateški dokumenti politika. Ulaganja u infrastrukturu temeljit će se na glavnom planu za promet, pregledu potreba zdravstvene infrastrukture i planovima za gospodarenje otpadom, a stabilnim poduzetničkim procesom otkrivanja ojačat će se veza između poduzeća i istraživanja i poticat će se inovacije. Dokumentima politike o socijalnom uključivanju, borbi protiv siromaštva i prijevremenom napuštanju školovanja, konsolidaciji javne uprave i poboljšanju zakonodavstva i postupaka u javnoj nabavi pridonijet će se provedbi preporuka politika iz Europskog semestra. Ocijenjeno je da nisu ispunjena tri ex-ante uvjeta koja se odnose na EFPR. Zahvaljujući akcijskim planovima sukladnost bi se trebala postići najkasnije do kraja 2016.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Ministarstvo za europske fondove upravlja sustavom za koordinaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su članovi upravljački odbor za sporazum o partnerstvu, tematski upravljački odbori i radne skupine, a u kojem sudjeluju resorna ministarstva, ustanove i dionici. Programima upravljaju tri ministarstva na nacionalnoj razini. Mjere za poboljšanje administrativnih kapaciteta sastoje se od optimizacije odluka o ulaganjima javnog sektora, povećanja transparentnosti, etike i integriteta te upravljanja ljudskim resursima.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Rumunjska se obvezala pojednostaviti smjernice za podnositelje zahtjeva, poboljšati zakonodavstvo o javnoj nabavi i pojednostaviti postupke javne nabave za privatne korisnike, primjenjivati pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova, pojednostaviti postupke za izdavanje građevinskih dozvola te pojednostaviti i racionalizirati upravne postupke. Pojednostavnjenje je trajna zadaća jedne od radnih skupina u okviru koordinacijskog mehanizma za sporazum o partnerstvu.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Slovačkoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Slovačka je dobro prebrodila gospodarsku krizu, ali predstoje joj važni izazovi. Ta zemlja mora ojačati svoje gospodarske kapacitete. Ona se nalazi među državama članicama s najvećim stopama dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Romi su marginalizirani, žive u oskudnim uvjetima i nisu dobro integrirani u obrazovni sustav i tržište rada. Mogućnosti za rast ograničene su zbog loše prometne infrastrukture i neučinkovitog tržišta energije. Intenzitet istraživanja i razvoja među najnižima je u EU-u. Slovačka zauzima relativno nisko mjesto na ljestvici u odnosu na nekoliko pokazatelja kvalitete poslovnog okruženja. Ti se izazovi odražavaju u preporukama politika danima u okviru Europskog semestra.

Glavni prioriteti i rezultati

Sredstvima iz fondova unaprijedit će se inovacijski kapaciteti i konkurentnost poduzeća, poboljšat će se uspješnost sustava istraživanja i inovacija te promicati suradnja između istraživačkih organizacija, ustanova visokog obrazovanja i poslovnog sektora. Ulaganjima od 1,8 milijardi EUR povećat će se potrošnja privatnog i javnog sektora na istraživanje i razvoj s 0,8 % na 1,2 % BDP-a. Sredstvima iz fondova aktivno se promiče potrošnja privatnog sektora na istraživanja i inovacije koja će se povećati s 0,3 % na 0,8 % BDP-a. Uvjetima povezanima s ulaganjima osigurava se bolje usmjeravanje inovacijskih alata.

Potporom za MSP-ove te poljoprivredna i ribarska gospodarstva u iznosu od 915 milijuna EUR povećat će se produktivnost i dodana vrijednost poslovnog sektora. Poslovno okruženje poboljšat će se pružanjem prilagođenih usluga poduzećima i mjerama za olakšavanje iskorištavanja novih ideja u gospodarske svrhe te poticanje osnivanja novih poduzeća. Ulaganjima u povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora obuhvatit će se 1 250 poljoprivrednih gospodarstava i 400 proizvođača hrane. Sredstvima iz EFPR-a povećat će se održivost ribarstva i akvakulture.

Sredstvima u iznosu od 737 milijuna EUR financirat će se inicijative za unaprjeđenje sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama i osigurati da učenici steknu odgovarajuće vještine. Ključna područja ulaganja su, među ostalim, kvalitetan predškolski odgoj i skrb, bolji ishodi učenja te uključivo i strukovno obrazovanje. Od toga će imati koristi više od 100 000 učenika i studenata.

Zapošljavanjem i socijalnim uključivanjem pružit će se osobama u teškoćama i osobama iz skupina u nepovoljnom položaju iste prilike kao i ostalima da pronađu ili zadrže posao i integriraju se u društvo. Povećat će se prilike na tržištu rada za otprilike 250 000 nezaposlenih osoba, posebno niskokvalificiranih i dugoročno nezaposlenih osoba, a veliki naglasak stavljat će se na suzbijanje nezaposlenosti mladih. Potporu će primiti 150 općina u kojima žive zajednice Roma u najnepovoljnijem položaju.

Ukupno 278 milijuna EUR uložit će se u učinkovitost javne uprave, uključujući u pravosudni sustav i provedbu zakona u cilju smanjenja regulatornog i administrativnog opterećenja i promicanja visokih standarda transparentnosti, integriteta i odgovornosti.

Više od 1 milijarde EUR ulaganja u gospodarstvo s niskim emisijama ugljika bit će usmjereno na povećanje energetske učinkovitosti u javnim i stambenim zgradama i poduzećima, promicanje učinkovitijih centralnih toplinskih sustava i razvoj akcijskih planova za niske emisije ugljika. Konačna potrošnja energije u javnim zgradama trebala bi se smanjiti za 279 milijuna kWh/godišnje. Ulaganjima će se podržati i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije s 10,4 % na 15,5 %.

Ulaganjem 805 milijuna EUR u IKT-ove ubrzat će se pokrivenost širokopojasnim pristupom i mrežama nove generacije brzine 30 Mb/s na 100 % u skladu s ciljem Digitalne agende, unaprijedit će se usluge za građane i poduzeća te povećati učinkovitost javne uprave.

Ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 3,7 milijardi EUR upotrijebit će se za dovršenje mreža TEN-T i povećanje prometne povezanosti. To će se postići izgradnjom 100 km novih autocesta i 125 km moderniziranih željeznica. Sredstvima iz fondova pridonijet će se i modernizaciji javnog prijevoza u odabranim gradovima i poboljšanju uvjeta plovidbe unutarnjim plovnim putevima, uključujući modernizaciju luke u Bratislavi. Ulaganjem gotovo 1,5 milijardi EUR pridonijet će se izgradnji ekološke infrastrukture, zaštiti okoliša i promicanju učinkovitog korištenja resursima. Od unaprjeđenog sustava pročišćavanja otpadnih voda imat će koristi više od 200 000 dodatnih osoba, a više od 12 000 stanovnika obuhvatit će se mjerama za zaštitu od poplava. Napori za osiguranje održivog korištenja prirodnim resursima i zaštitu bogate slovačke bioraznolikosti bit će usmjereni na izbjegavanje napuštanja 1,2 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta. Ekološki i klimatski prihvatljive prakse upravljanja zemljištem podržat će se za 21 % poljoprivrednog zemljišta.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Planira se više nego peterostruko povećanje upotrebe financijskih instrumenata u odnosu na početnu dodjelu iz prethodnog programskog razdoblja, tj. na otprilike 455 milijuna EUR. Većina te potpore dodijelit će se za MSP-ove, energetsku učinkovitost te ekološku i prometnu infrastrukturu. Trebalo bi istražiti ima li prostora za proširenje primjene instrumenata na sektore istraživanja i inovacija te IKT-a, uključujući širokopojasnu infrastrukturu.

Posebnim programima osigurat će se iskorištavanje teritorijalnih instrumenata. Sredstva u iznosu od 890 milijuna EUR, većinom namijenjena povećanju pristupa učinkovitim i visokokvalitetnim javnim uslugama te sigurnom i ekološki prihvatljivom regionalnom prijevozu, ulagat će se s pomoću regionalnih integriranih teritorijalnih ulaganja. Nadalje, otprilike 368 milijuna EUR uložit će se u održivi urbani razvoj. Lokalna partnerstva ojačat će se lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice. Ulaganjima javnog sektora u iznosu od 200 milijuna EUR stvorit će se otprilike 1 500 radnih mjesta podupiranjem MSP-ova u ruralnim područjima u okviru strategija lokalnog razvoja.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Strateške okvire za određena područja ulaganja (npr. istraživanje) koji još nisu dovršeni potrebno je dovršiti u skladu s dogovorenim akcijskim planovima. Akcijski planovi doneseni su kao potpora provedbi preporuka politika iz Europskog semestra. Mehanizmom za praćenje provedbe mjera iz Akta o malim poduzećima pridonijet će se promicanju poduzetništva. Projekti će se djelotvornije provoditi na temelju planova za gospodarenje otpadom i lgavnih regionalnih prometnih planova.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Za koordinaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova nadležno je Središnje koordinacijsko tijelo Ureda vlade. Smanjen je broj tijela uključenih u provedbu u cilju usklađivanja provedbe. Analizom administrativnih kapaciteta utvrđena su područja (posebno javna nabava, zakonodavstvo u području zaštite okoliša i aktivnosti suzbijanja prijevara) za daljnji razvoj i unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Slovačka se obvezala pojednostaviti i uskladiti odabir operacija, pojednostaviti izvješćivanje o izdacima projekta, osigurati jedinstvenu mrežu tijela koja pružaju savjetodavne i informacijske usluge i ažurirati postojeće informacijske sustave u skladu s načelima e-kohezije u cilju smanjenja administrativnog opterećenja korisnika.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Sloveniji

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Nakon ukupnog smanjenja za više od 9 % između 2008. i 2013. procjenjuje se da je realni BDP 2014. porastao za 3,0 %. Oporavak ulaganja većinom je potaknut sufinanciranjem izgradnje infrastrukture iz fondova EU-a, dok su ulaganja iz privatnog sektora i dalje ograničena. Očekuje se da će realni BDP u razdoblju 2015. – 2016. porasti u prosjeku za 2,2 %. Stopa nezaposlenosti i dalje je ispod prosjeka EU-a te se očekuje da će i dalje padati. Međutim, tržište rada i dalje je suočeno sa strukturnim izazovima u obliku dugoročne nezaposlenosti i niske stope zaposlenosti niskokvalificiranih i starijih radnika.

Glavni prioriteti i rezultati

Unaprijedit će se inovacije i konkurentnost u slovenskom gospodarstvu jačanjem infrastrukture za istraživanje i inovacije te kapaciteta za izvrsnost. Zahvaljujući ulaganjima koja premašuju 485 milijuna EUR, očekuje se rast javne i privatne potrošnje na istraživanje i razvoj u odnosu na BDP sa 2,6 % (2012.) na 3 %. Procjenjuje se i da će se udio poduzeća koja se aktivno bave inovacijama povećati za 8,5 % u razdoblju do 2023. Ulaganjima više od 72 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u širokopojasni pristup povećat će se pokrivenost i omogućiti uravnoteženiji regionalni razvoj omogućavanjem povezivanja više od 20 000 dodatnih kućanstava na nove širokopojasne mreže najmanje brzine od 100 Mb/s.

Potporom MSP-ovima (uključujući u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi) u iznosu od 774 milijuna EUR pridonijet će se boljim poduzetničkim aktivnostima, povećanoj produktivnosti i većoj dodanoj vrijednosti poduzeća. Cilj je financiranja iz fondova dodatno poboljšati poslovno okruženje jačanjem usluga za poduzeća i osiguravanjem lakšeg pristupa financiranju. Potporu će dobiti otprilike 7 500 poduzeća te se očekuje stvaranje 1 000 radnih mjesta. Očekuje se da će od ulaganja u tehnologiju, prilagodbu učincima klimatskih promjena, dobrobit životinja i vodnu i energetsku učinkovitost imati koristi otprilike 3,4 % poljoprivrednih gospodarstava. Dodatnih 3,5 % primit će potporu u okviru mjera za mlade poljoprivrednike i strukturne prilagodbe.

U pogledu ciljeva koji se odnose na energetiku i klimatske promjene, sredstvima u iznosu od 281 milijuna EUR izdvojenima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova osigurat će se ulaganja za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za povećanje energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije. Godišnja potrošnja primarne energije u javnim zgradama smanjit će se za 23 GWh/godišnje, a udio obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji energije povećat će se na najmanje 25 % do 2020. Uzimajući u obzir rastući broj prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, 289 milijuna EUR namijenjeno je za sprječavanje rizika i upravljanje rizikom, pri čemu će otprilike 38 000 osoba imati koristi od mjera zaštite od poplava.

Nadalje, gotovo 615 milijuna EUR uloženo je u zaštitu okoliša i učinkovito i održivo korištenje resursima. Sredstvima iz fondova pridonijet će se unaprjeđenju infrastrukture u vodnom sektoru, povećat će se održivost ribarstva i akvakulture, očuvati bioraznolikost i morski ekosustavi i unaprijediti urbano okruženje. Zahvaljujući intervencijama iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dodatnih 120 000 osoba imat će koristi od bolje opskrbe vodom, a 100 000 od unaprijeđenog pročišćavanja otpadnih voda. Velik broj ugovora s naglaskom na poljoprivredno-okolišne i klimatske uvjete bit će usmjeren na poboljšanje gospodarenja vodama za otprilike 25 % poljoprivrednog zemljišta i na sprječavanje erozije tla i poboljšanje upravljanja tlom za više od 27 % poljoprivrednog zemljišta.

Ulaganjem od više od 262 milijuna EUR iz fondova pridonijet će se uklanjanju nedostataka u mreži TEN-T i povećanju održivosti i kvalitete prometne infrastrukture. Poseban se naglasak stavlja na jačanje konkurentnosti željezničke infrastrukture (25 km nadograđenih željeznica u mreži TEN-T) i poboljšanje regionalne mobilnosti (bolja pristupačnost i kraće trajanje putovanja).

Izdvojeno je više od 370 milijuna EUR za potporu održivom i kvalitetnom zapošljavanju inicijativama od kojih će imati koristi gotovo 49 000 sudionika, a posebno dugoročno nezaposleni, nekvalificirani radnici, stariji radnici i mladi. Nadalje, sredstvima iz fondova promicat će se aktivno i zdravo starenje. Daljnjim ulaganjima u iznosu od 239 milijuna EUR u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za stjecanje vještina i cjeloživotno učenje omogućit će se da gotovo 43 000 sudionika steknu nove sposobnosti i/ili veću razinu obrazovanja, a više od 59 000 sudionika moći će sudjelovati u programima specijalizacije/prekvalifikacije. Osim toga, ulaganjima će se rješavati pitanje neusklađenosti ponude i potražnje vještina te osigurati raširenija uporaba IKT-a.

Siromaštvo, socijalna isključenost i diskriminacija uklonit će se promicanjem socijalnog uključivanja, socijalnog poduzetništva i odgovarajuće infrastrukture te pružanjem pristupačnih i visokokvalitetnih usluga osobama iz ranjivih skupina. Ulaganjima u preventivne programe u iznosu od 262 milijuna EUR bit će obuhvaćeno 19 000 osoba iz ranjivih ciljnih skupina.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 62 milijuna EUR podržat će se ulaganja u izgradnju institucionalnih kapaciteta u javnom sektoru i u učinkovitost javne uprave te u javne službe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju provedbe reformi, boljih propisa i dobrog upravljanja. Time će se obuhvatiti potpora povećanju učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem Slovenija će više nego utrostručiti sredstva za financijske instrumente, koja će iznositi otprilike 449 milijuna EUR. Većina potpore bit će usmjerena na financijske potrebe MSP-ova, posebno za istraživanja, razvoj i inovacije te (u manjoj mjeri) energetsku učinkovitost.

Gradska tijela uložit će 107 milijuna EUR iz EFRR-a s pomoću integriranih teritorijalnih ulaganja (ITI). Istaknuti prioriteti za ITI su urbana regeneracija, održiva urbana mobilnost i energetska učinkovitost. Lokalna partnerstva jačat će se lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice kojim će biti obuhvaćeno 66 % ruralnog stanovništva. Sredstva iz EFPR-a uložit će se u razvoj i poslovne mogućnosti lokalnih ribolovnih zajednica i jačanje ekološke imovine u ribarstvu i akvakulturi.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Ex-ante uvjeti / strategije za određena područja ulaganja, posebno zdravlje, promet i pametnu specijalizaciju, uključujući specifične ex-ante uvjete za EFPR o izvješćivanju o ribolovnom kapacitetu, nisu dovršeni i treba ih dostaviti u skladu s dogovorenim akcijskim planovima. Planovima su obuhvaćena i horizontalna pitanja kao što su javna nabava i zakonodavstvo u području zaštite okoliša te potpora provedbi preporuka politika danih u okviru Europskog semestra.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

U razdoblju 2014. – 2020. postojat će samo jedan program financiran sredstvima iz više fondova za provedbu kohezijske politike u Sloveniji. Svi će se fondovi koordinirati na razini sporazuma o partnerstvu. Tehnička pomoć upotrebljavat će se za povećanje kapaciteta nacionalne uprave.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Godišnjom provedbom akcijskih planova pridonijet će se usklađivanju projekata. Predviđena je uporaba pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova, ako je primjenjivo.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Španjolskoj

Gospodarski i društveni izazovi

Tradicionalni španjolski model rasta (koji se temelji na graditeljstvu, turizmu i ostalim aktivnostima niske dodane vrijednosti čija produktivnost stagnira) pokazao je da ima svoja ograničenja. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova treba se podržati prelazak na model razvoja koji se više temelji na znanju, koji je inovativan, kojim se manje intenzivno upotrebljavaju resursi te istovremeno smanjuje jaz nejednakosti koji se proširio uslijed krize. Glavni izazovi su povećanje produktivnosti i konkurentnosti te poticanje zapošljavanja, posebno mladih, u okviru fiskalne konsolidacije. Iako je financijska pomoć EU-a isplaćena u lipnju 2012. uspješno zaključena u siječnju 2014., MSP-ovi još imaju ograničeni pristup kreditima.

Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijet će se provedbi mnogih preporuka politike iz Europskog semestra, npr. ulaganjem u ljudski kapital (posebno mlade) za osobe koje ulaze na tržište rada, omogućavanjem lakšeg pristupa financijama za MSP-ove i provedbom nove nacionalna strategije za istraživanje, razvoj i inovacije. U ta su područja usmjerena znatna sredstva (75 % iz ESF-a i više od 30 % iz EFRR).

Glavni prioriteti i rezultati

Povećanje sudjelovanja na tržištu rada i produktivnosti radne snage, unaprjeđenje obrazovanja, osposobljavanja i politika socijalnog uključivanja s posebnim naglaskom na mlade i ranjive skupine. Glavni su prioriteti ulaganje u ljudski kapital i pomaganje osobama da pristupe tržištu rada, s posebnim naglaskom na poslove za mlade. Unaprijedit će se sustavi obrazovanja i osposobljavanja (uključujući strukovno obrazovanje) kako bi mladi mogli steći odgovarajuće vještine. Više prilika za zaposlenje ponudit će se osobama u teškoćama ili onima iz skupina u nepovoljnom položaju. Očekuje se da će se sredstvima u iznosu većem od 10,8 milijardi EUR pridonijeti povećanju stope zaposlenosti (s 59,3 % koliko je iznosila 2012. na 74 % 2020.), smanjiti stopa prijevremenog napuštanja školovanja (s otprilike 24,9 % koliko je iznosila 2012. bliže prema cilju od 15 % 2020.) te za 1,5 milijuna smanjiti broj osoba koje su u opasnosti od siromaštva ili isključenosti.

Podupiranje prilagodbe proizvodnog sustava aktivnostima veće dodane vrijednosti u cilju jačanja konkurentnosti MSP-ova (uključujući u poljoprivredi i ribarstvu). Potpora za MSP-ove uključivat će mjere za poticanje poduzetništva i novih poduzeća, za povećanje konkurentnosti poduzeća te za bolje sudjelovanje u aktivnostima veće dodatne vrijednosti (uključujući IKT) u cilju postizanja veće prisutnosti na međunarodnim tržištima. Prioritet će biti olakšavanje pristupa financijama. Prometni sustav u manje razvijenim i tranzicijskim regijama racionalizirat će se kako bi se njime podržale gospodarske aktivnosti. Više od 9,4 milijarde EUR uložit će se u osiguravanje pristupa internetu brzine 30 Mb/s za 100 % stanovništva (59 % 2013.) i u znatno povećanje broja izvoznih poduzeća. Procjenjuje se da će se 15 000 mladih zaposliti u primarnom sektoru, a 5 % poljoprivrednih gospodarstava restrukturirat će se i modernizirati.

Promicanje poslovnog okruženja povoljnog za inovacije i jačanje istraživanja, razvoja i inovacija. Naglasak se stavlja na istraživanje, razvoj i inovacije te na IKT, uključujući javno-privatna partnerstva i prijenos tehnologije, posebno u korist MSP-ova. Sva ulaganja u infrastrukturu za istraživanje i razvoj podliježu četirima kumulativnim uvjetima: i. uklapaju se u odgovarajuću strategiju istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju, ii. otvaraju put prema izvrsnosti, iii. imaju dokazanu konkurentsku prednost; iv. imaju pozitivan socioekonomski učinak. Od ključne će važnosti biti razvoj ljudskog kapitala obrazovanjem i osposobljavanjem, uključujući visoko obrazovanje, suradnjom s poduzećima i povećanjem količine privatnih ulaganja. Očekuje se da će se ulaganjem u iznosu od gotovo 5,7 milijardi EUR udio koji privatni sektor izdvaja za financiranje istraživanja i razvoja povećati s 45,6 % (2012.) na 60 % do 2020., čime bi otprilike 25 % španjolskih poduzeća s više od 10 zaposlenika uvelo tehnološke inovacije (u odnosu na 13,22 % iz razdoblja 2010. – 2012.). Ulaganjima će se pridonijeti učinkovitosti pravosudnog sustava na temelju potpore razvoju e-pravosuđa.

Učinkovitije korištenje prirodnim resursima, među ostalim razvojem potencijala plavog gospodarstva. Neće se podupirati samo energetska učinkovitost i obnovljiva energija već i čisti gradski prijevoz i ciljana ulaganja u zaštitu okoliša. Promicat će se održivo ribarstvo i akvakultura te će se unaprijediti morski ekosustavi i bioraznolikost u vodnim tijelima. Ulaganjima više od 10,4 milijarde EUR očekuje se znatno smanjenje potrošnje energije u zgradama i poduzećima. Procjenjuje se i da će 14 % poljoprivrednih i šumarskih površina biti pokriveno ugovorima o upravljanju za podupiranje bioraznolikosti.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Španjolska planira izdvojiti gotovo 1,5 milijardi EUR za financijske instrumente, što je znatno povećanje u odnosu na prethodno razdoblje. Od toga će se 800 milijuna EUR uložiti s pomoću inicijative za MSP-ove. Međutim, trebalo bi istražiti mogućnost uporabe financijskih instrumenata za daljnja ulaganja u IKT, zaštitu okoliša, prometnu infrastrukturu i energetsku učinkovitost, posebno u regijama koje još moraju isplanirati način uporabe financijskih instrumenata.

Više od 970 milijuna EUR uložit će se u integrirane mjere održivog urbanog razvoja kojima će se obuhvatiti nekoliko tematskih ciljeva te koje će biti uključene u odgovarajuće strategije urbanog razvoja. Integrirana teritorijalna ulaganja upotrebljavat će se u najmanje pet slučajeva. 31 Više od 900 milijuna EUR usmjerit će se kroz lokalni razvoj pod vodstvom zajednica. 32

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Neki od tematskih ex-ante uvjeta još nisu ispunjeni, uglavnom oni koji se odnose na vodu, otpad, promet i zapošljavanje. Međutim, uspostavljeni su odgovarajući akcijski planovi.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Europski strukturni i investicijski fondovi koordiniraju se primjenom posebnih struktura (odbori za koordinaciju, evaluaciju i praćenje) i tematskih mreža (za komunikaciju, istraživanje i inovacije, urbani razvoj, zaštitu okoliša, jednake mogućnosti, socijalno uključivanje, ruralna pitanja i ribarstvo).

Sustav provedbe je pojednostavnjen i obuhvaća manji broj posredničkih tijela, zasebna nacionalna i regionalna posrednička tijela i izdatke u različitim programima EFRR-a te rašireniju uporabu e-uprave.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Znatno će se proširiti uporaba paušalnih iznosa i pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova u skladu s propisima.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Švedskoj

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Švedski BDP i zaposlenost rastu zahvaljujući većoj domaćoj potražnji. Potrošnja kućanstava povećala se zbog niskih kamatnih stopa, rasta raspoloživog prihoda i ekspanzivne fiskalne politike. Državna potrošnja raste zbog veće potrošnje na integraciju migranata, obrazovanje i skrb za starije. Švedska je ostvarila ograničeni napredak u provedbi preporuka politike u okviru Europskog semestra. Unatoč relativno skromnoj gospodarskoj aktivnosti, zaposlenost se posljednjih godina posebno povećala. Stopa zaposlenosti, koja je među najvišima u EU-u, dobro se oporavila od financijske krize i već se nalazi na razini prije krize. Unatoč tomu, zbog rasta radne snage, nezaposlenost se nekoliko godina zadržava na razini od 8 %. Trajni izazov za švedsko tržište rada bolja je integracija velikog broja osoba koje su gospodarski i socijalno ranjive. Iz analize se može zaključiti da je Švedska u vrlo dobrom položaju i da je već ostvarila većinu ciljeva strategije Europa 2020., a osim toga već si je postavila još ambicioznije ciljeve.

Glavni prioriteti i rezultati

Švedska se odlučila usredotočiti na sljedeće prioritete koji su usko povezani sa ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast: 1. poticanje konkurentnosti, znanja i inovacija, 2. jačanje održive i učinkovite uporabe resursa za održivi rast i 3. unaprjeđenje zapošljavanja, zapošljivosti i pristupa tržištu rada.

Istraživanje, razvoj i inovacije podupirat će se ulaganjima u iznosu od 330 milijuna EUR, čime će se Švedskoj osigurati vodeća uloga u inovacijama. Programima će se pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja za istraživanje i inovacije u cilju jačanja interakcije između istraživanja i industrije, povećanja sposobnosti poduzeća za stavljanje proizvoda na tržište i daljnjeg poticanja inovacija. Švedska će se koristiti europskim strukturnim i investicijskim fondovima za provedbu strategija pametne specijalizacije u svih osam regija uključujući više od 5600 poduzeća koja će surađivati s istraživačkim institutima u svojim područjima izvrsnosti i dobiti potporu iz fondova europskih strukturnih i investicijskih fondova za stavljanje novih proizvoda na tržište. Ukupno 200 milijuna EUR uložit će se u prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika u svim sektorima.

Europski strukturni i investicijskih fondovi imaju važnu ulogu povećanja konkurentnosti MSP-ova ulaganjima u iznosu od 500 milijuna EUR u sve sektore, uključujući poljoprivredu i ribarstvo. Nadalje, 250 milijuna EUR uložit će se u jačanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i njihove uporabe, uglavnom na sjeveru zemlje.

Sredstva iz fondova ulagat će se i u poboljšanje zapošljivosti, posebno nezaposlenih mladih osoba i useljenika, ali i u pomoć zaposlenim osobama da izbjegnu (dugoročnu) nezaposlenost. Sredstvima u iznosu od 818 milijuna EUR, uključujući 44 milijuna EUR iz Inicijative za zapošljavanje mladih, podržat će se zapošljivost, socijalna kohezija i stvaranje radnih mjesta. Procjenjuje se da će te mjere imati izravan učinak na profesionalan i društveni život najmanje 300 000 građana. Procjenjuje se da će se pomoć primiti najmanje 40 000 nezaposlenih mladih osoba diljem Švedske, a u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih pružit će se dodatne usluge za 20 000 mladih.

U području okoliša, sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova bit će usmjerena na obnovu, očuvanje i jačanje ekosustava, posebno onih u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Više od 28 % poljoprivrednog zemljišta u Švedskoj bit će obuhvaćeno ugovorima za bioraznolikost, a otprilike 33 % ugovorima za bolje gospodarenje vodama. Sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u području ribarstva prvo će se podržati provedba revidirane zajedničke ribarstvene politike (uključujući zabranu odbacivanja ulova) i ostalih mjera poduzetih za zaštitu i obnovu morskog okoliša. Kao odgovor na potrebu za inovacijama u ruralnim područjima, Švedska će provoditi Europsko inovacijsko partnerstvo kao način za širenje rezultata istraživanja među poljoprivrednicima i ruralnim poduzećima, a planira i otvoriti otprilike 170 000 mjesta za tečajeve osposobljavanja. Švedska očekuje i da će se iz fondova financirati stvaranje 3 400 poslova u ruralnim područjima izvan poljoprivrednog sektora i povećati pristup uslugama i infrastrukturi za otprilike 43 % stanovništva u ruralnim sredinama.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Financijski instrumenti više će se upotrebljavati u programskom razdoblju 2014. – 2020., čime će se sredstva izdvojena iz EFRR-a povećati na 133 milijuna EUR, odnosno za 80 % u usporedbi s razdobljem 2007. – 2013. Planiraju se tri vrste financijskih instrumenata: osam regionalnih fondova poduzetničkog kapitala za potporu MSP-ovima, „fond fondova” za podupiranje fondova privatnog poduzetničkog kapitala i nacionalni „zeleni fond” za promicanje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Švedska se koristi potporom iz EFRR-a samo za vlasničke instrumente za opću potporu MSP-ovima i potporu energetskom sektoru.

Programima će se osigurati iskorištavanje teritorijalnih instrumenata. Tri programa EFRR-a uključuju provedbu strategija održivog urbanog razvoja, a u jednom od njih primjenjuje se pristup integriranog teritorijalnog ulaganja. Sredstva iz fondova ulagat će se u lokalni razvoj. Više od 50 % ruralnog stanovništva primat će potporu u okviru strategija lokalnog razvoja koje će provoditi 50 lokalnih akcijskih skupina u cijeloj državi. Lokalna partnerstva u ruralnim, urbanim i posredničkim područjima, kao i veze između ruralnih i urbanih područja, ojačat će se posebnim nacionalnim programom koji se financira iz više fondova, odnosno EFRR-a i ESF-a, a usmjeren je isključivo na lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Švedska ispunjuje sve relevantne ex-ante uvjete osim uvjeta o energetskoj učinkovitosti i općeg uvjeta o statističkim sustavima i pokazateljima rezultata za operativne programe lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Glavni operativni koordinacijski alat za sve europske strukturne i investicijske fondove bit će „Fondsamordningsgruppen” („Koordinacijska skupina fonda”) čija će uloga biti osigurati nužnu suradnju između nacionalnih tijela za upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima, odnosno Agencije za regionalni i gospodarski rast, švedskog Vijeća za ESF i švedskog odbora za poljoprivredu.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Kao važan korak prema pojednostavnjenju, upravljačka tijela već dopuštaju korisnicima da projektima upravljaju na elektroničkoj razini. Potpuno elektroničko upravljanje provedbom europskih strukturnih i investicijskih fondova bit će dovršeno 2016. Za ESF-ove će se koristiti nove pojednostavnjene mogućnosti financiranja troškova za korisnike na temelju delegiranog akta koji je Komisija donijela 9. srpnja 2015.

1. Europski strukturni i investicijski fondovi u Ujedinjenoj Kraljevini

Gospodarski i društveni izazovi u kontekstu ESIF-ova

Gospodarstvo UK-a naraslo je 2014. za 2,8 %, što je najbolji rezultat od 2006. Tijekom 2015. predviđa se da će gospodarstvo UK-a porasti za 2,5 %. Stopa zaposlenosti (73,5 %) najviša je dosad zabilježena stopa. Nezaposlenost (5,5 %) je na najnižoj razini već gotovo sedam godina te se i dalje smanjuje.

Tržište rada u UK-u općenito dobro funkcionira, ali produktivnost radne snage sporo raste. Razine osnovnih vještina niže su nego u usporedivim zemljama, a tržište rada u UK-u obilježeno je nedovoljnom zaposlenošću, malim brojem radnih sati određenih skupina i niskom stopom prelazaka. Siromaštvo djece i kućanstva s niskim prihodima izazovi su koji bi se mogli pogoršati promjenama koje su uvedene u pogledu poreznih olakšica, a to bi moglo utjecati i na poticaj za rad.

Niska produktivnost jedan je od glavnih problema UK-a. Europskim strukturnim i investicijskim fondovima mogu se riješiti brojni izazovi koji utječu na produktivnost intenzitetom kapitala i ulaganjima u istraživanje i razvoj (pametan rast) te obrazovanje i vještine (uključiv rast). UK već ulaže znatna nacionalna sredstva u ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. uzimajući u obzir odgovarajuće preporuke politike dane u okviru Europskog semestra. Iako se zalaže za opće ciljeve politike, UK se nije obvezao ostvariti ciljeve strategije Europa 2020., uključujući one koji se odnose na stopu zaposlenosti, razinu potrošnje za istraživanje i razvoj, prijevremeno napuštanje školovanja i sudjelovanje u visokom obrazovanju.

Glavni prioriteti i rezultati

U razdoblju 2014. – 2020. sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od više od 16 milijardi EUR izravno će se pridonijeti strategiji Europa 2020. Očekuje se da će se ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 1,6 milijardi EUR privući više privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije (127,5 milijuna EUR).

Ukupno 266 milijuna EUR uložit će se u poboljšanje infrastrukture IKT-a u cilju uklanjanja jasnih nedostataka na tržištu i uvođenja planiranih inicijativa za povećanje stope i kvalitete lokalnog rasta te povećanje korištenja IKT-om u poduzećima.

Ulaganjima u iznosu od 2,4 milijarde EUR podržat će se MSP-ovi uklanjanjem prepreka rastu kao što su pristup financijama, poslovno savjetovanje, razvoj dobavljačkog lanca i sektorska potpora (uključujući sektore poljoprivrede, ribarstva i akvakulture). Poboljšavanje pristupa financijama ključni je prioritet, posebno uzimajući u obzir manjak sredstava za ulaganja u mnogim dijelovima UK-a.

Sredstvima u iznosu od 1,4 milijarde EUR pridonijet će se razvoju tržišta tehnologija, roba i usluga s niskom emisijom ugljika (npr. podupiranjem inovacija, suradnjom s dobavljačkim lancima, financijskim instrumentima i poticanjem promjene u načinima prijevoza), potaknut će se energetska učinkovitost (uključujući energetsku učinkovitost u poduzećima i industrijskim postupcima) i poboljšati potrošnja energije u otprilike 15 500 kućanstava. Sredstva će se uložiti u proizvodnju 45 158 MW dodatne obnovljive energije podupiranjem posebnih rješenja s niskim emisijama ugljika (npr. pametni gradovi i održiva mobilnost), ekološki prihvatljivog javnog prijevoza s niskim emisijama ugljika i iskorištavanjem potencijala izvora energije mora.

Otprilike 4,5 milijardi EUR uložit će se u provedbu politika povezanih s klimatskim promjenama i ostvarivanje prioriteta održive obrade tla i upravljanja njime s pomoću ciljanih poljoprivredno-ekoloških i klimatskih mjera i upravljanjem rizicima povezanima s poplavama i erozijom obale. Sredstvima iz fondova pridonijet će se održivom razvoju ribarstva i akvakulture. Unaprijedit će se morski ekosustav i bioraznolikost u vodnim tijelima. Procjenjuje se da bi se s pomoću fondova mogle smanjiti emisije stakleničkih plinova za 554 048 t ekvivalenta CO2 godišnje.

Ulaganjem više od 360 milijuna EUR omogućit će se bolje funkcioniranje mreže TEN-T u manje razvijenim regijama.

Udio ESF-a u programima europskih strukturnih i investicijskih fondova iznosi 45,9 % (5 148 691 817 EUR). Inicijativa za zapošljavanje mladih bit će dostupna u središnjem Londonu (Inner London) i područjima Merseyside, Tees Valley & Durham, West Midlands, South West Scotland te gradovima Kingston upon Hull, City of Thurrock, Nottingham i Leicester.

Glavni prioriteti operativnih programa UK-a su uklanjanje prepreka za ulazak na tržište rada, zadržavanje zaposlenja ili napredovanje na poslu, uključujući osiguravanjem osposobljavanja za stjecanje vještina i pružanjem potpore, posebno posvećujući pažnju prelascima iz nezaposlenosti u zaposlenje. Poseban naglasak bit će na osobama u nepovoljnom položaju i mladima. UK izdvaja 1,1 milijun EUR iz ukupnog iznosa ESF-a od 5,1 milijuna EUR za socijalno uključivanje, borbu protiv siromaštva i diskriminacije.

Očekivani rezultati su među ostalim veći udio inovativnih poduzeća (među ostalim uspostavom više veza između MSP-ova i akademskih ustanova te planiranim sudjelovanjem British Business Bank), bolji pristup širokopojasnom pristupu internetu velike brzine i njegova upotreba u skladu s Digitalnom agendom EU-a, potpora prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, veća održivost u upravljanju tlom u poljoprivredi i šumarstvu, smanjenje razine neaktivnosti među mladima i dugoročno nezaposlenima i povećanje razine osposobljavanja i vještina.

Uporaba financijskih instrumenata i teritorijalnih alata

Sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova upotrebljavat će se za poboljšanje pristupa MSP-ova financijskim sredstvima povećanjem ponude financiranja u slučaju nedostataka na tržištu i uspostavom usluga podrške. Konkretni prijedlozi za buduću uporabu financijskih instrumenata još nisu zaključeni jer su ex-ante procjene još u tijeku. Međutim, dosadašnji pokazatelji upućuju na to da će UK povećati svoja izdvojena sredstva za financijske instrumente za otprilike 50 % u odnosu na prethodno programsko razdoblje, odnosno, na više od 1 milijarde EUR. Većina tih sredstava upotrijebit će se kao potpora za MSP-ove, inovaciju i energetiku. Osim toga, u programima ima prostora za istraživanje uporabe financijskih instrumenata za osiguravanje širokopojasne i okolišne infrastrukture.

Teritorijalna pitanja. Najmanje 5,4 % izdvojenih sredstava iz EFRR-a uložit će se u održivi urbani razvoj u gradovima i ključnim gradskim regijama u Engleskoj. Najmanje 5 % ukupnog doprinosa EPFRR-a programima ruralnog razvoja u UK-u predviđeno je za program LEADER. Sredstva u iznosu od 48,5 milijuna EUR iz EFRR-a i 58,3 milijuna EUR iz ESF-a predviđena su za potporu lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice u Engleskoj. Integrirana teritorijalna ulaganja upotrebljavat će se za provedbu održivog urbanog razvoja i kao alat za integrirani pristup ulaganjima u manje razvijenoj regiji Cornwall i na otočju Scilly. I strategija za morski bazen Atlantskog oceana bit će vrijedan izvor inspiracije za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ključne informacije

2. Preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova

Detaljna procjena općih i tematskih ex-ante uvjeta izvršena je na razini programa zbog decentralizirane strukture uprave u UK-u. Ispunjeni su svi opći i tematski ex-ante uvjeti.

3. Upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima

Kako bi se u potpunosti ostvarile koristi sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, upotrijebit će se niz komplementarnih instrumenata EU-a (Obzor 2020.) i nacionalnih instrumenata politika. UK je uspostavio mehanizme kojima će se osigurati koordinacija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata EU-a te nacionalnih instrumenata.

4. Pojednostavnjenje za korisnike

Upravljačka tijela razvijaju mehanizme za osiguranje djelotvornog smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike i administratore, uključujući raširenijom uporabom paušalnih iznosa i pojednostavnjenih mogućnosti financiranja troškova.

(1)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Austrija.

(2)

 Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Belgija.

(3)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Bugarska.

(4)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Hrvatska.

(5)

 Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Cipar.

(6)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Češka.

(7)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Danska.

(8)

 Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Estonija.

(9)

 Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Finska.

(10)

 To je zbroj ukupnih odgovarajućih zajedničkih pokazatelja ostvarenja u programima kojima se pridaje vrijednost za ovaj pokazatelj.

(11)

To je zbroj ukupnih odgovarajućih zajedničkih pokazatelja ostvarenja u programima kojima se pridaje vrijednost za ovaj pokazatelj.

(12)

Europski socijalni fond, Inicijativa za zapošljavanje mladih i tehnička pomoć.

(13)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Francuska.

(14)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Njemačka.

(15)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Grčka.

(16)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Mađarska.

(17)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Irska

(18)

Uključujući 14 670 000 EUR prebačenih iz prvog stupa (zbog određivanja gornje granice).

(19)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Italija.

(20)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Latvija.

(21)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Litva.

(22)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Luksemburg.

(23)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Malta.

(24)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Nizozemska.

(25)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Poljska.

(26)

podaci za 2012.

(27)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Portugal.

(28)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Rumunjska.

(29)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Slovačka.

(30)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Slovenija.

(31)

Plavi ITI (Atlantska strategija), Mar Menor (Murcia), Cádiz, Extremadura, Teruel.

(32)

Uglavnom u ruralnim i obalnim područjima, ali i u nekim gusto naseljenim urbanim područjima pod određenim uvjetima.

(33)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Španjolska.

(34)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Švedska.

(35)

Ukupni iznos sredstava EU-a za financiranje programa Europske teritorijalne suradnje (ETS) u kojima sudjeluje Ujedinjena Kraljevina.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2015.

COM(2015) 639 final

PRILOZI

PRILOG III.: Ukupna procjena dodatnosti (članak 95. Uredbe o zajedničkim odredbama)
PRILOG IV.: Raspored podnošenja i donošenja sporazuma o partnerstvu i programa

Komunikaciji Komisije

Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova

Prilog III.: Ukupna procjena dodatnosti (članak 95. Uredbe o zajedničkim odredbama)

Dodatnost je jedno od temeljnih načela kohezijske politike. Ona znači da se fondovima (EFRR, ESF, KF) dopunjuju, ali ne zamjenjuju javni ili ekvivalentni strukturni rashodi države članice.

Provjere dodatnosti znatno su pojednostavnjene u novom programskom razdoblju (2014. – 2020.) jednostavnom primjenom najvažnijeg pokazatelja javnog ulaganja (tj. bruto investicije opće države u fiksni kapital).

To je načelo sada u potpunosti usklađeno sa sustavom EU-a za gospodarsko upravljanje jer će se informacije o kojima države članice izvješćuju u okviru programa stabilnosti i konvergencije upotrebljavati kao referentne vrijednosti za tu provjeru.

Komisija će provjeravati usklađenost s načelom dodatnosti u državama članicama u čijim najslabije razvijenim regijama živi najmanje 15 % stanovništva tih država članica. Provjeri podliježe samo 14 država članica, od čega njih 11 na nacionalnoj razini (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Hrvatska), a 3 na regionalnoj (Italija, Grčka, Slovenija).

U godišnjim pregledima rasta koje je uvela Komisija opetovano se poziva na poboljšanje sastava javnih rashoda kako bi bili više usmjereni na poticanje rasta. Načelo dodatnosti važan je instrument za postizanje tog cilja jer se njime osigurava da će se uložiti i određeni iznos nacionalnih sredstava.

Države članice utvrdile su svoje ciljeve za cijelo programsko razdoblje 2014. – 2020. u pojedinačnim sporazumima o partnerstvu.

Na temelju načela dodatnosti od 2014. do 2016. mobilizirat će se otprilike 45 milijardi EUR, što odgovara otprilike 2,8 % prosječnog BDP-a dotičnih regija i država članica.

U usporedbi s nacionalnim BDP-om najviši su ciljevi postavljeni u Rumunjskoj, Bugarskoj i Poljskoj, a najniže obveze u Grčkoj, Italiji i Portugalu 1 .

Prilog IV.: Raspored podnošenja i donošenja sporazuma o partnerstvu (SP) i programa

(1)

U Grčkoj, Italiji i Sloveniji cilj se odnosi na bruto investicije opće države u fiksni kapital u slabije razvijenim regijama, jer se u tim državama članicama dodatnost provjerava na regionalnoj razini (bruto investicije u fiksni kapital u slabije razvijenim regijama / nacionalni BDP).