EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 27.10.2015.

COM(2015) 610 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Program rada Komisije za 2016.

Vrijeme je za drugačiji način rada

Prije godinu dana ova je Komisija obilježila novi početak. Na temelju političkih smjernica 1 utvrdili smo svoje prioritete i odlučili se posvetiti važnim pitanjima u rješavanju kojih građani očekuju pomoć od europskih institucija. Odlučili smo promijeniti način rada te pokazati veću otvorenost i odgovornost za svoje djelovanje. Pozvali smo Europski parlament i Vijeće da nam se u tome pridruže jer jedino zajedničkim ostvarivanjem rezultata u područjima koja su doista važna možemo vratiti povjerenje građana i uvjeriti ih da Unija služi njihovim interesima.

Građani će suditi o Europskoj uniji po njezinim sposobnostima da odgovori na najveće izazove s kojima se danas suočavaju naša društva. Raskorak u zapošljavanju, rastu i ulaganjima. Izbjeglice u potrazi za utočištem od nestabilnosti i rata. Klimatske promjene i iscrpljivanje prirodnih resursa. Nejednakost, netolerancija i osjećaj nesigurnosti u nekim dijelovima naših zajednica. Sve veća globalna međuovisnost i naš nedostatak samopouzdanja u pogledu mjesta koje Europa treba zauzeti u novom svjetskom poretku.

Deset prioriteta utvrđenih u programu za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene – koji opisuje zadaću Junckerove Komisije i na temelju kojeg smo izabrani – odgovor su na te izazove. Događaji koji su obilježili prošlu godinu – sporiji oporavak naših gospodarstava no što smo očekivali te potreba za obnavljanjem stabilnosti grčkog gospodarstva, migracijski pritisak na našim vanjskim granicama pojačan nesigurnošću u našem susjedstvu, teroristički napadi na redakciju lista Charlie Hebdo i drugdje u Europi – samo su osnažili našu odlučnost da ostanemo usmjereni na navedene prioritete, da težište rada stavimo na druge stvari i da ga obavljamo na drugačiji način.

Težište rada na drugim stvarima

Prošle godine rekli smo da ćemo težište rada staviti na druge stvari i usmjeriti se na važne teme. Odonda smo definirali svoju viziju i konkretne mjere koje treba poduzeti u okviru investicijskog plana, jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije, europskog programa sigurnosti, europskog migracijskog programa, unije tržišta kapitala, akcijskog plana za pošteno i djelotvorno oporezivanje trgovačkih društava, nove trgovinske strategije i naših najnovijih prijedloga za produbljenje i jačanje gospodarske i monetarne unije. Ovaj ćemo tjedan predstaviti svoju strategiju jedinstvenog tržišta roba i usluga 2 , a sve ćemo to do kraja godine zaokružiti planovima za održivo kružno gospodarstvo, mobilnost radne snage i bolje upravljanje vanjskim granicama. Navedene mjere temelje se na Komisijinom novom planu za bolju regulativu.

Nastavljajući se na stalni dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem, koji je pokrenuo predsjednikov govor o stanju Unije od 9. rujna 3 , u programu rada utvrđuju se najvažnije inicijative koje ćemo pokrenuti u sljedećih dvanaest mjeseci kako bismo ostvarili navedene ciljeve 4 . Nemoguće je sve ostvariti u godinu dana, ali nastojimo provesti velik zakonodavni program te okvir za daljnje mjere koji će biti uključen u naše buduće programe rada, za koji će evaluacije, savjetovanja, procjene učinka i ostale pripremne radnje započeti 2016.

Prednost smo dali zakonodavnim promjenama koje, ako se o njima brzo postigne dogovor, mogu imati izravan učinak na zapošljavanje i rast, kao i na naš okoliš i socijalno blagostanje, našu sigurnost i način na koji djelujemo u međusobno povezanom svijetu.

Izravno izabrani zastupnici Europskog parlamenta i Vijeće ministara svih nacionalnih vlada kao suzakonodavci EU-a dosad nezabilježenom brzinom usuglasili su se oko prijedloga Komisije za Europski fond za strateške investicije (EFSI), izmjenu proračuna EU-a za 2015. radi jačanja financijske potpore u kontekstu izbjegličke krize, paket vrijedan 35 milijardi eura za zapošljavanje i rast u Grčkoj te za hitne odluke o premještanju unutar EU-a izbjeglica koje traže međunarodnu zaštitu. Ovakva suradnja na brzom ostvarivanju rezultata kada je potrebno bez odgode donositi važne odluke ne bi više trebala biti iznimka već pravilo.

Komisija je stoga prije osmišljavanja ovog programa rada započela intenzivne i konstruktivne razgovore s institucijskim partnerima radi dogovora o tome na što bi trebalo staviti težište rada. Najbolji prijedlozi neće dovesti do promjena ako zbog nemogućnosti postizanja dogovora godinama stoje na pregovaračkom stolu. Zbog toga smo utvrdili neke postojeće prijedloge koje bi zakonodavci trebali što prije donijeti 5 i zato namjeravamo povući određeni broj ranijih prijedloga Komisije koji više nisu relevantni, blokirani su ili više nisu u skladu s očekivanom razinom ambicije kako bismo oslobodili prostor potreban za rad na prioritetnim prijedlozima oko kojih je moguć dogovor 6 .

Drugačiji način rada

U suočavanju s novim izazovima potrebni su novi i ambiciozni odgovori, ali moramo ostati podjednako ambiciozni u suočavanju s postojećim izazovima i iznad svega provjeravati je li europski odgovor u situacijama u kojima je potreban maksimalno učinkovit u ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva. Nisu važne dobre namjere već rezultati. Predanost ove Komisije uvođenju bolje regulative temelji se na sagledavanju činjenica i nastojanju da se osigura da intervencije EU-a zaista pridonesu pozitivnim promjenama na terenu. Stoga moramo stalno voditi računa o tome da naše zakonodavstvo i programi potrošnje ostanu učinkoviti i svrsishodni.

U mnogim je područjima potreban zajednički pristup na europskoj razini ako želimo ostvariti svoje ambiciozne političke ciljeve: visoku razinu zaštite okoliša, visoke socijalne standarde i standarde zapošljavanja, energetsku sigurnost, napredno gospodarstvo od kojeg svi imaju koristi te migracijsku politiku koja odražava naše zajedničke vrijednosti. Međutim, propisima koji su zastarjeli, previše strogi ili složeni za primjenu u praksi nećemo postići ciljeve zbog kojih su doneseni.

Provjeravanje služe li naši propisi ostvarivanju naših ambicija u tim područjima nije nešto čega se trebamo bojati već prilika da ih doradimo i time osiguramo primjenjivost i izvršivost pravila u područjima kao što su zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti kako bi visoki standardi koje smo postavili zaista vrijedili na svim radnim mjestima i bili na dobrobit radnika u cijeloj Uniji.

Zbog toga smo odlučili u ovaj program rada uključiti svoje planove za preispitivanje ključnih područja postojećeg zakonodavstva i osigurati da ono može doprinijeti stvarnoj promjeni na terenu 7 . Predlažemo i stavljanje izvan snage određenih zakonodavnih akata koji više nisu relevantni 8 . Osim toga, za informaciju građanima i poslovnim subjektima navodimo zakonodavstvo EU-a koje će se početi primjenjivati tijekom sljedeće godine 9 .

Praćenje i po potrebi traženje primjene europskog zakonodavstva među najvažnijim je zadaćama Komisije, ali nije uvijek imala političku pozornost koju zaslužuje. Mi mijenjamo tu praksu uz intenziviranje provedbenih aktivnosti u najvažnijim područjima, primjerice u području zajedničkih pravila o azilu o čijem funkcioniranju ovisi povjerenje u schengenski prostor bez unutarnjih granica. Za primjenu zajedničkih europskih pravila na terenu potrebna je bliska suradnja aktera na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj.

Odlučni smo u namjeri da se poslužimo svim alatima kojima raspolažemo za ostvarenje svojih ciljeva. U doba kada broj zahtjeva za dodjelu sredstava stalno raste, proračun EU-a treba biti usmjeren na ostvarivanje rezultata. Srednjoročnom revizijom višegodišnjeg financijskog okvira nastojat će se odgovoriti na pitanje kako bolje usmjeriti financijska sredstva na najveće izazove s kojima se suočavamo, kao što su unutarnja i vanjska dimenzija izbjegličke krize. Osim toga, Komisija će predložiti strategiju za proračun EU-a usmjeren na rezultate kako bi se osigurao veći naglasak na postizanju rezultata u budućem financiranju. Moguće je napraviti više kako bi se olakšalo korištenje inovativnim financijskim instrumentima, a mnogo je prostora i za pojednostavnjenje (to se osobito odnosi na poljoprivredu, europske strukturne i investicijske fondove i daljnje napore koji se ulažu u istraživanja), poboljšanje rezultata i mjere kojima se povezuje učinkovitost u trošenju sredstava s dobrim ekonomskim upravljanjem.

U drugoj godini mandata težište rada Komisije ostaje jasno. Naša uloga bit će velika u važnim pitanjima kojima ćemo pristupati na bolji način 10 , a skromna u manje važnim pitanjima za koja nije potrebno zajedničko djelovanje na razini EU-a. Ovim programom rada, oblikovanim oko deset prioriteta koje je predsjednik Juncker postavio na početku našeg mandata, potvrđujemo svoju odlučnost za suradnju s partnerima u Europskom parlamentu i Vijeću na ostvarivanju rezultata koje europski građani očekuju od nas. S obzirom na izazove s kojima se Europa danas suočava, vrijeme je za drugačiji način rada.

***

1.    Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

Europljani su tijekom povijesti pokazali da su itekako sposobni za težak rad, inoviranje, stvaranje i plasiranje svojih ideja širom svijeta. Ne možemo si priuštiti gubitak generacije s tako velikim talentom i potencijalom. Komisija će nastaviti podupirati države članice u njihovim nastojanjima da vrate ljude na posao. U cilju hitne provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih odobrena je 1 milijarda eura za pojačano početno financiranje kako bi se pomoglo 650 000 mladih širom Europe u potrazi za poslom, naukovanjem, osposobljavanjem ili nastavkom obrazovanja. Državama članicama predložili smo smjernice za učinkovitije pronalaženje poslova za dugoročno nezaposlene.

Moramo osposobiti Europljane za prilagodbu brzim promjenama u svijetu i novim tržištima rada. Našim programom novih vještina promicat ćemo cjeloživotno ulaganje u ljude, od strukovnog osposobljavanja i višeg obrazovanja do stjecanja znanja o digitalnim i visokim tehnologijama te životnih vještina koje su potrebne za aktivno sudjelovanje građana u promjenama u radnim mjestima i društvima. Posebna pozornost posvetit će se očuvanju ravnoteže poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja, s ciljem povećanja sudjelovanja žena na tržištu rada. Donošenje Direktive o ženama u upravnim odborima očekuje se 2016. i Komisija će nastaviti s radom na promicanju ravnopravnosti spolova.

Želimo i da europska poduzeća maksimalno iskoriste mogućnosti jedinstvenog tržišta te da rastu i natječu se na svjetskoj razini. Za to su im potrebni stabilno financiranje, zdravo poslovno okruženje i moderna infrastruktura. Investicijski plan za Europu u punom je zamahu. Europski fond za strateške investicije (EFSI) operativan je te osigurava kvalitetna ulaganja koja su dodatni poticaj europskom gospodarstvu, uključujući i ona u području istraživanja. Sada ćemo se usmjeriti na poboljšavanje investicijskog okruženja i produbljivanje jedinstvenog tržišta s ciljem ostvarenja boljih rezultata za europske građane, uklanjanja prepreka poslovanju i uspostavljanja poticajnog okruženja za inovacije.

Moramo početi raditi na osiguranju buduće održivosti Europe. Predstavit ćemo novi pristup osiguranju gospodarskog rasta te socijalne i ekološke održivosti u razdoblju nakon 2020. uzimajući u obzir reviziju strategije Europa 2020. te unutarnju i vanjsku provedbu ciljeva održivog razvoja UN-a.

Optimiziranje korištenja resursa ključno je za osiguranje zelenog i uključivog rasta. Od sljedeće godine počet ćemo provoditi akcijski plan za kružno gospodarstvo kako bismo uspostavili jedinstveno tržište za ponovno korištenje materijala i resursa, čime se podupire odmicanje od linearnog gospodarstva. Za to će biti potrebno djelovanje u svim dijelovima gospodarskog ciklusa, od nabave do proizvodnje, potrošnje, otpada i recikliranja te inovacija za iskorištavanje gospodarski i ekološki isplativih poslovnih prilika.

Za održivu budućnost potrebno je i predviđati i ublaživati prijetnje očuvanju zdravog okoliša. Komisija će nastaviti pomagati državama članicama u rješavanju problema otpornosti na antimikrobike te pridonositi globalnim nastojanjima u suzbijanju te prijetnje. Pokrenut ćemo i pripremne radove te pojačati savjetovanja o ocjeni zdravstvenih tehnologija kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta za zdravstvene proizvode. Dovršit ćemo složene pripremne radnje koje su već u tijeku kako bismo Europljane zaštitili od opasnosti endokrinih disruptora 11 te nastaviti s daljnjim aktivnostima. Preispitivanjem postojećeg zakonodavstva u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, među ostalim i zakonodavstva o kancerogenim i mutagenim tvarima, povećat ćemo učinkovitost okvira EU-a za zaštitu prava radnika.

2.    Povezano jedinstveno digitalno tržište

Rastuće digitalno gospodarstvo može dovesti do širenja tržišta i otvaranja novih radnih mjesta. Europa u tom pogledu može biti predvodnica ako prevladamo fragmentaciju, poboljšamo ponudu za europske potrošače te stvorimo nove poslovne mogućnosti. Zbog toga je Komisija u svibnju 2015. predložila novu strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta. Namjeravamo do kraja 2016. predstaviti sve relevantne prijedloge kako bi Unija mogla uspostaviti potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište u mandatu ove Komisije.

U prosincu ćemo predstaviti našu viziju modernijeg i europskijeg pristupa zaštiti autorskih prava uzimajući u obzir digitalnu revoluciju. Predstavit ćemo i prijedloge u vezi s pravima u području digitalnih ugovora. Tijekom 2016. uslijedit će daljnje inicijative u pogledu autorskih prava, geografskog blokiranja, slobodnog protoka podataka, računalstva u oblaku te PDV-a na elektroničku trgovinu.

Nakon postizanja dogovora o predloženom programu „povezani kontinent”, koji uključuje ukidanje naknada za roaming do 2017., radimo na sveobuhvatnoj reviziji regulatornog okvira za telekomunikacijski sektor. Nastavljajući se na odgovarajuće revizije u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) preispitat ćemo Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, Direktivu o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju te Uredbu o suradnji u zaštiti potrošača kako bismo zajamčili da sustav ispunjava očekivanja građana. Nastojat ćemo do kraja godine sa suzakonodavcima postići dogovor o dva ključna elementa za izgradnju povjerenja i sigurnosti na rastućem jedinstvenom digitalnom tržištu: reformi zaštite podataka te Direktivi o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti.

Naš ambiciozni cilj na čijem ćemo ostvarenju i dalje ustrajati 12 savladavanje je nacionalnih prepreka u području regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanja frekvencijama i primjene propisa o tržišnom natjecanju, pri čemu ćemo voditi računa o kulturnim raznolikostima. Stvaranjem povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta možemo tijekom mandata ove Komisije postići dodatni rast u iznosu od 250 milijardi eura, otvarajući pritom stotine tisuća novih radnih mjesta, osobito za mlađe osobe u potrazi za poslom, te pridonijeti stvaranju dinamičnog društva utemeljenog na znanju.

3.    Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

U našoj strategiji energetske unije Komisija je utvrdila ključne mjere koje su potrebne radi osiguranja opskrbe Europe energentima i smanjenja ovisnosti o uvozu, integriranja nacionalnih energetskih tržišta, davanja prednosti energetskoj učinkovitosti, dekarbonizacije gospodarstva te promicanja istraživanja, inovacija i konkurentnosti. Tijekom 2016. objavit ćemo velik dio prijedloga predviđenih u planu za energetsku uniju. U redovitom izvješću o stanju energetske unije prikazivat ćemo ostvareni napredak i navoditi što je još potrebno učiniti.

S obzirom na to da je EU jedan od glavnih sudionika pregovora o Klimatskom sporazumu u Parizu, provedba energetskog i klimatskog paketa za razdoblje do 2030. bit će prioritet za sljedeću godinu kako bi se osiguralo ispunjavanje zadanih ciljeva. Komisija će 2016. donijeti prijedlog raspodjele tereta za sektore izvan sustava trgovanja emisijama (ETS), kao što su građevinarstvo, poljoprivreda i dekarbonizacija prometa. Promicat ćemo upotrebu nediskriminacijskih programa naplate cestovnih pristojbi temeljenih na načelima „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća” te nastojanja da se stvori jedinstveni europski prometni prostor, čime bi se omogućilo učinkovitije korištenje postojećom cestovnom infrastrukturom te fleksibilnije korištenje kapacitetom flote. Komisija će radi ubrzanja energetske tranzicije predložiti i inicijative u pogledu novog modela energetskog tržišta, postizanja cilja od 15 % elektroenergetske interkonekcije do 2030., sigurnosti opskrbe energentima, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Konačno, razvijat ćemo integriranu strategiju za istraživanja, inovacije i konkurentnost u okviru energetske unije kako bismo iskoristili potencijal niskougljičnog gospodarstva za zapošljavanje i gospodarski rast.

4.    Povezanije i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

Jedinstveno tržište najveća je prednost i posebnost Europe. Ono omogućuje slobodnije kretanje ljudi, proizvoda, usluga i kapitala te veći izbor i niže cijene za potrošače. Građani mogu birati gdje žele živjeti, raditi i studirati, dok se zahvaljujući smanjenju birokratskog opterećenja stručnjacima i poslovnim subjektima nude mogućnosti koje inače ne bi imali u prekograničnom poslovanju. Ono je temelj konkurentnosti europske industrije.

Ovotjednim donošenjem strategije jedinstvenog tržišta naglasili smo potrebu za iskorištavanjem tih prednosti, kao i punog potencijala našeg unutarnjeg tržišta prilagođavajući se promjenama u ekonomskim uvjetima i pretvarajući ga u odskočnu dasku za rast naših poduzeća i industrije u globalnom gospodarstvu. Sada ćemo se usmjeriti na konkretne mjere, od potpore rastu novoosnovanih poduzeća i oslobađanja potencijala novih poslovnih modela koji proizlaze iz ekonomije dijeljenja do olakšavanja prekograničnog pružanja usluga, unapređenja sustava naših standarda i osiguranja pravilne primjene zakonodavstva jedinstvenog tržišta i njegova provođenja u praksi. Radit ćemo na uklanjanju pravnih i tehničkih prepreka na tržištu cestovnoga prometa te ojačati provedbu primjenjivog socijalnog zakonodavstva. Posvećeni smo podupiranju rasta malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća uklanjanjem regulatornih prepreka i olakšavanjem pristupa financijskim sredstvima. Predložit ćemo novu inicijativu za postupke preventivnog restrukturiranja te pružanje druge prilike poduzetnicima nakon stečaja.

Ključni dio tog posla provedba je unije tržišta kapitala jer će uspostavljanje jedinstvenog tržišta kapitala, financiranja i štednje biti od najveće važnosti za uklanjanje prepreka ulaganjima te podupiranje rasta poduzeća širom jedinstvenog tržišta. Od velike će važnosti biti postizanje brzog dogovora sa suzakonodavcima o Komisijinom prijedlogu o sekuritizaciji. Komisija će do kraja ove godine donijeti i prijedlog revizije Direktive o prospektu kako bi se malim poduzećima olakšalo uvrštavanje i pristup tržišnom financiranju, kao i daljnje mjere za potporu uspostavi fondova poduzetničkog kapitala i razvoju nove kulture poslovanja na temelju poduzetničkog kapitala radi otvaranja novih mogućnosti za poduzetnike.

Kako bismo europskim građanima pomogli da maksimalno iskoriste mogućnosti zapošljavanja na jedinstvenom tržištu, već smo predložili mjere za davanje veće važnosti Europskom portalu za radnu mobilnost (portal EURES) i jačanje suradnje između zavoda za zapošljavanje. Prijedlozi u vezi s mobilnošću radne snage koje ćemo predstaviti do kraja godine uključuju mjere za suzbijanje zlouporabe u vidu bolje provedbe i usklađivanja sustava socijalnog osiguranja. Predstavit ćemo i ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika s ciljem uklanjanja nepoštenih praksi koje uzrokuju socijalni damping i odljev mozgova jamčenjem iste plaće za isti posao na istom radnom mjestu.

Osobiti naglasak stavit ćemo i na poboljšanje pristupa odabranim robama i uslugama za osobe s invaliditetom.

U 2016. pobliže ćemo se pozabaviti i s nekoliko sektora koje ćemo izdvojiti zbog potencijala rasta ili zato što su suočeni s posebnim izazovima. Predložit ćemo strategiju za puno iskorištavanje potencijala europskih svemirskih programa, kao što su Galileo i Copernicus, u korist europskog gospodarstva i građana. Osmislit ćemo i provesti europski akcijski plan kako bismo bili sigurni da naše obrambeno tržište može ispunjavati buduće sigurnosne potrebe. Donijet ćemo daljnje mjere u pogledu zrakoplovne strategije koja će biti predstavljena do kraja godine. S obzirom na razvoj događaja u poljoprivrednom sektoru već sljedeće godine donijet ćemo izvješće o funkcioniranju tržišta mlijeka.

Komisija će predstaviti akcijski plan za porez na dodanu vrijednost s daljnjim koracima prema uspostavi učinkovitog režima zaštićenog od prijevara te inicijative za stope PDV-a i e-trgovinu u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta. Namjeravamo i povući određeni broj prijedloga u vezi s PDV-om oko kojih nije postignut znatan napredak u Vijeću ili je njihov velik potencijal za pojednostavnjenje previše umanjen, kao što je to slučaj s deklaracijom o standardnom PDV-u.

Želimo ostvariti daljnji napredak i u pogledu poštenog i učinkovitog oporezivanja trgovačkih društava koje pogoduje rastu u skladu s načelom da bi poduzeća trebala plaćati poreze u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. Predstavit ćemo niz mjera za povećanje transparentnosti sustava oporezivanja trgovačkih društava i suzbijanja utaje poreza, među ostalim provedbom međunarodnih standarda o eroziji porezne osnovice i prijenosu dobiti. Namjeravamo povući blokirani prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i zamijeniti ga prijedlozima za pristup u fazama počevši s dogovorom o obveznoj poreznoj osnovici. Na taj će se način poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta za poslovanje uz zatvaranje praznina u zakonu i jamčenje da sva poduzeća plaćaju svoj dio poreza.

5.    Povezanija i pravednija ekonomska i monetarna unija

Komisija je nedavno predložila ključne elemente prve faze postupka dovršetka gospodarske i monetarne unije kako je navedeno u izvješću petorice predsjednika 13 . Predložili smo novi pristup europskom semestru i poboljšane alate za gospodarsko upravljanje, uključujući uvođenje nacionalnih odbora za konkurentnost i europskog fiskalnog odbora. Predlažemo uspostavu kvalitetnijeg dijaloga između Komisije i Europskog parlamenta kako bismo povećali demokratsku odgovornost naših upravljačkih struktura. Pozivamo i na jedinstvenije zastupanje europodručja u međunarodnim organizacijama (osobito u MMF-u). Do kraja godine predstavit ćemo europski sustav bankovnih depozita koji se temelji na mehanizmu reosiguranja i utvrditi načine za daljnje smanjivanje rizika i osiguranje ravnopravnih uvjeta poslovanja u bankarskom sektoru.

Te mjere predstavljaju važan korak prema čvršćoj i uspješnijoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. U tom će kontekstu europski semestar 2016. biti usmjereniji i na gospodarsku i fiskalnu situaciju u europodručju uz dodatno naglašavanje važnosti rezultata država članica u području zapošljavanja i socijalnog učinka te promicanje konvergencije, među ostalim uklanjanjem nacionalnih prepreka investicijama.

Tome će pridonijeti razvoj europskog stupa socijalnih prava. Komisija će raditi na dva komplementarna aspekta: moderniziranju zakonodavstva u području socijalne politike i uklanjanju postojećih nedostataka kako bi se uzelo u obzir današnje radno okruženje i osiguralo da se novim modelima rada zadržava pošten odnos između poslodavaca i zaposlenika te utvrđivanju društvenih mjerila, osobito u pogledu koncepta fleksigurnosti koji se temelji na najboljoj praksi država članica, s ciljem postizanja uzlazne konvergencije, osobito u europodručju, u pogledu funkcioniranja tržišta rada, vještina i socijalne zaštite.

Nastavit ćemo s ovim poslom u pojačanom dijalogu s Europskim parlamentom, državama članicama, nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima. Kako bi pripremila tranziciju iz 1. u 2. fazu dovršetka ekonomske i monetarne unije te Bijelu knjigu Komisije koja je najavljena za proljeće 2017., Komisija će pokrenuti široko savjetovanje i raspravu na razini EU-a. Pritom ćemo se oslanjati i na analitičke podatke stručne skupine na visokoj razini koju ćemo osnovati tijekom ljeta 2016. Europski parlament aktivno će sudjelovati u svim tim pripremnim radnjama.

6.     Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om

Međunarodna trgovina i ulaganja ključni su pokretači oporavka europskog gospodarstva. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ulozi EU može na transparentan te društveno i ekološki odgovoran način iskoristiti prednosti globalizacije na dobrobit europskih građana. Aktivnom trgovinskom politikom osigurat ćemo veze s novim središtima globalnog rasta te sudjelovanje u novim digitalnim i globalnim lancima vrijednosti. Na taj ćemo način osigurati prilike za naša poduzeća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta bez žrtvovanja europskih vrijednosti i standarda.

Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) sa Sjedinjenim Američkim Državama bit će među prioritetima i 2016. Spremni smo na pregovaranje o poštenom i uravnoteženom sporazumu s SAD-om uz novi pristup zaštiti ulaganja. Namjeravamo pojačati suradnju s azijsko-pacifičkom regijom, primjerice putem nastavka pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana i sporazumu o ulaganju između EU-a i Kine, a čim bude uvjeta za to zatražit ćemo i odobrenje za otvaranje pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom, te otvaranje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Filipinima i Indonezijom. Ovaj ambiciozni plan bilateralnih trgovinskih odnosa kojim je već obuhvaćeno 27 pregovaračkih partnera nadopunjuje multilateralni sustav Svjetske trgovinske organizacije na kojem se i dalje temelji pristup EU-a.

Komisija u 2016. predviđa početak privremene primjene određenog broja novih sporazuma, uključujući one s Kanadom i nekolicinom afričkih, karipskih i pacifičkih regija. Pažljivo ćemo pratiti primjenu postojećih sporazuma, kao što su oni s državama u našem istočnom susjedstvu. Započet ćemo s modernizacijom nekih postojećih sporazuma s obzirom na nove gospodarske prilike, uključujući one s Turskom, Meksikom i Čileom.

Cilj nove trgovinske i ulagačke strategije koju smo predstavili početkom mjeseca ažuriranje je alata trgovinske politike koja bi trebala postati usmjerenija na usluge, digitalnu trgovinu, mobilnost, pristup prirodnim izvorima, inovacije te druge pokretače zapošljavanja i rasta. Više ćemo raditi na provedbi i primjeni kako bismo osigurali da prilike koje su otvorili trgovinski sporazumi zaista daju rezultate, uz posvećivanje osobite pažnje malim i srednjim poduzećima te pomaganju radnicima da se prilagode promjenama. Nastavit ćemo raditi i na povećanju transparentnosti naših trgovinskih pregovora u interesu dionika i građana.

7.    Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

Terorizam i radikalizacija, organizirani i kibernetički kriminal prijetnje su europskoj sigurnosti za čije je uklanjanje zbog njihove transnacionalne naravi potreban odgovor na razini EU-a. Komisija će se usmjeriti na provedbu Europskog programa sigurnosti, među ostalim prijedlozima kao što su revizija okvirne odluke o terorizmu kako bi se u obzir uzela pojava stranih terorističkih boraca te prijedlog o borbi protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja. Nastavit ćemo s radom na obnovi zakonodavnog okvira u području kontrole vatrenog oružja. Posebnu pozornost posvetit ćemo razvoju operativne suradnje i instrumenata na kojima počiva uzajamno povjerenje koje je ključno za učinkovitu prekograničnu provedbu zakona uz puno poštovanje temeljnih prava.

Suzakonodavci bi do kraja godine trebali postići dogovor o reformi u području zaštite podataka (uredba i direktiva) te prijedlogu evidencije imena putnika. Komisija želi sklopiti čvrsti sporazum sa SAD-om o prijenosu osobnih podataka za potrebe kaznenog progona kojim bi se predvidjela potrebna jamstva, među ostalim sudsko preispitivanje odluka koji se odnose na pojedince. S obzirom na noviju sudsku praksu nastojat ćemo uspostaviti novi okvir osiguravajući ispravnu zaštitu osobnih podataka koje čuvaju poduzeća u SAD-u.

Suzakonodavci bi 2016. trebali ostvariti napredak u pogledu uspostave Ureda europskog javnog tužitelja i reforme Europola. Komisija će također nastaviti raditi na pojašnjenju pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša.

Nastavit će se i s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda EU-a 14 .

8.    Put prema novoj migracijskoj politici

Rješavanje izbjegličke krize i upravljanje migracijskim pritiskom na našim vanjskim granicama najhitnije je pitanje s kojim se Unija danas suočava, a s obzirom na nestabilnost, rat i siromaštvo u našem susjedstvu ono će i u narednim godinama ostati jednako važno.

Europski migracijski program koji smo predstavili u svibnju 2015. sadržava sveobuhvatni pristup upravljanju migracijama u skladu s načelima solidarnosti i odgovornosti. Već je započela provedba dvaju kriznih programa za premještanje 160 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz država članica s najvećim brojem pristiglih izbjeglica u druge države članice EU-a. Svakoga dana zahvaljujući zajedničkim operacijama Frontexa „Posejdon” i „Triton” spašavaju se životi brodolomaca na Sredozemnom moru. Timovi za potporu upravljanju migracijama na žarišnim točkama („hotspots”) pomažu nadležnim tijelima u Grčkoj i Italiji u poslovima identifikacije, registracije i obrade slučajeva novopridošlih migranata. Intenzivirana su nastojanja usmjerena na suzbijanje krijumčarenja ljudi i razbijanje mreža trgovine ljudima. Poduzimaju se koraci za vraćanje osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita.

EU je već osigurao sredstva u iznosu od 4 milijarde eura za humanitarnu pomoć i potporu razvoju, gospodarstvu i stabilizaciji za Sirijce u zemlji i izbjeglištvu u Libanonu, Jordanu, Iraku, Turskoj i Egiptu. Dodatnih 1,8 milijardi eura potrošit će se za osnivanje „Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi”. Čvršća i dublja suradnja s trećim zemljama porijekla i tranzita ključna je za bolje upravljanje migracijama, uključujući usklađene napore za pružanje potpore sve većem broju izbjeglica i interno raseljenih osoba u trećim zemljama.

Kriza je pokazala da nakon poduzimanja hitnih koraka moramo temeljito razmisliti o načinu na koji upravljamo zajedničkom vanjskom granicom, kao i o europskom okviru za azil. Komisija će do kraja godine predstaviti prijedloge u vezi s europskom graničnom policijom i obalnom stražom, u skladu sa znatnim jačanjem uloge Frontexa.

Obnovit ćemo zajednički sustav azila kako bismo ispravili propuste i uklonili nedostatke dublinskog sustava te ojačali ulogu Europskog potpornog ureda za azil. Zalagat ćemo se za što brži početak primjene akcijskog plana o vraćanju, kao i za postizanje dogovora o prijedlozima o provedbi europskog migracijskog programa. Predstavit ćemo i prijedloge strukturiranog sustava za preseljenje kojim bi se osobama koje traže zaštitu riskirajući živote u rukama krijumčara omogućio siguran dolazak u EU, zajedno s boljim programima zaštite u susjednim regijama.

A kao odgovor na buduće demografske izazove i potrebe tržišta rada predstavit ćemo novi pristup zakonitoj migraciji, uključujući mjere za poboljšanje Direktive o plavoj karti.

9.     Veći utjecaj na globalnoj razini

Na sve povezanijem, konkurentnijem i složenijem svjetskom tržištu izloženom dinamičnim promjenama dosljednost vanjskog djelovanja EU-a te naša sposobnost zajedničkog korištenja svim dostupnim instrumentima radi postizanja naših ciljeva i nadopune unutarnjih politika dobivaju na važnosti. Izazovi kao što su migracije, pristup izvorima energije i ostalim resursima te klimatske promjene ukazuju na potrebu da se učinkovitim vanjskim djelovanjem ostvare najvažniji ciljevi unutarnje politike te nastojanja EU-a da u svijetu promiče svoje vrijednosti, kao što su demokracija, ljudska prava, ravnopravnost i solidarnost, te europsku povijest i kulturu. Komisija će stoga znatno pridonijeti radu visoke predstavnice / potpredsjednice na globalnoj strategiji EU-a o vanjskoj i sigurnosnoj politici.

U rješavanju ozbiljnih kriza, kao što su sukobi u Siriji, Libiji i Ukrajini, Komisija će nastaviti aktivno podupirati napore Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i drugih međunarodnih aktera, oslanjajući se na cijeli niz politika te financijskih i drugih alata kojima raspolaže. Preispitivat ćemo i nastaviti razvijati svoje instrumente radi potpore jačanju sigurnosti i razvoju u partnerskim zemljama te ćemo predložiti mjere potpore unapređenju upravljanja sigurnosnim sektorom i izgradnji kapaciteta.

Nakon dovršetka javnog savjetovanja koje je u tijeku predstavit ćemo novi okvir politike nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua za odnose s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama i regijama. Komisijinom razvojnom politikom, kao i novom trgovinskom i ulagačkom strategijom, promicat će se i gospodarski razvoj, podupirati socijalna zaštita i zaštita okoliša, jamčiti zaštita ljudskih prava, suzbijati korupcija te poboljšavati upravljanje migracijama uklanjanjem njezinih temeljnih uzroka.

Komisija će nastaviti s radom na daljnjoj konkretizaciji izgleda za pristupanje država kandidatkinja. U tom ćemo kontekstu produbljivati partnerstvo s Turskom, među ostalim provedbom akcijskog plana o migracijama i modernizacijom carinske unije. Novom europskom susjedskom politikom predvidjet će se dorađeniji i prilagođeniji okvir za potporu stabilizaciji i demokratskom razvoju zemalja u istočnom i južnom susjedstvu.

Podupirat ćemo i nastojanja visoke predstavnice / potpredsjednice na produbljivanju bilateralnih odnosa s ključnim partnerima EU-a. Bit će potrebno redovito aktualizirati prilagođene strateške pristupe, počevši od politike EU-a prema Kini. Nakon uspješnog dovršetka nuklearnih pregovora s Iranom trebalo bi predvidjeti donošenje novog okvira za odnose EU-a s tom zemljom, uz uvjet potpune provedbe sporazuma.

10. Unija demokratskih promjena

Komisija će u suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem nastojati do kraja godine okončati pregovore o novom međuinstitucijskom sporazumu o boljoj regulativi kojim će se ojačati naša zajednička opredijeljenost za bolju izradu zakonodavstva kao alata za postizanje boljih rezultata, povećati transparentnost postupka donošenja odluka na europskoj razini te osposobiti sve tri institucije za bolju suradnju u budućnosti.

U 2016. donijet ćemo prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste koji nastoje utjecati na donošenje politika u Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Prošle smo godine intenzivirali Komisijinu suradnju i dijalog s nacionalnim parlamentima, u smislu broja sastanaka i razmjena gledišta s parlamentarnim odborima te obnove političkog dijaloga o nacrtima prijedloga. Planiramo razvijati tu praksu u 2016. uz daljnje korake kojima ćemo osigurati važniju ulogu nacionalnih parlamenata u procesu donošenja odluka na europskoj razini.

Konačno, nastavit ćemo razvijati dijaloge s građanima kojima se članovima Komisije omogućuje izravan kontakt s građanima u njihovim regijama i odgovaranje na pitanja koja su za njih najvažnija.

***

Europska unija je na prekretnici. Suočavamo se s nekoliko dosad nezabilježenih izazova: izbjegličkom krizom, nezaposlenošću te razlikama u razinama zaposlenosti i gospodarskog rasta, potrebom za produbljenjem ekonomske i monetarne unije, klimatskim promjenama, nestabilnošću u istočnom i južnom susjedstvu te postizanjem „poštenog dogovora” s Ujedinjenom Kraljevinom unutar Europske unije opredijeljene za četiri slobode jedinstvenog tržišta i vrijednosti koje dijeli svih 28 država članica.

Vrijeme je za drugačiji način rada, zbog čega se Komisija u ovom programu rada odlučila za hrabro, ciljano i pragmatično djelovanje kojim ćemo prevladati te izazove i iz svega izaći još jači u duhu europske solidarnosti i odgovornosti. Od naših partnera u Europskom parlamentu i Vijeću očekujemo da nam se pridruže kako bismo što prije ostvarili rezultate koje europski građani očekuju od Unije.

(1)

http://ec.europa.eu/priorities/docs/pg_hr.pdf

(2)

COM (2015) 550, 28.10.2015.

(3)

  http://ec.europa.eu/priorities/soteu .

Vidjeti i pismo namjere predsjednika i prvog potpredsjednika upućeno predsjedniku Europskog parlament i predsjedniku Vijeća. Na temelju toga održani su sastanci predsjednika i Corepera 10. rujna, prvi potpredsjednik vodio je razgovore s Vijećem za opće poslove 13. listopada, Komisija se sastala s predsjednicima odbora 6. listopada i, konačno, predsjednik i prvi potpredsjednik sastali su se s Konferencijom predsjednika 20. listopada.

(4)

Prilog I.

(5)

Prilog III.

(6)

Prilog IV.

(7)

Prilog II.

(8)

Prilog V.

(9)

Prilog VI.

(10)

U tom kontekstu Komisija će svoj komunikacijski rad u 2016. usredotočiti na prioritete Komisije, na temelju institucijskog komunikacijskog djelovanja u 2016. u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. (C(2015) 7346 od 27.10.2015.).

(11)

 Endokrini disruptori su kemijske tvari koje u određenim dozama mogu ometati funkcioniranje hormonalnog sustava u sisavaca.

(12)

http://ec.europa.eu/priorities/docs/pg_hr.pdf

(13)

http://ec.europa.eu/priorities/economic-monetary-union/docs/5-presidents-report_hr.pdf

(14)

SL C 65, 23.2.2015., str. 2

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 27.10.2015.

COM(2015) 610 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU TE ODBORU REGIJA

Program rada Komisije za 2016.

Vrijeme je za drugačiji način rada

Prilog I.: Nove inicijative